dr SINKO MUSAFIJA

IGKRO SVJETLOST -

OOUR ZAVOD ZA UD2:BENIKE. SARAJEVO

PREDGOVOR
U savremenoj masinogradnji, motornoj, metaloprpradivackoj i uCYpste
me/.alnoj industriji obrada metala plasticnom deformacijom zauzima vidno
mjesto u odnosu no ostale tehnoloske grane. Nagli razvoj, narocito u poslijeratnom periodu, uslovio je primjenu ovih metoda i u proizvodnji raznih artikala
nojSireg nsortimana (elektro-uredaji, avioni, drumska i sinska vozila, aparati
precizne mehanike itd.).
Fundamentalna noucno diseiplina, na kojoj je bazirana ova tehnoloska
oblast je matematska teorija plasticnosti, 'a posebno njen primijenjeni dio -teorija g>lastiCne deformacije. U ovoj knjizi je ucinjen pokusaj da se teoretska
i eksperimentalna dostignuca Sto je moguce viSe priblize tehno~ogiji nepos'rednc
proizvodnje.
Materija je obradena u devet poglavlj'a, koja Cine jedinstvenu ejelinu.
Saddaj je koncipiran prema nas~vnom planu i programu Masinskog fakulteta
u Sarajevu. Metodoloski prilaz pojedinim a1J.(1lizama vrSen je sa zeljom da se
knjigom koriste ' i zainteresovani strucnjaci iz proizvodnje. Radi toga je svako
pqglavlje dopunjeno primjerima proracuna i konstrukeije alata, prineipima
projekttlvanja tehnoloskih proeesa, ka.o i nocinima odredivanja svih para me tara
nuinih za izbor maSino. Pri tome je koriStena veoma bogata izvorno literaturC!,
razni prospekti i podaei fabrika iz zemlje i inostranstv!l, kao i visegodisnje
iskustvo iz proizvodnje. Prikazano rjesenja nisu uvijek nojoptimalnija, jer je pri
njihovom izboru prvenstveni cilj bio da: budu to instruktivnija kako bi korisnik na temelju Sire analize dosao do optimalne tehnoloske varijante.
U teoretskom dijelu izlozeni StL nojosnovniji stavovi ,iz teol'ije plasticne
deformacije. Pri rjeavanju veCine problema koriSten je metod srednjih glavnih
napona iIi takozvani inzenjerski metod. Obim knjige nije dozvol javao da se
izlazu i drugi metodi '(kao npr. metod karakteristika i linija ' klizanja, metod
varijacije potpune energije deformacije), koqi imaju veCi znacaj na istrazivackom planu, dok je za neposrednu praktienu primjenu prvi metod prikladniji.
S obzirom no veliku obimnost materije, kao i raznolikost problema koji
se u knjizi izlazu, svaku korisnu sugestiju za poboljsanje djela pisac ce primiti
sa zahvalnoscu.
Sarajevo, juno 1969.

B.

Musafija

1.

UVOD

I 1. Osnovna nacela procesa obrade deformacijom

Pod obradom metala deform.acijom, ili oboodom bez skJidanja strugotine

podIrazumijevaju se one m e1xxle obmde pri koj.ima se metalu daje z.eljem oblik
plasticnom defonnacijom 1 odvajanjem. Metlode obrOOe metala defunnaoijom
~u mnogobrojne .i one nalaze na jSiru pcimjenu u metamim indU.9trtijama (metalopr eradi vaelroj , motornoj, avionskoj, industrtip polufabr.i!kata, preciZlOOj meharlnci, industriji proizvoda druStvenog standarda is!.).
Dok obrncia metala sa sklidanjem st~e nalazi svoju pI1imjenu i u
pojedinac noj proizvodnji, za obradu m etala deformacijom moze St; reci da je
iskljucrvo vezana za serijslci tip proizvodnje.
U ovaj knjizi ce se obra(tiva1ti metode obrade defoomacijom koje se primjenjuju u metalnoj industrUji. PolazeCi od polupraizV'Oda (valjanih, vucenih,
i.ilii kovanih) kao gotovih polufubrlkata, razradivace se tehnologija njihove dalje ,
prerade deformacijom. I u metalurskim preduzecima (zeljezarama i valjaonica rna) obrada d eform acijom , u cilju dobijanja poluproizvoda (valjanih limova, traka. vucenih profila i kovanih dij eloVlaJ) zauzima vidno mjesto. Mada je
problematika obrade defonnacijom u metalnim preduzecima srodna onoj u me talurSkim, kako po teoretskim osnovama, tako i po tehnolo~kim koncepcijama,
ipak se zbog specifiCnih uslova rada svaka tretim pa;ebno.
Cilj ovog nacrna prerade je da se sa najrnanje moguCrian otpatkom materijala i sa najmanjim brojem radJ.JUh operaaija dobiju Joomadi u konac.norn
obliku, tako da se isti U7. rruinlirnJaJnu doradu sa skidanjem strugoti.ne iii bez nje,
mogu nepooredno upolrijebiti iii ugraditi u odgova.raju6i. sklop, kao sastavni
elementi ising.
Da hi se ma.tertijal mogao preradivati, potrebno ga je dovesti u stanje
plasticnog tecenja, sto znaCi cia ga treba opteretJiti iznad gra.Illice elastiCrw6ti.
PolIreban rad i silu (optereCenje) ostvaruju maAine za obradu deformacijom:
prese, kavaCkri. cekici, maSoine za savijanje, makaze, automatJi itd. AI'Blt ko)i se
prikljuruje maSini ima funkciju ob1ikovanja .ra.dnog proizvoda. SUa se sa maSine
preko alata prenosi IlIa radni Joomad. Pretna tome, cIIi.narmku prerade deforrnaaij.o m ostvaruje maSina, a geometriju radniog komada obezbje&uje alat.
Na osnovu ovog slijedi cia je za pravilan izbor tehnol~loog proce5a pre'rade defurmaaijom potrebno izvrSiti:
1. AnaLizu procesa plastiene defonnaaije meta1a.
2. Konstrukciju alata.
3. Izbor mahne.

1. Ana lizom 'procesa iz ravnoteznih uslova i usiova plasti~nog t~enja za

doticni nacin pre radc pro ra~unavaju se naponsko-deformacioni odnosi, na osnovu kojih se doblj a ju pot rebnc S'iUe i rad za izmenje defxmnacije. Nadalje se
studli raju uslo vi pod koj.ima se postize opt:imalni proces prernde, odn.osno najveCi stepen defurmacij e i najmanji moguci broj radnih opemoija. Daiji zadatak
ove a nalize je 'iiz.nalaienj e naj prikladnijih dimenz.ija i Jron..!iguraci e pOCetnog
materij ala i konacno prerade.nog komad Pri tome je potrebno ustanoviti funkcionalni uticaj plasticne deformaaije na mehanlicka i ostaia fizzikalno-hemijska
svojstva m e tala, kojim a se obezbjeduj e kvaJ.:.iltet finaLnog proizvoda.
Teo rija plasticne deformacije sa pnimjenom u tehnolo!jl obrade metaia
pl asticnom deformacij om baZlira na postavkama savremene teonije plasti~ti.
Fundarnentaln e osnove matematske teorije plasticnosbi. .su u drugoj polovini Rroslog stolj eca postavili H. Tresoa (1864), St. Venant (1870) i M. Levy
(1871). Vrlo vaine re'tuitate, kako na teoretskom, tako. i na ek$perimentalnoIn
planu su u prvoj cetv.rtini ovog stoljeca izloZlihi R. Mi.ses (1913), L. Pra.ndtl .(192t)
i H. Hencky (1923). Nadovezujuci se n:a ove koncepcije, matematsku teoriju pIasticnosti i konkretna rj esenja su obradlivab rnnogi autAlri, oct kojih emmentnu
. /il'upu sacinjavaju A. A. Iljusin, R. Hill, V. V. SokQlovski, L. M. Kacanov,
A. Nadai; W. Prager, G. A. Srnmrov-Atjoajev i niz drugih~'
.- Paralelno s tim razvtile su se i meto<le pr1imijenjene teorije pl~n_06ti,
iii teorija pFa!St iene deformaaije. Na osnovu LiziJcalnosti procesa u&jene su
izvj esne aproksimacije pomoCu kojdh fundamentalne pootavke oobi\aju prikladan znacaj u n eposrednoj primj eni. Jedna oct najSire primi.jenjenih metoda je
svakako metoda rj eSavanja p roblema pomocu pribLiZndh diferencija.1niih jednaCina ravnoteze i plasticnootli, koju su postavili i na r~e procese ap~cirali:
S . I. Gubkin, E. Siebel, E. p , Unkoov, M. V. Storozev, G. Sachs, A. I. Cel.ilwy i
niz drugih. Treba ~s ta6i vrlo zooca jne radove u podrucju presovanja kompakt ruih tijela koje su dali: A. Geleji; L. A. Sofman, E. Thomsen, H. D. Feldmann,
A. D. Tomljenov i dr. Isto tako u podrucju teol'ije i tehllOloglije prerade lIimova
v,jdno mjesto zauzimaju E. A. Popov, G: Oehler i dr. Toonijli i tehn.oLog.iji. obra~
metala plasticnom deformacijom, pored znacajnih rezultata i n4z.a ri,j esenih problema, predstoji u buduenosti joS obimrujJ. razvoj , s obzj.rom na IllOve tehnolJ06ke
pwcese koje zahtlijeva savremena proizvodnja.
\
2. Alat po svojoj konstrukciji mora zadoV'Oljavati zahtjeve tehnicko-e~onomskog rentab11iteta! To zna.en da alat iio svome obli:ku ' 1lreba da bude ~ je
moguce jednootavniji i da se sastxJjli iz maksi.ma1no mogu6eg broja standarcl.isovanih elemenata. Na taj naCin se postize niZa cijena alata. Medutim, teznja za
jednostavnoocu ne smije da oovede do pogoriianja' funkcionaln~bi alata, smanjenj-a taenosbi. rada d skracenja njegovog vij eka traj~ja.
3. MaSine 2!'a obradu ' se odred~ju prenia vrsti radne operaaije, potrehnoj
.sili, radu, ' snazi, hoou i ostatim parametri.rna dotienog pr.o cesa obrade . Univer:' \
zalne maSme za obradu defol'lIlaoijom (kao: krtivajne, frikcione, hlidrauUcne
prese, parllli, vazduSillli, pad"ajuCi cekiCri. i sl.) mogu se Iroristiti -zavisno oct konsbrukcije alata za l"azliClite procese prerade derormaaijom. Na primjer, krivajp,a
p,esa se m&e lror.istliti za: prosijecanje, probijanje, savijanje, duboko izvlacenje,
kovanje itd. ako se opremi odgovarajucim alamma. Za poseJme radne operaC'ije
se mogu koristibi Ii. specijalne maSine koje sluie uglavnom sarno za doticnu '
operac:iju, kao sto su: maSine za savijanjc cijeVli, maSine za ~-spravljanje traka,
maSine za hladno valjanje navojnica, automati za iZI'adu ~vala ltd.

I 2. Podrucje obrade deformacijom

Ukomkse rnateniJjal opt.erelli iznad granQ.ce razvlacenja (gramdce plasticnog teee-nj<a), tada se on traj-nlo defOI'IriiSe, a ova j n aCin oDrade se oznacava kao
obrada plasticnom deformacijom .
. Ako se optereeenje i dalje .poveCaV<a, u jednom momentu ce d.oCi do rnzdvajanja Cestioa materdjaLa.
Tako se podrucje obrade metala (s1. 1) moZe sa stannviSta deform.acije
podijelilli na dV<a dijela, i 00:
1. Deforma.c iju do raza.I'anja metala,
2. PlastliCnu defurmaciju .

Razaranje metala se izvodli. u cilju razdyajan~ komada na dij ~love. U

podrucju obrade sa skidanjem stru~ 1Iine razdV<ajanje se vrii. re0anjem na: pilarna, stl'Ugo~, glodalicama i 51. Kod rnzdvajanja def.Olrmaoi,jlO!lJl nerna 5k1i.danja
strugOllline. Razdvaj'a,nje se vrSi i1i po ptvorenoj. reznoj lhrriji, (kao kod odsijecanja, zas.ijecanja i sl.) iii po za.tvorenoj kontuni (prooijecanje, probijanje, obreziv~J.je i 51.).
f ,
r"',
P}'astxicna deformacija metal a se moze ymti, Ul hladnom stanju (pIli sobnoj
temperaturi), iIri. U ' vrucem stanju (pr;i pov1ienoj temPe"l-turl). Sa porru>~ ,temperature , m~WlJa
opa.da atpor kojd,m
se metal su.protstavlja
defOlrmaciji .i- olak.. ,
r

Mvaju se 'uSlovi .plJrarle. D<a It ce se proee5 obrade vrsilti u hladnoiri~ ViUl:em

stanj,u, zaV1isi od n:iza' fak1hra !tad Sto su: oblik, dimeflZlije i kvaIitet poeetnog
rriate.!'!i.jala,-1r.onf~uraclja i step~ sl.oZe~l gptovog komada, nai:in prerade,
koru;trukciJja alata, vrsta, i veli~ ms~}a\t! rn.aSiqe i,td" .
S ob;z;im;,om na 1tflnJ{ .p:oeetnbg materijal;l;' plastdena defQrmacija obuhvata:
1. Prera.du lim'o va (tasble lIianoVB, trnke, komarli-plalline),
2. Preradu kompaiktnih tUjela (vuceni, valjani i lrovalIli proflilli raznih oblika poprecnog preejeka, Sipk~ materiijal, g,redi.ce, de-hele ploee i s1.).
Limovi se plastUanom deformacijom prerac1uju procesima:
-

saV1ijanj a,
dubokog , izvlacenja i
raz.nim plasticnim obbi!lrovanj!ima.

Kompaktna tijela se prerac1uju procesima :

-

pre9>vanja,
Ii.sW>kIi.Jv anj ai '
,
'kovanja.

Til-bela br. 1 prilmzuje pregled 06novnili operncija obrade metaIa deformacijOl!l sa kratiilin opisom. Ovillkva podjela je vtiSe infonnatlvnog waktera,
jer u industriljskDj proiz~ji vrio Cesto d'Ola2li< do prepliita.nda operacija, tako
da se ne moze govoriti 0 strogoj podjeli. Vrlo cesto savijanjem se obrac1uju j. ,
kompaktna ltjela. Isto tako i deheklstijene parude i2a-ac1ene pI'OCesom Irovenja
cesto se pbdv.gav~Ju suiavanju. Smatra se da je ~aIIl.ji. proces koii, se
8i

.-- o-

rr==
r

- ,

r-

'"
~

. f-

-'"...
"

r-

::

.....

~ ~

....

",0
~

,-

'--

.........

..

'

r-

",,-

:tlJ

., ;;

"0

L-

'

.....

. .
~.

'-

'

"~
... '

..

0"

~
0

r--

'",

'",

"-

:;

'----

'--

.-- .--

r--

"-

-
~
,,

'

'v
,
~

..

.--

.-'!:-

....

'!:

... ~ ~ ~ ,
."; ,'!:

,~ f- -

....

"

~o

r-

i-

O'v
,
~ "
0'

......--- -

I-

r-

...,
,,
",

~.

..
~

v0

~
...

'=:

f~li
,

"....~

'--

r-[~
..... 'J
'==-='

.,' ...',

r;=-=

0"

'

L-

... ,
.
.,~ l,
v

",

C,0

'1

, f-

...

.. <>

C-...,

,
,
,

- I-

'--

......-.....

r--

.--

~-

'-

~ 1

~'"

..2.....

r-

r--

0'

r~

1.1r;- '

,--~

v' Q,

... 1

~"
s

"

.~
-~

,,':

. ;:
~ '

...

'~
v'

L-J

..--.-

'v

'---.J

n-

, ,
'

.,
....

,"

- 0

'=:
,

v-

..., ....
....... .--.
,
. ...
.
'.
...
.
I
"
. "- ...
....
"
.:. ' ~
-.
t;- , ... ...,

0_

...'"

'----

f-

- Lill
....
0

'--

..-

r==
...,

.
~

...,

<{~

.
'",

f-

r==
,
,

'"..

r-

'"

.:::

"

'.
=>.

~
~

r-

...

L-

I-

'--

"o ...:li

<{
-'~
<{a

<l:""

-~

'V

r-

'--

r==

Q)c

r-

~ ~

',"

;l

.0

'"-

~ ~

cO::
<{a

!,

" - "===
~

'v"
~
~

0
0

r--

,--

...,

r--

',=:

.;:

....

...v,

'--J

'--J

..

,.

,--

I-

...
'
,, -
-

-l/J

:0

.-...,

' ~
1- v'=: '

;;.~

""

isklj'~fj,vo u vrucero stanju, a duboko izvla~enje u hladnom. ' Medutim, praksa

dem.antuje oV\l tW"dnju, jer se duboka izvLafenja, naroOi1x> debelastijenih po5uda
vrie u vrueem stanju a lrovanje, ~ i sIDrenih 1)b1ik-a, u hladnom stanju. Zbog
I roga ovakva pod]eJa se vTSi viSe radii sistematbike 0Ibmrle prooesa nego radii strogog ogran.itavanja jedne vrste abrade do dr.uge.
Osiro Dlirza DSJloWllih operaaija obrade, rnogu6e su i ram,e kombinacije kao:
prosijecanje i probijanje sa Sla:vtijanjem, pI'OOijeoanje sa izvlatenjem i pmvlaeenjem, kombinaClje raznih obLilrovanja i sl. K<Jmbmovanli procem se mogu vrsiti
taka da se nekoli:lro operaClijja vn!Ji istx>vrem.enK>. To se obavlja specijalnJim alatom, koji je .Jronstru:i.san za menje nelroliiko operaaija. 'I1aloo se za svak.i posmak
trake i u svakom radnom hodu prese doblija gOitov lromad. S Obzi!fOID da je
tnPgUee na presi namjesfliti po nelOO<liko takWh a1ata, tada se za svakii hod
prese nwfe dobiti nelro1ilro gQtov1ih diijelova. Kom~ procesi se mogu
izv.odJi.1i i postupnim alal\Jima. To se palt:ize tako da se nekolliGoo uzastopnih -alata,
Iroji odgovanju redoslijedu operaailja tellnolo.kog procesa, poveZu u -jednu
cje1ilnu. Traka postupno prolazi kroz sve operaaije, taIro da se opet u sV'allrom
radnam hodu prese dobija jedan m v.i5e glOtowh loomada.
PlastiCnom de!ormaaijom se mogu .izvrliiti i proceSi spajanja diijelova
(zabijanje, zRkivanje, hlacl.oo za varivanje, prevti.jalIlje itd.). Ova vrsta spajanja
se najce5ce pI1imjenjuje kod limova, ali nije iskljufena i 2la Jroinpaktna mjela.
Da hi se sarna obI-ada plasti.cnom defonnacijam mogLa 500 uspjeSn:ij e
sproveslli, ana se vrio cesto kombinu1e sa poInoCnrlm ra<iovUiqla kao sro SIll:
- zagrijavanje loomada,
- rekrista.llizaciJono zareIlje i rmrmahlzaoija,
- =a.5C:ivanje i odma5Civanje Iromada,
- pjeskarenje i. bulmjanje,
- pmnje i fusfamranje.
Svi ow polllOCnri. radovi se vme da hi se postigla bolj-a plastiena svojstva
metaLa, raw smanjenja unutIramjlih naprezanja, smanjenja treoja u toku obrade,
raw SpI"eaavanja kor02Jije i poooljsanja svili ostallih efekata kDji uticu na
proces obrade.

I 3. Znaeaj i prednost procesa ' obrade deformacijom

Tehnol<>glija prerade metala deformacijom je modemi vid prerade metala Imp se pnimjenJuje u gotovo svim savrememm fabrikama,. Ovaj naClin prerade u odnosu na ostale ima n.iz tehnickD-e1oonorns.ktih prednoslli. Zbog toga se
danas u svijetu i pokazuje stalna tendencija procentualnog poraSta ovog na&a
Pt"erade...u....OOlJiOSU na obradu sa sIcldanjem strugatine. NaepOm.o je da je tome
pridoDiD veoma brz razvOlj maSina 1Ja obradu defJOrmacijom, mellala za preradu,
novih mateI1ijala 1Ja alate, kao i tooretsJro-eksperi.mentalni razvoj nauke na
ovom podru~u tokom posljednjdh gtodina.

TABfLA br

PREGLED OSNOVNIH OPERACIJA KOD OBRAQE METALA

DEFORMACIJOM

--- -r: --------r-------------------,--------------------------,

~
o

OPERA -

OPERACIJE

CIJA

- ~--

5 K I C A

OPERACI'JE

---.- - - - - - -- --- - -----1

- - .--- -t-- - - - - - -- -

,aL,o

-~~
~
--~=~/=z=ta=b=~=~=I=i=
m o=va,.=s~

po o/var.noj
reznol liniji odslJflCalu trak.
odredene S irine

."

r,,,lia

------- - --------- - - ------- - . .J

e~o
l.!..
@

ftolro

.omqL.
f-'

--

lQ]

'omod _
-

--

- -

~.tpadGO
'

'

f--

.
.p1a! ..o

'omad

PIS

..!1pG~

0 )(,) ;

o t t>adalt

o~ 1001

II 0MOd

--~BD

- - -- - --...j

Iz komoda se odsliecalu ploce

zotvorenih kon/uro -pIa/in.,
premo zacrtanom risu iii fabfonu .
1--:- . -

MoteriJoI se razdvalo po zatvoreno) Honturt. Prosielenolez9ro Ie radni komad. a ostotak

Iroke ie otpadak .

Probijo se otvor zatvorenekooture . ProbiJeno j.zgro je otpadak,o ostotok Je rodlli komad.

Zasijeca se mat.rijal po otvorenoj konluri hz odvajOnjb

razdvojenog dije/a .

"

- . _.

Obrezivanjem 51 odVaja vifak materti . kod rovnih iii savijenih dijelova, iii !upljih posudo, koo i profilo .

- -+-_.- - --- -

I .-::::::B

Iz troko (iIi profilo) se po otlIorenoj konturi odsijeco/u komadl zo doliu prerodu

L
,

- -~~:-----~~~~~
I
Probijanjem se odvaja prstMOsti
;, 1 . I .:.

r--r-o ~

L..L..r

slOI materijala po konturi otvoro,

u cilju dObivanjo listih povdina
i tolnih dimenzijo .

s.

-- -------------+-------------~----------_4
"

____-L__

lIJ

'

.....

:=
.'

o UVIJANJE

:::

"

I I I

V
\..,.J
~~~:::::~I~~

__

PromjMO ob/iko
postil. savi pnjem ravnih dije/cw,i/j 1It~ dj._+~Iom~~~~n~o~s~ov~ij~.n~l~n~d~ij~.~kwu
~.~____~
Dij.'ovi trake 51 uvijaju oka
nj.zin. uZduln. os.,

I/)

KRutNO
ZAVIJANJE

.~:)

1-- liE}

Prethodno savijeni kraj trake s.

krulllo zavija no cifindrilni iii
konusl1i oblik.

NASTAVAK
,

TABELE- br -'

'"
....,'"
...
--.

8U
PROMifNE
I}
DE8(JINf
Z IOA

-'"-

I]

SA STANJIVANJfM
ZIDA

"<

~
0
en
:;:,

"

'"-:.:

IZVLAtfNJE
15 PRITISKIVA-

D tJ

(y-

~~

en
0

tENJf
ISPRAVLJA-

"<

19

NJf
(PfGLANJE)
08RU8LJIVANJE

}I SA8IJANJE

~
~

;!
0
VI

111

KALl8RIRANJE

'"
0:

I r

~ ~~~--

'"
)G

'

PROV, A -

18

...0:

'

23

UTISKI
VANJE

If ISInO ,

aI,

~/ie

;zv(Jcenih

" je/o,ill

No ~uplj. iZllut,lOim

posudoma

C:lj.vimo,proI;r~flIO

/1/

III

ispvp{enp
s. postilu no roiun Smon)MJO
d.bl}ioe zido .

Ovim postupltom Sf dob/IO omotal pro v/o{.nj.m prethodno prI>bi).nog dl)"o, p" tom. st debl}ino motflrijo/o smoojuje .

'CJ
~

Po(.to; oblik mot' fI)O/O Sf thlormIl. taka do mu Sf v,slno sma

njuj. ul n.ometono povecon~ rJegovih popr.~nih dlm . ozljo .

~
W2f'i?tm

rn

Troke s. IsprovlJO/u flO moflnl zo

ISprovIIOn)e .Rovnl 1 50'1'1).01 d,).loVI . t. ~upfj. posud. 5. pfg/aju 0latom no presomo
Obrubllivon/e iVlcO lupljih pOSl,Jdo
se post/Ie kruJflIm 10vl)On)em ru
bovo p'o clJ.lom obodu

Q.

:;;

vetih

djevi s. postibl smonjlVofllem

pr.cniko nQ odredenoj Vls.ml

B 1!P

'"'"

VANJf

$if"

No k roj'!lImo zotegfluU Ilm,.i1i froko se deformise I r02Il(oO pod

d~jstvom t iskoto . Toko nostoju
tij.1a ro z nih jspup(enih o/JI/JIQ .
Platina Sf nosfonja no rotacianu
~/OVU mo!;n. i podup,re noslonom .
u{n;m iU mehonilklm pritiskom
ala t o, t~DlfJd0tine S(j pas tepeno ilvlalI'!u . I lJosuda .

SuJovanj.

ffi

16 SUIAVANJE

--

mojih rldovo Oeb/jmo dna as to/.

neprorrnjenjeno .

NJE

NJfM

~ 17

obliko poprefn. og presjeko

-.--. Postrpenim iz v{ote njem s,dobi-

~-

--

11 ravoe plo~e (plotlfte) Irvlo~enJem

bez prom).n. (J(jbIJlne moteflJofa nasto/v ~upfje p05ud. fOlnlh

iaju posude

FfAZVLAtE-

PRO~/RI-

5 ---

Ova jf zovrlno obrada dljfl#ovo d.

formaci/om u cliJu doblvonjo tot
oog koootnog abillta , dim,nzljo komodo.

--

Sfovo, znokovi i rOZM gravure no povdlnl prrdm.to Sf rode utlsklvo nj.m dotJcnlh obI/ito u motffijol .

NASTAVAK TABELE -br 1

=-

...,

t..I

i.?~

-:;:-:--~=

i:
~5
I/}

.....

SMJERNO

c:J

-.:

:;;:

...,

l4J
~

KOMBI-

.~

NOVA NO

:.:

::::
:;;: ~8 UKOVNJIMA

ijl
.

.-

;.

~9P

-....,

0
lo..
l4J
C

...,

.....,
~

'-" ~.?

II}

IiJ

u ~3
0

o:
Q..

~ 3'
<:

'"

<: 31 2AVAR/VA -

I/)

--------- - - HLAONO

l4J

NJE

rg g

PREVI)ANJE
I<Ofo.1B/NOVANE OPERACUE !(OJE
SE VR5E
ISrOVREME
NO

EI=

---

---.--

---

Oblikovonje materl) se postiie u

KOvaC ukovnju so grovurom kOjo
odgovoro detrn obliHu Ku;e se no
te/ocu, presl ill specljal. mosini

-- -

.-

SPOjOjU se dvo, ill Vise .'/movo,

ill drug'" dljelOvo zOHIVOnjem
glove ZOHOV ICe .

---

---- ------------

Spo; dvo, III vise Ilmovo, ill dva

dlje/o se postde pn/lsHO{n no
m;estu SPOjo. OperOlC ljO se vrf.1
pn sobnoj tem~o/uri

Ova, III Vise dl/elovo se met1usobno SPOjOjU no tOj 'no~rn slo se 1Vice ;ronog dljelo prevlju toko do
obuhvote drugl dio

.~ O(

KOMB/NOV/:r
NE OPERACIJE KOlE
SE VR5E
posrupNO

Zooonr ObltH se posttie rutnim

iii mosinsHlm Hovonjem so iskljuci vo pomocnlln kovockim
ala/om .

SPOj se postde zobljOnjem jednog

elemento u drugl p,., tome dolazi do
(jetormoclje ;edJlog, ilt obo dljelo

~O ZAKIVANJE

_.

--

. ._ - - - -

--

1-- - 1---

:t ~9 izA8IJANJE

---

Podesnom HonslruKcl)om olota i

kombinocijom IS los mJer. I prolu smjernog Islis/ovonjO se rode li;ela sloten,h obliHo .

~
/.

-.

-_.

[J
I

'//
.

Pripreml;eno posudo se ist,sku;8

kroz olvor kolupa. raHO do jo; se visino pove~o a Zid smanji. Provac
islis. se pokkJpo sa prove kNIt. tisk .

Gredica materij se postovlja u kalup Uslijed pritisHo tiskoro no materijal, istl se islisku;e suprotno pruvcu kretanja tlskaCo .

~
'

27 SLOBOONO

"

"

--

PROru -

VI

=:-=

[J

tRJ

NO

-=--

ISrOSMJER-

--

x:

'T'~

1~'d>1'~'$1

SpeC/jOlnim olotom, u jednom

rudnom hodu prese I zo ;edan
posmaH troke,obovlja se istovremeno nekoliko operocija Tako se zo svakl hod prese dobi a go tov Homad .
POjedme operocije se vde pos1ttpno (na SHiel . Izv/ocenje, probijanje.
prov/oren;e, prosljecon;e) i nakon
svoke se troka pomjera za ve/itinu posmako x . Toko se ZO svoki
hod prese dob;va gotov komad

Proizvodno-tehni&e pred.noobi ovog nacina obrade su:

1. Jedn.im relativno jedoostavnim hOdom ma.Sina za obradu deformaci.jom
(presa ill cekica) proizvode se dijelovi i vrlo komplikovanog oblika,
koje bi na drugi naCin bUo goWVlO nemoguce radJiJlli, ilIi bi za izradu
istih trebalo niz sl&enih i veoma skupih operacija.

2. Taenost izrat1enih dijelova je velik'a jer se mogu posti6 vrlo uske

izra.dne tnleranci.je.
3. Dobijaju se proizvodi visokih mehanickih kvaliteta koji uz to imaju i
relativno manju teZinu.

Ek.on.omske predn.osti:
1. UtrolJak materijaJa je mali, jer je obpadak sveden na minimum.
2. Sa odgow.raju(:om opremom pogona mamnama, alatliana i uret1ajima,
uz neophodnu automaJtizaciJju tehnoloSkog procesa rome se postim vrlo
viso.ka produkaija.
3. MaAine za obradu deformaaidom su jednostavne 2la pooluZivanje, tako
da se za samu proizvodnju ne zahtlijew ~valifik:ovana radna
snaga.
4. Mpguca je praLzvodIrja ve1iklih Iool~Oina. uz IlIiskJi.t ai.jenu kxl6tanJa.
,
()g:nmlan broj dtjelova koji se daI11as rade ~ obrade sa skidanjem
strugotme je ~ce oilrattliV8lti p1aBt.in.om defurmacijom u hladnom stanju .
.Da.nas se nastoji da se o~ dEifoxmaaijom postignu defIinlitivne dimenzi.je
komada. UJroIilm je na'leon obr~ deformacij'om polIre~ jOO i dorada na matinama kIoje rade '98 sk4da njem s~otiJne, onda,to
predstavlja samo poslrupIjenje proizvodnje, zbog, dodart:nng stez~ja i ~atne (lbmde, nego i prek1!dQllje
kxlntmuiran.eg toka vlakarya. Jedan od bitnih .rn:sJoga zbOg ltojlib dijeJ.oVli izradeni
poetupko,m plastime deformacije ~j'u ~lje m~e osobine leiJi SlVakako
u tome ito je kxxi otirade defrumac:ijoIiJ. tok v~ana neprelcidan (sl:2. i 3).
Ukr\likri j.e za' obradu nekog Jooola.da sa\~jem strugloUi.ne potrebno nekoliko
stezanja na maiPnama, f,ada je ekon.ooniCn~ ohPadt defcmmaci.jom. Iskustvo
pokazuje de je, na wimjer, obrada na aut.omat~ za ,apkasti matmjal
(sa automa~ pc&Il8'irom !'.iIpke) ekonomilnija, zoog rila.Log otpatka matedjala;
nego obrada defonnacijom. Me4utim, ukonko se radi na umveI'zalnim, produk(Vtvli m , ill ' revolver strugovima, kao i autlOmatima sa pojedina.Cnim stezanjem
kDmada, tada je elronnlIlliamja obrada deformacijom.
U svim sW~jevima je kvalitet defofmaaijom obralien.og komada bolji od
istog komada.obralienog sa slUdanjem strugotine. To pokazuju slijedece analize
H. D. Fe1dmanna
<
Noll st. 2-a je prikazana caun za, voc:!eonje Blab, kQ,ia se radii. od ceLika za
cementaciju. Vidi se da je manji utr06ak materijala, kao i vrijeme obrade,
te da su manji ulrupnd 1m6Irovi ako Be atuca raw IIle'Uxlom hladnog istiskJi.vanja. ~
Na odnos tro.kova v.ti.oo, svakako, i protzvodne koIi6in.e.. Ovo poret1enje vaii
za obradu Alpkastog .materijala sa skida'njem strugobine na revolver strugu,
od....,o za obradu dstiskivanjem na normalnoj lroljecastoj pre$i. Ukoliko bi
Be lromad radio' na automatu (alto,su u pitanju veee proIzvodne koliCine) , tada
111 oyej odoos u korist obrade de.focrmacijom bio nepovoljniji. eliutlim, u tom

ne

I.

II. Obrada

Obrada sa skidanjem strugotine iz punog Homada

.,

.50

..

isUs-

ki'lanj~m u h/adnom stan/a

W-1t.la}fD.!.IL,.-_~

tok 'tlo lroa

( nrprek ldanJ

(Isprekldan

....

pr~so'lanjem

."

'"....

-t

~ ~.l

-U1. 5

Pocetn i materijal:
Valjana g re dica cP '5 X J]
fe/int! G,. 0.3/' kg

Pocetni matuijaf:
Vuc~na sipka cP SOX 85
tefine G,. l.l8 kg
I
~,.28k9=100%

"

1000/0

00.40 kg = 3f %

II

Ufrosak maruijala
I

" f.lf min-preso~anje

~ 7.90min-struganje

~'8. 08 min ~ 100 0/0

Vrem~na

""

9.11 min = 50.5 0/0

obrade

'Il!YJl.ni trosko'l;

cr.

CAURA ZA VOOENJE ALATA

Obrada sa skidanjem strugotine iz l!.!:!!!!!.!J. komada

fok vlaknofisDreki
I

I.

~N
..."'

I
.50

11

Pocetni materijal:
Vucena sipka q, 52X 34
tezine 6-0,56 kg

Pocetni ma terijal ;
ValJona gredic a cP 37XU
t~iine G,. 0.28 kg

f;3 0.56kg =TOO %

I:a

"

~ 0.28 kg

=50 0/0

Utrosok motecij,gJg
I
/I 0.39min-presovanj~
~.41 min= fOO %
~ f.25 min-stru!1QDje
1.54 min 78 %
VremMO obrqde

r~

/I

~56 "

b. SOLJA

IJ.IsJJ.Rn; troskO'lj

LEZAJA

SI.2 UPOREOENJE TEHNOI.,O$IJE OBRADE._SA. SKlDAIY)EM

$.TRU_GOTtNE I OBRADE PLA$UCNOM IJEFORM49IJOM
_ _ _ _ __ --'-.:(P'---=o H. D. Feldmannu)

sLu~aju bi se za istiskivanje prirnijenile specijalne prese sa ureda}ima. ta auooMatsko doturall.je mat.erijala i skidanje komada.
Sliena je situacija i .:00 izrade SaIJe lefaja (sl. 2. b). U1;tupni. troSkOVl su
nili ako se !lolja racti defonnacjjom u hladnom stanju, n.;> normalnoj koljenastoj
presi, nego ako se radi lz ipkastog materiJala na r::volver strugu. Medutrim,
ulooliko se obracia vrsi na automatu, tada ce tro6koVii obrade sa skjcianjem
strugotine hiti nih. Ovo se objaSnjava time soo u ovom slucaju uSteda matenjala
k.od obrade deformacijo m ne mme da pokrije troSkove za d.oradu sa skidanjem
strugotine. Kako se iz slike vidi, nakon obrade def.ormaaiJom potrebno je
izvrmu jos neke strugarske operacije (ukopavanie kanala, poravnavanje) da bi
se d.obile definitivne di.meniJije komacia.
Za pravilan ubor tehnol06kog procesa, uko1ik.o se komad obraduje deformacijom, vaino je sa tehni&o-ekoI)OffiSkog glediSta cia 1i se islli radi u vrucem
ill hladnom stanju. Ta~nost kod hladne obrade je veea. Dok se k.od kovanja u
vrui:em stanju mogu posbiCi toJerancije izrade u k,valitetu IT 15 do IT 12 i u
pojedi.nim slu~ajevima IT 11, k.od obrade deformacijom u hladnom stanju ove
tolerMlCije se kreeu u granicarna IT 12 do IT 8, a pod posebrum usklvima IT 7
i IT 6. Ovo va'bi. na.roC!ito za duga ruplja cJJindriena tije1a, kao soo su hidraulicni
cilindI'li, komore zraCnih cekli.ca i sliwa tijela. Pored visoke tacnosti, kod abrade

u hladnom stanju nisu

potrebne nagibne povrSine (kovalli nagibJ.) za vadenje
loomada iz ukovnja, kao k.od kovanja u vrucem stanju. POOOO su cilindrienc
povriine raYne, nije potrebna naknadna dorada. Osirn toga, povrsine dijel0va
izradenih hladnan deformactjom su kva.1i.tetnije od kovanih i na.Jron ooga kalibriranih povri.na.
Na 51. 3-a je prikazan odnqs tr06Jrova za dvije varijante izrade komore
zra~nog cek.i.ca od relika za pobbljsanje. Po prvoj varijanti kornora se radi
loovanjem u VT\.i.Cem stanju, i nakon toga obraduje struganjem. Druga varijanta
je daleJro povoljni(ja i obrada se vrsi u hladnom stanju kombinaaijom dubokog
izvlacenja i jst.jgkivanja. K~ra je u radu izlozena naipnjeniCn.orn optereeenju,
taJro de vrlo celJto, ako se racti po prvoj varijanti, uslijed zamora rnaterijala
nastaju prskotine. Dijelovi izradeni deformacijom u hladn.om stanju su vearna
otpomi za naizmjenicna optereeenja.
Ukol.iJoo se radi 0 malom lwmadu, kao sto je prirubnica prema s.l. 3. b.,
tada se mote uocrti cia je razlika ukupnih troSkova !rod obrade kovanjem u
VlNCem stPnju i obrade istJiskivanjem u hladnom stanju manja nego k.od veeih
kornada: Kod cwairo &i.tnili komada pro.izvodne kolicrn.e imaju odlueujucu ulogu
u odret1ivanju naCina prerade.
Ispttivanja pokazuju da se, ukoLiko se liverri, iii vrllee kovani dijelovi
zamijene dijelovima izradenim def~rmaaijom u hladnom stanju, pootiZu ekonomske prednosti koje se odraZavaju kroz:
-

smanjenje te~e dlijela za' oko 25--50%,

smanjenje utraAka materujala za oko 30-700/0,
smanjanje trokoVta radne snage za oka 5(}-.8()0f0.

Istovremeno ae povecava evrstoca i stabilnos1: dijelova usljed poboljanja

mehaniCkili O8OIbina materijala k.oj~ se preraduje.

II. Obrada platine kombinaci-

Obrad a ol k ov k a s o
s kidanje m .strug ol ln e

I.

jom dubokog izvlacenja i

~resovanja istiskivanjem

.,17

\\

....,
~ ,

1
'

-+-

\. -'
I

Pocetni materijal:
platina ~ 198XIO;tezine G:3.8 kg
I.
100 %

Pocetni ma t erijal :
o tk o vak tei ine G = " kg
I.

" kg =100 %

II.

3.8 k g = 27%
Ul r osak materijala

I.
r8j '37m in=100%
~

II.

Vr em ena obrade

5.56min-presova(lje
9,50min - struganJfl15,06 min

II.
~23

=11 %

,Ukup.,ni troskovi

a. KOMCRA ZRACNOG CEKICA

I.

II. Obrada gredice ~resovanjem

Ob r oda atkovka so
s kidonjem strugo t ine

istiskivanjem u hladnom
stanju

.&-3"

Poc etni materijal :

ot k oyak tez ine

G = 0,20 kg

Pocetni
gredica

materiJal :

'*' 32X21; teiin e G=Qn kg

I.
~ 0.20 kg=IOO

E:l

II.
~ 0,l1kg=55%

Utrosak mater/jalq

I.
~ 9,5min=100%

Vremenq obrqde

II. ,),526 min-presovanje

e::l 5,620 min- stru!lanj~
I<j 6,"6 min=57 %

Ukupni troskovi

b. PRIRUBNICA

51. 3 UPORE)ENJE TEHNOLOGIJE OBRADE PLASTICNOM

DEFORMACIJOM
U VRUCEM I HLADNOM STANJU
..
- --.
(Po H. D. Feldmannu)

I 4. Razvoj tehnoJogije obrade deformacijom

Neprekidni porast metalne industr,ije u svijetu uslovljava sve SiI'i razvoj
obrade deionnaoijom.
Obrada deformacijom u V'I1.li:ern stanju (prete.z.no slobodno i kovanje u
ukovnjlima) nalazi sve veeu prirojenu u proizvodnji clijelova za razLiCtiJte industrij'Ske graaJ.e. Racuna se da se da.nas u sv.ij etu oleo fjfl/o ukup:ne proizvodnje
eelika preraduje dalj e tehnologijom kovanja. To je uslO1rill() razvoj kovacnica
sa Sirokim dijaparonom godIiSnj~h kapaoiteta pr.oizvodnje kojii se krecu od 1.000
do preko 100.000 tolna otkovaka godis.nje.
TehnolOOk.i procesi koji se pr.irn(jenjuju u proizvodnjli, otkovaka neprekidno se razvtija}u i usavrSavaju u pravoim'a poooljsanja kvaliteta otkovaka,
ubrzanja procesa Jrovanja, pove6anja k.oeficijenta tiBkoriSten ja materija la, najve6g pribliiavanja ob1iika otlrovka obliku gotovog komada u cilju redukcije
naknadne abrade sa skidanjem strugotine.
Po karakteru proizvodnje lrovaenice mogu biti 'klasificirnne 5 obZJirom na
proizvodne koI.iciJl'le na kovacnice : masovne, velikoseI1Ljske, maloserijske i pojed..hnaene proizvodntie.
Kovacnlice sa masovnim tipom proizvodnje su u odnoou na O\Stale manj e
zastupljene. Tu spadaju kovacntice za proizvodnju vagonsldh osovina i tockova,
prstenova te ValjCica i kugLica industrije kotrljaju6ih leiaja, hirurSkljh instrumenata i nekih predmeta masovne potTo6nje, kao sto su noievi, makaze i s1.
Broizvodnja je uglavnom ko.ntinwirana i odvtija se_ u Linijskom sistem.u. Agreg,atirane Lill'ije se sastoje iz nekolilro cesto raznorodnih kovaCkih masiJl'la (ili
maSina za valjanje), peOi za zagrijavanje, uredaja za Oi6cenje okujine, transpoortn.ih s.redstava i elemenata mehantizacije i autmn'Bltizacije tehnoloSkog procesa.
Tu se upotrebljavaju maiiine railiQibih vrsta, dirnenzija i snaga. Tako se, na
prtimjer, u fabrikama leiaja, u masovnoj prdizvo<inj,i prstenova kugLicno-valjcastih leiaja IroristeJJ.ori7Xlil'llta.!ne IrovaCke maSine sa sllom od 100 do 3.150 rona,
na kojima Be lruju cilinrlrien,i j Ioom.usni prstenovi preenika dJo 315 rom. Nadalje
se primjenjuju potpuno aullomaVizovane lini'je za koV'BJnje zavrtnjeva i navrtki
do preenika 36 mm u vrucem stanju, iii do preOntika 25 mm kod lrovanja u
hladnom stanju. Kod ovog tipa ~roizvodnje preovladavaju au1lOrna.ti za lrovrunje
ilti usk.o specijalizova ne maSiJl'le.
NajbipiCnij,i p redstavnici IrovaCnica sa senijskwn proizvodnjom su, svakako, kovaCnice fabrika automobila i traktora. Siroka nomenklatura dijelova
za autnrnobhle i traktore uslovila je i .razvoj maSina za kovanje kao i uredaja za
z.a.grijavanje. Pr.imjenjuju se parovazoosni ceki6i sa te7Jinom padajucih dijeLova
00 0,5 do 10 tona. Najti.pieniji tehnruook!i proces je loovan;je u uiwvnj.ima sa vise
lavura na eek.icima, Ij,lij hooizOll1talnim kovackiim maSinama, koje u posljednje
vrijeme sve vase zamjenjuje neekonomieno kovanje u alatima sa jednom gravurom. Primjecuje se sve veea primjena i koljenastih presa sa silom od 100 do
6.300 tona. Procentualno ueesce lrovrunja u 'alatima sa viSe gravura neprekddno
raste u kor-ist koljenastih presa, tako da se pI'irn.jenjuju .i prese do 10.000 tOll1a.
Uporedo sa tim teZi se ~oo Sj,roj primjeni peCi sa indukcionlim zagrijavanjem kod
lrojili je brzina zagrijavanja i do 10 puta veca" od plamentih, a ooi.m toga prak~
tiCn'o nerna okuj.ine, sto donosi usted.u 00 4 do 60 /0 u teZlini rnatenijala.
Po pnincipu maloserijske proizvodnje rade kovat:nJice fabrika opsteg
mai.nstva. Velika raznoLik05t otkovaka i male senje istih uslovljavaju da takve
tehn~de

kovacnice z.a slobodno k ovanj e i kovan je u ukovnjima imaju uglavnom univerza\ne kovaCkemaiii:nC.Pl-eovlada va juparova7..duSnUivazdwlni(:ekiCi. . za
sJobodno k ov~njc sa lezinom padajuCi h dijelova d o 5 tona. Z a n esta veee serjj ~
sc p1"imj cl1 juju parov:lzdliSn.i. ce\{liCi i frikcione prese sa silom od 30 do 3QO tona,
a II poj cdinim sillcajcvima i do 2.000 tQna. U r jedlim slu c~j evima. ~]aze u ~~r
h ~)Ii7.{)ntaln c kovacke masine. Raspol"ed mas.i na je grupm , na prumJ er la.kAi ~e
kid, tez.i cekici, frikci one prcse ~td. Mehaniz3ci ja se ogleda u pr.imje ni ma.n.ipulaLora za pos!uzivanje cekica na koji.{I1a sc ku j u teili komadJi. .
P oje dinacn.a proizvodn ja olkovaka je orga.n.i7...ova n a u fabrikama srednje
i tcskc m asinogradnj e. Najtipicnije mas~il1e U ovoj p roizvodnji su hidrauliCne
kovack~ presc. U fa blikarna srednje masinog r a<in je se primj enjuju prese od
600 do 3.000 woo, dok u teskim od 3.000 do 15.000 tona. Ko riste se u izuzetnim
sl uca jevima i jace pres'. Praksa eksploatacije p rese cd 45.000 tona je pokazala
da isle usljed niske p roizvodn05ti, visok e cijene koSlanja i komplikove.nng posluiiv anja ne mogu naCi Siru primjenu . U nekim koya cnicama pojed.inable
proizvodnjc se pdmj e njuju i kovacki cekic( sa tezinom p a dajucih dijelova do
20 tona. Fabl'ik e koj e raspolazu p resama od 12.000 d o 15.000 tona imaju rnogucnost kovanja najteiih otkovaka tei.ine 300 do 350 tona.
Obrada mctala dcformacijom u h lad norn stanju se primjenjuje go,tOV(l
u svim granama maSinogradnjc, metalne industl'\i je i ostatim industrijskim gr,anama k ojc se bave preradom metala. Koliki jc proc entualn~ tidio ove tehnololije
u proizvodnji u poj e dini m induslnijskim granama moze se uoOiti..l iz tabele br. 2.
Glavno podrucje primjene tehnologi je abrade deformacij om j e u mas6vnoj i
vclikoseri jskoj prolzvodnji. U tabeJ,i hr. 3. je dana klasifika cija bipova proizv,o dnje u zavisnosti od broja . komada (godiSn je p roizvOOnje) i v eloiC<ine dijelova.
Podaci su ol-ijentacionog karaklera~ jer osim veUcine i broj a k omada, tip proizvodnj e Ils1 0vljava i slozenost dijelova, vrst3 te hnolosk og procesa,. debljina
materijaia, tacn ost i niz ostalih faktora.
P odr ueje primjene ove t.ehnologjje se neprestano proStruj e, tako da Be Bve
ved c1ijelovi obraduju na ovaj naci n. Deformacijom se mogu rawti di.jelov1i do
6 me-tara dugi (clijelovi karoseri j a t eSkih vorua), isto tako se pc)Ve cava i debJjina mater.i ja la koji se preraduje deformacijom . Danas je mog uce u hladnom
stanju prosijecati matenjal dcblj ine do 25 mm , a probi'j ati i do 35 mm. Lim do
debl jine od 20 nun se da duboko izvl aciti, a savlijanjem u hladnom sta.nju sc
.
p reradu ju mateIijali d~bJ j ine do 180 nun .

U velikoserjjsk~j i masovnoj proizvod nj i se ov om t ehnologijom prerac1uju

ogromne kolicine dij e lova (do 10 mli Liona, a ponekad i do 100 miliona komada
god,iSnje). Upolrcbljavaju se specijalne, b rzoh ode prese, il~ arutomati za obradu
deformaci jom. AJati su kombinovani -i oba vljajuni z raznih op er a cija. LiInovi.
trak e i komadi se po lpuno au lomatiz.1ra'l1.o dovode do prese, a tako se i odV'Ode
gotovi komadi .
U maloser ijskoj proizvodnji dij e lova primj enjuju se jednostavniji univerza lnij~ i jeft:i..n.ij,i ala ti. Isto tako dolaze U obz.ir i univerzalne prese za pr~adu.
Posmak trak a I odvoden je gotov ih kom ada se go Loyo iskljucivo vrSi ruCM dok
se u ~zuzetnim slucajevima m ehanizira.

. PO~ edi na~~e proizvodnje za ov u vr s tu proi zvodnj e n ema , j er se za llIl&i.lgl te .

ne lsp lah praVlti skupi a la t, iii dio ala ta (ako se r a w 0 ullliver zalnom alatu).
Tr~~a nap omen uti cia je postav ljanj e velikih i slozen.ih al a ta na teSke
prese nJ Ihovo podesa van je veoma n aporno i traj e du.i.e vrem ena.

TABELA br. 2
U
PRIMJENA TEHNOLOGIJE OBBAOLJlEEORMAC/JOM
HLADNOM STANJU U NEKIM INDUSTRIJSKIM
..GRANAMA
DIJELOVI

Udio obrade hladnom defor'macijom u "

Po broju
Po angazova"ju
T~zinsk i
kapaciteta
komada

ZA

~~~tU 1ulc:mobllsku

rtJ!!

/n liS

In.dllstr~u~trlc-

nih ma

/nO

P~iznu

mehoniku

A~gklln'tsovne
po ro n e

25 -

30

70

15 -

20

85

30 - ' 0

95 -98

90 -95

60 -

70

60 -

75

50 -

60

60 -

70 -80

eo

98 -99

1--

TABELA br.3
T/POVI PROIZVODNJE .U ZAVISNOSTI 00 BROJA KOMADA
KOD PRERADE LlMOVA DEFORMACIJOM
~

VELICINA DIJELA
U

mm

Velik;

Godilnjo proizvodnjo u 1000 Homada

ma.l0ve/!f!0
sr~~~masovna
rijsHa
serijsHa
serijs a

250-1000

Srednji

50 -

Nol;

do

250
50

do 5

5 - 50

dolO

20 -200

200 -2000 preHo 2000

do 50

50 -500

500-10000

50 -

500

preko

500

preko 10000

5
1. Tijelo cilindro

2. ono cilindra
J . Poklopac cilindro
, . Klip
5. Klipnjaca
6. Zaptivac

I. Dno ; tije/o tvrdo letovan;

II

Dimenzije u mrn
d

II. Dno

i tijelo od jednog kornada

45-(1(lllI

58~46

5,

52

3.5

365

'80

5.5

70-q,D46

6
4.5
'85

..

51.' P080LJS~NJE
.. KONSTRUKCIJE RADNOG
HIDR AUL ICNOG CILINDBA tZMJENOM
TEHNOLOGIJE NJEGOVE tZRADE

Zbog loga LeSk e presc, klJj l: s u n co phodn e za pojedine radne operacij

n ccc bi li u po tp u nos tl is korislcn e. Medutim, kod la kSih presa 1 manj,th alata se
zahti jeva u vij c k pun o iskori stenj e r asp oloZivog k a pacitcta.
Vrlo cesio se studijo m ko ns t r ukclj e odred e nog sklopa , i!.li elementa, u
c ilju raz rad e tchnolos ke d okumenta ci.je, maze zakljuCitl.i da izmj ena kO'llSlrukcije
d a je ne sarno bolja, jeftinija i e konomicn ija te hnoloska rjesenja nego da se i
dJ' ugim vidum l\:hn oloske pre rad e posLize dal eko boljoi kvaLitet proizvoda.
Ovu Cinj e ni cu ilu~ lruj e primj e r izrad e rac1nog hidraulicnog Cllindra
(sl. 4). P o prvoj varij an ti se tij elo ciiindra 1 radil o iz precizne besavne cljevi, a
dno 2 je otkovano i obrade-no na mjeru. T a d va elementa su IS spaj aJa postupkom zavari vanja, iii lvrdog letovanja (sl. 4. I). Da bi se p05tigie izradne toleran cij e (pre-rna tabe li uz sl. 4), nakon spajanja se cij e v j05 hOJl()vanjem dotjeriv a la na unulrasnju mj e ru. Kada sc preslo na drugu var ijantu (si. 4. II) po
kojoj se tij elo radi iz jed.nog komada sa dno m, postupkom deformaclje u hladnom stanju p ostiglo se niz predn.osti.
U tom slucaJu otpada mehanicka obrada dna i naknadna obrada cijevi
(honovanj e), je r se d e formacijom u hladnom stanju m ogu postliCi zahti jevane
izra dne tolerancij e. De bljina zida je smanj ena, tako da je cij ela l:onstrukcija
olakSana. a postignuta je veca stabilnost i ke>mpaktnost dijela (analiza H. D.
Feldmanna).
Iz .i&lozenog slijedi da deformacija metala u hladnom stanju nudi niz
tehnickih i ek011lOmskiih predtlOsti. Medutim, potrebno je nap omenuti da su
maSine i uredaji za obradu deformacijom relatlvno skup.i, sto znaCi da su
ilnvesticiOJ1!i tl'o6.kovi veliki . Alabi za obradu defo rmacijom SU , takode, dosta
siozeni i skupi. Iz toga se mo ze izvuCi zakljueak da je ourada dcformacljom naj
e konomiCniji tehnolooki postupak kada se radi 0 veli.lwserijskoj proizvodnji.
Danas se u svijetu teZ:i. ka tipizaciji i standard.itz.aciji proizvodnje, sto ,
Ilesumnjivo, dovodi do povecanja proizvodnih serija . Zbog toga neprekidno i
raste znacaj te hn ol ogi~e, masina i alata za obradu metaia deformaciljom u
svim indlustIlijama koje se bave preradom metala.

II. TEORETSKE OSNOVE

11 1. Deformacije
Da hi se postaVlile izvjesne zakonitosti pla.sticne deformacije, posmatrace
se deformacije paralelopipeda pri sabtLjanju bez trenja.
Ako se paralelopiped visine ho, duzine 10 i sirine bo (sl. 5. a) optereli
odgovarajuOOm silom F (ciji se pnivac djejstva poklapa sa jednom glavnom
osom paralelopipeda), tada ce ism, pod pretpos<tavkoan da nema trenja (,ideal an
slucaj) def.orm.i.sati u paralelopiped dimenzija:
hi

<

ho, 11

>

10 i bl

>

bo (s1. 5. c).

U nekom trenutku stabickog djejstva sile, paralelopiped ima dimenz..ije

h, lib (s1. 5. b).
Kada se vtiSiina smalI1j~ za beslooinaimo mali iznoo dh, duZina ce se povecati
za iznos d/, sirina, takode, povecati za iznos db.
Tako nastaje paralelvpiped dianenzija:

h - dh, I

+ dl

i b

+ db.

Elementarne deformacije u pravcima , glavnoih ooa (pravci rubova paralelopipeda) mogu se izracunati kao ' odaJ.os skracenja Q.li proS:irenja i odgovarajuce duZine:
dq>h =

dh

h;

dl

. db
'
b

dq>b = -

dq = - Z-

Konacne deformacije se mogu dobiti integriranjem prednjih izraza u

granicama izrnedu pocetnog i konacnog stanja.
hi
Cjlh

~ -~

In -

hi
ho

(1),

ho

Z\
Cjlt =

r .?~I =

Zo

In.!!..
Zo

(1 a),

o. POtErNO

dl

c. KONA-tNO
STANlE

b. TRENUTNO
STANlE

51 MOE

51. 5 DEFORMACIJE PARALELOPIPEDA PRI SABIJANJU

8EZ TRNJA

--- ---l

I I

~
I.(

("

:!(

....

E - gron/co

c:

c:

-c
0
.s

II
c:
0

P,

\ I)

" ("

"
"

I" I

I ,
I I

V - g'Onlco rolYkl
hnlo (po~.to/t
t.fet)jo)

II

II

"0'-

t/~nostl

I'
I'

"

II

C
...

FJ - gronko propclenollto.t'

"

H - ~lIrstoco Ist.ron}o
Z - 'otko pr.JddO

I,

I,

probn pru-

I I

, I

,J--'t~--'-~I-'-.Io--'-+-,-.yu---t-.J..-=-_

"' t.

OJ - pia s U~IKJ

defat'-

moe/jo

.'astJ(ono dllormodjo
QA - tro)no d.forma-cljo
A.- pot.tn; pres-

AS -

!
I

j.k probtl prul/.t.

d. - pof,'n; pr.fni#(

I. -

"perno dllllno

151.6 DIJAGRAM NOMINALNIH

t 5TVARNIH NAPONA

bl

r .:t~b = In~
bo

<Pb =

(1 b).

bo
Obrasci: 1, 1. a .i 1. b pre<loCavaju logaritarnske iIi aditivne deformaoije.
Niz Zak0lIl3 plasticne defo.rmacije metala bazfraju na postavci da se pri
plasticnoj defcmnacij~ volumen tijela, koj-i se defm-miSe, ne mijenja.
To znaCi da je volumen paralelopipeda prije deformacije, u toku iste
po zavrSetku deformacije isti:

V = holobo

= hib

hlllbl

= c'o nst

(2).

Iz obrasca (2) slijedi odnos:

a poslije logaritmovanja (operise se sa prirodnim logaritmima, koji su najpo

voljnijoi za razmatranje problema plasticne deformacije):
hI
In . ho

bl
+ In - 10II + In -=
bo

In 1

ili
<Ph

+ <PI + <Pb =

(3i.

odnosn.o:
(4).

Iz posmatranog prirojera (s1. 5) se maZe uoOiti:

-

da se visina paralelopipeda smanjila (hI < ho) zam je deformacija sabijanja

negativna (obrazac I)
da su se duzina i sirio3! povecale (II > 10, bl > bo) zato su deformacije izdu!enja i prooirenja pozitivne (obrasci 1. ail. b).

Na osnovu toga, kao i uslova postojanosti volumena slijede vazni zakljucaio:

1. Pri plast.i&noj deformaciji algebarska suma logaritamskih stepena deformacije u tri medusobna upravna pravca jedn.aka je nuli (obrazac 3).
.
2. Jedan od stepena derormacije ima predZ!llak suprotan predznaku dva druga,
a po apsolutnoj veliCini je jednak njiliovOIn zbiru, to jest bice po apsolutnoj
vroijednosti najveci (obrazac 4).
Ove pretpastavke se mogu predociti i geometrijski.

U nekom trenutku paralelopiped irna volumen (pre-rna s1. 5 b)

v=

h 1 b.

Isti volumen ima paralelopiped nak<m beskonamo m alog sabijanja

(h -dh) (I

+ dl)

(b

db),

iz cega slijecLi da je

+ dl) (b + db)
hbdl- bdhdl + hldb - ldhdb + hdldb h . I . b = (h - dh) (t

h I b

= hlb -lbdh

of-

dhdldb.

Ako se zanemare proizvodi dile-renciJj ala kao beskonaano male veliCine u odnosu
na ootale Clanove jednaCine, tada je:

= hldb + hbdl

lbdh
gdje je:
lbdh
hldb

hbd1

elernentarni istisnuti volumen za izn.oo dh,

elernentarni volumen produzenja i pro&ixenja za izn.ose
d1 i db.

Iz jednacrne se vi&. da je elem entarni istisnuti volumen sabijanja jednak po

apsolutnoj vrijcdnosti zbiru elementarnih volumena produzenja i prosirenja:
dV;

lbdh

Adh,

a trenutna povrsina
A

dV;

1b

V
h

= -dh

V --
h

Istisnuti. volumen :
h1

V; =

V; = V 1n -h1 =<Ph

ho.

ho

= V<ph

(5).

Volumen istis.nut sabijanjem jednak je proizvoou volumena tijela ~ stepena logaritamske deformacije sabijanja. Treba napom.enuti da prednje vazi
sarno tada ako je povrsina popreenog presjeka A po cijeloj visillli 1lijela isla, to
jest kada se cilindar deformise Ii cilindar drugih dimenzija, paralelopiped u paralelopiped itd.

U prora~unima se
izraz.iti obrascima:

Eh

kortL,'te i jediniene deformacij e Iroje se mQgu

t.h
hl-ho
=
ho
ho
t.L

(6),

sabijanje

= - -

EI =

Eb

~esto

Lo

II-Lo
Lo

izduzenje .

(6 a),

t.b
bo

bl-bo
bo

proSlreIllj e

(6 b) .

--=

= -- =

Jedi.niCn.1 stepen deform.acije predstavlja odnos prirasbaja dim.enzije u

odnosu n.a pocetnu dimenziju.

Loganitamske i
'Ph

jedini~ne

hi
ho

In-

ho

deformacije se mogu povezati jednamnom:

t. h
ho

Ln - --

t. h
ho

Ln(l + - ) = Ln(l

+ Eh).

Ova funkcija se moze razviti u Mac-Laurinov red

mh

.,..

Ln (1

+ Eh) =

Eh -

2h

.3

E4

+ - ::I- h - - 4 h + .

Predoceni red je konvergentan za sve vrijednosti Eh < 1. Ako se odbace

svi ~lanovi reda, ~uzev linearnog, tada je u prvoj aproksimaciji 'Ph = Eh.
Za stepene deformacije Eh < 0,1 je razlika izmedu E!. i 'Ph manja od 50/0,
pa se zato za male stepene deformacije moze uzeti
'Ph
Eh

Eh

+ E1 +

Eb

O.

Specifi~ni

defurmaciani otpor .IooOim se matecijal suprotstavlja deformaciji (u ovom slucaju sabijanju) je opcenito neka funkcija deformacije E, iii cp.
Zbog toga se kod proba sabijanjem, jedinicna deformacija sabijanja Eh (obrazac 6) uzima kao pozitivna, i to je ujedrno glavna defurmaoija:

E=

ho-h
ho

Ao

--V

A-Ao
A

Ao
E=

ho - h
.6:ho
A - Ao
t. A
ho = ~ = ---p;- = A

(7).

Logaritamska defarmaaija sabijanja prema obrascu (4):

<j>h = -

(q>1 + <Pb)

= -

11

(In -1o

+ In bl- ) = bo

Ilbl

In - - = lobo

Al

In - .
All

a prema obrascu (1)

CPh

hi

= In - ho

= -

ho
In - .
hI

Aka je specif.icni deformacimni otpor mdan kao funkaija logaritamske

deiormacije, onda se logartit>a.rnska deformacija sabijanja u2lima po2li.tAvna i oz~
nacava kao glavna logaritamska defonnaoija.

ho
h

cP = 10 -

In -Ao

(8).

Glavna deformacija E i glavna logaritamska deformacija q> se koristi kod

iznalazenja krivulja ocvrscavanja probama na pritisak.

II 2. Priroda plasticne defonnacije

II. 2. 1. Nominalni i stvarni naponi

Plastienom deformacijom se m1ijenja vanjskJi obLik metala. Promjene

oblika su pracene j promjenama UIllutraSnje strukrure metala . U2li.majuCi u obz.i.r
ove strukturne efekte pl.a.sl2iOne deformac:ije pogodno je cIa se obrada metala
podijeli na obradu u hladnom stanju i obradu u vrucem sfanju.
Za nelti mebaJ se kaZe cIa je bin obMden u hladncm stanju ako S'Il njegova
kristalna zrna Obtala u deformisanom obLilru posl!ije plasbiene deformac:ije. Na
primjer, kod hladno valjanog mesinga se mogu UIOCibi jako razVllcena una u
smjeru valjanja (tekstura valjanja).
Jedan od \'aznih efe-kata hladne obrade j~QtvJ'(tivanje metala deformacijom i povecanje njegove cvrs!loCe. Sa poveeanom deformaci(j1om, otpor006t metala prema daljnoj defcxrmacij~ se stalno poveC.ava (kao rezultat hladne abrade),
a duktilnost mu istovremeno opada.
Za stucLij ove pojave i iznalazenje odgovarajucih krivulja oCvrscava.nja,
kao i m odredivanje mehaJni.ckih osobina i ocjenu plastiCnosti, slwe probni dijagrami istezanja ilri pritiska.
DJ.jagram istezanja se dohija dspitivanjeon probnih palica (epruveta) sa
li!n.ea'I1nim opterecenjem na istezanje, n.a probIlli;n k1idalicama, koje OIl\ogucavaju
klinematsku reglistraciju zavisnooti probne sIile F {ordinaba) od apsolutnog izduzenja probne palice 6. I (apscisa'.
'It d 2
Probna epruveta (sl. 6) ima poeetill preroik do i presjek Ao

=T"

Reperna (pocetna) duziIllaJ probne epruvete se odreduje po. JUS C. A 4.002:

za
za
za
za

no-rmalnu epruvetu
nornnaLnu kratku .
proporcionalnu
proporcioonalnu kratku

!o

= 10

!o =

du

5 do

=
=

200 mm,
100 mm,

= 10 dQ = 11,30 V Ao,
i(l = 5 do = 5,65 V Ao.
lo

U nekom momentu probe pod opterecenjem silom F, presjek epruvete ce

se smanjiti na vrijednost A < Ao, a duzina povecati na vrijednost 1 > 10 (za.
iznos apsolutnog izduzenja 6. 1 = 1- 10).
Derormacije prol:>ne epfUvete se mogu iZI1aziti na 3 naCina, i t.o kao:
1. Jedinicno (relativno). izduzenje; iH deformacija I-og reda:

(91.
Deformacija prvog reda preqst.avlja odn.os apsolutnog izduzenja i pocetne (reperne) duZille probne epruvete.
2. Preena kontrakauja (suzenje-deformacija presjeka), iii defurmacija II-og reda:

I If

= Ao -

Ao

~=

6.A = 1 Ao

~
Ao

I.

(9, II).

Deformacija II-og reda predstavlja odnos razlike povrSina (suzenje) i

pocetne povrSine. Precna ko ntrakcija (If)kod proba na istezanje je ekvivalentna glavnoj deformaciji sabijanja (E) kod proba na pritisak (obrazac 7).
3. Logaritamska deformacija ili derormaai'ja III-eg reda:

Ao

(9, III).

q>=ln -

Dljagram istezanja je

graf~ckIi

predoeena funkcija nominalnog napona

F
(optereeenje redukovano ha pocetru presjek epruvete) u zav:i.snosti
Ao
od jed:in:ienog izduienja (s1. 6)

rr=

0=

6.1,
10

U podrucju malih deformacija funkcija rr = rr (0) je lrnearnog karaktera,

tako da do taCke Pr vaZi zawn proporcionalnostn (Hooke-ov zakon), koji se moze
izraziti jednacmm.
rr
= tgCl = E = const

(gdje je E -

modul elasticnoofli).

Pri .povecanju opte.recenj-a iznad tacke Pr deformacije BU joS uvijek elasix> znaOi da se prol:>na epruveta nakon rasterccenJa vraca na prvobitnu duzinu 10.

~C?og karaktera (do taeke E),

K.od daljeg lTlIi.ndmalnog poveeanja optereeenja poomJe razvlacenje (te-

.een.je) probne epruvete. Napon na granli.ci razvlacenja (crv ) se oz.n.atava kao

granica razvla.cenja ill poeetRlk teCenja rnater.ijala. S obzJiJrom da se \rod veC:ine
materiiala ovaj prelaz moze teSko uoeilti, tada se za graruicu razvlacenja u2lima
napon koji odgovRll'a tr~noj deformaciji od 0,20/0 (DIN 50144).
Prem.a tome, napon teCenja se moze izrazLti i kau:

FO,2
crO,2 = - - za
. Ao

to
00,2

0,20'0

0,002 .

Pri daljem poveeanju opteretnja (Lznad .taCke V) nastaje podrucje blaiih

nagiba krivulje, lito znam cia ~zduZenja bde l'astJu od porasta optere<:enja. Ovo
je podrucje u wme se vim pJasti&l.a obrada m.etala. Med'Ultlim, i plastiCne deformacije su pracene elasticrum.
Ako se ti jelo nakon opterecenja u tacki C sa silom F (napon cr

= Ao )

rastereti; tada ce lial'ij-a rastereeenja biti CA i i6i ug10m CJ. prema apscisnoj osi,
odI1D5no pRll'alel.no sa J'w arntim chijel-om kr,ivulje, taJoo da je:
OB AB -

plasticna deformacija,
elastiena deforma.cija,

a trajna defurmaciJja

0= OB-AB

OA.

Ova poja va je vai.na \rod razli.C.itih procesa obrade deformaoijoan. Tako,

na pnimjer, a.loo se nehl Ioomad savije na V-profiJ pod odredenim uglom, nakon
vadenja kornada iz a1ata a Ce se za izvjestan ugao ispravti.ti.
Lijepljenje canceta liZ izvlakac prilikom izv1acenja je iz slicrrih razloga.
To uSlovljava iz.radu speaijalruh Uil'edaja za iz.bijanje i s1.
Probna epruveta se sve do tacke M (u kofilOj kmiva ima svoj maksimum)
izduruje ravnomjerno, a ovo izduienje je praceno ravnomjer;JIim smanjenjem
presjeka. To znaci da je cilindricna palioa' po'cetnog volumena Ao . 10 ostala cilindricna sa volumenom A . 1.
Napon u lacki M odreduje nominalnu jacinu materijala na kidanje iIi
CVTstoeu rna terij ala:

crrn

Fm

=-

Ao

gdje je:
Fm

= F max

najveee optereeenje probne palice.

Dalje izduzenje probne epruvete je praceno smanjenjem tereta. U ovom

stadiju plastiCnog i .zduienja deformacija se lok.a.l'izuje na jedno ograniceno
podruCje probne epruvete. Zato se taCka M o2Jl1.acava kao moment poeetka 10kalne deformacije ill mjesne kontrakcije.

U tacki Z dolazi do prekida probne epruvete. Prekid daj e dvij e karaktt'risticne ve1iCine na osriovu kojih se odreduju mehan.i.cke osob.rne materijala, i to:
istezanje

It - 10
- -- . 10o%

10

(0 5 za 10 = 5 do

010 za 10 = 10 d u)

i Jron trakcija
'I' = Ao - Al . 1Oo%.
Ao

U tabelama br. 4, 5 i 6 su date mehanicke osobdne eelika, te laJcih i teskih metala,

koj-i se preraduju plasticrwm deformacijom, i to:
U tabeLi broj 5 6 "
"
" 7 -

"

"

"

za celi&J.e limove,
za limove od lakih metala,
za limove od teSk.ih metal-a.

U primjeni stavova teor.i je plasticnooti., pri rjeSavanju razmh tehnoioSkih

problema procesa obrade plasbianom deformaoijQm IlOIIllinalnli. naponi (ill sHe
redukovane na pocetni presjek probne epruvete) nemaju presudan znacaj. S obzirom n a analogiju promj ene presjeka kod raznih procesa obrade deformacijom
i preene loontrakoije (deformacije presjeka) probne epruvete, dalek.o znacajniju
ulogu imaju stvarn.i napoilii.
Stvarni nap.oni su sHe redukovane na tekufu, iIi tre)lJ..ltni, ili stvarni
presjek probne epruvete i izrac-unavaju se po obra.sou:
F
k= - "
A

Sve do momenta poeetka lokalne kontrakaije, to jest dok traje ravnomjemo izduzenje prabne epruvete (do tacke M) stvaJrnli. napon.i. (k) se mogu
izraz.iti i pO!IT1OCU nominalnih napona (0")
IU>risl~~e ~lo~ 0

postojanosti. vah~m!!na:
V = Aolo = Al = canst (jednacina vazi do tacke M) moze se uspostaviti
veza izmedu stvarnih i nominalnih napona u obLiku:
k =

F
A

= 0"

~
A

= 0" (1

+ 0) =

1 _a 'I'

= (je'l'

I
.

(10).

Obrazac (10) daje vezu stvarnih i nomina.lnih napona i deiormaaiJja prvog,

drugag iii treceg reda.
Kod proba na k;tezanje je trenutna povriina manja od poeetne (A < Ao)
zoog toga ce stvarni napon.i. bili ve6i od nominalnih (k > (j).
Ovako dobdjene krJ,ve stvarnih napona ~isprelci.dana krtiva k = k (0) na
51. 6) naz;ivaju se krive oCvrScavanja.
Analogne k.rive se mogu do1:J,iti i probama na pritD.sak.

T~LA 'b~ "

MEHAN/CKE OS081NU.ELlCNH{j/MOV~
HEM/JSK/
SASTAV
ugljik si/lclj mangon los lor sumpor S TA NJ E

OZNAKA
V R S TA

JUS

o/

1
C.DlID
C.D2<5
C.D2<5 V
C D300

3
S 13,
SI 3, - 2
513,-3
5137
SI37-}
S137-3
S I;}

C.D3'5 V

t.~5
C.D6<5
CD7,5

S10-3
SI5D- }
SI5D - }
SI7D-l

p"

S"

MEHAN/CKE OSOB/NE
C- ",VR.::S::;:TO::C::A':"'_f-.:./S:.:,:TE:cZ;ArNJ::E:""'-j
If---:'
,,,, mm~
.~ 7:,..~
d " J 10 "
mmA.'

max
7

mox

D.12

D.D6
D.OS

D.D6
D.D5

}7-3,

3D

}5

0.18

D.D5
0.D5

D.D6
D.D5

3D-36

}5

}D

D.}5

D.D6
0.05

0.06
D.OS

0.06

0.06

D.J5
D.'5

ID

13

II

25

0-5D
50 60
60-70
70-85
]1. 1.1
I.} 51

'0'8

18

,8 56
56-58
17]1.

17
I}
36

10

iareno

1.}-Sl
]7 1.5
50-65

11. - t.}
]0 36
,0 5)

19
3D

I kal)ono

50 65

'A 51

15

poboljs.

,; - 50
55 55

lorena

a-50

pabalJs.

55 65

zoren a

50-72

iorena

50-60
65 SO
sa-sa
55-Sa
50- '2
75 -90
50-72
75 -90
70-85
BS-IOS
70-8 5

3l-U
U 52
Jl-U
u 5}
lO-lS

pobofjS.

B5 -105

58-Sl

D.60

lorena
koljeno

C./I}D
C ID
D.Di5
0.0'5
]i. -I.}
19
f-C-_.-/l-}I--+-Ck-'0--1D.05-0.l} O.l5-D.35 a}5-0.5D I-D-.0-3-5-+-D.-D3-5-+'i':'or:!.o"n;';0~-3:::':--":'~2-+":}::7: ---:3C:'-+-'3~5O-+---1
kaljeno

C 15

f-C-.,-}-}-,-

C. 03D

D.D'5
k alje no
/6
+--Ck-'5--1D.I}-O.l8 0.15-0.35 0.}5-0.50 rO-.0-J-5-+0-.0-3-5-+,~o7r.:-n":o'-1l":3"'7;-:';5-+":3::;0""":3;;6:-t-'J:;:n:--+----1

cn

00,5

0.0'5

alli-al5 0.15-0.35 0.30-0.50

lu
...,

>:

...

C. /JJ /

.'...,"

( . 100

{,OI

'"

Ck }}

0.035

C 35

O,Ol5

0.035
0.Ol5

anOjO 0150.35 OjO-0.70

Ck J5

0.035

0.035

Q.

...
'"

..,~

lu

'W

C.IPO

C l5

0.Ol5

0.0'5

0.lNJ.50 0.15-0.35 OSOO.eO

C. 1531

C 1730

0.035

Ck '5

e 60

0.035

0.0'5

0.035

D.OlS

0.035

Q57-0.55 0.15-0.15 O.50.().8D

Obic!li

lu

lim

'w

.~...,
l5

"
~
0

cr ni

C.1731

ek 60

e .01l5. p,
C.Oll5.P,
C.Oll5 P,
C OUo. P,

SI /
SI 1/- 1/1
SI III
SI V

80ljilim
za pres. COll5. P,
VIS~~O
C.Oll7. P,
kvolitet- C01l 7. P,
n; (,m
zo d ubo COilS. P,
ko In/ac. e.olls. P,

poboljs.

ioreno
pobol}s

iorena
paballs.

iareno
pobofjs.

ioreno
pa ba/j s.

}7

IS

21
IS

5}-5'

15

lO -,8

52-5'
'8-5S

15
17
IJ
17
13

'S-58
50- 7 2

55 - 5S
5S-B'
S5-5S

It

"9

do0J5

do 0.20 0.20,0.50

0.05

0.05

m.zar.

}8-50

2l-'0

lS

do 0.1

do QlO Q}()-Oj5

0.05

0.05

m.zar,

l8-a

l'-Jl

>}S

51 VII
51 VI/I-iX

do 0.1

doO.l O Q}O-oj5

0.0,5

O.OlS

m.zar.

lS - 'O

l' - 3}

>25

SI VII/-IX
51 X

d o 0.1

doQ}O Q}0.IJ.l5

0.03

0.03S

m.i or.

}B-3S

}'-30

>}5

SI VI

TABELA br. 5
MEHAN/eKE OSOB/NE LlMO VA 0 0

....

JUS

'<{

Z NA /( A

\II

DIN

AI 99.5

\II~

00::

AI 99.0

A,

Mn

(t.

(A, Mil M~ )

<.:>
I4j

5-6

35

30

10

6-7

miar.

6-7

]0

P.t'l

11

m i ar.

p. t 'I

mia r

P: t 'I .

A I Mil 5

:II:
\II

....

AICu5MII I

7. 5-8.5

A,CuM II

7- 8

20

18

10

12

8.5-10

m.zar.

18

71.5- 1J

15

13

P.I'I.

1,(

2J

"-IS

mzar

18

11.5 -13

16

"

2J

I I. - IS

"8

10

2J

1(.-15

16

11.

16

27

18-22

miar.

18

12 -"

12

10

t'lrdo

22

28

19-23

h.zak.

26

(, 0

25 -2'1

12

10

m.zar.

11

75-8.5

17
I.

"3
11

m.iar

ISTEZANJE

d,o "

(;' kg
'mm 2

AI Mil 3

.....
A I Mil 5

CVRSTOCA

~'" ::!n1 Tm~

mm ds "

\II

P t'l

I4j

RAZVlAi.

A, Mn

::>
A, M, 3

'GRANlCA

AI 99.0

I4j

A, Mil 2

AI 99. 5

;::~

'<{

I4j

LA K/H ME TALA

P tv

f- -

:i!:

::>

....

AIM,1 Sil

t'lrdo

15

17

12-11.

h.z ak.

10

20

1-' -18

13

25

13- 15

12

1.2

51

31

Mil Mn

10-16

20- 22

15 - 17

1,5 - 2

Mil AI 6

16 -19

27- 28 20-22

8-11

6-10

MilA, 7

20 23

28-32 22-21.

8-9

6-7

A, Mil Si

'<{

m.~ ar.

A , ZnSMII 3

A I Z n Mil Cu

Cu 2
lL~
~(t

I\i::>

14j 1!>
;C: l..,

<':>"""
'<{ 1lI

~ ~

t.zak

STANJ E : m . iar. - mtko iartno

1, 5

p t'l - P olu t'lrdo

,. J
h' z~k- h/adno zakaljtno (kod ttmptrature oko tnt )
t. zak. -- toplo zahalJeno (kod povisene ttmpuaturt

TABELA br. 6
MEHAN/eKE OSOBINE LlMOVA 00 TESKIH METALA

o
VRSTA

Q::

.....

<q

lw::

III

JUS

'Cu
Cv
Cv
Cv

III

\J)

Gm

kg 1
mm

Lm

kg 2
mm

65

cl,O

mek.

:ll- 35 17 - 20

>38

99.25
99.50

mek.

21- 25 17- 20

)38

p. tv .

25-30 20-24

>10

mek.

20-25

16 -20

>35

P.tv .

25-38 20-30

9975

E Cv

C" 60 Zn

""', 60

Cu 63 Zn

""',63

Cv 67 Zn

,..",67

Cu 72 Zn

M. 72

Cv 80 Ln

M.80

III

....<q

ISTEZANJE

CVRSTOCA

A,

\!)

DIN

<q

'u

L.J

Z N A K A

melt.

34

28

33

:>8
30

p.h

mek.

"29

35
26

18
48

15
45

P tv

35

30

25

me"

28

2,

28
,5

'0

P.tv .

33

18

15

22

'5

27
22

32

'0
30

mek.

38
25
32
26

P tv.

33

28

me" .
p tr

1.0
30
'1.0

Cv 85 Zn

M. 85

Cu 90 Zn

M.90

Cu Sn 2

So Bz 2

me/(.

Cu Sn 6

Sn B, 6

meh.

25
22
27
32
25
22
32
27
25-35
25
1.5 - 56 36 - 1.5

mel<.

30-38 21. - 30

50

P. tv.

36-'6 29 -37

15

mel<.

35 -1.5 28- 36

30

p . tv.

15

mel<.

1.2-5' 31. -1.3

1.0-50 32 -1.0

30

p. tv.

SO-60 1.0 - 1.8

12

Zn 98.5

11. -33 12 - 20

36 -1.0

DLOVD

P.99.5

2,5-1.

NIKL.

N,99.6

L.J

l:

I(OSITRENA
BRONZA

AI Bz I.

'<{

lw::

-."'"

III

l:

.....

~
~

Cv AI 5

A,B,5

Q::

III

<q

CINK

TITAN

AIBz9
Zn 5

T; 35
Ti 55

melt.
p

tv .

mell .
p . tv

mel<.

'0

2-3
35

t ~.

3D
,0
30
30 -'0

5 -15

'0 -50

35

55
'7
mek. 35-55 30-'0

20-30

meJr.

16 -21.

55-70

4() -

1.5

II. 2. 2. Kristalna graua metala.

Svi metali su kristaloog sastava. Oni naglo mijenjaju svoje osobine i preiaze na jednoj odr ede noj temperaluri u tecno stanje. Cvrsta amorfna tljela pri
zagrijavanj u pootepeno prelaze u teellO stanje. Kl1islal ima praViilan geomelrijski
oblik i omeden je ravnima koje medusob no zaklapaju stalne uglove. Cestiee od
kojih je graden kristal (to mogu biti: atomi, abomske skupine, molekule, siozene
skupine rnolekula. iJi atomske skupine sa viskom elektrienog naboja - ioni)
su razmjeStene u pravilnom poretku.
Jasniji uvid u poredak cestica dalo je ispitivanje kristala rendgeooyim
zrak am a.
Za kristalnu gradu me tala je karakteristiCan zakDnomjerni i periociJ.cni
poredak atoma u krista lu, pri cemu je svaki atom okruzen identicnim poretkom
susjednih atoma. Aiomi metala su ras poredeni u kristalima u tackama, kDje c~ne
takozvanu prostornu r esetku iii prosio rnu rnreZicu. Rendgeoografija kristaJa
pokazuje da su atomi l'asporedeni po pravim linijama i ravninama i omogucava
ne samo uocavanje rasporeda atoma u p rastoru nego i odredivanje rastojanja
medu njima, koja se mjcre u angstremima (lA = 10- 8 em). S obzirom da se
poredak atuma u kristalu periodicno ponavlja, tad a se najmanji mnogokratnik,
pomocu kojcga se pulem neprekjdnog prenosa u praveima tri kristalografske
ose moze izgradi ti prostorna rese lka, naziva osnovna celija kristaJne resftk .:.
Polozaj atoma u osnovnoj celiji u potpunosti odreduje i raspored atoma u kristalnoj resetki.
Na slid 7. su prikazane vaznije vrste osnovnih celija metaJnih krislala.
Odstojanje jednog atoma od dru~g, mjereno uzduz jedne ose, oznacava se kao
konstanta resetke iii njen parametar (a i e s1. 7), a jedinica mjere je angstrem.
Kod prostorno centdrane kubne reSetke (s1. 7 a) atomi su smjesteni u
cvor-ovima i sredil1li kuba, a kod povrsinski eentrirane kubne resetke (s1. 7 ' b)
atomi se nalaze u evorovima kuba i u srediStu straniea. Kod kubnih reSetki parametar ima iste vrijedn.05ti u sva tn ortogo nalna pravea, a kod gusto slozene
heksagonalne reSetke ima razLiOite vrijednosti (a i e).
Gotovo sve osobine metala zavise od njihove kristalne strukture. lako je
broj prostornih resetlti mal eon, broj mogucih kristaln.ih struktura je vrlo velik,
'jer se tacke u resetki , umjesto jednog atoma, mogu zamijeniti i grupama atoma
i parametar moze da ima razliCite vrijednosti. Kako se npr. iz tabele uz s1. 7
vti.ciJ., atomi alu.mi.n.ija i bakra obrazuju povrS:i.nskO. eentriranu kubnu resetku,
ali Al sa parametrom
o

a = 4,04 A dok eu ima a = 3,61 A.

U kristalima se atomi ne :nogu znatno udaljiti od svog mjesta u prostornoj r.esetki. Gibanje cestiea je, U stvari, titranje oko njihovog ravnotezncg
polozaja.
Ra,vnme kristaJne reSetke koje sadrze najviSe atoma nazivaju se rnrezne
ravnine.
Glavne kristalografske ravnine kubne resetke su:
ravnina kuba (s1. 8 a) sa indeksom (100),
rompskog dodekaedra (s1. 8 h) sa indeksom (110) .
ravnina oktaedra (51. 8 e) sa indeksom (111).
raV'nin~

CF---+:.q\' 0'/

. . '..'0- \ __

<'
~ a

METAL
h ro m
i elje'io - - -.
~ molibden-..
f-volfram

c
a
2.5/ 1..0 7
-3.20
5.2Q
t-'!!}!.fl.'}.e Z if__

a
METAL
aluminij
1..01.
b akCir- 1-' - - - - - - - ~ ~
olovo
-- .-- - - - I.. ~~nlkl
3.52

2.88
2.86
3."
3.16

a. Prostorno centrira-

METAL
kobalt

b_Povrsmski centrirana kubna rese/ka

na kubna rese/ka

2.66' 1.. 9':.

cmk
t i tan .I-

;]) 2 1..67

c. Gusto sloz ena heksagonalna rese/ka

51.7 'IPICNE VRSTE OSNOVNIH CELIJA METALNIH.

t<RISTALA
A

I "">
I

.... ').
f
""

I
I

'.....;:- a.Ravnina kuba.

indeks
( 100)

b. Ravnfna r o ml2sk09 doclekaedra . indek s (T10)

... .....

0 0
000

o C

c. Ravnlna aktaedra . indeks.

d.Bro} aloma u
roznlm ra Vnfnomo

l1111

SI.8 GLAVNE
KRISTALOGRAF5KE
RAVNINE
..
.
- --- - -KUBNE
- RESETK
A

j,

~-~
P

a.

J
F
b.

<?

.--" ~ /.

d.

c.

e.

SI. 9 ISPITIVANJE EPRUVETA 00 NONQKRIS TALA

1

a.

b.

c.

d. 1

,F

SI. 10 QBRAZOVANJE.KRISr4LNE STRUKTURU

GRANICE ZRNA

Iz 51. 8 d, se vidi da u kubnoj kristalnoj resetk.i u pravcu AC na jecLi.nicu

duzme (ili povrsine) dolazi manje aloma nego u pravcu AB. J05 manje atoma
otpada na pravac AD itd. To znaei da je raslojanje izmedu aloma u pravcu AB
najmanje, u pravcu AC vece, a u pravcu AD najvece: S obmom da sva Syojstva
metala (f.izicka, hemijska i mehanicka), zav,ise od rasporeda aloma u kristalnoj
resetki i njihovog medusobnog rastojanja, to ce ta sV'01stva u razruim kristalografsk,im pravcima, usljed razliCitih rastojanja, b~,ti razlJiCita.
Tako je npr, kod ' monokristala bakra (sa povrSUnsk,i centriranom kubnom
resetkom) izmjerena jacina na kidanje O"n! i jedinicno i.:zduzenje I> u raznim pravoima , Mjerenja sli vrsena noTmalno na tri glavne kristaLografske ravni (sl. 8)
i rezultati su bili sJjedeCi:
normalno na ravan kuba
normalno ru~ ravan rompskog d(l~ekaedra
normalno na ravan oktaedra .

O"m =

15 kg/mm2

O"m =

20 kg/mm~

O"m =

35 kg/mm 2

I> = 10"/0
I> = 50~/o
I> = 33%

Posmatranje Lin-ida (trake kLizaruja) koje se pojavljuju na powsini epruveta od pojedinacnih kristala za vrijeme plasbicne deformacije ukazuje da se
ova deformacija sastoji od klizanja matecijala po azvjesnim kristaLografsJdm
ravnirna u odreden1m pravoima. Npr. pri ispitivanju epruve<te od monokristala
(pojedinacnih kristala) aluminija, klazanje ce se vrliti. u pravcu paralelnmn sa
jednom od oktaedarskih ravni (kao sto je ravan rpq na sl. 9. a), a smjer kLizanja ce biti paralelan jednoj od strana trougla rpq. Ako se pretpostaVii da je pri
oispitivanjima na istezanje (silom F) epruvete od pojedinacnog kristala (sJ. 9. b),
koja ima povrsinu poprecnog presjeka A, pravac najll1e-poYoljtJJije orJjentisane
oktaedarske ravni klizanja odreden sa normalom n (koja sa pravcem djejstva
sile F zaklapa ugao a) a pravac klizanja linijom pq, tada je ukupni napon u
ravru klizanja (prema sl. 9 r:).
S =

F'

- = - A'
A

cos a.

gdje je:
A =

A
cos

a. -

projekcija poprecnog presjeka cpruvete na ravan kLizanja.

Tangenoijalni napon (napon smicanja) u ravnd kLizanja je:

l'

F'

= S s1n a. = -

cos a. san a..

Eksperimenti pokazuju da je pocetak kllzanja lzazvan ne veliOinom l' (koji

ima najveeu vl'ijedn05t za a. = 45) nego veliOinorn projekciije (-r cos cp) ovog napana na pravac klizanja. Klizanje pooilnje kada ova komponenta do6ti.gne kritionu vrijednoot.

1'kr

l'

cos cP

AF

cos a. sii.n a.

CXl6

cpo

Za odredeni mateni jal je 'th konstantna veliOina.,'dok ve Licina oplcrecenja

F, po kome poCinje plastic!:no t~enje, zaViisi od uglova a. i ,<p.
Epl'u vela se izduzuje u slj ed khzanja po kri s talog rafskim ravnima pre ma
51. 9 d. Moze se smatra ti da se epruveta razvlaei u dvije faze, i La: translacijom
dui kLiznih ravni (s1. 9 e) i rotacijom (s1. 9 f) za ugaa ~ prema pocetnom pravcu,
Iz ovog mehaTliizma razvlaeenj a maze se uoc-ihi ~a ~e ugao izmedu sUe istezanja
F i ravni klizan ja mij enj a za vrijeme razvlacenja.
PravjJnost krislaJa nije povrSinska, nego pl'05loma poja'la, Kod kalavosti
(to je ljustenje kristala po odredenim ravnima), kristali se raspadaju u komade
koji su, opet, om ederti ravnima istog polozaja kao i cijeLi krilS1.aL To pokazuje
da koh ezija u knistalu n~ dj eluj e u svi m smjerroViima jednako, ~ druga fi Z-i kalna
svojstva (koeficijent toplotnog istezanja, lorn svjetIa, elektricna vodljivost, eIa sticitet, tvrdoca litd.) zavise ad smj era promatranja, Zbog toga su kristaLi anizolropna tijela,
Nasuprot krislalima, amorfna tijela (vosak, sta klo, parafin itd I su l7.0tropna, sto znac!:i, da im svojstva ne zaVlise od smj era proml'ltranja, bas kaa
kod teku6ina i pLiJnova.
Praces kr:istalizaci je pIi otvrdnjavanju rastopljenog metaJa se vrSi istovremeno na ve hknm broju mjesta, takozvarrih centara kristaliz.acij e. Zbog toga
obicni metal ne ."predstavlja samo" jedan kri~tal, n ego konglomerat kr.istalnih
ztna, iii krislalita, Ciji obIici, dime nzij e i pravci kristalografskih psa zavise od
uslova krista Lizacije i docnije abrade. 51. 10 pIiikazuje u raz.nD.m..fa z~a a, b i c
obrazovanj e knstala u n ekoliko raznih cenlara k.r'.istalizacije 1 stv31'anje granice
zrna. Tak va stru klura se naziva polikristalna struktura. Na sl. l0 d j e sematski
pr.ikazana polikristal na struktura . Pravac na jlakse moguceg klizanja u jednom
zmu (kIistalitu) se ne poklapa sa pravcem u drugom (na slici su ti pravci pr:doceni isprekidan im hnijama). Ako se sada m etal optereti sHorn F, ona ce izazvati najvecu ieformaciju zma I , manju zrna 2 i wlo malu zrna 3. U stvarnom
metalu je bro j zrna velik i baS taj sitno kristaHcan i nesreden s as~v uslovJj ava da mu svojstva n e zav!if.e ad pravca promatranja.
Zbog toga se me tali vJ.adaju kao izotropna tijela, pod uslovom da se u
razmatranj e uzme dio meta la veCi ad samag kristala. Prema tome, m.etali se
mogu smatrati kao kvaziizotopna tijela,
Vanjske sile, k Ole :napadaju I5vrs.to tijelo, deform~u kristalnu resetku j
uravnotezuju se sa unutJraSnjdm medl;latomnim silama. Kod optereeenja na
ist.ezanje se povecavaju rastojanja izmedu Morna. Zbog toga nastaju Iltnutrasnj e'
sUe privlacenja, koj e ponovo nastoj e zbli2ii,ti atorne. M~uatom.ne sile uvijek
teie da uspostave naruenu ravnotezu i one imaju elastiCni karakter,
'Kada je metaIni kristal opterci:en krat.k.o vrijeme, kao u slueaju proba
na istezanje (s1. 6),'" tada se kristalna reSetka defarmise u zav.isnosti ad optereCenja' prema 51. 11. Ako je vanjsko opterecenje manje, iM jednako optereceQ'lju
na graniai elastic1lO6ti (F ~ Fe), mijenja se rastojanje izmedu atoma (51. 11 b _
rastojan~e izmedu atoma je povecano), Nakon rasterecenja: metala (F = 0) atomi
se vracaJu U 5VOj normalni polozaj (s1. 11 a - neopt.ereCena kristalna reSetk.a) .
Ukoliko je upotrij ebljeno opterecenje vece od granil5ne vrijednosti za elasticno
poTIaSanje (F > F e) izvjestan broj a.toma ce u me talnorn kcistalu promijeniti svoj
poloZaj. S obz.:ilrom na sv~je susjede. Pni. plasticnoj d efonnaaiJi metala poStoje dva
~7han:zm~, i to: klizanj: i dvojnikx>vanje. Kod kliza.n.ja, iIi translacije (s1. 11 c,
diJeloVl knstala se pomJeraju uzrluz kristalografskih ravn.i (R-R) u odred e~m

a N eopterecna
kr ista/no
rf! setko

b. Efast i c n o def orm isana

r t!setka

c. Plestiena de{orm ocijo

d.Plest /cno deformacija

klizonjem

dvojnikovanjem

51. 11 OEFORMACIJE KRISTALNE RESETKE METALA

=3

000000

"too " t

0 00
000
00
0
0000

00 0 0 0 0
o 0 000 0
o 0 0 000

o
o
o

00 0

0 0 0 0 00

o. Utisnutl

0
0

000

b. Pr azn in~
u rese tki

c . Dislokocijo

dislokaclje

SI.12 OEFEKTI KRISTALNE

o.

d. Pomjeranje

RESEI~

b.

d.

--

e.

51./3 PRIKAZ POSTEPENOG POMJERANJA OISLOKACIJ

/SROZKRISTALNU RESETKU PRI PLASTICNOJ
OEFORMACIJI

om

.---+-- --- --- -COm (tJ-teorelsko cvrsfoco

Ideo/fie knstofne slruklure,

G'm - c vr s toco stvarnog meto/a.

n - broi

nl

de/ekota

krrstalne

resetke.

51.11. ZAVISNOST CVRSTOC METALA 00 BROJA

OEFEKATA KRISTALNESTRU.KiuFJ~

~m.icru za jedan ill Vlse parametara resetke. Pri dvojnikovanju. (s1. 11 d) se

horizonlalni slojevi pomjeraju proporcionalno odstOjanju pojedinog sloja od
ravni podvajanja. Dvoin.ikovanie se najcesce javlja kod plasticne deformacije
izazvane udarom, dok je kod stati.ck~h opterccenja cesCi mehanizam klizanja.
Meduatomne s~Je zadrZavaju svoj elastiCn.i. karai<:ter i kod plasticn.e defmmacije. Zbog toga je plasticna deformacija uvijek pracena elastienom. Po
prcstanku djejstva va n}skih sila, pri plastianoj defo.rmaclij~ se ostvaru.je novi
red rasp0reda atoma, ali sa prvobitnim rastojanjima medu njima u eelijama
recclke. Ovo vazi pod pretpostavkom da nema za,ostalih naprezanja. Ako pastoje
zaostala naprezanja, onda se usposlavljaju takva rastojanja izmedu atoma pri
kojima se meduatomne sile uravnotezuju sa zaostalim naprezanjima. Na osnovu izlozenog se moze zakljuc~ da se prj elasticnoj deformaaiji rruijen.ja sarno
rastojanje izmedu atoma, a pri plasticnoj ired njihovog rasporeda.
Bilo je pokuilaja da se na osnovu teoTetskih proracwna predskaZu plasticne osobine metala. Poznavajuci velicinu meduatomnih sila u kristalnoj resetki (iii red velicine) vrseni su proracuni teoretskih vrijednosti jacine metala na
kJidanje. Medutim, na taj naCin dobi,jen.e vrijednosti cvrstoce su bile daleko veee
od one koja je za isti metal dohijena probama na istezanja. Ovo veliko neslaganje izmedu teoretskih i eksperimentalnih rezultata leZi u pretpostavcli idealne
kristalne grade metala i homogenosti njegQve strukture.
Pravilno gradena k.nistalna resetka (s1. 11 a) se naziva idealna ili savTsena
resetka. U stvarnosti kristalna struktura metala se razlikuje od idealne u tome
sLo sadrZi niz sLrukturnih defekata iii nesavrsenstava . Defekti kristalne resetke
se po njihovim dimenzijama mogu svrstati u tm grupe, .i to: tackasti, l.inearni i
povrsinski.
TaCkasti iii atomski defekti strukture znace pra.znine u resetki, odnosno
nedostatak atoma u nekom cvoru resetke, iii pojavu atoma u n.ekmn m.educvoniStu . Ovaj defekt se oznacava kao utisnuti atom (s1. 12 a). MoguCa je i praznina u resetki bez pojave utimlutog atoma (s1. 12 b).
DislokaaiJe su linearni defekti strukture. Na sl. 11 a je prikazana idelana
struktura resetke bez dislokacije, gdje svalwm atomu iz jednoga reda odgovara,
iduCi po vertikali, atom u drugom redu. Pootepenost veze medu atomirna se
nigdje ne naru.ilava. S1. 12 c prikazuje resetku sa dislokacijom, iz koje se moze
uoCiti da gornjem redu od 7 atoma odgovara dOtl1ji red od 6 atoma.
Iz slike se vidi da jedan vertikalni red atoma .iz gomje polovine kristala
nema produzetka u donjoj polovimi. U tom granicnom podrucju izmedu desuog
i lijevog dijela resetke atomi se ne nalaze na svoj~m mjestima, vee su pomjereni
(dislocirani). Zbog toga se u tom podrucju mora javiti viSak jedne vertikalne
ravni, koja se oznaaava kao ekstra ravan. Ocevidno je da se atomi u gornjoj polovini kristala, u bmzini dislokacije, nalaze u staJnju pniItIiska" a u donjoj u stanju
istezanja . To znaci da hi trebalo da dode do sav.i.janja re5etke. Ako je dislokacija okruzena ogromni.m brojem atoma, .sav.i janja neee bitli., a dislokacija ee se
javiti kao mjesto koncentracije napona. Dislokacije se javljaju vee u procesu
porasta kristilla (51. 10) i po nekian pretpostavkama one su uzroenik porasta istin.
Eksperimentalno je dokazano da se plastienom deformaoiaom poveeava broj dislokacija.
.
GranJice zrna predstavljaju povrsiooki defekt kristalll1e orijentacije jednog
kr.istala U odn05U na drugi.. U granicnoj zoni kristalna ruetka je iskrivljena i
broj strukturnJih defekata, praznj,na, utisnutih atoma i dislokacija je . mnogo
vee! nego u unutrasnjosti zrna.

Pod djejstvom naprezanja pri klizanju se ne pomjeraju jednovremeno sve

atomske ravni, vee sarno lokalno ograniceno podrueje klize. Klizanje se prenosi
na sw;.jedno podrueje i prolaZii kroz cijeli kl'istal, pa se javlaa kao stepenica na
njegovoj povrSLni, ako se prethodno ne zaustavi na nekoj prepreci. Iz s1. 12 d
se v.idi da se gornjli desnQ dio kristala pomjerio za jedan param.etar reiletke
ulijevo iznad ravni klizanja, dok je lijeva poloVlina k.I1istala ostala nepromijenjana . Dislokacije slabe metale, a to se mme uoCiti poomaroranjem postepenog
pomjeranja dislokacije kroz kristalIlJU resetku. Na s1. 13 a je pnikazana kristalna
resetka nedeformoisanog metala. Optereeenje dzaziva pojavu dJislokacije (s1. 13 b),
koja se pootepeno kreee udesno .(sl. 13 c i d) i na kraj'U i~azd iz krjst,ala. Rezultat
ove pojave je kj,izanje dijclova rese4:ke za veliClilnu medua:1omnog rastojanja
(s1. 13 e). Ocevidno je da se kod takvog mehanizma kliizanja ne pomjeraju svi
a1omi, kojJ se nalaze u ram ktizanja, nego su u pojedrimom m<mlentu u poJcretu
sarno a10mi u podrucju same dtislokacije. Za pokretanje malog broja atoma je
potrebna znatno manja sila nego za pokretanje svlh aloma. Na taj naCin 0010kacije slabe metal i smanjuju njegovu evrstocu. To dovDdi do zakJjuCka da
kristal bez dislokacije (sa idealnom strukturom) .ima v-r lo V1iook'U cvrstocu koja
je jed.naka teoretskoj cvrstOOi materujala.
Medutim, teoretski proracuni sile potrebne za pok.retanje jedne dtislbkacije pokazuju da bi metal trebao da bude daleko slabija. nego s10 u stvarJ jeste,
liZ pretpostavku da je d.isiokaaija odlucuj'Uci faktor za odredivan je plastiOOih
osobina metala. Zbog toga je predlozena nova hipoteza, prema kojoj kristali
sadrie jednovremerro vise dislokacija, koje djeluju iz.medu sebe. Ripotezom 0
medusobnom djejstvu dislokacija objaSnjava .se i oCvmavanje metala k.od hladne obrade. Ako se vodeca dislokacija na svom putu sukobi sa nekom preprekom
(sa defektnom resetkom, 'Uti.snutim atomcm, pra.zniinJOm u reiletki, iiLi nektim strarlIim atomom i s1.), tada ce se ona na 10j prepred zaustaViiti, a ujedno blok.ira~i
i sve dislokacije iza sebe. Da bi se k1izanje ponova pokirOOJulo, pobrebno je povecati optereell1je, koje ee pokrenuti vodeCu dtislokaaiju. 1'0 znaCi da je metal postao cvrsCi. Ako se na svom putu sretnu dvije dislokacije ilstog predznaka (Irod
loojih se extra ravan nalazi-sa iste strane kLizne ravni), tada bi se sabijena podrucja (gornji red at.oma na sl. 12 c) trebala joS rue sabiti, a razvuce>na j05 vise
razvuCi (donji red alloma na s1. 12 c) Jasno je da ce se pro1liv ove pojave javiti
otpor, tako da se dislokacije istog predznaka odbijaju, a kao rezultat se javlja
oCvrscavanje metala.
Ukoliko se sretnu dViije dJslokacije razliOi1og predzna.ka (kod koj.i.h se
ekstra ravan nalazi na suprotnim stranama klizne ravni), tada dolazi do stapanja dvije ekstra ravni u jednu, I1a:zvucena sabijena podrutja se izjednaeavaju,
sto znaci da se dislokacije suprotnog predznaka medusobno privlace. Na taj nacin dolazi do obrazovanja pravilne kristalne resetke, a posljedica ove pojave je.
opet OeVl'Saavanje metala.
Zavisnoot cvrstoee metala od broja defekata krista1ne strukture prikazuje
dijagram na s1. 14. C::vrstoca .idealno gradenag kristala je predoeena ordina1om
OA = O'm(t). StrmIi dw krive O'm = f (n) u podrucju n < nl karakterti.ma pojavu
prvih dislokacija i ostalih defekata strukture kao Sto su: praznli.n.e u re.setki,
uti5.nuti a10mi itd. Desni clio u podrucju III > nl pokazu~e blaZoi USpOOl cvrstoCe
O'rn i predstavlja nagomilavanje defekata. Kriva O'm = f (n) daje graficku ilustradju svm. iz:nesenih hipoteza, na oonovu kojlih se objaSnjava oCvrSeavanje metala
deformac:ijom u hladnom stanju.

II. 2. 3. Krive ocvrScavanja

Kod obrade metala u hladnom stanju, otpor loojdm se metal suprotstavJja
deformaciji nepreki'<ino raste. Ovaj otpor se u uslovima pnimjene naziva specifuCni. deformacioni otpor bez trenja. Funkc.ilonalnu zavtisnoot prom]ooe spec.i.ficnog defurmaaiJOnog otpora ad deformacije grancki predstavJjaju krtive ocvr:Scavanja .
Kod hladne prerade metala, krive ocvr:Scavanja, sa pove<':anim stepenom
deformaaije po pravilu IllIOIl'tOtOI1D rastu, to jesrt

Ukoillro bi kll1iiva oevcicavanj a hila Linija paralelna sa apsc.isom, onda to

!"l1aCi d.a je efekt r aroCvrScavajuCih procesa jednalk efektu oe'.m'ScavajuCih procesa. U nekim slucajevirma VruCe abr ade, kriva oCvrSCavanja moze od .izvjesnog
stepena deformacije i da opada, pa je efekt rarocvrScavajuCih procesa v em od.
efekta oCvclCavanja. Prema tome, krti.ve oCvrSCavanja ne sluie sarno kao nufui
izvo.nrui matel'liljal za matermats:k.u obradu procesa plalSltiene defonrnacije, nego su
one listovremeno i realan pokazatelj kva1iteta dotiimog procesa.
Za .Ioonstrukciju krlivih oCVTscavanja koristi se dijagramru>rminalnih na- '
pona (s!. 6) dobijen probama na Iineaxno istezanje iJ1i prti..tisak. Pored 06taLih
v8Zfie su dvije kaTaktenstiene tacke, i to:
1. Stvarru napon poeetka tecenja.

Ovaj napo.n se d(}bija na oonovu obrasca (10) ako se uvrste vrijednDsti za

granicu teeenja (tacka V, ill 0,2)
F

= FO,2

ko

= A

Fo
,2
0,2

= AO,2

= 0'0,2

(1

= 00,2

+ 00,2) =

0,002

0'0,2 (1

+ 0,002) =

1,002 0'0, 2.

Zbog ma1ih razLika izmedu poeetne Ao i povdilne AO,2 a u cioij'll p ojednostavljenja

upotrebe dijagraana stvarnlih napona, uzilma se stvami napon poeetka teeenja
jednak norn.maInom naponu.
k o "" 0'0

Fo,2

, = Ao- .
2

Isto tako se kod grafickog predocavanja uzima 00, 2 "" 0, tako da je nulta
vrijednost ordinate k (0) = ko = 0'0.2.
Na osnovu izlozenog slIijed;i da ordinata koOI'<tinatrrog silstema prolazi kroz
tacku V. S ovom aprok simacijom se, u stvari, zanemaruju elasticne deformacije,
kao v-rLo male veliicme u odn.osu na plastiene.
2. Stvarru napon u mo.m.entu poeetka lokalne derormaaije .
.t-'rema obrascu (10) za 0 = Om, 'l' = 'l'm i Cjl = Cjlm

Ostale vdjedn06t.i stvarnih napona u granicama:

ko

<

<

k m se proracunavaju po obrascu (10).

Zavisno od toga koja se vrsta deformacije uzuna za apscisnu osu Ii, 'l' ill <p (prerna obrasc:ima 9, T, II, ~ld. III) nastaju kr:ive ocvrscavanja prvog, drugog, Hi tre~
ceg red a (s1. 15). Nakon pojave lokalne deforrnaci.je obrazac (10) viSe ne va!i, jer
se deformacija lokaJazuje sarno na jedno ograniceno pocirucje, pa se i Serna naponskog stanja rnijenja od linearne u prOlStornu. Tehn.oloSki procesi prerade
plasticnorn deformacijom se vrlo cesto rne sa stepenrun deformacije 'I' > 'I'm
(unad tacke M). Krivu ocvrScavanja je moguce u tom podrucju kOll1Struisati na
osnovu specijalnih ekspeniJInenata. Ispitivanja su u tom slucaju slozeruija.
Ponekad se probni kornadi ispituju sa vecim stepenima deformacije
('I' > 'I'm), a zatim se iz istih' isijecaju epruvete, na O5llOVU kojdh se iznalazi vrijednost k = k ('1').
Da bi se studija olaksala, niz autora su na 06novu eksper:irnenata postavili
analillicke jednaCine kri'v.ih oevrScavanja. Ovdje se navode nelci rezultati.
1. S. G"ubkin

Polazeci od pretpostavke da se stvarni napon rnoze predstaviti kao stepen a funkcija deforrnacije u obliku

gdje su C i n konstante koje zavise od rnatenijala, Gubkin iz uslova da kriva

mora prolaziti kroz tacku M
za 'I' = 'I'm i k = k m
izracunava vrijednost konstante
km
C = ...

'1'"m

i tako pootavlja aIfald.bicki obrazac za krivu oCvrscavanja drugog reda (s!. 15 Ii)
u obliku :
k

(11).

k m( 'I' . )n
\{1m

Eksponent n se iznalazi na sljede6i nacin:

Sila u nekom rnomenLu probe
F

kA

gdje je:
k = C . 'l'n
A = Ao (1 -

'1')

stvarni napon,
trenutna povrSina.

~.

~(O )

,/

k#
A

./

./

./ ~~IijI)

.-':

./

I
I

./

I"

({. I - I.
I.

L=..9g..w!E

/.

I
I

/ 1

r-'<J I -'C
-.l -j

It

I
1V= ~

D
,

-'C

1_

_IP.

e-/-2V,":
d-2k m ;

rp.ln Ao/A

Ao

v=/

~
~

./

~ r

k Fm

A';- Am
I

Ao

Am

11 - 09 redo

111-'9 redo

51.15 KRIVE O~VR$.CAV~NJA

Do,

D'OL
DIU

I
I

.c::

I
I.e;

I
I

o.

I i
I

:1

3
b. KR', VE p.p ( E )

PR OBNI UZORCI

O/h

d K RIVE k- ME) I

Up Up (E)

c . KRI VE p - p(O/h)

5 1.16 METODOLOGIJA EK5PERIMENTALNOG IZNALAtENJA

-

tz=rzr

KRIV E OCVRSCAVANJA (Po L.Sofmanu)

F = k . A = C . '1'" Ao (1 -

'1')

dF
= C . Ao [n '1'1>-1 (1 d'l'

'1') -

'l'nJ.

U mom.entu poeetka lokalne deformacije (tal:ka M) sila ima ekiStrem

(maksirnum), pa je prvi izvod sile po defoomaciji jednak nu1i:

za '1' = 'I'm je F=Fm=Fmu

dF
d'l'm

(-

pa je
n'l'n- f (1 -

'l') -

'I'D = 1

odakle je

I n = ~- I

(11 a).

1 - 'I'm

Da bi smanji.o odstupanje u oblasti malih deformacija, Gubk.in analrognim

postupkom dolazi do obrrusca(
k = ko -I- (k m -

'I'

(12),

ko) ( -'I'm)D

gdje je eksponant
(12 a).

2. B. Musafia
Gradient tangente je u opstem slucaju neka funkoiJja nagiba sekante. Ako
se promatra bilo koja tacka krive'k = k ('l') (prema sI. 15 Il), tada je
i = tg IX =

~
d'l'

= f ('1')

tg~

gdje je:
tg.~ =

k-ko
'I'

nagib sekante u taeki ('I', k).

Gradient tangente i se oznacava cesto kao intenzitet oevrScavanja.

Auoor je na osnovu izVTenih eksperim.enata }f>stavti.o funkaiju f ('1') u
obllku
f ('1') = 1 -

'l'"

gdje je:
a

eksponent koji zavisi od vrste mater.i.jala.

UvrStavaju6i ove vrijednosti u gornji obra.7..ac, nastaje uslovna clifarencijalna jednaCina

'l") _k __'l'_ k_o

= (1 _

Iooja se moze mtegralita,

~ k- dk-- ko = ~ d'l''P -

+ Cl

'l'0-I d'l'

ak.o se uzme vrijednost konstante Cl u obli.ku

Cl = In b (gdje je b neka nova konstanta).
tada je
In (k -

ko)

= In 'l' -

'l"
a

+ In b

ill

k = ko

'1"

+ b'l'e- -;-

Ironstanta b se dobiva liz uslova da kriva mora pnolaziti kroz tacku M

za 'l' = 'Pm

je k = k m

- -
odakle je

pa je analitiCka jednaCina krive ocvrSCavanja drugog reda

k = k0

k", - ko

+-

'l'e

- --

'l'm

('I' ~ -

'1")

(13).

I'

~------------------------~
Sila u nekom trenutku probe F = k.A se rome diferencijaliti kao iunkciJa
sa dvije ne.zavisne varijable

= kdA + Adk

dF
gdje je:
A

Ao (1 -

'l') -

trenutnIiJ presjek

dA = -Aod'l'
k

dk

napon po obrascu (131

k ('l') -

km -

ko

- 'l'm -

..!... ""a
(1- 'P') e' "m

_1jI0)

d'P.

Iz uslova za tacku M
'i'

= 'l'm

i k

= km

dF
prvi izvod sile po deformacijli je jednak nuli (d'l')m = O.

UVrSlavajuCi ovaj uslov dobi'Va se vrlijedn.06t eksponenta a u obliku

km
IDg(l-km_ko

a=

'l'm)
l-'l'm

---------=--------------log 'l'm

(13 a).

3. F. Korber

Ovaj autor je predlOOiQ da se kITlva oCvrScavanja drugog reda k = k ('i')

nadomjesti tangentom CBME povucenom Illa krivu u tacki M (s1. 15 II).
Jednacina ove tangente 5e moze izracunati kao jednacrna pravca koji
prolazi kroz tacku M.
k = OB

+ 'l' tg Ilm

l'angems ugla Ilm se dob:iJva iz uslova tacke M.

F= kA
d.F
dA
d'l' = k d'l'

+A

za 'l' = 'l'm

dk
d'l' = - Aok
k

+ Ao (1 -

dF

= k m je (d'l')m =

dk
'l') d'l'

pa je
dk
d'l'

km
DM
= =
.
1 - 'l'm
CD

tg Ilm = ( --- )m = - - --

Nadalje se vjdi da je
CD = 1 - 'l'm
OB

e = OC = ~D -

'l'm

1 - 2 'l'm

km - = k _
1 -_ _2'l'm
= e lg Ilm = (1 - 2 'l'm) ----..::.::.
m
1 - 'l'm

+ 'l' tg Ilm =

= OB

k m 1 - 2'l'm
l - 'l'm

+-

,1 -

'l'

'l'm

k m_ _
1 --'l'm

tako da je jednacina tangente u tacki M krive oCvrscavan j a dr ugog reda:

I' k =
J

km

; -

2'l'm + 'l'
1 - 'l'm

~---=---.:.!!!.-.....!

(14).

Ordinata langente u tacki 'I' = 1 (koja se naziva tacka beskonacnog istezanja)

d

(1

+ e) tg am =

(1

+ 1-

2 'l'nJ

km
= 2 km.
1 - 'I'm

Nadomje.stavanje kIlive oCvnllcavanja tangentoon predstavlja aproksimaai}U koja se moze tolerisati sarno kod odrede<nih proraOuna, .u ruju pojednostav-

ljenja matematskog mehan!i.zma, nuinog za rjeSaV'allje procesa obrade deformacsi.jom.

4. V. J. Sehter
Ako se na ordina-tnoj ooi dijag.rama OCvrScavanja 1:IreCeg reda (s!. 15 Il)
nanese odsjecak ON, koja je brojcano jednak jaOinii materija4 na kidanje
(ON = <T rn), te se kIoz tacke N i M POV'UCe prava, dobi'Va se tetiva kI1ive oCvmcavanja treceg reda, koja u mnog;im ~l'\lcajev;ima poslije poCetka Loka1izaC'ije deforrnac.i.rje (za <P > <Pm) more zamijeniti krivu oCY'rscavanja.
Jednacina ove u-tive, {prema 51. 15 Ill) koja aproksim:i.ra ~rivu, glam.:
_
k -<Trn

k = <Trn

+ km-<T
<Pm

rn

'<p=(1m

<TmeCl'm_<Tm

.<p

<pm

~ + <P~:CI'm -1) I'

(15).

5. L. Sofman
Ekspel'imentalale mebode iznalaienja kl'ivih oCwScavanja ihi njlihovih
aprokosimacija je razradilo nsiz autora. Posebnu metodu konstrukcije kr;ivih
oCvrseavanja na O6l1OVU proba na pritisak je predloZio L. Sofman.
Ovaj autor koristi tni probna ci.lindricna uzorka od materijala, koji imaju
Lst4. preCniJk Do, railticite "viBine ho (s!. 16 a).

Ovi probni uzo.rci se oz;n.atavaju sa 1, 21i 3.

DOl = D02 = D03

hOt

>

h02

>

h03.

Odnos poeetn4h dtimeruJija Do : ho kod sva tni probna urorka se nalazi u

g.ra:mcama:
_
:r, .
4 ~po>-15

ho

Probni uwrci se opu-reeuju na pritllsak izmedu ravnih ploca (g,ornjeg i

donjeg alata) maSine za isptitivanje.
Prilikom probe snima se indikatorski dijagram promjene sile od radnog
hoda F = F (~h), gdje je ~ h = ho - hi. Na osnoV'U toga se moze lako dobiti i

dijagram zavisnosti sile F od deformacije (smanjenja) visine uzorka

F = F (E) . Deformacija E se ra~una po obra~'':u (7)

E,

to jest

ho-h
ho

E =

gdje je:
ho h -

poeetm.a visina u;~orka

V'isina u posrnatranoin trenutku probe.
Do
t .
Opibi pokazuju da sa porastom pocetnog odnosa ho ras e I

por

rcnJa

na konmktn.im povrlinama izmedu gornje i donje povrSine uzorka i alata, a u

vez.i s tim povecava se i sila potrebna za dcformaciju.
Iz uslova 0 pastojanosbi volumena probnog uzol'ka (ne uzimajuCi u obzir
ispupeenja bocnih povrSina) mDgu se postaviLi relacije:
V

Aoho

Ah

taka da je poprebla povrsina u trenutku probe :ta v,lsinu h

ho
Hi
h

A = Ao

D~ 1t
D 21t
- - ho =
h
4

pa je trenutni pretnik probnog obrasca

(16).

Pritisak u nekom momentu probe

p

F
= A

ill' sob'
' A
ZlI'om d a Je

1
ho
=-1-E
h

A 0 ho
h

to je

Fh

p = -Aoh4

= -F

(1 -

AIl

E) = p (E).

Koristeci se dijagramom sile F = F (E) i obrascem p = p (E) moguce je. za svakl

probni uzorak (51. 16 a) konstruisati krivu p = p (El, koja daje zavisnost promjene pritiska sa porastom deformacije (s1. 16 b). Iz slike se vidi da porastom odno!>a
Do
raste i pntisak p = p (El za isti step en dcformacije E'.
ho

DOlI

Za hoa

Do!

Do I .

> hor- > 1141

--

]e

P3

>

P2

>

PI

"

pn

E = E.

Mofe se uociti da sa porastnm stepena def<=nacije dolazi do vrlo .intenuvnog ocvrleavanja, narOCito kod vehkLih stepena deformacije (51. 16 b). Ovako
otY'rlCavani .. ~e !1)ze objasniti kao surnamo djejstvo dva faktora, 1 to:

a) fizikaLnog oCvrScavanja sa poveca.njem stepena defo.rrnacije,

b) ocvrscavanja usljed uticaja otpora kontaktnog trenja pri povecanju odn06a
Do
..
~
1. S t epena d e f ormaC1Je

Da bi se dohila krJva fizikalrwgocvrscavan,ja pl'i pritisku, potrebno je

e liminisati uticaj va njskog trenja na tok krivih p = p (E) Zbog toga se trazi
zavisnosti pritiska p od tekuceg precnika probnog uzorka D i njegove vi sine h.
Koriste6i se o brascem (16) ovaj odn06 se moze izraziti obrascem:

iz obrasca (7)
ho

1-E

D
Do
sJijedi da je h ho

1
'1/' {I=- ~)3

-- '

Na osnovu izvedenog olbr~a prenose se ordinate tacaka 1'--3 ' sa sl. 16 b,

koje odgovaraju nekom odredenom stepenu deformacije E = E', u dijagram

(~)na sl. 16 c. Postupak se ponavlja za neki

E" > E'i tako se dobijaju tacke 1"- 3" itd. Kada

p = p

drugi stepen deformacije

E=
se povezu tacke 1'-2'-3'
ili 1"- 2"- 3", nootaje uOpStem s luca ju prava linija, iii neka eksponencijalna
D
k,riva koja karakterizuje porast otpora trenja sa poveca:njem odnosa"h- ' Ako
se krive (iii prave) ekstrapoliraju na ordinatu za vri jednost

stavljaju vrijednost pn1Uiska pri sahijanju bez trenja, (zato sto

0, oll1e pred=

0 znaCl da

nema k,ontakne povrmne). Vl'ijednooti k', k" . . . . k, odgovaraju stvaJrnlm naponima za stepene deformacije E', EN . . . . E. Prenoseci ove vrijednosti u dijagram k - E dobiva se kriva ocvrscavanja k = k (E) na osnov u proba na pritisak
(s!. 16 d).
Ako se koristi ohrazac (10), koj[ veze stvarne i nominalne napone kod
istezanja 0' = k (1 - 'l'), tada se na osnov'u krive ocvrScavanja k = k (E) pri pritisku moze konsttuisati dijagram nominalnih napona pritiska O'p = O'p (E), koji
treba da bude oide:ntica:n dijagramu nominalnih napona pri ristezanju (j = (j ('l'),
ukoHko kriva ocvrscavanja ne zav:iei od naoma opterecenja (pnibisak, iM i stezanje). PoiSetna vrijednost olTdinate, iii pocetak tecenja (tacka V) je u p v = ko. Na
taj nacin konstruisana kriva (sl. 16 d) ima ekstrem u tacki M, cija ordinata
mora odgov.a rati vrujednosbi U m za apscisu 'l'm. U slucaju da se krti'Ve ocvrscavanja pri pritisku i istezanju potpuno poklapaju, tada vrij ednosti k pm i Em za karakteristicnu tatku mocaju odgovarati vrijednostima k m ;i 'l'm pri istezanju.
Rezultati proba sa raz-nirn matenijalirna, kako se iz tabele uz sl. 17 vid i,
pokazuju da se ovi odnosi krecu u granicama
k pm = (0,96

b.io svakako zavisi od tacnosti mj erenja.

-7-

1,2) k m

140

MfJ

I.

110

..Et t
/00

/.

10

---

/,'
~
....~ 40 I'/, ~
R)

:p

'19

..Et

~
~

roo
~o

MI

'! 1

0,1

0,1

D,4

0,",

'0
10

O,f

--

,....- 7

~ r~A

10

5
6

V .,-

~
/"

~I

0.1

0,:1

0,'

0)

0,6

'11-

Ei

Ei'llf -

<

Probo no pritisok
Probo 'no ist.zonJe
Poc.tok lokolizocij. d.formocij

LEGENDA:

REZULTATI EKSPERIHENATA

KRIVA

PROBNI HArERIlAL
PO
GOSTU

PRITISAK
k

pmmm1

Em

ISTEZANJE

k~
"'m

ODNOS

lI'm

telik

10

52,0

0,/8

~~,5

0.16

1,19

~e/lk

}()

59,0

0,19

51,0

0,21

1,16

telik

1.5

7/.,0.

0,15

67,0

O,U

1,10

I.

Celik

101.,0
81,0

0,10

tlU

~elik

1.0 XHMA
Y8

92,0

0,/0
'1;09

0,16

1./1.

6
7

Celik

YI2

80,0

0,13

68,S

0,16

IP

Hesing L59

62,0

0,25

53,S

0;25

1,15

Durolumlnij D I

1.3,0

0.15

1.5,0

0,16

0,96

Bokor

30,0

0,30

28,6

0,30

lOS

108,0

UPOREDNA TABELA PROBNlH HATERIJALA

KRIVA

PROBNI MATERIJAL
PO GOSTU

ODGOVAf'A PRIBL1ZNO
PO JUSU

ODGOVARA PRIBU~NO'
PO STAROJ OOMACOJ
OZNACI

Cellk

10

t. 11 20

St. C 10. 61

2
3

Celik

20

t,;330

St. C 25 . 61

Celik

~5

t. is 30

St. C 1.5. 61

I.

~elik

1.0 XHMA

C.SI. 30

VCNMo lOa

5
6
7
8

Celik
Celik

Y8

C. 181.1)

OC 80

YI2

C.19Ui

OCPIOO

Bokor

Mes;,g L59
Durolumlnij D I

SI.17 KRIVE O~VRSCAVANJA ZA RAZNE MATER/JALE

(PO L.SofmanH)
'"

Cinjenica da se dijag.rarnom oCvrSCavanja pri pl'litisku mogu sa odredenom taenoscu predskazati meha.n.icke karak.teristJike pr1 'istezanju, potvrduje da
sc kod praktiCnlih proraeuna procesa obrade deformaaijom moZe koristiti uvijek
jedna sarna kniva oCvrScavanja za deformaciju bilo istezanjem iIi pr~tiskom.

6. H. Feldmann

Ovaj autor je, takoc1e, eksperimentima dOOao do krivulja oCvrscavanja

za razn,f vrste ceHka. Rezultati. ovih eksperimenata su dati na s1. 18. Kako se
~ z shke vidi, specifieni deformacioni otpor je dat u zavtisricxsti ocr glavne logaritamske deformacije:

A . 100%

q> = In -

Ao

In -

110 1000/0.
h

Iz ovih dijagrama se mogu dobiti dvije vazne karakterislIicne velicine za

'razne vrste celika, ito:
1. Kriva ocvrScavanja treteg reda iIi specif.iCni defornnacioni otpo.r bez trenja
k

kg

-- 1

mm 2

2. Specificni deformacioni rad iIi rad na jedinicu volumena

kgmm
.
mm 3

KoriStenje dijagrama a = a (q ce bitii obradeno u posebnom poglavlj.u.

U tabeli uz s1. 18 su navedene mehanicke osobwe probnili materijala,
kao i nj~hov heffiJijski sastav. Iz uporednog pregleda 5e moze uoCiti koje vrste
domaCih celika pr:iblriZno odgovaraju probnim.

II 3. Reiim obrade deformacijom pri povecanim temperaturama i

brzinama deformacije
II 3.

i.

Oporavljanje i rekristalizacija

Pr:i proucavanju pojava oCvrscavanja ustanovljeno je da se pri hladnoj

deforml:ciji povecava 5a porastom deformacije otpornost prema deformaciji, ida
se pri tome smanjuju plastiena svojstva metala. Kod odredenog stepena defo.rmacije plastiena svojstva se mogu smanjiti toliko da izazovu lorn deform!isanog
metala.
Promjene mehanickih cxsobilna u zavilsnosti od stepena' deformacije se
mogu uOOiti iz dijagrama po 51. 19. Ispitivanja 5e odncxse n.a ameri&.i eeHk
C 10~0 koji .p~iblizno odgovara celiku Ck 35 (po DIN-u) iIi C. 1431 (po JUS-u).
Iz shke se Vlm da sa porastom deformacije raste evrsboCa mail:eI1ijala O"m, granica

!JO ~

!JO

6() -

60

t !~ ~
~

1:E ~..

50
.... E40
E ...

...~i
It)

JO

~ 20

Eo

JO

l-

... ~

'0

10

t ~6O

/'

'~50

Ii:
1':
...

-_.

/00

100

/00

IJ1'

60

70

'0

'_"0m"'"

90
60

- I-

a 70

-'

!6O v >f--~50
~

E~40

H
.: ~ 10
..II:

C
lit

'"

Ii

r-

-~-

/00

!JO

90

50
40

~-

60
~

rt

ZJ -

VI

1- -

-.

JO

10

70

(fI)

V
r-

/-

<P .,.-

:;

/
~- -

60

f---

,/

f-

/0

40

.;

50

JO

GIa~

Gla 'o tp 10,orllofn5.0

d,fo,mOC1p

CP"/.-

v.

/00

I--

1 t/ ~

d~form .

60

V-

'0

f-

e-

G l a~no I agarltamslJ

III.

I.

90

G/a"",
d,.(orm (/ - , . -

/00

9 -,.-

GIo.,."o /ogorHams."

/00

10
/0

II

JO

>- """

01

50

d#formoc Ijo

60

6 V

~",

,..

!'yV 1--'---

JO

d,. form. (/' . , . -

Gk1r(JO logarflamslro
d#(orm . CIJ "/. ~

IV

VI.

1/

logarllatnJko

MEHA/II~KE OSOBINE I HEMIJSKI SASTAV PROBNlH

MATERIJALA
Dijogrom
Probni moterijol po DINt!
Odgovoro pr/bli} no po JUSU
Storo domoto oznclro
G': kg/mm 1
Mehan/eke
G'"m kq/mm 1
osobine
rfs%
I %
C %
Hn%
Hemljskl
51 %
sostov
Cr %

11

1/1

C. 10

C. 15

C. 35

15 C, 3

16MnC,5 )0 MnC, 5

en)1
-

e l))1

CII. 31

c.1./)0
ECPO

CI.3 )0
EC 80
31.

55
)8

1.8
31.

56
3)

75

70
018

)5 _ ~7
1.7
38
36
30
71
60

3)

58

007
0,28
027

0.15
0,28
0.30

0,35
0.50
028

IV

33 -

0,11.
0,53
0. 37
0,71

VI
C.1.3 )1
EC 100
31.

59
27
67
0.19

113

1,27.

0,27
0,95

0,30
010

SI.18 SPCIFICNI DEFORMACION! OTPOR ! RAD ZA

RAZNE VRSTE CELIKA (Po H. Feldmgoou)

razvlatenja 0'0,2 i tvrdoCa (HB), dok jedrnicno istezanje 0 i preZ:na kontrakcija '1'
opadaju.
Meciutim, metalu je moguce povratiti plastiena svojstva zagrijavanjem
do odredene temperature. SI. 20 prikazuje promjenu m ehanickiih osobina metal a
u zavisnosti od temperature zagnijavanja (zarenja) pret.hodno defonnisanog
mekog celika.
Kod niZih tempe ratura ponovno uspostavljanje plastitnih svojstava (pove
eanje 0 i 'I') i snizenje l:vrstoee j tvrdoce u pocetku se odvija sporo, a zatim se
kod neke, za svaki metal odredene temperature, zapaza skok, koji odg~)Vara
pocetku promjene strukture deformisanog metala. Umjesto defo.nrcisanih zrna
sa kristalnom re~etkom sa defektima, ruicu novi centri krlstalizacije, okolo kojih
se razvijaju novi kristali. UnutraSnja naprezanja i defekti knistalne resetke,
koja su nastali plasticnom deformacijom, sada iscezavaju. Takav 'pr~es se naziva rekI'i.stalizacija. Poeetak toga procet>a, to jeGt temperatura prJ kojoj poCinju
nastajati nova sitnLja zma sa kIiistalnom re.setkom beZ dislokacije, naziva se
temperatura rekristalizacije. Ova temperatura Tr je razliOita za rame metale i
legure i moze se ortijcntaciono odrcditi u Z:lvisn-osti ad temperature topljenja
cis tog metala Tn.
Prema A. Boevaru, apsolutna temperatura rekr.h9talizaaije i.rna pribLiz.nu
vrijednost Tr = 0,4 Tn
Legure obicno imaju vBu temperaturu rekrutalizacije od Cistih metala.
Procesu rekrii.stalizacije prethodi pojava kOja se naziva oporavljanje.
ApsoluUna temperatura To pri kojoj poe:wje oporavlja!llJe se kreee u granicama:
To

(0,2 + 0,3) To.

Kod oporavljanja ne dolaz::i do reizgradnje kristalne resetke, ali se plasticna svojstva metala poboljsavaju i unutrasnja naprezanja oslobadaju. U
osnovi oporavljanje i rekristalirzacija nastaju zbog nastojanja atoma u deforrnlsanoj reSe1ki da se vrate u rav.n.otezno stanje. Pri tome se oporavljanje vrsn bez
znablijeg pokretanja (c1ifu.z.i.je) atoma u reSetki, dok se rekristalizacija vrSi difuZlijom. Povecanje di51akacija se moze ponistiti sarno nOV"Oln izgradnjom zrna, to
jest pri rekristaJizaciji. U praksti. se izraz oporavljanje koristi onda kada se fizil:ke 050bine metal a mijenjaj'U, a da se pri tome u mIikrostI"Ukturi ne mogu
konS"tatovati pojave rekristal:izaoije. MaZe se uzeti. u prosjeku da se pri op"oravljanju smanjuje cvrstoca za 20 -7- 30<'/0. ZnaCi da se zagmijavanjem hladno deformisanog metaJa do temperature oporavljanja pokazatelji. cvrstoce (cvrstoea i
tvrdoea) nesto smanjuju, dok se pokazatelji plastifmoobi (istezanje i kontrakCija)
neSto poveeavaju. Oporavljanje ne utice na promjenu velie-ine i obLika zrna,
zato se kod oporavljanja i ne opazaju promjene u mikrostruktu ri.
Pri daljem poveeanju temperature dolaZli do rekIistaIizaoije. S obzirom da
je vi9:i.na temperature topljenja izvjesna mjera za energiju koja se mOTa unijeti
da hi se kristalna veza atoma raz.I"uSila, to je i temperatura rekri.stalizacije
funkC'ija temperature topljenja. Poeetak i tok procesa rekristalJi..zacije moze biti
ilustrovan, kako rekIlistalizacionim di jagramom porasta zrna (51. 21), tako i promjenom n jegovih svojostava (51. 20). Na s1. 20 je pI1ikazano kakQ se mi jenjaju
mehanicka svojstva defor.macijom oCvrsnutog mekog ~elika pri rekrtistalizaciji
(temperature oko 500C). Iz slike se vid"i da se potpuno razoevrseavanje i povracanje normalnih mehanitkih svojstava ne vrSi. trenutmo, nego u nekom tem.peratUMom intervalu. Pri zagnjavanju do temperature oporavljanja cvrstoea ~e

150

100
-'"

90
80

g;
7 R~
50
[7

L\O~ e~ ~ V

50

~
0,
:::.

" ;;.;-If'

70

-.,

./'();:/ .() ~

........

to "

K V
i>< .....
20

140

~).

'- '-

~'-1)

10 17/

10,

110

.l~Eto

~C1 f.:o'

"-

70

e
I - - 110
~
~\
100
)Z:.; ~ ra r,ci
a"

~O

50

\.

190 E

IsOtf
I

-.....:.: I' eo
:LO

J.

.
NEHANICI5IH

an

~ 10
:::.

:::.

'JlJ'J

~30

0,

170

eoc

OSOItIHA.

(USA C lOCO;::C. )51

00 STEPEHA

.0

10
160
QJ
E
150 l: \!)
0

Deoformacija u ,,-~-51," PR914.JHA

..

90 ....:.. Sf.
-....;

:J30

:. 30

...

100

'.7 an
lOO

~eJ

tOO

Tempeoratura u 0C

SI.20 ~R OHJENA.

CEL I/c~

'4EKOG

U ZA VLSNOSTI

=-

DEFORNAC/JE

600

800

--0-

HEHAN/cKIH _OSo,BINI!,

. CELIKA- u PROCESU-

OPORAVLJANJA I . REKRISTALIZAC!J.1f

..~
~

~
c:

IIJOO H+.f-t.
'3200
...
.. 2100
~

c: I~OO

'-

800

~
D~formacija u "
~

SI,21 REKRISTALIZACIONI DIAGRAM MEKOG CE'LIKA

0"

Vorl:> V.,l
00
r-.-+-4-~

I
1. Hidraulicneo
preosf!
l. Krivajnf!
prf!seo
1. Kovacki
ceokici

..
o

.c:

.c:

.c:

h =ho

a. BRZINA DEFORMACIJE
SI.

BRZ(f:I~

b. BRZINA

DEFORMACIJE I

BRPNA

h=h, h
DEFORMISANJA
DEFORHISANJA

nd to snizava, a istetzanje poveeava. Poshije prelaza temperature rekristalizacije

d(,Jazi do nagle p-romjcne mehanickih svojstava, i metal se vraea u norrnalno
stanje kao i prije deformacije. Iz tQka prikazanlih lm1ivulja moZe se zakljuCiti
da promjena svojstava defomladjom ocvrsnutog metala nastupa u prvim momentima rek.ristalizacije, koja je vezana sa pOO!iStenjem dislokacija u deforIDIisanim z.mima i iz.gradnjom novrih zrna (kod oporavljanja se okupljene dislokacije rasporeduju na ~ira podrucja re!letke). Pri daljem poveeanju tEllllPerature
poOOljSanje mehanioldh svajstava se usporava i zatim potpuno prestaje.
Posmatranjcm strukture .rekristalizovanog metala pod mikrookop<)IIl mo!e
se uociti pocetak izgradnje novlih zrna i njihov daljli porast sa temperaturom.
Na osnovu rezultata ovih posmatranja moze se kOl1'8truisati relcristaliz.acioni
dijagram (51. 21). Ovaj dijagram pokazuje zavi5nost veliCine zrna deformacij om
OOvrsnutog mckog eelika od dva faktora, i to : od temperature zagnijavanja pri
rekristalizaciji i od stepena prelJhodne deformacije. Iz ovog dijagrama se vidi da
poeetak rekristalizacije, to jest temperatura rekJIiistalizaaije (isprek4dana kriva
na s1. 21) za~ od stept.'lla deforrnacije, i to tako: ~to je manji. stepen prethodne
deiormacije, to je viSa temperatura pocetka rekI1istal!izacije.
VeLiOi'lla una raste sa poveean.jem tOOllperatuTe posUje svakog -stepena
deformacije, ali je ta] porast v eei ukoliko je manji ste~en prethodne deforrnacije.
Najintenzivnij~ porast zrna se zapaia kod ne1atnih deforrnacija (3-10010). Po~lije takvog stepena deforu:n<lcije nastaju pri zagrijavanju vrlo krupna una.
Ova deformaaija se oznacava kao kr4tiena deformacija. Kod kr1iticno rnalih stepen.a deforrnacije postoji mali broj rekl'istalizacion'ih centara. Medukristalni
sastav se dj elimicao ruSi i to dovodi. do nepoosrednog Ji-jepljenja kristala. Na
ta j naCin se u proC"e6U rekristalizacije olaksava prikljueenje atama susjednih
zma novome zrn'll, ko.ii raste iz centra rekristalizaaije, sto konacno uslovljava
objed:injavanje nekoliko deIorrnisanih zrna u jedno, Hi povecanje d:imenZija
rekristalizovanih zrna. Porast zma negativno ullice na mehaniCke osobine rneta la. Metali sa sitno k.I1istahCnom strukturom irnaju veCu ziJavoot i cvr&tocu, a
i izgled njihove povcline je holji. Zhog toga, kada god se zeLi dobiti sitno kristaliean sastav m.e~la putem deforrnacije i zarenja, potrebrno je prinJli,jeniti deformaciju .vecu od kriti~ne.
Dalje poveeanje stepena deformacije dovodi do poveeanja broja centara
rekristalizacij e, a shodno tome i broja rekristalizovanih zrna, sto u uslovima
konstantnog volumena tijela izaziva smanjenje njihovih dirnenrija. Zbog toga
sa poveearurn 5tepe nom deformacije opada velicina una.
Sa poveeanjem t~rature poveeava se pokretljivost atoma i olakSava
objedinjavanje susjednih zma U p'rocesu rekcistalizaoije, !lto dovodi do poveeanja ctimenrija retknstalizovanih zrna kod svih stepena deformacije.
VeliCina zrna, dobivena kao re2JUlW 'procesa rekiristalilUlaije hladno deformisanog metala, zavisi od stepena deformacije, od temperature rekrista.lizac!je
i od vremena drianja metala na toj temperaturi. Na bI7Jinsu porasta zrna jace
utice temperatura kojoj je metal pocivrgnut nege> vrijeme. To znaCi da ee zrna
daleko brle rasti. ako se temperatura poveea a vrijerne drZi konstanlno, nego
obrnuto, ako je temperatura konstantna, a VI1ijeme se produfava.
Na taj namn, pcimjenjujuCi ulTenje (rekristaLizaaiju) hladno abra<1enug
metala, mogu se proizvesti Wlitnjena zrna u bilo kojem plastirnorn krupnozrnatom metalu, pri cemu je rnoguce, imajuCi rekristal'izaciooe dlija:gra.me, taCno
utvrctiti odgovatajuee faktore i dollillIi zma zeljenih veliCina.

Potpuno razocVTscavanje celika u procesu rekMstalizacije ogleda se u

obrazovanju viSe ili manje &itnozrna1Je strukture, sa norma1nom kristalnom resetkom. Sa ovom strukturom celik mora odgovarati pocetnom (nedeformisanom)
sta.nju. Operacija pri kojoj se dobija celIk takvog stanja naziva se razOCvrScavajuce odzarivanje. Vaino je napome-nulii da je za postizanje ovog odrzavanja
potrebna temperaNra iznad one koja oznacava poeetak rekristal.!izacije. S obziwm da rawevrscavajuci proces teee dosta sporo (ako temperatura zagnijavanja
malo prerna.suje temperaturu rekristalizaaije), to praktiooo mati da je za r azocvrscavanje oevI"Sil1JUtog rnetala potrebno isti zagrijavaJlli na matno . viSu tem peraturu cd rekristaJLzacije (uzlma se oko 200-300C viSe) . U praksi se k ao rek ristalizaciona temperatura neke legure defiill1iSe temperatura, na kojoj se jako deformisana hladno obradena legura potpuno rekristalise priblJiZno za 1 cas. Ovako
definisane rekristalizacione temperature su npr. za cisti bakar 99,99'>/0 - 120C,
al uminij 99,0% - 290C, VTlo rnekri. celik - 540C itd.
Ako se obratla metala defolmacijom ne vrsi u hlaclnom stanju , n ego pri
temperaturama viSim od tecmperature rekristalizaoije, t.a da se u metalu od vijaju
istoVTemeno dva suprotna procesa, ito: deformaaija zrna (oevr.scavanje) i re.kristalJizacija (razoCvrscavanje). Obrada .metala u vrucem stanju, pri kriticn im
stepenima defor-madje, uslovljava obrazovan je krupll1O,z rnate sbrukture m etala,
koja smanjuje kvalHet otpresaka i otkovaka.
VeliCina kritienog stepena deformacije pri temperaturama, b1iskim temperatum pocetka rekristalizacije, obieno ne premaSuje 8 + 10% i smanjuj e se
pri povecanju temper.ature. Sa poveeanjem temperature zona krti.Uicl1lh step en a
deformacije se pomjera ka koordinatnom pocetku.

II 3. 2. Brzina dcformacijc i brzina deformisanja.

Kod plasticne prerade metala pot rebno je uocLbi razliku izm edu brzine
defor.macije i brzine deformisanja.
Brzina defor misalllj.a zavisi od maiiine .i pr ecistavl ja, t1 st va,r;i, brzinu kretanja alata (kod prese to je brZ'ina kretanj a pritisk:.ivaka , a kod ceki..{;a brzina
malja). Ako se u vrernenskom intervalu t:,. t izvrsi sabijanje k om a da za izno~
t:,. h (sl. 22), tada je brzina deforrruisanja
.
t:,.h
dh m
u = lIm - - = iii
L1t+O 6. t
dt sec

mm
sec

Kada ~~ komad pocetn e visi ne ho sabij a na v isin u h za v rij eme tm tad a je sr ed- .
nJa b rZUla deform'lsanj a
u" =

t:,. h =
t:,. t

ho ts r

sec

ill

rom
sec

B rzina deformisanja se k od k rivajnih (koljenastih i ekscen tar) p resa kovaekih cekica i frikcion ih maiiina, kako se to iz s1. 22 b V'idi, rniijen ja u toku
radnog hoda oct vTlJ eclnostl u = Uo u poeetku defol1ffiacti je (za h = ho), do vr,i

jednooti u = 0 na zavrletku deformac:ije (za h = hI). Kod

brzina je konstantna
(u = u., = U sr = const).

hidrauli~nih

presa ova

Bruna defonnisanja zavisi od vrste m~e i kreee se u granicama:

a) Za kovacke l:ekiCe:
brZiina u mom!!1tu udara malja u radlli predmet
Uo

rom

5 -;- 7 - - = 5 000 -;- 7 000 - sec

se<:

srednja brzina se moze priblimD uzebi

U sr

= 2,5 -;- 3,5 -

Ilblll

sec

= 2 500 -;- 3 500 - - .

sec

b) Za krivajne prese:
u.,

In
0,4 -;- 0,6 sec

mm
'
sec

400 -;- 600 -

c) Za hidraulicnc prese:
Uo

rom

0,03 -;- 0,5 = 30 -;- 500 -- - '

sec
sec

Brzina defonnacije predstavlja brzinu kretanja cestica materijala koji

re deformise. Brzina deformacija je i zvod logaritamskog stepena deformacije po
vremenu.
dh

ho
dln h
QCP
- - = --- =
dt
dt

V=

dh

dt

S obzirom na obrazac (5) za istisnuti volumen cp = Vi Ii uz uslov V = const,

V

brzina deformacije se moze izrazati kao promjena istisnutog volumena u jed.in.ici

vremena, i to na jedinicu ukupnog volumena
V= -

dcp
dt

dV i
dt

= ---

tako da je
V

dcp
1 dh '
1 dV!
U
= -- = -- = dt
h dt
V dt
h

= -

sec-1

(17),

Iz obrasca (17) se moze uoOiti da ce pri istoj brziaJ;i defonruisanja (brzini kretanja alata u = const) brzina deformacije hiti veca ulroliko je'manja pocetna visina probnog uz{)rka.

pocet.ne vl'ijedn06ti brZ'in.e deformaoije za razlliOiJte vrste maSina se kre<:u

u granicama :
-

0,01 -;- 10 sec- I,

4 -;- 25 sec- I,
40 -;- 160 sec-I.

za hidrauliooe prese .
za koljenaste, frikcione i ekscentar presc
za kovaCke ~e.kice .

Srednja brzina deformacije je promjena logari<tamskog stepena deformacije po vremenu za Jroje je izvrSena defonnac:ija
v = CIl_ =

"

tv

~ In h~

tar

_u~_ In
lI. h

?O =
h

v - CIl
- - -u...
- - In .ho. = - u"- In 1
" - lor - ho - h
h
Eho
1Za

E ~

~r

h~ = u.~_ In

In

ho - h

tho

.-.! _
1-

sec-I

(18).

0,2 bez su-stinske pogreske se moze uzeti

-

Ln - - -

Vsr =

Un

ho

sec-I

Kako brzina deformacije zav,isi od dimenzija kcnrulda, moze se uoCibi iz

sljedeeih primjera:
Sabijaju se dva probna uzorka (sl. 22 a) istog preenika DOl = Do: = Do,
a razliNte poeetne wsine hOI < h02. Brzina defotvrosrolJa (brzina kretanja alala)
je ista u oba slucaja u .. = const. Oba komada se sab~jaJu za isti iznos lI. h, tako
da je:

Srednja

brzi~a

deformac:ije po obrascu (18)

hOI
Un
hI + lI.h
Uar
u"
In - - In _ __0_= In (1
hOI-hi
hi
lI.h
hi
lI.h

Vsrl

Vu l

U...
hO!
- - - In - - =
= ho!h!

Kalro je

h~

lI.h
hi

lI.-h

> -h!

h! + lI. h
u ...
In - -- - = - - In (1 -1
lI.h
h:
lI. h

U....

s obzirom da je hi

<

h!, to je

V .. I

>

lI.h

+ ht )
lI.h ).
h!

V .. 2.

IJ 3. 3. Specilicni defomlacioni otpor !tao hlDkcija temperature,

brzine i stepena deforD1acije
Istrazivanje uticaja temperature, brnne i stepena deformadje na ~vrstoCu
i plastilna svojstva metala je veoma slOZ-erl problem. Temperatura koja uti~e
neposredno na promjenu pokretljivosti atorna, kao i sloZeTlii ffiziikaJno-hemi jski
proce&:i, koji se odigravaju sa razli~itim brzinama u deform:isanom metalu. daju

razlicil konaeni efekt ocvrscavanja ili razocvrScavanja. Zbog slozenosti procesa, uticaj temperature i brzine prOlUcava se odvojeno. Zbog toga se iznalazi
k - E dijagram pri v = const i t = var. iIi v = var. i t = const.
Ako se .i spitivanje uticaja temperature na specifiCni deformacioni otpOI'
vrli pri konstantnoj brzini (s1. 23 a), tada se mogu uociti tri karaktenisti6na
slucaja.
Kod niske temperature ispitivanja porastom stepena deformacije E raste
i specificni deformacioni otpor k (kriva tl). U metalu dolazi do intenzivnog
oCvrSCava.nja zato !lto se zbog niske tempera1Jure ne mogu zavrSiti razoevrscavaju6i procesi.
Kod watno veee temperature (kliva l3), od izvjesnog stepena deformacije
speoifieni defonnaciooj o1lpor .Qpada sa daljim porastom stepena defarmacije,
pri cemu dolazi, usIijed takozvanog toplotnog efekta, do toga da su razocvrscavajuc procesi jaci od ocvrscavajucih.
Kod neke odgovarajuce temperature (kriva h) oevrlCavajuCi. procesi se
potpuno kO'mpenziraju sa razoevrScavajucim., pa specifieni deformacioni otpor
ustaje konstantan. Opa pO'java se O'Zllacava kao ddealna plastii:"Ilost (k .= const.).
Iz izloienog se vidJi da pri obradi me1ala defoornacijom u opeem slueaju
istovremeno se mogu odigravati dva suprotna procesa, i to proces oevrScavanja
I proces razocvrscavanja (O'poravljanje i rek:ristali.zaaija). U zavisnosti od toga
kO'j~ O'd ova dva procesa preovladava, S. Gubklin je podijelio plasticnu deform adju metala na cetiri podrucja, ito: vrucu deformac:iju, nepotpunu vrueu, nepO'tpunu hladn.u i hladnu defoimaciju.
Vruca deformacija je exna kod koje se proces rellrnistalizacije prO'vodi potpuno. Metal pootize potpuno rekr1istalizovanu mikros1lI'luktu.ru, bez ikakVi.h tragova ocvmcavanja. VI"lIca deformac:ija se postize pri temperaturama kO'je su
ZI!1atno iznad temperatura poeetka rekristalizaje, i to utoliko vi,&e UkO'l.1kO je
veea brzina deformacije. Vruca defonmaaija se vriii pri temperaturama
T ~ 0,65 Tn, (gdje je Tn temperatura topljenja).
KO'd nepotpune vruce delormaaide se proces rekristalizacije ne sprovodi
potpuno. U toku defO'rmaaije i po zavrSetku iste u mikrootl'llkturi metala se
mogu zapaziti rekristalizO'Van.a i nerek.I1istaJ.i.zO'vana zrna. Ovakva str.uktura metala je nepovoljna jer smanjvie njegove plastdene ooob.ine, vrlo cesto dolazi do .
pojava za'06talih naprezanja, 8tO' sve skupa moze dO'vest:j. dO' lorna.
NepO'tpuna vrui:a derormacija nastaje pri temperatu.rama koje vrlo malo
premaiiuju temperaturu poeetka rekristalitzacije (T ~ Trr gdje je Tr "" 0,4 To -temperatura reknistal:izac:ije), a vjerovatnost njen~ nastajanja se poveeava porastom brzine deformacije. Nepotpunu vrucu defonmacijlU treba u praksi i.zbjegavati, jer exna uslO':v1java slab kvalitet otkovaka i otpresa:ka:
Nepotpuna hladna deformaci\ja je ona kod kO'je rekristalizaoije nema, ali
:>e prO'ces O'poravljanja odvjja. Metal dobija trakasbu mfuk,rostrukturu, bez tragova rekrista1izacije, a kod ve6ih deformacija se zapaZa teik51lura deformacije.
Plastitna svojstva su bolja nego kod metala deformisanog bez opO'ravljanja, a
ev.rsWea je neSto mia. Nepot;puna hladna deformacija se vrllIi pri temperaturama viSim od temperature poeetka oporavljanja T ~ To (gdje je To = (0,2 - 0,3)
Tn - tempera iura oporavljanja), a brzilna defOO'llllacije mora biti takva da O'mogiUeava POtpWlO oporavljan.je.
Kod hladne deformacije nema rekri5taliza.cije ni oporavljanja i na defO'rmisanom metalu se opaZaju svi efekti oCvrScavanja. HIa.dJna defoomacija se

k
t 1>tl

~/~
/

a.

V=COQS(

E.

b.

t=COQst

v=~UiI.1
!..:

c.

51. }] I,J TlCAJ STEPEJ;!A......JB.I.l.tf..LJ. TEMPERATURE DEFORMACIJE

NA SPEc~illNI DEFORMA.CI ONI OTPOR

,-gooc

I' S~C-I

16

I 00

14
11

40

kg
k mm1

ra

mm'

If
I 00
4o

'."

/I

~5 "'2

If

"

10

11
10

Q.1 CU 0.4 0.$ 0.1 0.7 f.

0.1

kJ!..i
mm 1

0.1 CU J 0" 0.5 0,6 0.1 E.

100
40

10

"

k -1
mm

If
14
/1

"12

10

10

41 Q.1 4J 0.4 0.5 0.1 0.7 f.

V S~C-I

" ,e: o.
,
~

10

,
,

"-

e: .0.1

.5

0.1

- 0.7

0.1-} ' -

1000

CI2 0.) 0.' 0,' 0.' o.n.

1100

/100

b. k=k (tl

a . k= k (EI
St.

~ ""

'6

1.$

, .1100C

"

12

,.roooc

22

k~

10

"

10

v S~C-I

2' B,EZULTAT.J....l$PITIVANJA SPE..CIFICNOG DEFORHACIONOG

OfP OR A

U ZAVISNOSTI QD STE.E..ENA, 8RZINE I TEI'1.EERAT URE

Q,.EfORMACIJE ZA NISKOUGLJICNI

CELII( PO P.M. KOOKU)

[AELA br. 7
VRIJEDNOSTI kn

MA T E R I J A L
PO
GOSTU

n. Z A RA7NE MATERUALE (0,3< >0,7 )

TEMPERA .
ODGOVARA
PRIBL/tNO PO TOPUENJA
T. OK
JUSU

Aluminij AI
Duraluminij

A/

Bakar
Ugljicni c~lfk sa 0./5" C
Ugtjicni eelik sa 0,5" C
ugtjicni c~lik sa ' " C
za opruge 60C(1

t~lIk

t.}]30

Alatni .cetrk X Il

t."50
C.1.571
C.6880

Nerdajuci celik Ix 18 H 9
8rzor~zni cl!!lik P 18

933
933
/357
1760
/700
1600
1700
/660
1660
1720

k.

1,6

/,8

kg
mm '

- /, 7
3,5
- },O

n.

QlO
a l8 - O,}O

IVO - 0,l5

q;o - 0,l5
l ,l
0,l5
2, 5
O,l]
3, 1 - 3,3
],0
',8
I.,l
1.,9

alO
D.20
0,16 - 0.10
0,16

vdi pri temperatu.rama koje su nize od temperature poeetka opocavljal lJCI

(T

<

To).

Sa povecanjem b rz.i.ne deformaci je poveeava se i speoi1icni defoI1lTlacioni

otpor (51. 23 b). Medutim, Sto je niZa temperatura pri ko joj se vrSi deformacLja
to je 51abiji u ticaj brzine na speciflimi deformacioni otpor.
Na s1. 24 a su pmkazan:i dijagrami zavisnosti specifienog de formaciono g
otpora k od stepena deformaci je ~ za razne temperature i b rzine d eformacij e .
Dijagrarni vaze za nisko uglj icni celik, a ispitivanja je i.zvrSio P. kook.
TeI1lTloanehaniCki re:/ilin tehnoloiikih procesa obrade metala def<llI'macijon
kar.akterise se temperatUlI'OlTl, brzim.om i ste<penom deforrnaci je. Sveuku p nos
uticaja tih faktora odreduje specificni deformacioni otpor, tako da je opcenito
k = k (T, E, v)
gdje je:
k T -

specificni d eformacion.i otpor,

apsolutma temperatura u OK,
stepen deforrnacije,
hrzina defoI1lTlaoije u sec-I.

E -

v -

Cjelokupni uOicaj temperature, brzilne i stepena defoIllllaoije na specif.icni deformaciorui otpoc se po A. Nadaiu moze izraziti kao totaLrui cLi.ferenaij al funkcije

k = k (T,

E,

d.k =

_. -

v) u obliku

ok dT
liT

ok dE + 0
+ --k
OE
0v

dv

(19).

P r vi Clan obrasca (19) uzima u obzir promjenu speci.fiOnog deormaoionog

otpora u zavisn 05ti oct temperature. Ako se pm defornJ.aaiji temper atura m etala
poveCava, onda izraz

~~ 1ma

negativni predznak (s1. 23 c i 51. 14 b). Ako se

temp eratw'a ne m ijen.ja, ond a jE ok = 0 (5.1. 23 b).

oT
Drugi clan uziana u obzir oCvrSCavanje defonmaai~om. Ako oevdcavanja
n.ema, tada je ok

OE

0 (kriva h na s1. 22 a).

TreCi clan ka.rakteI1i.se promjenu specificnog otpora u zaVliLsnosti od brzine

d eformacije.
Z av.is.n.ost specificrwg d eiormacionog otpora oct temper aroure pr.i pootQjaooj brz1ni d eformaci\ie moZe se dobiti na osnov u zakona N. K UiI"Ilakova, a kojega
je kasnij e razradio M. Zajkov. Rezultat ovih istraiJivanja se moze r ezimirati
jednaCiarom.
dk
= -mk

dT

iz koje se vidi da je izvod specifiCn og d eformacionog ot pora po temperaturi

upravo proporcionalan negativn= proizvodu samog otpora i neloog koef.icijenta.

Kak.o se iz ' 51. 23 c vidi, koeficijent m ima geomebrijsJoo twna~en j e, po

kome je jednak reciprocnoj vrijednosti duiine suptangente S.

mk

tg (180 -IX)

= -

tg

IX = -

dk

dT .

Uslovna diferencijalna jednacina s moie integraliti

~ ~ k_ =

~ mdT + C

lnk =-mT

+ C.

Uvrstavajuci za C = In a (gdje je a neka konstanta) dobiva se opti integr al u

obliku
k = ae-mT
i1i konstanta a iz uslova za T = T. je k = k.

Na taj naCLn se zavisnost specilienog deformac:ionog otpora ad tempera ture

moZe predoeili ekspon,Dcijaln.om funkcijom.

k = k.elD(b-T)

(20)

gdje su:
k i k. m -

5pecifiOnti deformacionoi olpori. pri apsolutrm temperaturama

TiT. (T, > T),
Jooeficij'nt.

Ovakva zakonska p.amjena ve1iCin.e k vaZi u ogranicenom intervalu temperatura i brzina, Jood kojih u procesu deformacije dolazi do potpune rekristaJizacije metala.
Za ispitivanje uticaja brzine deformacije kod nepromijenjene temperatu... e
je predlozena zavisnost u obliku:
(21)

gdje su:
k

k" n -

speci.fJ.Oni deformacioni otpori kod brzine deformaoije

v i vel (v > vaL)'
koeficijent.

Objedinjavajuci obrasce (20) i (21), dobiva se o peenito. izraz koji prikazuje

uticaj temperatwno-brzinsk.og reZima na speaifitni deformacioni otpor u in ter-

valu temperature potpune rekristalizacije T ~ 0,65 Tn, u kame se obiOno vrJ;i

vruCa obrada metala:
(22),

k = k n Cr C y CE

gdje je:

Cr -

temperaturni koeficijent
(22 a),

c. -

brzinski koeficijent
(22 b),

CE kn

min

...L

Tu -

koefiaijent kojim se uzima u obzir stepen deformacije (stepen oevrlCavanja),

konstanta kojom se oznaeava specifiCni deformacioni otpor
kod brzine deformacije
v = 1 sec-I i. pri temperaturi T = Tn
za Cr = C. = CE = 1 je k = k n ,
eksponenti kojim se odredujeaptima,
temperaturn topljenja.

S obz.il:om na veoma sLaZen utioaj ' stepena deformaaije na specifil:ni

deformaoioni otpor (s1. 24 a) zoog pojednostavljenja problema, dijagranli
k = k!E) se dijele na dvije oblasti. Za prvi mterval je 0,1 < E < 0,3, a za drugi
0,3 < E < 0,7. Rri IProraOunima se kmliste srednje wijedntosti k za sv8ilru oblast.
PogreSka prj ovom uproScavanju u veCialii slueajeva ne prema.uje 10"10, sto je
u dozvoljenim grarucama za praktirne proral:u.ne.
Na osnovu ispitivanja l'1iu.a.. materijala koja je vrSio L. A. Sofman (tabela
br. 7) sa temperaJturom deformaoije T ~ 0,65 Tn i u mtervalu stepena deformacije 0,3 < E < 0,7 te sa brziawm defomn.a.ci'j e v ~ 100 sec-I (a ovi usJovi bas
odgova.raju veCini procesa obrade defomnaaijom u W'Ucem stanju), moZe se
pribli.ino uzeti za sve ispi.t.ane matecijale: .
Temperaturni eksponent
m

3,5 . 10--3.

Brzinski eksponent U obrascu (22. b).

(22 c).
Koefiicijent deformacije
CE = 1,

sto maCi da se u ovom inteorvalu zanemaruje uticaj stepena deformaoije. Kako

se iz s1. 24 a vidi, narooito po viSim ternperaturama uticaj stepena deformacije
je zanemarljivog karaktera.
Vrijednooti ko .i no 5U za isp.itane materijale date u tabeli hr. 7.
Na O5IlOVU eksperim.entalnih analiza se zakljutilo da, ukoliko se za stepen
deformacije E > 0,3 uzima koeficijent deformacije
CE = 1, tada je z.a E < 0,3
CE= -

T
To

(22 . d).

Ovu postavku je sa ispitivanjima niskougljioo.og ~e.1ika potvrdio P. Kook.

Re7JUltati ovih isptivanja su p~azani dijagramoan k - t na s1. 24 b. Odnos
srednjih vrijeclnOBti k za podru.Cje E = 0,3 -;.. 0,7 i za podruCje E = 0,1 -;.. 0,2
zadovoljava obrazac (22 d).
Primjer:
Odredi1li silu hidrauliCine kovacke prese potJ'ebnu za vrllee sabijanje komada od ugljicnog konstrukcionog celika C. 0245. (st. 34).
Komad se sabija od poeetnili vrijedn~: preOn.tka Do = 400 mm i v.isine
110 = 1000 mm do koaJ.aCine visine h = 400 mm (s1. 22 a). Temperatura na kojoj se
vI'&i defoTIIlacija je t = .1l50C. Srednja bnina deformisanja na presi
rom
Un = 50 - sec

Stepen defonnacije (obrazac 7)

he - h

~-=

E =

Kona~ni

D = Do

1 000 - 400
1000
= 0,6> 0,3.

preCn.ik (obrazac 16)

V~

= 400

1!0 = 635mm.

Srednja brzina def=acije (obrazac 18)

Us.

Var

h., _

h In

110

50
1 000
= 1 000 _ 400 In 400 = 0,077 sec'.

Za zadani celik prema tabeli br. 7

k .. = 2,2 kg 2'
mm

n., = 0,25

To = 1760 oK.

Apsolutna temperatura deformacije

T = t

+ 273 =

1150

+ 273

T = 1423 oK > 0,65 Tn

= 1 423 oK.

= 0,65

. 1 760

= 1144 oK

Brz.i.nski .eksponent (o.brazac 22 c)

n

Do

(~)2
Tn

= 0,25 142!)! =
1760

0,17.

Koeficijent brzine (obrazac 22 b)

C. =

VU

0,07(0,17 = 0,64.

Koeficijent

Cr =

~emperature

(obrazac 22 a)

eM (Tn-T) = .3,5 . 10 - 3 (176~1423)

3,3.

SpecifiCni deformacioni otpor (obrazac 22)

k = k n C T C. CE =' 2,2 . 3,3 . 0,64 . 1

4,6 -

kg

'! .

nun

SiJa prese, ne uzimajuCi uobz.ir trenje na kontaktInim povrSinama

F

k A = k D2.n:
4

46
'

635"rt
4

1450 t.

Gubici vanjsk.og trenja ce hlti obradeni.1l posebnom poglavlju. Mooe se uzeti

prlbliUlo da se kod ovog procesa oni kreCu u granicama 15 + 35%, tako da je
stvarna sUa potrebna za izvrOOnje deformacije
F = 1,25 . 1 450 = 1 800 t.

II 4. Deformacloni rad

Pojam deformacion.og rada ill rada utInlienog za izvrienje deformacije

mofe se razjasniJlli kod sabija.nj-a paralelopipeda (51. 5).
U nek()IIl momentu. procesa sabijanja, pod djejstvom sUe F, viBina tijela
ce se smanjiti za beskonaCnD m.ali iz.n.os dh (51. 5 b).
Elem.entarni deform-aciom rad Ce biti dW = Fdh, a puni defonnacioni
rad utroAen na smanjenje visine od poeetne vrijednosti .ho do zadane h
h

W =

~ Fdh.
ho

S obzi.rom da se tra!i apsolutna vriljednOBt rada, gtranice 'i ntegrals 'se

mogu zamijeJlliJti
ho

~Fdh.
h

Razmatraju se idealni uslovi {bel vanjsK.Og kon.taktn.og trenja), pa je

deformaciona sila

F=kA

gdjt: Je:
k - specificn.i deformac:iooi otpor bez trenja,
A - kontaktna povrSina na loojoj djeluje sila.
Rad u idealnim uslovima (idealni rad)
ho

W = ~kAdh.
h

Ukoliko se pretpootavlja ravnomjerna deformaoija (hez lispu~enja bOCnih

stranica komada), -tada je na OSI!lOVU zakOilla 0 pootoj13Jl.OStli volumena
A= S obz.irom da je V

V
'
h

const, to se isti mofe staviti ispred iniegrala pa je:

Iz obrasca (1) se vidi da je dh = dcp

te je
cp

= v ~ kdcp =

Va kg m.m..

o
Pri tome je specificni deformaoiooi rad

kgmm

(23).

m.m.s

Spec:ifiCni deformaciOilli rad je onaj dio rada kojd otpada na jeclinicu

volwnena, ill na-1 mml.

Iz obrasca (23) se vidi da se specificni deformaCioni rad moZe graficki
predstaviti kaD povrSina, o~aniCena lukom kl1ive OCv:rM:ava.n.ja, ill speclfitnog
defomulcionog otpot"a bez trenja k = k (cp); apscl;ru:lm oooin i ordiinatama ko i 10.
Prema sl. 25 je
cp

a=

~
o

kd cp

= povr&a

OVCD.

G.fovno

sus

UZ PRORACUN DEFOR :'

MACfONOG

R A DA

O,!

(/2

',0

fog deformocijo qJ

SI.}6 SPEC/FltN/
DEFORMACIONI
OTPOR
==
y="
L SP. DEF, RAD (PoE. Slebe/u)

-Gj
$1.11 HOHRUVI KRUGOVI ZA PROSTORNO NAPONSKO STANJE

Sf.}8 GRAFltKf PRIKAZ HfPOTEZA

o PLASTltNOM TdENJU

1. A/ot

}. Rotln'j komod

SI.}9 DEFORMACfONA
SfLA
.
m

Sf 10 UTfSkIVNJE
SFERltNIM
'fSKAtEM
. =- z:
_r
.
~

Alro nije poz,nata analilli&a jedna~ina krive ocwScavanja k = k (cp), tada'

se specifiCni deformacioni rad a = a (cp) dobilva grafi6lrom iarlegracijom krive
k = k (<p). Na taj naCin su konstruUsane krive a = a (q za Tame vrste t.elika po
H. Fe-Idma.n.nu na s1. 18, a za bakar :i aJumnj po E. Siebe1u na 61. 26.
Ukupnli deformacioni rad btirtno zavi sj od toga da II je deiOO'Illaoija izvr~a
u hladnom (potpuno hladna deformacija), ill u vrucem stanju (potpuno. vruca
defoomaoij a).
.
Ukoliko se d efarmacija vcli u hlaiinom stanju, ta.da se uvodi pojam srednjeg deformacionog otpora k sr, tak.{) da je:
<p

V .a

V . k"

~ dq> = V ksr q> =

V k" In

o
Srednja vrijednoot specifienog defoomaci<llIl.Gg otpora je,
vnijednoot funkcije k = k (cp) u mtervalu ~ q> = 0 do q>

11

stva:ri, srednja

<p

k,r

= -a
- =I- rJ kdq>
q>

(24).

q> 0

Meduti.m, k.od pr.oraeuna stvarnih pr.o cesa obrade defOlI'lDacijom polati se

cd diferencijalnih jednaCina I1avnotemog stanja, u kojama fungira i veliOina k.
Takve jednacine je, s obzirorn n.a kompllk.ovane ana:Wticke maze za k, cesto
vrlo teBko Iintegral!LtIi u op5tem obHku. Zato se srednja vri(jednost wl.kcije nadoo\.ieStava aritmetitkom sredinam tkrajnjih ordin.ata intervaJ.a, taJoo da je:
k. r

k02+~1

"" --=~.::::::..

(24 a)

gdje je:

Ito -

spec1ficni deformacioni otpor za q> = 0,

kl -

specifiCni. deformacioni oIJpor za q> = In

Upotreba obrll!SCa (24 a) wnjesto (24) geoa:ne1rijski maCi aproksimaciju

luka ;,rive k = k (q u ntervalu 0 - q> sa tetivom VC (s1. 25)'. Zbog toga ce
vrijednoetIi deformacionog rada biti neSto niZe ad stva'I'l;l.ih.
Defo.rmacioni rad za hladnu obradu u idealnim uslQvima

I': ~

Va

V ksr tp

V k .r In

~ = Vi ksr I .

(25)

gdje je:
VI

istisnud volumen po obrascu (5).

Kod patpune vruce obrade :m&e se uzeti da defONIlacioni otpor ne zavisi

od stepena deformacije (pod uslovima obral'ienJim u poglavlju II 3. 3). Zbog
toga se deformacioni otpor, kao konstantna velil!ina, mole izbaciti ispred integrala, pa je ideaLni rad za potpunu vrucu obradu:

I W=Vkcp=Vkln~=Vlk

(25 a)

gdje je:
k -

specifil!ni defonnaaioni otpor pri odrec1enoj Um1peraturi u b:-zini

deformacije. Odreduje se po obrascu (22).

Stvami defonnaci<mi Tad Wd je veCi od !i.dealnog za izln06 gubitaka kontaktnog treIlja (vanjsko treIije izme<1u dodirndh povrSiina 8Ilata Ii. komada) Ii gubitaka unutraSnjeg trenja. Ovi gubici se mogu obUlhvati1a stepenom kOl'isnog
djejstva deformacije T)d, tako da je:

(26).

Stepan korisnog djejstva deformacije zav1i.si od vrste tehnolOOlwg pr.o cesa

obrade, Vll>te matecijala, stanja kontaktnih povrinna, maziva, geometrije radnog
komada, temperature deformacije i niza ootalih faktora.

Tako je, na primjer, po E. Siebelu koeficijent

T)d:

1. Za sabijanjE'

0,85-0,95
0,60---{),SO
0,40---{),70
0,40---{),70
0,20---{), 50

2. IzvJal!enje !ice
3. lzvlocenje cijevi
4. Duboko wlocenje bez promjeae debJjine
m.a teroij ala
5. Presovanje istitJldvanjem .
Stvarn.i deformaci<JOi rad

1la

(hladno),

(vl'uce).
(h.ladno)

(vruee),

0,50---{),60.
0,30---{).60.

obradu u hladnom stanju:

(27)

gdje je:

k
k.u. = ~ T)d

stvarni sredn.ji speciDiCai defozmaciOini ot-

por sa trenjem.

Stvami deformaciom Tad Z'a obradu u vrucem stanju:

(27 a)

gdj~

je:

k.J = k.t_ -- stvarru specifi~ni dcIcmnacioni otpor sa

Tjd

trenjem za zadane uslove temperature i

brzine deformaci!je.

Obrasai (26, 27 d 27 a) se koriste sarno lood brz.ih i a,proksima.U.vnih proracuna, jer kako se iz pregleda za Tjd vim, isti se lllala71i u veoma Sirokim Ul.tervaliJna. Tal:nu vr~jednoot Tjd je tek:o ooijeni ti, jar lIla njegovu veliOinu bi.tno ut.il:e
i geometrija radnog komada ka.o 'i uslovi obrade. Z bog toga Be defonnaoioni otpor sa trenjem kd analizira iz ravnotemih uslova za sv~i proces obrade posebno.
.
Primjeri:
1. Prorarunati defOO1lrtaciona rad pri sabijanju oiJ.indra od pOCetnog preOO.i.ka
Do "'" 150 rom i visine ho = 210 rom (prerna 81. 22 a) na visinu h = 115 rom.
Materijal: Celik C. H21 (Ck 10).
Deformacija se vrSi u hladnoon stanju.
Kona~ni precnik komada (obrazac 16)

= Do

ho_ = 150 1(210 = 204 mm.

V 115

Glavna logaritamska deformaaija (obrazac 8)

q>

ho
2.10
= In h = In 115 = 0,6.

Idea.lal.i. deformacioni rad (obrazac 25)

W = V klr q>.
Za zadani materijal se iz sl. 18 I OOi,tavaju vrijednosti

za q>

= 0 : k = ko = 25 ~2

za q>

= 0,6 :

mm

k = 60

~2
mm

i a

= O.
= 30 'kg s .
mm

Srednji specificru deformaoi<m.i. otpor:

-

Po taCnom obrascu (24)

k ,r

30
kg
= 50
0,6
mm 2

= -- = q>

Po pribliZnom obrascu (24 a)

~ar=

k o + kl = 25

+ 60

42 5
'

kg.
rom"0

Volumen tijela
'It D ~
:It D!
V = -4~ ho = - 4 - h

v
W

'It 150~

. 210

'It

204!

115

3,711 . 106 mm S

= 3.711 . 100 50 0,6 = 110 10' kg mm = 110 tin.

Stvarni deformaoioni rad (obrazac 26)

W
Wd

2.

Prora~unati

110

T}d

110

+ 0,95

= 0,85

= 129

+ 116 tin.

VI'U~eg

deformaciDnli rad za prlmjer

sabijanja prema podacima

iz primjera u poglavlju II 3. 3.

ho

= 1 000

mm, h

400 mm, Do

= 400 mm

i D

= 635 mm.

Glavna logaritamska deformacija

III

ho

= In -h - = In

1000
400

2,3 Wg 2,5 = 0,915.

Volumen tijela
'It D2
V = _ _, ho

'It

4002

. 1 000 = 125,6 . 10' mms.

S~

defonnacioci <Ytpar prema zadanim uslov:ima temperatute i brzine

deformacije:

kg
k=4
--
, 6
mm!
Idealni deformacioni rad (obrazac 25 a)

W = V . k . III
W

125,6 . 10' - 4,6 . 0,915

530 10' kg mm = 530 tm.

Stvami deformacioni rad

W
530
530
Wd= - = - - + - - = 885 + 665tm.
T}d
0,6
0,8

II 5. Ualov plastiblotr telenjL

Pri projekliovanju tebnol.o!ikih procesa abrade plastiimom defonnacijom,
u cilju iznalauoja radnih napoca i d.eformaciooih sila, pot~ je OOmah u
pOCetKu ustanoviti uslove pod Jmjima dolazi do plastiOOog teCecja metala.

Meh.anil:ke ooobine metala se uglavnom prou~avaju ispitivanjima probnih

epruveta optereeenih na najjednootavnije vrste optereeenda : aksialni pri tisak.
iii aksialno istezanje. Na taj natin su oobijene krive o.crvrS6aV'lllllja, lroje grafitki
predocavaju funkeionalnu zaV'isnost specifil:nog defarmaci<m.ag otpora oct stepena, brzine Ii temperature deformacije, pri linearnwnoptereee!Dju n a pritisak ill
istezanje.
Met1utim, stvaTlli. tehnolooki procesi se naj~e5Ce odigtravaju u uslovima
prostornog ill ravninskog naponskog stanja. Ak.o je tije/lo qptere~en.o glavnira
normalnim naponima (1'1,0'2 i 0'3 (koji djeluju u Wi met1usobno up r avna pravea
prem.a 51. 27), tad a ce plasticno te~enje na.stupiti pod drugiLm ok oln.ostima, od
onil1 pod kojima nastupa pri linearnom optereCenJu (sarno naponom 0'1) .
Hipotezama 0 plastilmom tecenju su uspootavltiene zakonitosti ponaSaatja
mateI\ijala p.ni linea.rr..om ~ ootalim naponskim stanj:ima. To znaOi da ove hip oteze omogucavaju da se stv.o re zakljutoi kako Ce se ponaSati. metal kod &1ooenog
napansJrog stanja (prostornog, ill ravninskog), ako Be pocmaiju njeg.ove osabine
kod Jinearnog opterecenja (na istezanje iIi pritisak).
Ak.o se pc-.~rnatra oti slueaj n~ponskog staIllja elementa napregInUU>g
tijela, ooda se zakon plastiCnog te~enja matematsk,i, m.oZe iza-aziti funkcijom :
F (0'1, 0'2, 0'3, Cl, C2 .... ) = 0

gdje su:
0'1, 0'2, O's -

Cl, Cz -

glavni normaLni napo~,

fiziCke lronstante metala, koje. Be odreduju opitima.

PredoCena fULnkeija predstavlja :izvjesnu zakOn.iJWst, k oju moraju glavni

naponi zadovoljiJti da hi dOOlo do plastiCnog teCenja. Ra.z;nd autor i Sill ovu funkcrj u izra.zavali raz.1i6itim jednaCinama i tako su nastaJ.e ra.zn.e hrlq:lateze 0 plasticnom te&mju. Od niza hipoteza ovdje ce bit! obradene dvtije, kDj e Be danas n aj&!See primjenjuju kod rjellavanja problema obrade deformaoijom i mji su rezultati najbolje usagla.seni sa eksperimentima.
1. Hipoteza najveceg tangencija1nog (smicajnog) napona

Ideja da se maksima1n.i, tangencijalni napcm, u:z.me kao kriterij za odret1ivanje uslova pod kojima nasrupa 10m pripada KulDnu.
Kasnije su Tre.sea Ii Salint Venant predloZili da se ovaj uslov uzme i kao
kr1terij pr~ kame pOC:i:nje plastiOno tel:enje metala.
Po ovoj hipOltezi, plastiCno teCenje metala pOOinj e k.ada najveei ta.n.gencijalni napon u metalu dDStigne vrijednost n apona teCenja p r1i 1i.neamom isr.ezanju.

a. Prostorno naponsko stanje

Ukoliko je prostorno Jl.aIj>Q!lSko stanje odret1eno gIavnim naPcmima
0'1 > 0'2 > 0'3 > 0, tada j.e najveCi tangenci.ja1ni napon, prema naponsldm Moqrovim krugovima (&1. 27) :
'tm.u; =

0'1 -

0'3

Ovaj napon treba izjednamti sa naponom na graniici t.e/!enja pri linearnom

istezanju
'to

k
2

lje je:
k -

specifilni defoxmacioni otpor z.a zadane usI()Ve stepenil, brzine

i temperature defarmacije,

tako da je uslov tel!enja po ovoj hipotez.i za pr06torno naponsko stanje:

0'1-0'3

=k

(28).

O\lrazac (28) se m&e i2raziti i Sire, jer po ovO>j bi.potezi plastiCno t~je
nastupa onda kada razlika najveeeg i najmanjeg glavnog normalnog napona
d06t~e odrei1enu vrijed.llost k.
O'mu- O'mln =

0'3

I.

(28 a).

Ako su glavni naponi negatWni

D1U pa je uslov tel!enja:

(T!

= 0'

us -0'1

< 0'% < us < 0,

tada je

0'1 = O'mlo

= k.

b. Ravninsko naponsko stan;e

Ravninsko naponsko stanje nasta~ u uslovima kada ~ jedan od glavnih

napcma jednak nuli, to jest O'! = O. Za ravninsko stanje naPona Iripoteza Be mote
pl"edstaviti nepravilnim ~tougaonikAm AlBcaDA, u koordinat.nom sistemu
glavnih napona (11, 0'3 (i5prekidani estougao~ na 51. 28.
Jednalfule pravaca ()Vog estougoonika
drantu:

Be

mogu postaviti u svakom kva-

Za Ul 0'3 ~ 0 je I0'1 - CT31 = k, a to je jednamca prave AD ill Be, 8 obzirom na

to koji je glavnl napon potZJitdvan i ujedno maksimala.n, na primjer:
Za

CTI

= Umu

>0

Za 0'1 C'3 ~ 0 i
na primjer:
Za

Za

(T!

>

C1J

>

0 je

0'3 = CTmu

<

0, to je prava AD.

IUl I > ICTsl

je

I CTI I =

0'1

= O'mu i 0'1 = 0

k, a to je jednaOina prave AI ill ca,

CTmIn,

pa je

CTI

= It. a to je prava AI.

I I < i I je I I = k, a to je jednal!ina prave BI ill D3 .

.
Ova hipoteza je jednaJtavna za priro.jenu ! festo
kDristi u prora.i:uni-

CTI C1J

~ 0 i

CTI

C1J

C1J

Be

rna tehnolok:ih procesa obrade plastil!nom deformacijom.

2. Hipotcza najvete defonnacione energije utroliene 'na promjenu obUka

Ovu hipotezu je p06tavio Huber (1904) a dOOIlliije su je razradili Mise5 i
Hencky. Po oV<Jj bipotezi uslov plastiblog teCenja glasi: KoliCina pote:ncij.a.lne
deforrnacione energije, koja se trOOi za promjenu oblika, za date uslove deformacije (stepen, brzinu i tempera1lll.l'u) konstanrtma je .j, jednaka kolitini deformacione energije promjene oblika na granici teCenja ,pri linearnom istezanju.

Energija promjene obLika se moie izraziti jedna.OilnDm:

a energija promjene oblika na granici tecenja pri linearnom istezanju:

Uds =

i+"
3E

kl!

gdje su:
(71, 0"2,

O"s - glavni ncmmalni naponi,

" - Poissonov koeficijent,
E - modul elasticnosti,

a. Prostorno naponsko stanje

IzjednacavajuCi izraze Ud = Uds. dobija se uslov teCenja za prostorno

naponsk<J stanje po ovoj hipoteti u obliku:
(29).

Bitna razJika izmedu hipoteze najveCeg tangenci,j alnog napona i ove leZi
u tome ~to su kod razmatranja uslova plastienog teCenja po prvOlj uzete u obzir'
ekstremne vrije:inosti gl3vnih nap~na (obrazac 28 a), dok te uticat dru~o~
glavnDg napona 0"2, koji leu Wmedu dva graniOna, zanemaren. To zn.a.Ci da se
kod pror.wuna kol'isti sarno vanjski Mohrov krug nap.ana (krug n na sl. 27).
Prema obrascu (28) uslov t:eCen.ja glasi cn - O"s = k, bez obzira koju vrijedh06t
im.a napon (n u granicama O"s < eT! < 0"1.
M~utim, kako se iz obrasca (29) more uOOiti, ova hlpoteza uzima u obzir
i vrijedn09t napona 0'% u i.ntervalu O'S ~ 0'2 ~ 0'1.
Pri tome treba uOCiti dva posebna slueaja, i to:

I Alto je napon 0'2 jednak graIllitJ:rim naponima intervala, to jest 0'% = aI, iii
cn = as. tada uvrStavajuCi. ove Vl'ije<in06ti u obrazac (28) nastaje:
2 (0'1

0'3)1

= 2k%

iii

0'1 -

as

= k.

Vidi Be da se u ovom slucaju enwgetska hlpoteza poklwpa sa hipotezool najveCeg tangencijalnog napona (obrazac 28). Ovaj slueaj naponskog stanja Be
oznacava kao maksimalno simetriena deformacija ill potpuna' plast1awst.

II Ako je glavni napon at jednak arittmet:i&oj lkedini glaV'nih napooa sa gra

~ _ _ ._ 1

mea m""" v......a

0'2

+as
= -0'1,
2

tada uvn'itavajuci ovaj uslov u obrazac (29) nastaje:

2... (0'1 -

as)2 = 2 k 2

.i.1i

as =

0'1 -

y3

k = 1,15 k.

U ovom. sLutaju se energetska hipoteza za 150t0 razlikuje od hipoteze najvec':eg tangencijal:nog napona ~ obrascu 28). Ukoliko je jed.an od glavruh napona jednak aritmeti~koj sred1ni. ostala dva napona, tada u pravcu tog napons (0'%) nema deformacije (u = 0), pa se ovaj .slu~aj ozna~ava kao ravninsIro deformaciono stanje. U opStem s1u~aju as ~ 0'2 ~ 0'1 obrazac.(29) Be mo~e
predooti i u obliku:

al-as={3k

(29 a)

gdje je:

f3

f3 =

f3

koeficijent koji se krece u ga-anicama 1 ~ {3 ~ -= = 1,15,

y3

1 za 0'2 = 0'1 ill 0'2 = 0'3 -

= 1,15 za

0'2

0'1

+ as

maksimalno simetrUala deformacija,

ravn.i.ns1ro deforma.ciOlno stanje.

b. Ravninsko naponsko stan;/'

Uslov te~nja za ravrrilnsko naponslro stlje dDbija se iz obrasca (29)

uvrStavajuCi za 0'2 = o.

I a~ -

0'1

as

+ cr; =

(29 b).

Obrazac (29 b) predstavlja opStu jednaCinu elipse u koordinatMm sistema

Aka se /)vaj kocxrdjnatni sistem zakrene za 45 ulijevo (s!. 28) u novi
polo~j 0 a', o~ , tada se adekva1mom transformacijom koordinata dobija kanonski
oblik jednafule elipse:

o J11 as.

a; + -2-a~
=

2\t!

1,

- k2
3

iz kojega se vidi da elipsa irna

vellku osu:lil = a

malu oou: 24

= 2
=

y2k i

1(2
V "3 k.

Ova hipotcza je ek.sperimemtima potvrdena i zato se vrlo ~esto koristi u

tehni~koj praksi.
lz izlozenog se nwie zakljucLti da se energetska rupo teza poklapa sa hipotezom naj veceg tangencijalnog napona u sljedeeim slucaje vima:
- kod linearnog naponskog stanja

I(11 I =

k Hi

I CT3 I =

~estougaonik

k (sl. 28),

to su taCke A, B, C i D laoz koje prolaze i elipsa i

k.od ravrunskog napOll1Skog stanja, kada su oba glavna nol'!ll.3lala napcma me-

dusobno jednaka

l CTt I = I CT3 I = k -

to su zajednicke taeke sestougaonika i elipse 1 i 3,

kod prootoTnog naponskog stanja, kada su dva gla vna n apona jednaka po
vel:itini i predznaJru
CTt -

CT~ =

k pri

CT2

= CTt iii CT2 = CT3.

Zakljueno je potrebno podvuci da ..se kod prorai'ruala p rocesa obrade defoo-macijom koristi iii obrazac (28) po rupotezi najveeeg taJngencijalnog napona,
iIi obrazac (29 a) po energetskoj hilpotezi i da raz.liJk.a u rerultatima ne pre1azi 15010.

II 6. Defonnaciona sila
Kod najveeeg broja operacija obrade metala deformacijom, alat koji je
pricvncen na radni organ mal/me (Jla pritiskivac prese, n a malj kovaelrog cek!i.ca i s1.), laece se, u proceSti. defoo-macije, pravold!nijski. Aktivna sila, koju
moo-a da razvije maSina, te da je prek.o alata preda radnom predmetu, u svaJrom
mom entu perioda deformacije je jedlll.aka reakcioalOj siLi, kOljom se pre<imet
sup r otstavlja deformadji. ZaI1;o se akbivna sila i naziva defoomaciona sila. Iznalaienje deformacione sriJe je veoma Va2tnO, jer se na osnovu iste v.rS:i. a.zbor maSine za obradu derorrnacijom.
Kod tehnolollkih operacija sa rotacionim kretanjem radnog organa IDdinc
(valjanj.e, savijanje i ~spravljanje na m~inama s valjciana dIbd.) potrebno je,
pored pritiska na valjke, por:r.navati i obrtni moment.
Da bi se odredila veliCina deformacione sile, prethodno treba odredHi
velWinu i raspored napona na kootaktnoj ill dodWnoj povrliiini alata Ii radnog
komada.
Moze se uzeti da je za neku operaciju plasticne obrade praVlac translatornog kreta.nja ala1.a u smjeru strelice F po s1. 29. To je ujedru> i pravac djejstva
aktivne deforma cione sileo Aktivna sUa djeluje na kon:taktnoj povrSini M-N,
a pravac i velic.ma nocrnaln:ih napona CTn su odredeni dijagramom m - n. Normalna
elementarna sila dFn , koja dj eluje na element kontaktne povrnine dAk je:

dFn =

CTo

dAk.

U pravcu kretanja ala.ta djeluje elementarna aktiVina sUa

dF = dFo cos a. =

CTn

dAk 006 a.

gdje je:

- ugao izmedu pravca normalnog napona

Un

i pravca kretanja

alata, to jest aittivne s.i:1e.

Proizvod dAk C06 (% predstavlj,a element po!Yl'Iina dA. To je projekcija
posmatranog elemerJta kontaklne povr6ine na ravan, normalnu n~ pravac kretanja alata, odn.osno na pravac a!ktivne sile.
dA

dAk. 096 (%

tako da je
dF =

Un

dA.

Za odreliivanje ukupne deformacione sile treba U7..eti u obzi.r cjelolwpnu

pr ojekciju kantalWle pC1VriIne M' - N' na ravan normalnu na pravae lm'e.tanja
alata.

DefOO'DlaciOlla sUa:

(30).

Obrazae (30)

Be

mo!e ZBpisati i. u obli1w:

A

= ) O'n

dA.

o
Rje.enje integrBlla (30) je principijelno ~Ce UVtbjek kada 'se normalni
riapon Un mo!e izraziti kao funkcija koordinata 1;ataka na povrSini A.
Ukoliko Be operiSe pravouglim koordinatnim sistemom' 0 X y, tada je

dA = dxdy

pa Be obrazae (30) m&e zapillati u obliku:

(30 a),

Analogno u polarnom koordinatnom sistemu 0 p 8 je dA = pdp <18

i tada je:

(30 b).

U rnnogim. slucajevirna kada je CTn funkcija sarno jedne koordinate, operiSe se

jednostrukim umj~sto dvojnim ialtegr-alOm.
Ako je nonnalni napon CT. kcmstantan, Hi rome bilti zamijenjen srednjom
vrijedJlocu, tWa je sila

(30 c).

F = CT. A

Kao primjer kako

. se rjeava integral po obra..cocu (30) i irma1azi deformaciooa sUa m&e da po61uZi pI1imjer utiskivanja prema 51. 30 (metod A D. TomIjenova).
Utiskivanje 6e vrSi ci:lindI1icnim tiskacem preroika 2 R sa sferiCnim zavrsetkom (pOlupre~ sfere je R).
Raspored nonnalnih napona na kontaktInoj povrSiru, ne uzimajuci u obm trenje, rnoZe se po A Tomljenovu predstaviti obrascem.:
CT. =

k (1

+ 2'It -

a).

Defonnaciolla sUa po obrascu (30 b)

'It
+ '2
-

(1

a) pdp d 8.

Iz sL 3'0 se vidi da se napon

projekoije. konta!ktne povriine:

sin a.

=..L
R

k (1

CT.

maZe izraziti pomoCu koordinata ta~ka

.

odakle je a. = arc sin

+ ; -

Me

siLl

..L
R

~) p dp d 8 .

Integnciju treba izvrtitJ. u granicama:

od 8

0 do 9

2 'It i

od p = 0 do' p = r
r

F =

2 'It

~ d p ~ k (1 + ; o

arc sin

~) p d 8 .

S obzirom da se u zima k = oonst (kod vruce obrade je stvarno lronstantan, a

kod bladne obrade se uzima srednja Vrijedn06t), te da je
2'1t

S d8=2'1t

to je

(1

+~2

arc ain -p_ ) pdp

R

ill
r

(1

~) pdp - ~

p arc sin

[.It -It]

d p] = 2 1t k

u
r

12 =

-~ d p;

p arc sin

~parc 9Ln ~ =

P2arc sin

1
2 '
- '4
R arc
12

F = 1t r2k

r2[ (1 -

= -2

-- -

SlIl

+-}PR

P
1
Ii
-4
pR

R2]
.
) arc =
r2

Vl--~;

1-

p2
-RI!

-'Rr + -21 -Rr V1 -

1t ) - ( 1 - - 1 -R2 ) arc sin -r - - 1 - R

2
2 r2
R
2 r

(1+ -

rI
R2

Nt]
1---
rl

U gr anienom slucaju za r = R
F

1t R2 k

+ .1t2 - -2'1 -1t]

- = 1t R2 k
2

"It )
(1 + -

4 .

Deformaciona sila za ovaj proces obrade

F = 1,7851tR 2 k = 1,785Ak.

U posmatranoffi slucaju napcm an ne zavisi od koorctinate 9, pa se elementarna povrSina dA ffioie izraziti sa:
dA=21tpdp

a integral (30) napisati u obliku:

F =

2 1t k (1

To znaCi da se dvojni integral

kim.

+ ; -

a.) pdp.

po6ebnim uslovima

m~

zamijeniti jednostru

lz 51. 30 se vidi da je
p

= R sin a

dp= R

(:()S

ada.

Granice integral a se. mijenjaju:

od p = O

ili

do P = r

Hi

ak.

. -p
arc SJn
R

arc

SID -

Zamjenom ovih vrijednos\.i nastaje integral:

elk

~ (1 +

F = 2 'It R2 k

'It

- . - a) sin a cos a d a
2

ill
elk

Uk

= 2 'It R2 k

r~ (1 +

; )

sin a COS a d a -

a sin a cos a d a]

"
II..

11 =

sin a cos a d a =
Jr (1 + !:..)
2

_1_ (1

+ ~) sin 2 a
2

\I

elk

It =

. a coo
Jr aSlD

(X

2
ak sin ak
ak
sin a cos a
da = - -2- - - - "4 - - . - 2 - - -

12 = -

1 (
. t
air. S1ll
2

U grani6nom slu~aju za r
izraz kao j u prvom

ak-

2 ak -

R je

2 sin alt coo ak )

4

ak = ;

pa se za d~fOO"lll.Bcionu silu dobija isti

slu~aju.

F ..,

'It

RI k (1

+ : )=

1,785

'It

R2 k = 1,785 Ak.

D i) e ij en jem d e formaclon e sile 1<' sa odgovaraju60m jvrSinom A (pro)ekcijom kontakt ne povrSine na ravan normalnu na pravac djejstva deformaClone sile) dobiva se ra dni pritisak .

F
p ~"

(31).

Rad n i priti:;ak

~l'

gbtovo uvij e k moze izraziti i je<inaOim.om:

(31 a .i

gdj e jt':
tTl - -

k -

bezd imnezio.nalni koeficljenl, koji zavisi 00: vrste tehnol06kog

pre>eesa obrade deformacijOl!Tl, odn.osa dimenzija j obli}ta radnog komad.a i koeficijenta konlaktnog trenja.
speciiieni deformacioni otpor za zadane uslove stepena, bruine
i temperatu re derormactje bez uticaja trenja.

Pozn avaj uci rad ni p n tisak, moguce je zadani proces ()Ihz-ade OOredirt:i veIicinu d e fol'lTlacion e si le za visno od 'dimenzija radnog komada.

II 7. Kontaktno Irenje
Procesi obrade plasLlcnOl!Tl deforrn.acijom odvijaju se u usloVIDla dodLra
metala koji st' deforrni.Se sa al.atom u zoni defonnacije. Pri tome metal klLzi po
dodirnim povrsinama alat.a, usljed cega nastaju sile kontakm.og tIenja, kojc
otezavaju ovo klLzanje. Trenje pri plasticnoj derormacij.i se bitno razlikuje od
trenja klizanja u masins.kim sklopovima. U konstruktivnim elemerit.ulla maSina
pritisak izmedu dOOirnih povrSina je reLativno mali, Ii u njirn.a se javljaju elastiene defomlacije.
Kod plastiene dcforrn.acije se povrsirta alata deformi.e e1astiCno, a komad
koji se obraduje deformiSe se plastilno. PovrSina komada je podvrgnu~ gnjecenju i OM teZi da poprimi i oblik povrWle al.ata. Zbog toga je stvar<n.a dodi.rna
povrSina kod plasUene defonnacije veca i u uslovirn.a visakog prit.i.ska nastaju
veLike sile molekularnog zahvata. Koeficijent trenja, koji odgovara uslovima
trenja u ma.sil!l.9kim skiopovima, ne moze se pr.1hv.atilti kao koeficijent kontaktnog
trenja kod plasticne deformacije. Orijent.aciono se moZe reci da je koeficijent
kontaktn.og trenja plasticne deformaoije veei 6d ohi.Cnog koeficijenta trenja
kUzanja.
Na veliCinu gubitaka trenja pri plasticnoj deform.aciji utice niz faktora,
od kojih su najvaznijj:

1. Vrsta tehnoloskog procesa.

2. Vrsta materijala koji se obraduje.
3. Kvalitet povrsine alata.
4. Konlaktna povrsma radnog komada.
5. Temperatura deformacije.
6. LI' .. lIla ueformisanja.
7. Mazivo.
Da bi ispitao uticaj maziva na sniienje napona teCenj a kod raznih tehnolos:~ih procesa obrade deformacijom S. Gubkin je izvrsio sljedece eksperimenle.
Napravljen je probni uzorak pocetnog preenika D = 10 mm i redukovanog pre~
nika d = 8 mm (sl. 31). Zatim je taj probni uzorak uba~en u prsten za presClvanje istiskivanjem (31. 31 a), koji ce ujedno posluiiti i kao prsten za izvla~n;c

(sl. 31 b). Na probnom. uzorku se zatim pomoCu specijalnog pristroja zakiva

glava, da bi se uzorak mogao zahvatiti kod izvla~enja. Stepen deformacije presjeka je:
D2-d!
10 2 -82
'I' = - 1)2- =
1()2
'I' = 0,36

36010.

Probni uzorak se pootavlja na maS-inu za ispitivanje i prvo se VTsi pre'sovanje istiskivanjiml (s1. 31 a). Nakon toga se proba p.re6OvaIIljem prekida i
pomoCu traverze nastavlja se izvlaeenje probnog uzorka. Pri tome se preko
indikatora zapisuje dijagram: sila-put (F-h dijagram s1. 31 c).
Narocitu painju treba obra1J!lti na kona~nu silu preoovan ja Fp i pcK!etnu
silu izvla~enja F i .
Kriteriji za odredivanje uticaja vrste tehnoloSkog procesa na djejstvo maziva su:
Napon

te~enja

kod presovanja istisldvanjem :

i napon teeenja kod izvl a~ enj a:

Fp

C11 = - -2 '
'It

4
Ispitivanj a su vrsena na raznim m ateI'!ijalima pri sobnoj temperaturi i
brzini hoda maSine:

rom
nun

lll.IQ.

u = 10 - .- = 0,17 - - ,

sec

Probe su za svaki rnaterijal prvo vrliene bez maziva, a zatim sa razni.m

vrstama maziva: transformatorskim uljem, maSinskim ulJem, paraf:Oom, vazelinom, sapunicom, paJmitinskom kiselinom itd. U tabe.i uz s1. 31 navedeni su
rezultati is pitivanja onih maziva koja su se pokazala kao najefektnija, tj. kojima je postignuto najvece sni..Zenje napona teeenja.

Iz rezultata navedenih u tabeli mogu se !zvesti zakljufct:

Vrsta tehnoloolwg procesa, odnosl1o sema naponskog stanja kome j~ matel'ijal izloZen u procesu deformacije, bitno utice na to kol,Jko ce eIekti\'no
djelovati mazivo. Iz rezultata ispitivanja vidi se da je pod jednaklm uslovima ispihlvanja (isti materijal, mazivo i stepen deformacije) procentualno
snizenje napona tecenja vece kod presovanja istiskivanjem nego kod izvlaeenja.
- Efe){t djejstva maziva zavisi od vrste materijala koji se obra~uje. Vidi se da
je kod presovanja najniZi za duraluminij 52,1%, a najveci za aluminij 79,7o/~,
dok je kod izvlacenja najn.iZ.i, takode, z.a duraluminij 43,12%, a najveCi za
mesing 74,15%.
- Osnovna uloga mazwa kod plastiene deforrnacije je u !lome da se pomocu
istog snizl utrooak rada ~ izvdenje deformac:ije i poveea kvalitet povrsine
metala. Osim toga, mazanjem se poboljsava i struktura metala, jer se olakSava jednaloomjerna deformacijil . SiJle i napon teCenjoa se primjenom maziva
smanjuju za nekolilw puta. Taka se, na primjer, za aluminij napon tefenja
i sila smanju ju primjenom maUva za ako pet puta.
Kvalitet povrSine alata je, takode, jedan od bibnih faldora koji utice na
koeficijent kontaktnog trenja. Razumljivo je da ce koefic:ijent trenja biti manji
ako je kvalitet povrSine alata bolj-i. I prethodna obrada alata utice na koeficijent trenja. Na primjer, ako je povrSina alata bruSena, tad a ce koefic.ijent
trenja, uz odgovarajuce mazivo biti za oko 20% veei poprecno na smjer obrade
nego u pravcu obrade. Ova pojava se po I. PavLovu naziva aIlJ1rotropija trenja.
Anizotropija trenja je utoliko izrazltija ukoliko je povrsina alata grublja,
te ako se obrada vrSi bez mazanja. AnizotrQpija trenja izaziva izoblicavanje
tijela kod plasycne deformacije. Kod sabijanja c.ilindra, kao rezultat aruwtropije trenja moze da dade do toga da se okrugli presjeci izoblice u elipticnt!.
Kontaktna povrSina radnog komada utice na koeficijell"Lt kO!1Jtaktnog trenja prema,E. Unksovu uglavnom u pocetnom momentu d.eformac:ije. Kod daljcg
toka deformacije, kontaktna povrSina predmeta predstavlja, u stvari, otisak
alata. Na koeLi.cijent trenja bitno utiCe fizikalno-hemijsko stanje ove povrSiale.
Oksidirana i nagriZena povrSina uslovljava povecanje koeficijenta trenja.
Uticaj temperature deformacije na lweficijent trenja nije joo dovoljno
proucen. Rezultati dosadaAnjih eksperimenata pokazuju da koef.iciljent trenja
raste sa poveeanjem temperature i dostize ovaj maksimum pri temperaturama
50Q...-g00C, a zatim kod viSih temperatura ponOVl() opada do vrijednosti koje su
bliske poeetnim.
Nadalje, ispitivanja pokazuju da se sa povecanjem brzine deformisanja
smanjuje koeficijen.t kontaktnog tren.ja. Ked vece brzlne radnog organa masine
doiazi do brZeg klizanja metala koji se deformiSe po Ioontaktnim povrSinama
alata. Tako je, na primjer, koef.icijen.t kontaktoog trenja k.od obrade na kovackim cekicima za 20-25% manji nego kod obrade na presama.
Pravilan izbor maziva utice ne sarno na sniienje koefic.ijenta kontaktnog
trenja nego i na povecanje moguceg steipena deformacije. U tom pogledu su
vrlo instruktivni eksperimenti Iroje 5U IitzvrSili S. Vejler i V. Lihtman. Ovi auton su ispitivali uticaj vrste maziva na veliCinu napona tecenja i granicni stepen
deformacije. Ispitivanja SIll vrSen.a izvlacenjem, to jest redukcijom od poeetnog
precnika D (povrSine Ao) do konacnog preeniJka d (pov.r.sine AI) niskougljicnog
celika sa 0,08% ugljika (tabela hr. 8),

REZUUATI EKSPERINENATA
~

:!

HAl/VO

:c

OkS. p",.o/GI

5,30

It., tn'UOI'Ija

'0,75

portlflft.

19,50

....

~I
Q

Q:

mOloniG

S"

.. P"f'O/OI

o~

'"Vi

8., "'IIN";o

80,90

Po/millnst"

tluUno

}O,30

B.,

1.1..30

'"
:t

~
v

15,~

mtlzoftJa

'!:!
...
c: .....

o. . s. ,."./ot

10,70

.i:~

~~

II\C:

10,10

79,7
',30

51,'

}7.95

5}.1

I.J,I}

15,90

}].85

51,'0

011
~

,j,~

}6,13

c. QIJAGRAM SILA-PUT

~l

l.;~

8" mOl'OnJo

'

b.IZVLAtENJE

/ZVl.A~NJE

!
o. PRESOVANJE

PRfSOVANJE

71,}
7',~

75.5

1],80

",a

U,60

U,15

19,3t!

15,23
8,~

".85

SI.31 SNIZENJE NAPONA PRESOVANJA I IZVLAtEN/A KAQ REZULlA'

PRIMJENE MAZIVA (Po S. Gubkln't)
TABELA br, 8
UTlCAJ VRSTE MAZIVA NA NAPON I STEPEN DEFORl1ACIJE PRS.JKA
KOD IZVLA~ENJA (Po S. Voil.ru.J

r=
N A Z I V 0

irAGI D .
I
I

~ I~
.1

'f

.Ii

I(g/mm z

Nopon Gj .F/AJ

.L

Kod stepeno d.formocij. V

18, I

8"

mttltlnJo

--

Voz.linou utJ'

4'1. -ttl
fI

1.9,5

39,9

66

59

35,6 prekid

",

'1, 5

p,.kld

111.0110/"

11,7

36,3

5D,5

pr.kid

rotI,nJ flU''''' StlplJ(tO

10.'

]~8

'6,3

6'.1

"II'~O'

,'11 "I)oltlu

u,n

44". -II;

pr.kid

Probni mot.rijol: n/skougljltnl c.lik so 50drioj.m 0,08 "C

'.NtgG

T>Ntgd.

T<Ntgd

,JL "> tg

)'<tg~

...... . . ..... ~ -.

,JL tgG
o.

b.

d.

c.

51.32 MTODE ODREQJ,VANJA KOEFICIJENTA KONTAKTNOG TRENJA

(Po S.Gubkinu)

Pr-obe
zivima.

9U

vrllenc sa razlicitim stepenom deformacije

'1'

sa razliclUm ma-

Ao-AI
D2_d 2
.. . 100 0/0 = - - . 1000/0
Ao
D2

1z rezu ltata u tabeli br. 8 se moze zakljuciti:

Vrsta maziva blmo utice na napon teeemja.

Vidi se da se primjenom OOgovarajueeg maziva napon izvlacenj-a smanjuje

za oleo 3,5 puta u odnosu na proces bez mazanja.
Mazivo bitno utice i na graniCni stepen deformacije. !)ok je bez maziva prt!kid nastupio kOO 'I' "" 200/0, kOO rna:ci'Va, koje je sprnvljeno od sapwuce, ovaj
stepen se . povecao na 'I' "" 600/0. To znaCi da se primjenom OOgovarajueeg
mamva moze uvijek potreban broj operacija reducirati na najmanju mjeru.

Za ohradu deformacijom u hladnom stanju danas se upwebljavaJu

razlicita maziva na bazi rnineralnih i organskih ulja sa aktiWlim dodacima (kiselinama) i neutralnim pridodacima kao sto su grafrt, talk itd. KOO obrade celika
opiti su pokazali da je najbolje priroijeniti postupak fosfatiranja (bonderovanja).
UkoIiko se eelieni matel'rjal prije obrade deformacijom prekrije slojem fO&fata,
lada se smanjuje ne sarno deformaciona sila nego i broj uzastopnih operacija
bez meduoperacijskog zarenja (npr. kod. izvlacenja). PovrSina obradenog metala
je u tom slueaju kvalitetnija, a vijek trajanja alata se prOOuzuje. KOO fosiatiranih komada nije potrebno kao mazivo upotrebljavati viskm.:na ulja, nego emul:dje na baz.i sapuna. Kristalni sloj fosfala nije sarno nooae maziva, nego isti
aktivno uCestvuje u procesu defOl'rnacije, je-r se ne OOvaja 00 metala, i sluzi kao
dodat.n.i granifui sloj irzmedu metala i alata. Ustanovljeno je da se nakon svake
operacije izvlaeenja skida 25-50% pokrivenog sloja. Nakon prve operacije radni
komad dobija jednakomjeran, poJiran izgled i takva povrSina se zadriava i kro7.
sve 06tale operacije. Danas se vI'Se ispitivanja mogucnosti prekrivanja fosfatnim
slojem i ostalih metala kao: ctnka, alurninija, bakra, mesinga i nerdajueeg celika .
U tom pravcu su do sada vee postignutJ znacajni rezultati.
Za obradu metala u vI1tiCem stanju se primjenjuju maziva koja zadrzavaju svoja svojstva i pri povecanim temperaturama kao: mazut, grafit, drvena
strugotina, otopine soli u vodi, ulja za vretena itd.
U novije vrijeme se kao mazivo za obradu pri vjsokim temperatu.rama
sve viAe primjenjuje st.aklo. Naroerto dobri rezultath su se pokaza1i kOO presovanja cijevi i drugih prolila metodom istiskivanJa u V'I'Ucem stanju. Cijevi i
profili su radeni od visokolegiranih, nerdajuCih i vatrootpornih eelika kao i
razliCitih legura na bazi zeljew-nikl, zeljezo-kobalt itd. Koeficijent trenja je
kod primjene maziva na bazi stakla za 2-3 puta manji 00 onog kOO grafitl10 6
maziva. Vijek trajanja alata se poveeava ne sarno zbog manjeg koe!.icijenta
kontilkt:n.og trenja nego i zato ~to je staklo veoma dobar iz.olator toplote. Mazivo. 00 stakla spreeava lwroz.iju metala , tako da je pomina kQrnada mnogo
kvalitetnija.
Jedna od najraslrenijih metoda za ispitivanje koeficijenta kontaktnog trenja je sabitjanje cilindricnog uzorka sa konusnim tiskaMma (Sl.. 32). Metodu je
postavio S . T. Gubkin.

Ukoliko se sabijanje vrsi silom F, tada se u pravcu normal!!' na povdinu,

nagnutu pod uglom Ct, javlja normalni otpor N, odnosno normalnd napon CTn
UsHjed koeficijenta' trenja I.l izmedu pov~ina alata i predmeta javlja se sila
trenja T, iIi tangencijalni napon "tt. Po zakonu Kulona sUa trenja se moze izraziti obrascem:T = I.l N.
Zavisno od odnosa horizontaInih komponenata sila NiT mogu da nastupe u 3 slucaja.
1. Horizontalna kompanenta sUe trenja je jednaka horizontalnoj komponenti
normalnog otpora.
T coo Ct = N sin Ct; ~ N COli Ct = N sin Ct
I.l

= tgCt =

180 -q>

tg - _ .

U ovom slueaju cilindrieni uzOll'ak zadrZava svoj cilindrieni oblik i nakon

sabijanja (s!. 32 a).
2. Horizontalna kamponenta sile trenja je veea od horiWllltalne komponente
normalnog otpora.
Tcooa.
I.l

>

>

N sin a.

tg a..

Sile trenja na eeonirn povriinama predmeta zadrmvaju radijalno teeenje

slojeva materijala b1i.i.ih alatu. Zbog toga se cilindriCni probni obrazac deformiSe sabijanjem u oblik bureta sa ispupcenim boenim stranama (s1. 32 b).

-s.

T coo a. < N sin Ct

P. < tg a..

U ovom slueaju probni uzorak nakon deformacije -i ma udubljent: boene

strane (sl. 32 c).
U proojeku se mwe rac-unati da se koeficijent kontaktnog trenja kod
obrade p1astienom deformacijom krece u granicama:
Za vrucu obradu .
Za hladnu obradu bez mazanja .
Za hladnu obradu sa mazanjem

I.l = 0,4--0,5,
I.l = 0,2-0,3.
I.l = 0,08-0.15.

U proraeunima procesa obrade plastienom deformacijom se najcesce po1azi od diferencijalnih jednaeina ravnoteznog stanja. GraniCni uslovi na Irontaktnim pominama alata i metala koji 5e deformise zadaju se u vidu pretpostavke
promjene tangencijalnog napona. Tangencijalni napon "tk je usmjeren u pravcu
tangente na kontaktnu ravan (s!. 29 i 51. 32). TangencUjalni napOOl je proporcionalan norrnalnom naponu "tk = P. CTD'
U prvoj aproksimaciji se koeficijent proporciOlnalnoo.ti p. moZe nazvati I
koeficijent trenja (Kulonovo trenje).

Po hipotez.i najvece defonnacione energ-ije utr~e na promjenu obllka

tangcnci jalni napon 'tk ne mo~e premalHti vrijednost tangencijalnog napona tecenja 't, (obrazac 29 a)
'tk

gdje je

~ 'ts

IJ'j -

CT3

= - 2-- -

= - - = 0,5 ~ k

koeficijent u intervalu:

To znaCi da trenje mo~e na kontaktnim povrsinama i,zazvati pojavu tangencijalnog napona 'tk koji se kreee u granicama:
'\"k =

~ ern ~ 0,5 ~ k

(32).

Analiza tei;lllo1OOkog procesa obrade deformacijom dovodi do tri granicna

slucaja primJene obrasca (32).
1. Kod tehnolookih Pl'ocesa obrade, kod kojih je normalni napon na kontaktnim

povrsinama uvijek manji od specificnog deformacionog otpora za zadani

ste:pen, brzinu i temperaturu deformacije (an < ~ k) granicni uslov se moze
zapisati u obliku
(32 a).

Obrazac (32. a) predstavlja, u stvari, zakon Kulonovog tren.ja apliciran na

obradu deformacijom. Orijentaciono se mo~e reci da ovaj dolazi u obziJr kod
proracuna tehno1OOkih procesa: izvlacenja, valjanja sa malim stepenom deformacije, dubokog izvlacenja sa i bez promjene debljine materijala, Suillvanja, prosirivanja i provlacenja limenih i cijevnih dijelova. Metal koji se
deformiSe kli ze po kontaktnim povrSinama alata bez lijepljenja uz iste.
2. Kada tangencijalni naponi na najvecem dijelu kontaktnih povrsina ne dostizu svoju maksimalnu vrijedn06t ('tk < 0,5 ~ k), granicni uslov se maze
zapisati u obliku
(32 b).

Ovaj uslov znacj da na dijelu kontaktnih povrSina dolaz.i do klizanja

metal a, a na dijelu do lijepljenja uz alat, kao npr. kod sabijanja u hladnom
stanju, kovanja u ukovnjima u hladnom stanju sa i bez mazanja, valjanja tankih limova sa vellkim stepenom defarmacije, vruceg kovanja u ukovnjima legura od lakih metala sa efektivnim mazanjem itd.

3. Ukoliko na najveeem dijelu kontaktnih povrlina tangencijalni naponi dostizu svoju maksimalnu vrijedn06t, lada je uslov:
"t .

0,5

~k

(32 C).

Ovaj uslov dolazi u obZJia" kod pro.ratuna proc~a sa istoimenim pros tornim naponskim stanjem pritiska, kod kojih je na najveeem dijelu kontaktne
pov.rS.ine normalni napon cr. ~ k kao npr: kod kovanja u ukovnjima i presovanja u kalupima bez ill sa maJoefektivnim mazivom, sabijanja u vrucem stanju i sL
U ovam slutaju je oblast lijepljenja metala uz alat rasprostranjena po
cijeJoj dodirnoj povrilini, tak o da klizanja povrilinskih s10jeva nema, a deformacija se vrSi usljed klizanja unutrsSnjih slojeva metal a, jed.nog u odnosu na
drugi.

Iz obrasca (32 c) se moze uoali da koeficljent J..L ne more premaSiti vrijeanoel 0,5 (J.l. ~ 0,5). To maN da koeficijent J..L ima smisla poistovet:i:ti sa koeficijentom trenja sarno u prvom granitnorn sJutaju (Kulonovo trenje obrazac 32 c.l.

III.

ODSIJECANJE NA MAKAZAMA

III 1.. Proces obrade odsijecanjem

Odsijecanje materijala razdvajanjem bez skidanja strugotine spada u
podrucje obrad e deformacijom. Odsijecanje se moze vrSiti nozev:ima ra7.Jlih oblika, na specijalnim maSinama za odsijecanje, to jest makJazama ili alatom na
presama. Pod djejstvom vanjskih sila pogonskih mehanizama makaza, ih prese,
u materijalu se javljaju naprezanja koja po svojoj veliNni prevazilaze cvrstocu
materijala, tako da dolazi do razdvajanj a istog.
Na makazama se table limova sijeku u trake, koje se dalje preraduju na
presama. Vrlo cesto se trake i p rof:iJli odsijecaju u komade za dalju preradu. Na
makazama sa kruzrum nagnutirn nozevima (tabeIa br. 12, red. br. 3 i 4) ill na
makazama sa brzo-vibrirajuCim nozevima (tabela br. 12, red br. 6) moguce je
odsijecati i ploee zatvorenih lrontura-pLatine. Bez obz:iJra da 1i se na makazama
odsijecaju trake, komadi, ill platine (tabela hr. 1, red br. 1, 2 i 3) isti ne predstavlj-aju finaIDi proizvod, nego po?:e1mili materijal za dalju preradu. Zbog toga
l)brada odsijecanjem spada u pripremne radove, pa se casto u tehnoloskim proc:esima oznacava kao priprema materijala.
Na 51. 33 je prikazana jed.n.a oct niza raznih konstrukcija motornih makaza.
Krivajni mehanilz.am pokrece prenosnu polugu 6. Ova poluga pokrece lakiasLe
poluge 4 i ugao.nu polugu 5, a sa istih se prenooi kiretaJnje na gomji pokretni
nosac noza 2, na kome su ucvrscenU segmenti ~jeg noz.a l. Materi jal koji se
odsijeca (lim) je oslonjen na donji nepokretni nosai': noza 3.
U toku procesa odsijecanja lima na makazama mogu se uociti tri faze.
D prvoj fazi, pod djejstvom sile odsijeca nja F naprezanje u materijalu ne prelazi n<lJpo'l'l na granici el<lJSti.cnosti (1: < 1:. ). Zato se ova' fam oznaoova kao faza
elasticnih deformacija (5'1. 34 I). Da hi se sprije6lo pomjeranje lima, on se pridrZava ddaceun pod djejstvom sile Fd U cLrugoj fazi, iLi fau plasticnih deformacija (sl. 34 II), naprezanje u maJterijalu je vece od napona na granici tecenja ,
ali manje od jacine materijala na smicaJIlje (1: v < 1: < 1: m ) . U trecoj fazi naprezanje u materijalu dootife vI1ijednrn.1; koja odgovara jacini mate.rijala na smicanje (1:. = 1:m) . Poeet<lJk prekida, to jest razdvaja nja jednog di jela mater.L}ala ad
drugog nastaje u momentu ptJ.jave prve prskotine ispred rezne ivice noza.

Ova faza se naziva faza prekida materijaia (s1. 34 ill). Pocetak prekida
materijala zaviGi od vrste i debljine rnaterijala. Sto je materiljal tvrc1i i deblji,
prije ce dOCi do pojave prve prskotine, odnoono prekida.
Da bi se mogla odrediti sila potrebna za odsiJecanje materijala, po6rnatrace se proces derorrnaC:tie materijala u zahvatu nozeva (51. 35). Neka rnaterijal
bude pravougaoMg presjeka (sirine b i debljine s) . Ravan A-A, koja prolazi
kroz re2lIle ivice oba noia naziva se ravan odsijecanja. U pOCetku procesa odsijecanja, pri dodiru noza sa materijalom nastaje sabijanje materijala. Kada
nozevi prodru u materiljal na neku dubinu z, koja se naziva apsolutna dul;m1a
p.rodira:nja noZa, poeinje proces smicanja ili proces samog odsijecanja.
Na odredenoj dubIDi prodiranja noZa sila od.sijecanja F ne lezi u ravni
smicllIlja A-A, odnosno na samoj reznoj iv-ici noZa, nego na izvjesnom rastojanju od iste (ako se pretpootavi da specificni pritisak nob djeluje ravnomjerno
na kMtak1:ru>j povrSini materijala). Usijed pritiska oha noza na povrsinu materijala; javlja se moment sav~tianja M = F.a, koji nastoji da zakrene materljal
(u smislu strelica na s1. 35). Ovom zakretanju se suprot5tavljaju sami noZevi
usljed toga sto su oni prodrli u materijal za izvjemu dubinu, tako da se javljaju boCn.i otpo,ri F,. Ako se ne uz.me u obzir uticaj podloge na kojoj leu materijal,
kao i uticaj sopstvene tezine materijala, tada ce protivdjejstvo mornentu F a
biti moment F, . c. Materijal ce se zakretati sve dOitie dok se ta dva momenta
ne izjednace, to jest dok ne bude F . a = F t . c
gdje je:
a c -

krak para sila F

krak para sila Ft.

Ako se nadalje oznaCi sa:

ugao zakretanja materijala od njegovog horizontainog poloiaja do polo:t>aja kod kojega nastupa ravnoteza,
x - Sirina dodira povrnine IWza i materijala
z/2 - apsolutna dubilna poodiranja jednog noza u materijal,
y -

te ak{) se pretpostavi da sila F djeluje na rastojanju -

:xi rezne ivice noZa, ta-

da je
krak sile F:
a=x

krak sile F,
c=

s
cosy

z
2

pa se jednaCina ravnoteze moie zapisati u obliku

F x

s
z
F, ( - - - - ).
cos y
2

T. Segmentl
}.

3.

,.
}

5.

[-"'; -= -~-- --

. I -3
lJ ' ~

6.

gornjeg noza
N?Sac g~r
nJeg nora
No~ac donJeg
noza
Laktasto
poluga
Ugaona
poluga
Prenosna
poluga
Kuciite
masme
LIm

-.

7.
8.

51.33 $EMA MOTOR..tjIH MAKAZA,

~~
-----

:::--=.

III. PRE"KID

II. PLASUCNA

MATERIJALA

DEFORMACIJA

QEFORMAC/JA

51. 3~ fAZE OOSIJECANJA NA

J

---

/" /
, ~

--====.:.---.. ~
.
-"

I. ELASTICNA

..

M~KAlAMA
1

....1""

,-------------J
.P _ _ . __

1- _ _ _ . _

T. Gornji no;

}. Donji noz

3. Materijal

(lim)

51.35 ANALIZA 51LA 005IJECANJA NA MAKAZAMA

SA

RAVNIM J~ARA ~_~,=}1Lt:i ~Q]iYiM1-----=-

NadaJje se pretpostavJja da je speciii:ni pritisak na povrSlnama x' b

z
2

. b i5ti, to jest:

F.

p =-- =-x' b
z

-b

J'.

ili

z
F, = F - 2x

F tg Y

x =~-

2 tg Y

Zamjenom ovih vrijednosti za F, i u ravnotezn oj jed nacini nastaje:

z

]0' ;}.-

--

_"gy

odakle je

z
2s

. 1 +ig2tgY y
:..

F tg Y (- - - -;) )

cosy

Sll12

cos y

C06y

<.

tg Y SlIl y .

S obZlrom na male vnjednooti ugla y, mofe se uzeti siln y = tg y

pa je
tgt Y

2s

iii

tg Y

=1fz ~
Vis

Vidi se da ugao zakretanja materi jala zavisi od a.pso.lutne dubine prodiranja noza u materijaJ, pred poeetak smicanja mater:ijala po cijelom presjeku.
Da bi se smanjio ugao y, (:esto se primjenjuje od&ijecanje sa pridrzavanjem lima, na taj naCin ~to se dodatnim meha.nizIru>m za pr.idriavanje materJjal
pritiskuje uz d onjl noz. Uredaj za pridrzavanje lima (koji m()ze biti: opru2:n.i,
zracru, hidrauiicni, magnetni ill kombilWvani) djeluje na rnaterjjaJ sa dodatnOOl
siliJm Fd (51. ~4 I).
FovrSina cxlsijeca.nja ce u tom s) u ~a ju bitd' manje zak05ena, a kf()z to se
ujcdno smanjuju i boC.ni otpor~ F,.
Sila od6ijecanja ce rasti pr()porcion.alno sa porasoom ap5()lutne dubine
prodiranja noia u rn.aterijaJ. Ako se specif.itni pritisak ozn.aCi sa p, a sirina materijala sa b, tada se sila mwe lZraziu obrascem

F = pbx
ili
F=p b

z
2tgy

lG

=p b --

25

S obzirom da je u toku proce5a OOsijecanja b = const, te ak.o se uz to

pretpostavi da se i specifitnll pritisak ne mijenja u toku pmcesa od&ijecanja,
tada sila kao funkcija ap5()!utne dubine promr8l'\ia noza F = F (z) predstavlja
parabolu (kriva a na 51. 36). Sila odsijecanja ce rasti sve dotle d.ok ne ciostigne
silu smicanja, Sto zna~i do m.c>menta dok ne zapoene smi'Canje, odnoono razdvajanje materijallt.

SUa smicanja prema 91. 35.

z
s
(c- - )'t b = ( - - -z)'tb
2
cooy

l<~ =

.MaksimalJna vrijednoot sUe (ta~ka M na 91. 36)

Be

dobija iz uslova da je:

s
P . b . x = ( -- - z) 'tm b
coo 'Y

gdje je:
'tm

jaMna materijala na s.rn.iclillje.

U tom mometntu Z8.j>OCtnje smi canje materijala i nakan toga sila opada po
jednaCini:

F = (

s
- z)'t b
cos 'Y

koj,a p.redstavlja pravu l.i.nIi.ju (isprekida.na Unija b na 51. 36) . uz uslov da napon
5micanja 't ostaje konstantan za vrijeme odsijecanja.
Vidi se da je po jednacini :

F = 0

z = -~- odnosno za : 'Y = 0 i

COO'Y

za

7.8 Z "'"

s.

Me<1utim, ako se pocsmatra zavisnost napona smacanja 't od reLativne durune prodiranja nola E (dijagram po s1. 37), tada se moze uOOiti da nakon postignutog maksimum.a 't m (ta~ka M n.a s1. 37), i napon smWoanja opada sa daljim porastorn , odnosno z. Zbog toga 6e i stvami tok opadanja Bile od&ijecanja biti brli
(kriva c na s1. 36).
Vrijednost z i E koje odgovaraju momentu prekida (taCks R na s1. 36 i
51. 37) se ozna~vaju kIlO:
2 01

0, -

ap.solutna dubina odsijeca.nja

relatlvna dubina odsljecanja.

5ila i rad odsi] ecanja zavise od konstrukcije motornih rnakaUl, odnosno

vrste nozeva. Po obliku se razlikuju tri vrste noleva UI odsijecanje, i to:
- ram paralelni noZevi,
- ravni nagnuti llD~vi i
- krulni no1evi.

III 2. Odsijecanje ne makazama sa ravnim parelelnim nozevima

Na osnovu idozene an.alize, !lila odsijecanja na makazama 5 ravnim paralelnim noievirna (s1 . 35) odreduje se po Obl'a5CU:
F =

't .

A kg

51.37 NAPON SMICANJA KAO

--

5t.36 51LA ODSIJECANJA KAO

zm- ~

FUNKCIJA RELATlVNE
-=r
---

FUNKCIJA APSOLUTNE
DUBINE PROD. NOtA

"'"

DUB/NE PROD. NO~A

Y5 .

"

TABELA br. 9
ZAVISNOST NAJVcCE REL '"' "NNE DU81NE PROD/RANJA NO~ rE.v,)
00 VRSTE I DEBLJINE MATERIlALA
DEBLJINA MArERJJALA

MATERIJAL

T", m';;,

M.Hi ~.tik
l.tik srednj.

]5
fyrdo~.

Tvrdl ~.lik

<I

1-]

-",

s mm
:>1.

35

0.7s-qm q7D -0.65 1165 - 0.55 0.50-0.~

35

50

0.65-0.60

o.60-q55

q55-~1.8

0.1.5 -0.35

50

70

(l50-o.n 0.1.7-0.1.5

0.1.1.- 438

CP5-0.25

0. 75-0.70

0.70- 0,60

0. 6 5-0.50

Aluminij I bokor (fortin)

0.80-0.75

i. Segrrtenti gornjeg noza

2. Se gment; do"jeg nolo

3. Gornji n050t
I.. Donji nosol

s.

5. Mot.rlJot (11m
koll
odsij.co )

SI.38 RAVNI NAGNUTI

NoIEVI
_o s
7 ~t-'

gdje je:
kg
mrn 2

't - - -

napon smicanja,

A mm 2 - - povdina odsijeca!Ilja.
Napon smicanja
r azne metale.

't

se odre\1uje iz dijagrama

't

't

(E), koji se snimaj u za

PovrSina odsijecanja:
A

= bsmm2

gdje je:
b mm s mm -

fuina materijala,
debljina materdjala.

Pri projektovanju tehnolo~kog procesa mjerodavna je, za dimenzioniranje

masine, najveea sila odsijecanja:

F = Fmax =

't m

(33).

A kg

gdje je:
't m

!g- mm

tvrstOCa materijala na smicanje (za razne matcrijale se mogu koristlitli tabele br. 4, 5 i 6).

Ovako proraeunata sila odsijeoanja se pove6ava za 20-40 0/0 zbog : tupIjenja rezn.ih ivica noZeva, evemualnog povecanja zrafulosti.me\1u njima, neravnomjernosti debljine materijala koji se odsijeca i ostalih eventualnih eksploatacionih neugoc!nooU, kQje mogu cia nastupe u radu .
Stvarna &ila makaza:
FM = l,3F

(34).

Bocl)a silla koja dje1uje na noZeve prema sl. 35:

F, =

~'.

tg y

(35)

gdje je:

y -

ugao zakretanja materijala, Iroji se odsijeca.

Moze se ratunati sa srednjim vrijednostima:

1. Za odsi)ecanje bez driata Lima

y = 10 -:- 20 i F,

= (0,1 8 -:- 0,36) F .

2. Za odsijecanje sa drlatem lima

Y = 5 + 10 i F .,.. (0,09 + 0,18) F.

Elementami defonnaci.an.i rad odsiIjeca:nja u

0VCJm

slui!aju imat.i:

dW =Fdz
Cjelokupan deformactorti rad koji se troAl ?A odsi:jecanje pred9tavlja povdimi. ogranitenu krivom F = 'F (z). apscisom i ordinatom u talli z = lo. (al. 36).
i rome se lirlraZiti integraJom:
1.",
W

~ J!'dz
u

ili uvr~tavajuci za F = 't . Aid z = s d nastaje

to.

Eo.

= ~ 't . A . s . dE
u

A s

~ 't . d I.
0

u ov.om mazu posl1ednji integral grafioki pr~va povrAinu ograni~enu

lukom krive 't = 't (E), apscisom ~ ordinatom DR (st 37).
To je, u stvuru, sPecilicrn defmmacion.i rad, odnoono rad }Xlftreban za odsijecanje materJ.jaLa ~' A = 1 mmt 1 deblji.ne " = 1 mm, ili ra.d koji otpada na
jedinicu volumena:

Ukupan rad se lJIICde izrazitl i obrascem:

= a' A s kgnim.

Prema ispitivanjima koja je' uvdio A. Celikov za veOnu metala koeficigati dijagramima 't = 't () 28 razne materijale.
Alro 8e uvedu oznake za:

....

~ 'tdE

o
n = --- 'tm lot

k = 'till trm,

lroeficijent odnosa &pecifioo.og defonnacionog

rOOa (pOvriine OMRDQ na aI. 37) i maJrsjm6lne
vr,idednosti istag ~e OCMBRDO).
koeficijent odnosa 1:Vl'5~e materijlila na smicanje i istezaInje, tada je specif.i(!.ni defmmad.Oni
rad

tot

a=

~ 't' . dE =

n . 't'm Eot = n' k . (1m Eot

i1i. ukupni rad:

W;= a . A s = n . k

(1m .

Eot' A s.

Prema ispitivanjima kojla: je izvdio A. Celikov za vecinu metala koeficijenti n i k Be kre6u u granicama;
n = 0,75 -;- 0,85

k = 0,7 -;- 0,8

raeuna}uci sa srednjim vr.ijednastima

n =0,8 .i k

0,75 odnosno n' k = 0,8'0',75 = 0,6,

moZe se pootaviti i pri'b1iian o.brazac za Md, pri odsijecanju na makazama sa

ravniro parale1nim nozevima, po A, Celikovu:
W = n . k . (1m' Eot . A . s

= 0,6'

(1m

Eo . A . s kg rom

(36).

Najveca. relaot.ivna dubina prodi.ranja noZa, ill re1atiVillQ dub.ina odsijecanj-a se za ve6inu metala moze izraziti kao funkoija jedimli.Cnog (relativnng)
izdulenja.
Eot "" (1,2 -;- 1,6) 05.
V. Romanovski daje Eo. u zav:islllOSti ad vI'Slte, tvrdoCe i deblji.ne mater.ijala
koj.i Be odBijeca (taJbela hr. 9). Iz tabele se moZ \looH-a da poveeanjem tvrdoce
materijala Eo . opada, jer Be smanjuju plastiene osobine m.aterijala i prije nastaju
9itne prslrotine ispred rezne ivice noZa. Isto se de!ava i sa poveeanjem deblj.ine
matenijala.

Primjer:
lZ table lima debljine s = 3 rom i dimenzija I x b= 1 000 X 1 000 rom,
odsijecaju se trake dim.enzija 11 x b = 50 X 1 000 rom. {tabela br. 12, r,ed. br. 1).
Mater.tjal je roeko zarena -J.egura aluminija.AI Mn l.
Proraruna.ti suu i rad ad&i.jecanja na makazama sa 'ravniro paralelnim
IloZevima (s!. 35).
Sila odsijecanja (obrazac 33)

F =

't'm'

kg
Iz tabele br. 50"m = 9 - mml!

't'm

kg
8 - -2
m.rn

= b . s = 1 000 . 3 = 3 000 mm 2

F = 8 . 3 000 = 24.000 kg

:.!4 t

Stva rn,a sila maka za (ob r azac 34)

FM = 1,3 ' F = 1,3 24 = 31,2 t
Bocni otpor (obraza c 35)

F t = F tg y.

= 5

Odsij ecanj e se vrSi drzacem lima pa je: y

F, = 24 tg 5

2,16 t. ,.

Defru-macioni rad (obrazac 36)

W "" 0,6 . (j m

Iz tabele br. 9 Eo,

. Eot .

A . s.

0,65

= 0,6 . 9 . 0,65 . 3 000 . 3 =

31.600 kg mm

W "" 31,6 kg m.
Rad maksima1ne sile F na putu s
F . s = 24.000 . 3 = 72.000 kg mm = 72 kg m.
V~di

se da je stvarnil. deormacioni rild manja, jer na cijelom puuu ne dj elu je

maksimalna sUa.

III 3. Ravni nagnuti nozevi

Makaze sa ravnirn nagn'lltim nozevima se upotrebljavaju za odsijecanje

materijala sa relativno malom debljinOiffi u oon06u na njihovu sirilnu. PI1i.mj{~
nom ove vrste makaza postize se smanjenj"e sHe ~jecanja, uz adekvatno poveeanje hoda nozeva, potrebnog za razdvajaiije cijelog presjeka matei-ijala. Pri
prooiranju noza u materijal, isti Iie nailazi na otpor cije10g presjeka, nego same
izvj esnog dijela presjeka. U toku pr.ocesa .o dsijecanja ovaj dio se maze predstaviti trouglom ABC (51. .38). A1ro se u tom toouglu poom.atra sarno elementarna
povrSina sa Sirinom d x, koj-a se nalaz.i. na rastojanju x od taCke A. tada je elerilentarna sila koja djeluje na tu povrSinu:
dF =

't . S .

d x.

Relativna dubi!na prodiranj a noza n.a tom rojestu je:

z

x' tg cp

E = - - = ---

gdje j e :

cp s 't

= 't (E) -

ugaD izmec!.u nozeva,

debljina materijala,
napon ~micanja.

Diferenciranjem go.rnjeg izraza

dobiv'a:

Sf;'

s
tg q>

dx= - - dE
pa je:
52

dF = - - .. de

tgcp

i ukupna sUa odsi!jecanja:

ili redukc:i.jom integraJa, lroji defin-i..Se spec:i.fiOni deformaoioru rod (kao i u pret
hOOnom poglavlju), sUa od5ii.jecanja se"InOZe izrazilti obrascem:

F = n k . U m Eot

t~ cp

"" 0,6

52

Um

Eot - - kg
tg q>

(37),

gdje:
n, k, Um i Eot imaju isto znac.enje kao i u obrascu (36) za ravne paralelne nozeve.
ObTazac (37) vai.i ulroliko je ispunjen. uslov da je:
tgcp

> _5 .
b

Vlidi se da sUa odsiljecanja na makazama sa ravnim nagnutim nozevima

ne zavisi sarno od ~rstoce mateI1ijala (um i .. m>, negQ i od njegovih p1a.<;t.i.Cnih
ooobina, to jest sa poveeanjem Eot raste i sUa odsijecanja.
Da bi se sprijeCilo klizanje lima u toku procesa odsijecanja, uslj ed cega
bi doslo do boanog potiskivanja istog, bez odsijecanj ;" mora bili ispunjen uslov
da Je:
cP

<

PI

4- P2

(38).

gdje su:
PI i p2 -

ugl'oV:i trenja izmedJU gomjeg noxa i gOll"l1je povrrune materijala,- odnoono donjeg noxa i diOnje povrsine materijala.

UMnaju6i :z.a koeficijente trenja vriljednwti:

(.1.1

= 112 =

PI

I.l = tg P

0,1

odnoono z'a uglove trenja:

P2 = P = 5 40'

dobija se gran.itni uslov

ql

<

7.3

pI

ugao nagiba noieva

+ p: =

2 . 5 40' ~ 11 20' ... 12'.

Nozevi sa nagibom cp = 2 -;- 6 srrwtraju se joo paralelnirn, dok se no!evi sa

nagibom ql = 7~ -;- 12" ubro)aju u nagnute.
Ukoliko se radi sa uglom nagiba cp > 12", tad.a makaze moraju bili snabdjevene urec1ajem za pridrlavanje lima.
Rad odSIjecanja oa makazama sa ravnim nagnutim no!ev:im.a se racuna po
obrascu:

=F

.h

=F

(3!

. b . tg ql kg mm

gdje je:
h

F kg - sila odsijecanja,
- uslovni hod noZa u toku kojega nastaje sila F. Ova
pretp06tavka je dovoljno tacna ako je ~irina materijala b dovoljno yelika u odnosu na njegovu
debJjinu s.

= b . tg ql mm

Ak.o se u obrazac (39) uvrst1 vrijednoot za sau po obrascu (37), tada se rad
moze zapisati i u obliku:

W = n k . 11m

. Eo,

.,
s -tgcp

b . tg

ql

A - bs
W = n . k . 11m' Eo< . A . s

=::

0,6'

11m Eo, .

A . s.

Rad odsijecanja na ma.k.aza.ma sa ravnim nagnutim nozevima je istovetan radu odsijeca.n.ja na makazama sa ravnim paralelnim noZevlIIla (obrnzac 36).
Dn hi se olakno proces odsitiecanja, nozeVl se prema sl. 38 izvode sa:
prednjim (grudnlim) uglom
zadnjim ~rum) uglom

r ""

uglom klinn (OOtrenja) .

~ = 75 -;- 85.

a =

3 -;- 12,
2 -;- 3,

Izmet1u noieva se predvic1a zrntnoot granicama f = (0,02 -;- 0,05) s.

Nofevi se rarle od legiranog alatnog celika C. 3840 (Menlo), ill ako su
jako optereeeni, od C. 4150 (OCRI2). Normalno se kale na tvrdoeu 58 -;- 62 Re.
TehniOke O6Obine legaanih alatnih celika za rad u hladIwm 5tanju daje
tabela hr. 10.
Vrlo l!esto se n.o!evi ne izvode u jednom komadu, .nego se kao segmenti
dufine 300 -;- 500 mm ucvrcuju u drlace noieva (sl. 34 i sl. 38). Segmenti mogu
biti izrac!en.i od legiranog alatDog celika ill od metalokeramickog matenjalo
(tvl"(l~ metala).
Pred..no5ti segmentoih, u odnosu nB n.o.!eve izradene od jednog komada
su sljedeee:

TABELA Or 10
LEGIRANI ALATNI tELlCI ZA RAD U HLADNOM STANJU

oZ

0~

N A K A

<I

lUS

.stora

"S

It

l.6i~1

OW3

c.~,,0

o,JSMn

LSOW

Q-l051

o,1OW

{<1~3

t.~ll6

OCR l

no

Q}5SI

t.1810

Herl(o
fxtro

(6UO

71

81

t.

91

I
I

IlSCr6

OCRI}

(00 Mn

POW

}ID Cr l6

- -

no

I
I

no

}.oo C

11.ooer

QJO Mn

0.10 V

OCII I}
spec

})S

0,1051

.-

I),OOCr,
})S

O.JOHn q70 W

110 WCr 1.6

63

.
,

}.OO C

t.~6 50

63

1,50 Cr

I,

--l~}O

Noro~ito

j. podlson

__
prlmJlnJujl 10 JtuglJc.,wzIJIte.

Wi.

imo posto)on. m,lr. (prl koI1.nju),

6~

q}O V

l'O prlclrnl olaf. 10 pro;:co~onJe.pr,sollOnl' i duboko !,vlo 'fIJI.

o?odon " 0 SOli olaf 10 mJ.re,,). I kollbrej
oSlm logof 10 ko/up' 10 preSQlfon}_ plostlfnih
moso, ala t.a obrodu drv.ta ; tol.v. zo moItor. prl ro u u Modnom stanl
Vrlo je stobllon kod Itolj.n)o i 1mo vel/ltu Iilovost i lrojnost sj.~ivo 010 to. Upotrebl)avo
S' EO vr(o opleref.n. prec1zn. olaf. 50 finlm
sj.e/vom koo: roz ... rto~., burgi)e, probo)ce I
plo~. 70 probijonj. tonklh Omovo, pr.50rske
alai' ; 5.... vrsf. mJernih 010'0.

I 'lie" pro
1

QJS 5,

l-

6}

Cr

~OO

0,50 Mn

--

n
konus.. i prSNnOVI kugJicnlh, voljJto,tih ,JrolHluUh
edojo. dolorl U obll,. 110 ilfOrN plolo zo prtJbl;o.
njl I probojoco koo J roznlh 'Into kollboro. Podlson j. 10 olaf. 10 obrodu drv.fo.

6~

t- +

I 0:)05,

Pored togo ito

no

(05 C

I l,lO C

--

upotr,bJi0tIQ se

q30S.

1~

ttlSO

M.rllo
Sptc.

'8 '0

to. Primjtnjuje se 110 Izrodu prosj,kolo j~

baJoeo t. plato 10 prosljeconje J probijonj'

Olloj

0,1051

IOSW Cr

+-

--

lokll) I oboj.nlh mercia

0,90 C
l.OD Mn

~.';k Sf Itorls tI 10 spiro In. burgiJ'~ nor.z";~.~ rOll/rrOCe t. rOZ"8 ~rs1. mjernog 010-

(SOCr

._--

__ If! 'vrr!~ .tur.l'j,-,

no

O,lS S.

-- Ovoj

66

-+

- + -

. -.-

no

O.lS V

<-

65

'--

I.aOC
o,)OHn

90141'1 VB

Mtrllo

Pod.son j .to ala t. zo pr.sovon). prlboro ro

j.lo (vl/julki, Jol)o, noleyg), o/ot. zo utisklvonJ. rnatll" m.doljo. kO'lonog noft/co. of0/. ro p'Wsovon). j sOIlI)on'. akaI/o. Os/m toga prlmj.n/U"
j. u Ira kllzn. vodle. prlsersk;h 0/010.

0,90Cr

q}SS.

IOOCr 6

rotlroJu{, alai. (~plro/n. burgl)., burpl}.

glodoC. 50 sitnlm ,ubuntJ
; t d.}. OSlm toga dolorl U obllr 1'0 opt.r.{.n.
pr.c;ln. olot. so /inim .jK/~om (alai' 10 proSij.~{)j. I prob!l0nj.J. t. 10 mj'f'M,ltontrol,_ 0101 .

za r.zan). nOllojo,

65

I-

}IO

0,80Cr

--

PrimJ.nJuJ- u zo dogotk. I srormJ.rno too-

D.JONn

/lOCr}

OCII 3

0,85 C

!SOC
qJOHn

---

H!!!---

6
~

-.

POORutl. PRIHlENE

0,60 Cr

(10 C

90er J

OCR

..,.,

wer V5

"0

I- }

rVIIDotA
__ r-

post/i_ post ij.

lor.ojo ka/J.nlo

SAS rAV

DIN

domoco

HEHIJSKI

V.omo j. postOjo-;;'no mj''''!''rl kaljenjuJ.Zo

to Sf prvenstv.no prlmj4Pnjuje 70 SOil mjernl
olaf I kol/br., zo 10vojne burgije. prafifne noleve, t~ olotT 70 proSlJeconje i probl}onjo,jfH'
gorontuje to~nost i Ima dobru I11ov051 I trojnos I sj.~ivo .
Ovo} ~ellk }e v.omo olporon no hObonje I stobl
fon no mjere. Nfl podnosi udorce.Upotreb/jova n zo nojviS. opl.recene prosjokocG i place
zo prosjeconje slolenih obl/ko i tonkin zidovo.
Koris!i se i zo rorn. vrsfe runih 01010, keo i
01010 10 ;zv/o~.nJ' I hlodno vQljonje.
JosIe -bo/1fh -j,volileto odprtJihodnog. -6oioi{u
obzir 70 nojvQ{o optere~enJo Upotrebfjovo n
zo reron)o, za masovnu proiZi/odnju. za pro sjeko~, J ploe., zo pro9jeconje t'!rdog celika,
keo i zo prstenov. zo ilvfacen)e lice, clJevi i
izrodu ~ovoto

--

1. Manji je uLro5:ik skupocjenog legiranog alatnog relika (UI 4 do 5 puta).

2. Posuze S(' jednakomJcma tvrdoca po oJelo) dufuni
3. Nisu potrebne veith pcQ za lennlcku obradu.
oj. Upro~c.wa se tC'rnutka ohr;tda 1 bruScnje ooLricc noia
5. Segmcnli se lako zarnJcnJuJu, ukoliko dod" do c\'entudlnih 06l~ccnJa.

nm8.

Primjer:
stlu i Tad odsijecanja no maka7.nma sa ravrum nagnuttm ncnl'vima
(sl. 38), pre-rna podacuna 11. pnmjera u P"1hvlju III 2.

Prora~unab

Ugao nagiba nOZeva

(tg rv - 0.1:!3).

cp _ 'in

Materijal kOjl SC odsijeca je i..areni ccl!k

Sila odsijecanja (ohrazac 37)

t.

1120 (C 10).

s!

F "" 0,6

CT m 0\

tg cp

Iz tabele br. 4 i 9

am

38

kg
~,
rnm"

'C

kg

30

nun~
3~

0,6'380,6

0,123

- 1 000 kg.

Kako se vidi, sila odsijecanja je, za isle dimew.ije materijala, daleko manja <Xi one kod od9ljecanja na rnaka~rna sa ravnim paralelnim nozcvima, iako
je rnaterijal cvdCi za v.se od 4 pula. To je zato jer je u o\'orn 5lucaJu zah';al
nCZeva, prema 51. 38, na duZini:

-AC

s
3
= 0,123 "= ?3
4 mm
~ ,
tg cp

dok je kod paralelrrih na cijeloj Sirini

b

Slvarna sila

maka~

1000 mm.

(obrazac 34)
1,3 F = 1,3 '"1 000 ..... 1 300 kg.

F"

Rad ocisijecanja (obrazac 39)

W = Fh~

Fblgcp

1000 1000 0,123 .

123000 kg mm = 123 kg m.

IUd je isb kilO i 1.11 paralelnc noieve, sarno treba uzeti u obzir da se malenjal
ovog primjera i primjera iz poglavl]a III 2. razlikuje
(am Eot) ~e].

w .. v.'psr

(a .. Eota.
) I

38 0,6

~ 31,6 -9 ~O,6-5 - 123 kg m.

III 4. Kruini noicvi

Proces odsijecanja materijala sa krutnim no~lIIi.ma je tb;t.ovetan procesu

odsijecanja sa ravnim nagnutim noZevima, jer se ravni nozevi mogu smatrati
kao kru!n.i nozevi, beskonaeno v(!llkog polupreenika.
Pretpostavlja se da materijal u toku procesa odsVjecanja dodiruje kruzne
noZeve po lukovima AC i BD, gdje su tacke C 4 D izabrane proizvoljno (s1. 39).
S obzirom da je du!ina dodirnih lukova mala u odno6u 'na polupreenik noZeva,
to se krutni lukovi mogu smatrati pravama AC i BD. Ova aproksimaci]3 znaci,
u stvari, zamjenu kruinih lukova sa tangentama TI i Tt na lukove u ta~kama
G i H (koje se nalaze na sredini dodirnih lukova).
Iz dobivenog trapeza ABeD, koj1 pred.'itavlja povriiJ'lu odBijecanja, lizdvaja
se elementarna povrlina sa ~irinom d x koja se nalazi lUI rastojanju x od linije
AB. Elernenlarna sila odsijecanja koja otpada na ovu povrmnu je

- -

dF =

't. s'

dx

gdje je:
't -

napan smicanja

s -

debljina rna terij ala.

Relativna dubina odsijecanja na tom mjestu

E=

1z 51. 39 se vidi da je
z

= x . tg cp

ili

z = 2x . tg cp

gdje Je:

cp -

polovina ugla izmec1u tangenata Tl i T2.

Na<ialje je:
E

2x tg cp

--=-:...
5

s
-E i
2tgcp

x = -

dx

5
=-dE
2 tg cp

pa je ukupna sila odsijecanja:

F=

Da hi Be za re.zne materijale moela prorallunatl tabla vrijednDst 3ile odsijecanja, potrebno je raspolagati sa dijagramima or - or (E) (51. 37). Ukollko Be ne
raspolafe sa ovakvim dijagramima, tada Be sila rKuna po priblimom obrascu:

~ "" n . k . ~'" . Eot _S2

.

2tgq1

st... 0,6 . ~rtl Eol -. 2tgq1

I.

(40)

u kame su primiljenjene iste ozna.ke kao i u obrascu (37).

K.ruZni nmevi

izvode sa hariumtalnim ill sa nagnutim O6Ovinama.

Kru.Zni no!evi sa horizontalnim i paralelnim oaovinama (s1. 40 a) se primjenjuju:
Be

za odsijeca.nje tabli llmova u tt-ake (tabela br. I, r. br. l).

za uzdutno i popreOlo odsijecanje traka (tabela br. I, r. br. 2) i
za oOOijecanje okruglih platina (rondela) iz limova u obliku kvadratnih plol!a.

Preauk no!eva D i
u granicama:
-

za s

za s

<
>

3 mm
10 nun

.irina

h se bi.raju u zavi.sno6ti ad debljine mater.ijaJa

D = (35 + 50) s i

h = (20

+ 25) mm

+ 30) s i

h = (50

+ 90) mm.

D = (25

N o!evi irnaju zraCnost

f = (0,05

+ 0,07) s.

Ugao klina (OOtrenja)

Preklop no!eva (51. 39 i sl. 40 a)
u = (0,2 + 0,3) s.
Ugao zahvata se odreduje za po(!etak OOsijecanja prema Bl. 40 a.

DuD
C06<p
222

---=-

5
+_.
2

Odakle je:

cp = arc cos [

1-~ 5] I

(41).

Da ne 1>i nastupilo klizanje materi.jala bez od&jecanja, mora bit! ispunjen

usl.ov:
2 q1

<

PI

+ P!

(42)

gdje w:
PI i

p2 -

uglov.i trenja .izme<iu gomjeg i dOInjeg nofa

materijala.

--

-----.

en

...

lj

~i"'l

,r

J..

"-4~'" '

...,

...

)
-

...

/v~

QON )/ NOZ

,, '

... .....

..,.

;-..-= =-=-=--=-- .-;-;,. -

... ..,.

8
T,

,, -.--.
..- ... . .

...

... ... "SO

...
.-~

l!/'

,. ..,. .--

,"-

dx

GORNJ/ NOZ

T,

if

...

~l

--~

...
w

SI 39 ODSlJEC./tNJ.E SA !<RUZNIM NOZEV/MA

_ _-+-+-

-.r
'I

,I

a SA HOR/ZONTALN/M /

b SA HORIZONTAL NOM

PARALELNIM OSAMA

I NAGNUroM OSOM

c SA NAGNUTIM / PARALELN/M OSAMA

SI.1.0 RAZNE IZVEDBE KRUZNIH NOZEVA

TABELA br. 11
NAJMANJI POLUPRECNIK KRIV/NE KONTURE PREDMETA(rmin J
KOD ODSIJECA.NJA SA KRUZNIM NAGNUTIM NOZEVIMA .

- . PREeN/I< , - DEBL J/NA MMERI)ALA

NAGNIJTOG
KO)I SE ODSUECA S mm
..NOZA
dol
od 1.5 do 2.5 od J do 6

~.~~

--= == . . .

_ _1.1_

'--------___ ~_ f r

--l

to

i5

50

75

85

50

75

90

50

9'

90

50
- . I-

Uumajuci'Ul PI - p~ ,,"' S" 40' "'" 6", dobiva se uslov za ugao zahvala cp < 6'
Ovnj uslov jt' dosla LeSko odrbli, jN bi prema obrascu (41) prccnilt noZa
D __ u +~_
1 - cos q>

trcbalo da budc vrlo \'elik u odnoou nn dt'bljinu mat.erijala, Zbog loga se prccnik bira u granicama kOlC obezbjt:duju proporc:iOllUllnu ltonstrul(clju. Ukohko
uslov po obrascu (42) nije i:;punjcn, lada lim treba pridri:wati u Loku procesa
odsijl:canja, da hi 51: sprijt!Cilo klizanjc.
Obrlni momenl krui.nog noi3 prema 51. 39

M F'akgmm
F kg -

u=

51Ja ocisljccaJ'1ja,

D
sin cp mm 2

krak sile odsijecan.jn,

tako da jc

1\1

~,

F.D

Sin

9 kg mm

L -_ _ _ _2_ _ _ _ _ _ _ _ _ _

I
.

(43).

Ceslo sc krui'J'ti no!cvi izvooc i sa nagnutlm o&>v-..nama, i 1.0:

I. Sa Jcdnom horizon:alnom i drugom nngnulCm Ot;oVlJ10m (s!. ,10 b). Ovakva
kOllstrukclJ ' dol aLI u ob71r z t odsiJl'canje m.uerijala manjih deblJlIla,

Nofc\'l

~ ~ VO(1<.: &'1

uglom nag'oa tl.'1Ovme

prodn)lm (grudniml uglom

uglom k lin."} (oolr('nja) .

r ....
~

30 + 40 n ,
3 -+ J O ,
BS -i- 87,

2. Sa objc nngnute i medusobno paralelnc osovinc (51. 40 c).

Tt'hm~kl pOI1aCl za U\'U \'l7>tu nofcva:
- ugao nagtba OOOVlllI' vrt-ma horizon tali je 4So
- ugao klm I ( fenj:1) fl = 90~
- U1lCmc,~ f ~ 0,2 s
- rastojUJ1JC rc-uuil Wlca c ~ 0,3 s,

kruhuh i stnhh platlnn 1 raznih knvolUll,Jskl11 kontura, po prethOdnu

zacrtanom nsu, Hi po SaDlonu (La I)(' I a "or. 1, red. br. 3),
7. I obr(,Z1\lU'lJ(' ~piJlh p!.GlO3 ll'..raOerun U:MOlogljOIn dubokog izvla~nJa
(tnbt'la br. I, ! cd, hr. 6),

Kooo post vljon. Jlo%cvi Ojlwguc~waju Za1tHhanje komada i odsdj~anjc

sa malim POIUVn.~IlClnw. Itrl\ma, '1>lirumalni poIUPIC':-ruk krivine kontuf'c I" eometn (Ia:lo). kojt sc moZe oasjeci sa Hrufnim noic"ima, zav isi
od pIcOtikn no!.:! i dLt))1me matcrijaJa (tabeJa br. 11).
I nz.nih koIltUrB

U tabeli br. 12 su prikBzani razni na~in.l odsij('Canja )1mOVa na makazama

sa nolevima raz.n:ih kOllS'trukai.ja. Tabela daje tehnicke podatke 0 al4tima, kao
i podru~je prirnjene pojedinih vrsta noZeva.
Primjer:
Prora~unati dimeru:ije krufnih noteva, gilu odsije<:811ja i obrtni moment,
ako se odsijeca ~e1itni lim prema podacima iz primjera u poglavlju ill 3.
Preenik noteYa (tabela hr. 12, red. br. 2)

D . - 50 s

503

Si.'rina TIOieva
h - 20 S - 20 . 3

='

150 rom.

= 60 mm.

Preklop noieva
u - 0,25 s = 0,25 . 3 -= 0,75 mm.
Ugao zahvata (obrazac 41)

cp = arc 006 [ 1 cp = arc

006

Iu ;

!] = arc

000 [

1 - 0, ~:o+~

0,975 = 120 50 .

S obzirom da je cp > 6, potrebno je lim u toku pr.ocesa odl,.;jecanja pndrfavali.

da bi se sp.rijeCilo kli.zaDje.
Sila odsijeoanja (obrazac 40)
Sf

F ". 0,6 . (1m Eo.

:2 tg ~

3~

F ... 0,6 . 38 . 0,6 2. 0 228 = 270 kg.

Obrtni moment (obrazac 43)

F D

M=-2
M

&incp

270150
2
- . 0,222 = 4 500 kg mm

4,5 kg m.

'ABELA br. 12
RAZNI -NACINI OOSUECANJA LlMOVA

,;~

~~

\o'.iSTA
NuJl'VA

~EHATSKI PflIKAZ
OPERACIJE

--

TEHNII!KI PODACI 0 At ATU

1- -

--

-- --~

----

POCRUt JE PRIHJENE

t-

r.

Not}lb kad poro/./nog ods,,.conp

Upotr.bljOIlO
roMs/jon,. tablilimo\0'0 U 'rake I/i pO/~ komod. Pr.ma l'rS',rnolraza mogu Mabvoti IimotA dlblJII
n.do ... tOmm

"}_6
Ravn; pora1

'ro.,-

"lttl
ftI Mgf1ut;

Noglb /Iod

-=, ---. j
Ij;~"rf
'If

"''''l

'bJ

...:.1.

!(ruin/non..
)

tv

para"""n

I((~~I
' -J

~r~

'- _ 0

Krui", ttOhv,
so horatmhl
)

nom gor'lpm
I n<!9"U lOIn
doI"Ipn osom

Iugao '""9ibo EI
1

Krutnl no/rvl
so porolelnlm
nognutlm osa!nO Ugoo naglbo premo harizontoli ie lS~

kruinl noJo.1

sa porolelnim
oSOJno.

--.-J

-'V -

~e;
"

E
Ir.i

tj

1'-

I
~:~
.t . ,
i- ~

"!.
4

'.

--

pr.somo.

poB
~~

Alot zo odsJ)ecanJe not

8:~

~ I:--

<,<>

-'

to

If

Komod, b,.I,

Platinal DJI S

Ooloz. u Qbrlr ra ods/ireonj. tablt ~mova

u trott. t. odsijflcanJ' kru/nth platina I
Itrulnlh prst.ncwa Mogu seods~cot{
mov, deblfine
do s <JOn'tm
,.
\

u-

~t
\'~ _' ~

t
0.) s

0 0'

'

Prst.n: o,JlD,1IS"

Ovlm norrv/ma Sf mogu odsl)ecoli trak., ploUn., kruJnl prstenovl I rorn. plot. Iz limovo d.b'ilne do s

< )Omm

--

-- I-

Ovo su visokoprodulttivfll nolevlTo

Ugoo klino f3. 90 0

Dlm.nzije nolevo

'stovr'm.no ods/i.con}e v/~e Iroko .

Pr.mo vrtti moline no ovoj nolin
s. fnOgu ods/I.cati tlmov; debljlnfl

a(tO'2S15
h -lis JOJmm
lro~nosl '.(0./' 0.}1 5

do

<'Omm.

Fr.kv.nr:o vlbracij.

(.(1000 -} SOOJmio"
6 70

,-

r--r

/ .

of}'

Noglb nozevo fI- }t -)0Hod nolo H-(}-))mm

Ovl

ooievl n

prJ-

mjenjuju zo orJs'~e
roznih ploco ~ro
,),
vlfnlh obllka do na}mon}.g rod/Jusa
r", I,,_ ISmm OdS/JIte
se vrll premo noert. risu lJ po lOb/onu
.~

t_

Prednjl ugoo f. 2-]0

Noglb 'noievo cp~O

malin. mogu s. odd.blim. do s4;JOmm

s

Rostojo'l,e r~zn/" lv/co r ~ 0.) s

Dim.nzlje noJevo:
I) zo s '> 10mm
D.I1 $ J h.(lO-60)mm
l) TO s<Smm
0_)0$ I h.rtOIS)mm

Pr.dnjl ugoo

ToblOt

'ru/ta, b. I.

\;

;.-

\~--

I .. ___ - .

III

Zro~nost I ~

I I :

. .1J
Eml

h .IIS-1OImm

r I

$".~oll fimO'll

h .(So-BoI,
1Jzas<Jmm
a ) I .

I~~

8rzovlbrlrojuci kosi nolev/.

"o~"

Ugao nog1bo OSOlfln. f .]0

Djm.nl'J' ncl....a
I) za,6'>10mm
o )0 s

dolo I Pr.mo IITrll

za s '> lOmm
O US -)01.
h .(SO- 90lmm
ra .<J mm
aos-sols
h. (10 )5) mm

r-i
5

1)

e.-

I:: !' ,f !' F~

Pnmj.flJUI' n za odSlj.can~ tabli IImo"'CJ u trok.(/roo I pod 'acinim broj.m 1) I

Itoo I zo odsl/onj. krulnih platino (ron -

Dimtnr,j. nOI.WlI
1}

VI!,slo~nl

nim 0'0100

Upoo rol'woto ) " < I}

Pr.krlVOl1';' krulnllt no/....a
u.(Q.}-D,.1I.

."~}i
_.

horlzOlJtol-

Ugoo Iff,flO IS. 15 ...5

Zodnjt u9oo~. 1 .. JO
P,..ct>j<lfPOr.) " } .
Zrulnost '(o.Os. o.O}lmm

Io-!

nol ."

kO$09 od~J.canJo

,.

---

Alot Sf postavfjo no presu / no}l.!

korlstl 10 od$I}KonJe pojedlnlh
#tomada 11 troka.

t.

IV. PROSIJECAN.IE I PROBlJANJE NA PRESAMA

IV 1. Proccs obrade prosijecanjem i probijanjem.

Tipitne operacije razdvajanja matenjala pomoeu alata na prcsama suo
sv akako , prosijeeanje i probljanje. Kod ovih operacila sc mat.enjal razdvaja po
zatvorenDj konturi. KOO prosijecanja je pr05jeceno Jezgro radni komad. a 06tatak trake je oLpadak (tabela br. 1. red. br. 4). a kod probijanja je probljcno
jezgro ot-padak (red br. 5). Medutim. 7~vi.mo od oblika radnog komada 1 konstrukcije alata, postojl joS niz operacija ra7.dvajanJa od kojih S'U neke slslcmatiwvane u tabell br. 1 (kao: ohrezivanje, zBSljeeanje, kalibriranje otvora itd.).
Alat za prosiJecanje. ili probijanje (sl. 41) radi na istom prinClpu kao i
makaze, s tim Sio S1:! u ovom slu&lju mat.erijal razdvaja po zatvorenoJ krivulji,
prerna obUku kornada.
Proojekac (probojac) 1, koji se nonnalno radi od legiranog alatnog celika.
uevrlK:en ]e u nosaeu prosjekaca (probojca) 4, na taj naein Sto mu je vrh raskovan. Da hi se pove6ala povrSina koja prenosi silu prosijecanja (probijanja) i
smanjio povrSinski. primak, kaljeru prosjekae se ne naslanja dlrektno na gornju
ploeu Il (izradenu od konstrukcionog celika), nego na kalJenu medupJoeu 5. Cijeli gornji sklop alata se najCe~ce povezuje zavrtnJima j osigurava cilindrienim
lro6Cima. Gornji diD alzta je preko cilmdncnog rukavca 8 spojen sa pntlskivacem prese 9.
Jednu od varijanti tak.vog spoja prika.zuje dispozicija alata i prese n.a
51. 42 a, odnosno detalj na sl. 42 d. Ploea za stezanje 8 je zavrtnjima 9 vezana
sa pritiskivacem prese 2. Ispadanje cilmdncnog rukavea 7 se spreCava zavrtnjem 10, o.c;.igurnim protunavrtkom.
Donji sklop alata (s1. 41) se sasto)i 00: prstena za prosijecanje (probJjanje)
2, ploee za vodenje 3, granicnika 11 i donJe ploce 7. Ovaj sklop 5e, lakode. vcZc
zavrtnjima i cilindricnim koCiCima.
Ploca za vodenje :5 vrSi razne funkaije kao sto su:
-

vodenje prosjekaca 1, odl1.06Ilo usmjeravanje (centriranje) gOTnJeg u

odnosu na donji drio alata,
vot1enje lrake lima,
skidanje otpatka sa prosjekaca nakon zav~ene operacije prosijecanja.

Prujek

,,

.- .,

A-A

13

I}
~

~<:

10

~,

- ~

eJ..tlu" 8-8
.'

11

~.-

~-~

... '

10
,.--

I PrOSjel<o C
} Prslen zo pros,j.conje
3 Ploeo zo

vo(JI!

lI t! I

slw10n}e so I

.. I'IC:l

, Nosoc pros}t!k ,"

5 Mt!duploco
6. Gor nJo ploeo

-: I

7 Donjo ploea
8. C,'mdrICflI rulla.-oc
9. Prtt"II/ .. o~ pr.,e
10. Siuna

ploeo

I I. Gron/en,.

Il. Stuoljllo
13. Zo ..rtonj 10 sttzonje

U. 'rolfa
. Posmoll

troll.

51." ~LAT ZA PROSIJECANJ I PROBIJANJ

Granitmk II, u naJjednoslavnijoj izvedbi, 1.3vrtnjem je diroktno pflcvri;cell. uz prstcn za prosiJecan)c., Traka se pomjera u povratnom hodu prese, do
granicruka za vclitinu posmaka x (u smjeru strehca).
Prsten 1.3 prOSljecanje se radl cd legiranog alalnog eelika i nakon toga
termicki obradujc.
Donja ploea 7 Sf' postavlja na stcwu ploeu 10 i uCvnScuje najceSce pomocu
stezaljki 12 i zavrlnjf'va 13 sa T-glavoon.
1z 51. 42 a, b i e vidi so dn se stczna plota 4 poslavl)a na sto presc 1 t veic,
takodc, zavrtnjima. U stolu pn-se je predvtden oLvor 1.3 ispadanje jezgre (gotovih komada kod pi osijt'canja, odnosno ol;patka kOO probljanja). Kanall za
zavrtnje 7..1 stezanje mugu biLi izvodl-ru paraielno, dijagonalno, ili kombinovano.
U procesu prosljcC'anja (probljanja) mogu se UoClti tri faze (s1. 43), analogno kao i kOO odsijr>eanja na makazama. U poeetlku procetia defonnaClje
(I Caza), matelijal je pod djeJst\'om pnlJ!'ka pr'OS)ekaea izloZen opterecenju na
elasticllO savijanje, ko}c u nckom cdredenom mmnentu prorasla u plasticno savijanje, kombinovano sa istcUjnjem vlakana. Po daljem prodiranju pr05jekaca
u materijal (Ir faza) naslaju po prekorac(;'nju granice gnjceenja znatnije deformacije ispod prosjekaca. U stvan, u ovoj faz! se materijal savija j uLlSkuje u
otvor prslena za prosijeeanJe, tako da se sila koju prenosi prosjekat na mater.lJal
koncentrise na gmnicem prsll...nru.Li sloj materijala, izmedu reznih iVlea prosjekata i prst.ena l.a proslJecanje. Ova koneentraclja vanJskili sua dovodi prstcnasti sloj do plasti~ne ddonnacijc. Vlakna u ovoj faxi joo nisu prekinuta, iako
ve<: naslaJe t1Stl$kivanje jezgre. Prj daljem prodlranju prosjeka~ u maLedjal
(ill faza) usljed veoma male duZine prstenostog elementa koji 5e deformiSe,
5lepen defonnae.je znatno prev.lZllazi dozvoljenu granieu, Tako dolaz.i do stvaranja prvih prskotina ispred reznili iviea i do Ioonacnog prekida matel1i.jala i
istlskivanja Jezgre. Najveca relativna dubma prodiranja prosjekaca (Eo, po tabeii
br. 9) kOO kOJe dola:z.1 do razdvajanja mater.ijala zavi.s.i 00:
1. Vrste matcriJala. Sa pove<:anjcm tvrdoee opada vrijednoot Eo .
2. Debljme materiJala. Sa povecanjem debljine, takode, opada Eo.,
3. Stanja rew.ih iNic.a alata. Ukoliloo su reme ivice pr06jeka~ i prstena za
prosijecanje lupe, tada proo)ekac mora dublje da prodre u materijal da bi
doSlo do rauivajanja istog.

VcliNna zazora bitno utice i na kvalitet prosjecenog komada (jezgre). Kod

nrumalnog zawra (sl. 43 a) jezgro je bez grata (00trih - iviea). Ukollko je zazor
manji 00 normalnog (51. 43 b), lada se dio malenjala gnje6 izmedu rewlh .iviea
proojekaea i prstena za prosijeean]e, pa se dobl)a nekvaliletno jezgro sa iglama
(gratom), nastalim 00 zgnjeeenog dtjela materijala.

IV 2. NaponJJki odn05i
Mehanika procesa prosijecanja (probijanja), a posebno analiza naponskih
odnosa je vrlo vai:na za postavljanje opLlmalnili uslova def(}rmacije: izbora
neophodnog intervala zazora izrnedu pr06jekaca 1 prslena za prooijeeanje, odredivanja sile pros.ijeeanja, kvaliteta prosjeeene povrSine, vijek.a trajan)a alata
i t.aCno~t1 proizvOOa. U teoretskun raspravama do danas se iskljUCIVO polaztlo

....---------------- - -

J
\

pr

;
7

- -------,

6
5

JI

_6_
3
5

-lI
-

o. D/SPOZ/C/JA ALATA

PRESE

J
8
~
I

rtOCR'

STOLA

PRESE

7
6
9
10

0. PRICVRSCENJE

c. TLOCRT STEZNE PLaCE

I

Sto

pres~

}. Pritls/HYOC prt:s~

3.

rl)~/O

I.. Stuno

prese
plocO

5. DOIl)1 dlo oloto

GORNJEG O/JELA

ALMA NA .PRITISKIVAC PRESE

6. Gorn)1

a,o

oloto

7 ClllnancllI rukovoc

8. Ploco zo

stezonJ~ ctlind.

rukoyco

9. Zovrton)
10. Zo yr tan)

GORNJEG I DONJ~G D/J~LA

51.1.2 PRICVRSCENJ
-- x A.LAlA NA PBESU

od toga da proces prosijecanja (probljanja), prema klaslfikaciji naponskih odn06a, spada u ~isto smieanj\.:, sto znao da u ravni prosijecanja nema nonnalnih
napona (er
0). Novija j:;trazivan)a pokazuju da ova p06tavka nije ta~na j da
se u ravni. prosijccanja pored tangencijalnih ('t') javljaju i normalni napool (er).
Cislo smicahje, kao naponsko stanje, 1mn mjesta sarno u po~etku, i to kod prosijecahja bez zazora (w
0). U elementu napregnutog tijela abed (s1. 44) javIjaju se normalni naponi erl
-er~ i er~
0 u glavmm pravcima I-I i III-liT.
Glavni normalni naporn su po apsolutnoj vrijednooti medusobno jednaki, sarno
su suprotnog smjcra (erl - napon lstezanja, er~ - napon prLtiska). U ravni odsileeanja. kOja sa gIavnim pravclma zaklapa ugao od 45, vladaju najvec1 tangclloijalni naponi ('t'). U toj r'avru nema normalnih napona (er = 0). SI. 45 prikazuje
semu proccsa deformacije bez (a) i sa zazorom (b). Sa prodiranjem prosjekaca u
malerijaI dolazi do sabijanja vIakna (pod djejstvom napona er3), istezanja (pod
djelslvom al) i istovremenog savijanja.
Glavne ooe dcfonnacije se pri tome zakrecu za izvjestan ugao dcp u
odnosu na patelni polozaj . Pr3vci glavnih normalnih napona (n) zaklapaju sa
pravcima naj\'crih langencijalmh napona (l) ugao od 45. Usljed konccnlracljc
napona, vceu dcformaClju ce pretrpjeti vlakna bliza reznim ivicama. Zato i
ugao d cp irna najvcee vrijl'dnosti u slojevima materijala neposredno uz rezne
ivice, a najmanjc u sredi.ni. Ovaj problem je detaIjnije analizirao P. D. Cudakov.
Sa pojavom plasllcne deformacije poeinje se rnij<:njati obI.ik komadu,
usIjed cega dolazl do dodalnih napona. Pojam dodatnih napona i uzrok njlhovog
nastajanja je definisao S. Gubkin zakonom: ,Kod plasllcne promjene obhka u
~Iolevima i eIl'menLima lijela, kojl teze povecanju dimenzija, nastaJu dodalni
naporu, kOji smanjuju O;;;novne naponc, a u slojevi~a i elementima tijela koji
teU! smanjcnju dimcnzlju, nastaju dodalni naponi koji povecavaju osnovne napone Kao posljedica pojave dodalruh napona dolazi do: povecanja speclflcnog
deformacionog otpora, promjene osnovnih naponn, jer se dodatni sabiraju sa
osnovnim naponima, slvarajuru tako radne napone, i do promjene eme naponskog stanJa gIavnih napona izazvanih vanjskim silama. Prednje se tnDZe liustrovati i analizom napona probne epruvele u momentu poCetka lokalizacLje deformaClje (podrucjc M-Z na sl. 6). USljed Iokalne kontrakcije probne epruvete (51.
46), clementi tJjela na mjestu Iokalizaelje teu smanjenju dimenzija. Zbog toga
se oonovni napon ern
2"t povecava za im06 dodatnog napona erd, tako da je
rez.ultantni napon er
(10 + (1d. Sto je veca lokalna kontrakcija, to su veCi dodatni naponi. Ove pootavke je u svoJirn analiza rna potvrdio i N. Davidenko.
Analog;no, tome, kod prosijecanja (probijanja) materijal u zoni prosijecanja teZi ka smanjenju dimenzija. Zbog toga nastaju dodatni naponi, koji poveCavaju osnovne napone. Sabiranjem dodatnih sa 06novnim naponima, nastaju
stvarni naponi. To znaCi da ce naponi pritiska po apsolutnoj vrijedn06ti biti manji od oonovnih, a naporu istezanja veci. Zbog toga se i kod najpovoljnijih .uslova
~islog srrUcanja, (pr06ijecanje bez zazora sl. 45 a) ~ema naponskog stanja mijenja
1 nalazi negdje izmedu Hstog smlcanja 1 svestranog istezanja. P. Cudakov je
svojim teore\skim pcxstavkama i eksperimentima d'Okaz80 promjenu ~eme naponskog stanja kod prosijecanja (prohijanja) sa zazorom.
Naponsko stanje rnaterijala u fazi razdvajanja se moze preds~yiti liemom
po 51. 47. Zbog uprootavanja problema, smatra se da je linija rauivajanja AB
ujedno i trajektorija najvecih tangenc.i.Jalmh napona. Pravel glavnih nonnalolh
Ilapona zaklapaju sa ovom trajektorijom ugao od 45. Na sl. 47 a prikazan je

"' .,

I.laza

II. faza

1II.laza

6'1

Jrzgro $
. Prsten

a.
Sl.~] FAIE PR05IJECANJA (PR08IJANJA)

KOD NORI<IALNOG(a) I

5f U NAPON5KO STANJE HEMEN (A U POCETKU' DEFORMA

VRLO

CUE KOD PR05IJECANJA

MALOG lAlORA (b/

' Prosj. '

,5

~ :tA:ro\
---....... ' - . . . .- 1

r- __

l-"l

"t

, ...:::-- - i:

--,.~---)
,
Prstrn
a. 8El ZAZORA

51. ~5

b. 5A NORI<IALNIM ZAZOROI<I

10K VLAKNA I PRAVCI CiLAVNIH

51. '6 DODArNI NAPONI

KOQ

/'jORI<IALNIH en) I GLAVNIH

40KALNE KONTRAKCIJE

1ANGENCIJALNIH NAPONA

PR08N EPRUVET

(t) U FAZI RAZOVAJANJA

J~d
8

a.
51. 11

b.

~A

c.

d.

c.

NAPONSKOG 5TANJA U FAll RAZf]VAJANJA

dijagram tangencijalnih napon:l (~). Poznavnjua ovaj dijagrnm mole sc postaviti 1 dijagram glnvnih normnlmh nnpona <cr; i '$' na 1. 47 b). Sabirajuci i
dodntne napone (Ud) , koji se kod ravnomjcrnc deformncije mogu predstaviti zaItonom promjene po pa.raboli (al. 47 c), sa glavnim napooima, dobijllju sc stvarni
naponi 11 = 0"1 + Ud i ua ..., u; + Ud po $I. 47 d). Nnda.lje se mo!c na O&novu
ohra.sca
t-

0'1
0'-

0'3

konstruisati i dijagram norma\n.ih napona u ravnima sa najveCim tangenCljalnim naponima.

Iz izloienog se moze zakljuCiti da u ravni prosijecanJa AS (sl. 49) pored
tangencijalnih ('t) nastaJu' i normalni naponi (<r).

K.arakteristika oopOllSltog stanja se mMe prou~vati iz ooMSa~, za slje't

!ieee primjere:
(asto smicanje 9l. 48 a)

1.
0'1

2.

4.

0'3

't,

0'

0<

en
3.

<1

't

+ 't,

CT

0'
't

= 1

0'1

= 2 't,

0'

>

= -

'to

(1:,

0'1

+ O'~

- . - - a=-O
2

(mjeovilo stanje pritiska i istezanja sl. 48. b)

0'3

CT! =

(1-'t,

0'1

+ -0'3-

= CT

<

'to

(istezanje sl. 48 c)

0'3

0,

en

(1t

+ O'J

= --2

= 0'

'to

(svestrano istezanje sl. 48 d)

't

0'1

CT

+ 't,

O'J

O'-'t,

O'~ =

ul

+ O'~
2

CT

>

'to

P . Cudakov je ispitivao zavisn05t oonosa ~od

veliCine zazora (w po sl. 49),
't

zn rnzne matel1ijale.

Rezultati ovih ispitivanja !Ill prikazan1 na dijaglamu po

il. 50. Iz ovog dijagrama se vim da je kod normalnog zazora prosl)ecanja (pro-

.>ijanja) od 0100 -,0/0 oonos ~ "" 0,5,

't

slo mao da se

Instog smicanja i svestranog istezanja.

naponsko stanje nala7.l izmedu

TI

I
o

L~z~csGi_---lI

C;f

51. t8 NAPONSKI

KRUGOVI

&.
L

41

IJ-__~'"\

/~~I
, .
..I

III

III
0,4

0.1

1.

1.
3.

51.

~9

5EMA NAPON5KOG 5TANJA MATERIJA L AUTRE::

COJ FAZI PR05IJECA NJA
(FAZI RAZDVAJANJA)

.
.
Ct!lik 15';:::;.C.I}}0
5

51.50

fD

ZD ~DD'A

15

(C.IO)
Ct!lik ~5';:::;.C.15JO (C.~5 )
Mt!sing
ZAVI5N05T ODNOSA NORMALNOG I TANGE.NCIJALNOc;,
NAPONA QQ ~ZOR~
PO P. D. CUDAKQVU

50

40

.,
......
.,c:

'-E
()

'c:"
o

Cl.
to

--t>,
..lo:

-1

'0

t>,
..lo:

~ ~ o L...-o......, -

.,-L--L--...J.
/ -....J,
.0
O1

E.=~-s
o. U HLADNOM 5TANJU ZA
RAZNE MATERIJALE
51. 51 NAPON SMICANJA

D,Z

D.'

0,'

D.'

1,0

.E=s

b. lA CELIK ~A 0,13+ 0,10 ~C

PRI RAZNIM TEMPERATUR,

KOD PROSIJECANJA I PROBIJANJA

IV 3. ProracuD sila prosijecanja i probijanja

U proraeun.ima koji se koriste u tehnickoj praksi od presudn1:>g ZJlaeaja
za odredivanje sUe prosijecanja (probijanja) je maksimalna vl'ijednost napona
smicanja ili cvrs1.oCa smicanja 'rm. Napan smicanja kod prooijecanja (prohijanja)
niJe ko~-tantna velicina, nego se mijenja u :.:avilsnooli od relativne dubine prodi-

I"anja prosjekaca (E = z) po odredenun zakonitostima, u zavisnosti od vrsLe mas

terijala i temperalure defol'Inacije. Kod prosijecanja (probijanJa) u . hladn<>m
~tanju (51. 51 a) moze se u.oeit! da sa poraslom tvrdoee materiljala raste i najveea
vrijednost napona smicanja ('t m), dok relat.Jvna dubina prosiJecanja (Eo,) opada.
Kod rada pri povisenim temperalurama (s!. 51 b) ua odredeni materijal evrstoCa
smicanja <>pada, a relativna dubina prosijecanja raste sa povecanjem tempera-

ture.
Za nominalne I SlVarne napone smicanja vaie analogni zakljucci kao i
kod istezanja (poglavlje II 2) .
Nominalni naponi u momenlu ra7.dvajanja materijala:

Fm
Ao

cyrstoea isLez811ja: O'm

cvrstoCa smit:anja:

"t'm

'It

(Ao =

Fm

(Ao

Ao

d2

= 'It

"

po sl. 6),

po sl. 49).

Stvarni naponi u lSloj f.a7.i opterecenja materijala:

-

F,. -

istezanje : k m
smicanje:

Fm

A., (1 -

Am

'tn",

--

'I'm)

Fm

it

d (s -

lv,)

,
-

Fm
A., (1 -

..,)

U ovim obrasciroa je:

Fm

sila u momentu razdvajanja,

preena kontrakcija probne epruvete u momenlu
pOCet.k~ lokalizacije deformacije,

lv,

s
Stvarnl naporu

5U

veei

00

relallvna dubina prosijecanja (labela br. 9).

nominalruh:

k m > O'm

1 't m"

> '7".

Jer je Am

< Ao

Kriva zavisn06ti SJle prooijecanja (probijanja) od apoolutne du.bine prodiranja pl"06jekaca (probojca sl. 52) iroa sliean tok kao i kod odsijecanja na makazama (sh- 36).

r
C

:;

4.. 1

L LO~_-S---+::DZ

S/.5J SILA P!!.QSlJECANJA KOQ

S/.5] SILA ?PROSIJECANJA

ICAO
#2'7-;=
__
FUNKC/JA

]5

1S

t
=
APS._ DUBIN!

ALATA SA lAKOSENIH
REZNIH IVICAHA

PRODIRANJA PROSJEKACA

--6
1 S r.dnji probojae

) Soini probojae
3. Piaco 70 probijaflje

-L

i Drioc lImo
S- Oprvgo dr ioea
6 . GornJO ploco

~~~~~~~~~~~~ -~ -L2

F:

7. L

If'"

...

SI.5i VISESJECNI ALAr 5A RAlLfCITO'"' DUllNOH PR080JACA

'ABEL
CVRSTOCA SHICANJA

c: -"..
'-,,0
.....
Q::

oQ

H
GOST

1 Ct!lik

Ct!lilt

}
.

J Ct!lik
:---- -rCelilt

- 5.

C.lik

6 Ct!lik
7 C.lik

,E

10

.-- .- - -e. OSH

S t 3'-}

S t )(-1

51

_C_ '~
C )1

C.IUO
t.1330

et!lik

35

t. "3D

'A

eelik

"

Celik

i5
c. 1530
---.
)'8
C.lliO

--

C 35

CH
C BSW]
-

C 19iO

C 100W}

,-

900C

'OOC

" --- - ---,

- ---

-I)

If

- 9J - -

11
lJ

6
6
9

3
3
6

-3.

16

'9

18

10

}'

I'

'0

, --

JJ
).

---

100C

lJ

Sf 50-}

C 10

15
}O

U~]

C. /1]0

10

C.06'5

It.,ik

)'to

600C

st 60-1

I} leellk

DIN

r ...

1ig/mm 1
1("./0[,0 sm/caflJo
PRI TENPERATURI

I J A L
ODGOVARA PRI811!NO
R

C. 0)' S -3
t. OJH
---, C.. OUS
5

PRI POVI5ENI,", TE,",PERATURAHA_.

JUS

br U

jO
'r
f-}E-.
1i
I-- . JJ

"
11

11

Dio kl'ive OM prcdoeava pTVU !azu prosijecanja (prema 51. 43), a MR

drugu. Sila ne pada t.renutno n.a nultu vrijednost, jer je potrebno ulrooili izvjcstan dio !tile za savladavanje otpoTa trenja za protislvivanje jezgre, !.ako da diD
RD odgovara t.recoj fazi.
Teoretski. sila prosi.jecanja 1 prObl)anja bi t.rebalo da budc odredE'na na
osnovu lang(nc.ljalnih (-r), i normalmh napona (0'), koji se )avlja)l1 u ravni prosijecanja (51. W). Mcduhm, ovom analizom se dolazi do vrlo kompllkovaniit
obrazaca. kOJI sc t(~ko mogu primijeniti u pra]u.i. Zalo se kao iskljuClVi kriterij
n odredivanje sUe prosijecanja uz.ima uticaj tangoncijalnih napona.
511.a prosi]ccanja (probijan]a) za alate sa paraJelnim reznim IVlcama sc
odrcdujc po obrascu:

IF =-

L .S

'm kg

('H)

gdje je:
L mm -

smm
"t",

kg
mm-

opseg dijela koji se prosi)eca (probija) iii opsc.g pJatine,

deblji.na materijala,
cvrst.o<:a smicanja.

P06cbru sluca)cvi :
1. Okrugla platina pI ccmka d, L

F'

.... d . s . 'Tm kg

1':

I.

(44 a).

2. K\'adratna platina stranice a, L '" 4 a

F -

oj

a .S

":m

kg

I.

3. Pra\'ougaona platina sa stranama a i b, L = 2 (a

IF . :!.

(a

+ b) . 5 ":m kg I

(oB b).

+ b)
(44 c).

Ovako proratunata sila prosi)ecanJa se zbog neravnom]ernOSll debljine

matenjala, kao I tupljenja rez.nih ivica alata (do kojeg nE'i2bjeino dolazl u
E'ksploataCl]tl povecava za 30~/~, tako da je stvarna sila no osnovu koje se odrcdu)e maSina (pr~a):
(45)

Iz bra c (H)
\;dl do) . ,I .. pr
. nja (pr I) nJa) upr \'0 pwpor unaln v It lIlama LSI "t", Zbog !oga pd pr I) can)u t r Ih m l fI)al'
("t m v . ). Ili ma rl)a la v c d bl)1Il
IS). odn "1110
(1..1.
1 doC I do pr
m) rn
pora La sill'. D bJ .
~I('
ublazi? 0 0) por t. postO)C rt nn mn.
1.

lati a

l,ako ~

nim r "nim ivir m o

Z k
n) e ro!wih I Ie" kod pr 'IJ canj
IZvodJ na pr t nu Ul prDSijccanj ' (La la br 13). )('r prosJ ~no jN ro - radni komad 0
J r vno. dok
e osla ak lrake-o padak krivi. Kod pr blj nja je obrnu\(). ?robl) no )ezgro
je otpadnk i ono
knvI. dok je
Ldlak - radru komad ray. n. zalo se Z'lkoSen)e izvodi na probojcu ( bela br 131.
V elt~i na zako.s nja H I uj!ao
se blr3Ju u zaVISll tl od d bl) tn matnjnla u granicama:

za s
La

3 mOl

s> 3 mOl

2s

Ukohko se Izvode veCa zak -. nJ a . lada usl) d vel ' h deformacija dola:d
i do krivljenja radnih komada. pa jc nakon pr ' j(>can)a polr boo komade
r.avnati.
Sila pro ijecanja (probljanja) kod alata sa zakoeienim rcznim iVlcama se
moie izraeunali po pnbltznom bra eu :

IF. .

k . L . s . "t m kg

(46).

koeucijent k ima vrijedn.ost:

za

H . s

Ul

H = 2s k = 0,2 -;- 0.4.

0,4 -;- 0,6.

Sa poveea njem vrijedn sCi zako~ nja H , opad.a maksimurn sileo aU raste hod
p r osjek a~a (sl. 53).
Obr azac (46) p rcdslavlja vrlo gl ubu aproksimaci)u i mD!e se koriBtiti samo
k.od brzih i ma n je laCnih p rora~u n a . B. ZVOTOno je t.eorelski razradio ova) problem i doSao do sloiemjih, ali u svakom sluCa)u laCniji h obrazaca ui pr ra e-un
sile pr09ij ecanja, p robijarlja i z3lSIjecanja Iprosijecanj3 sa savijanjem). OVI obrasci su dati u labcli br. 13.
Zako6enje reznih i vica ala La n Ije preporucljivo izvod:i Li kod pr06l)eCan ia
komp l ikova ni h oblika.
2. Al a t i sa razlii' itom duiinom prosj ekaca (prob ojaca)
Uk oliko se konsl i viSesjeCOl ala t. za islovrem no pl'06ijeeanje (probi janje)
nekoliko di'ielova (olvora). lada se prosjekaCi (proboJci) I i 2 izvode sa razlicili m t1uzi na m a (sl. 54). Dil bi .!oC Sprtj Clio sa \'ijanje lima, prosijecanje (proLi

'ABELA br. 1J
IZVEDBE ~LAT/4 SA ZAKOSENIM REZNIM (VICAf1A

~o

NA~IN
ZAKOSENJA

08L1K KOMADA

08RAZAC ZA SILU

-K

pravouga0'!i:k:

F-2.S s T'm ,(!+O.03'f' )a+

+16(f+o.OS'I')_sE.,

/g .,

Krug:
F.}., (I+0,O}")ds t'm arc cos

OZNAKE:

F kg - si/a prosij.canja (probijanja. zastjec )

E'I - r~/ativna dubino odslj~conja
a. b mm -dimenzij~ prallougoonika
d mm - pr~cnik komada
NAPOMENA:
Tab~/o vaii 10 Hi!i:S i '<:10 0

H-s E 01
H

H mm -visino zokoi~()jo

If rad.-ugoo zakosenja
s mm - deb/jina limo
'Ift!!.i..rcrrstoca smicanjo
mm
K-komad (prov)
0- o/padak (ukrivljen)

Janje) se vri sa drla~em lima 4, koji u povratnom hodu pritiskiva~. pod djeJstyOin opruga 5, vr;i i funkciju SkldaOa. Ovim lie maksimumi sib pr Liecan]
(probijanja) \remens.k:i pomjeraju, tako da ne dolazi do sumiran' a istih.
Razlikn du:hna A I se uZlmn u zavisnostl od I!cbljme lima u gramcarr.l

AI

<=

uA I =
=

za lanje,

..1_"l'unove.
za urvJje

ViSesje~ni alat sa razliCilom duiinom probojca, kao konstruktivno rjeima niz prednosti. Pored toga St.o se smanjuje rezult.:mtna silz, smanjujc
se znatno i tro5enje alata, a poveeava se stabilOO6t prosjekata i otpornost nll
izvijanje. Normalno se tan),i prosjeka~j izvode kraCi od debljih.

~je

3,

Pro~ijec8nje

prj poviieoim tcmperaturama

Sa pove<-anJem temperature materijala opada cvrstoCa smicanja isw

(sl. 51 b). Obrasci za proraClUl sile prosijecanja (probljanla) su ~-ti kao i kod
obrade u hladnorn stanju, sarno se za 'fm uzima vrijednost za odgovarajucu temperaturu (tabela br. 14). Najpovoljruje temperature pNl6ije<:anja cellka leze u
podruOju 700-900C. pM ~emu donju granicu breba lZbjegavati. Cehk se ovim
postupkom ne mote prera(fivati u intervalu 10~00C, koji se 07.1l8eaVa kao
interval temperaturne krtlOstli.
Primjeri:

1.

Pror8~un.ati

silu polrebnu za prosijecanJe pravougaone platine dimenzi]a:

duZine b
200 mm, ~lline a = 100 mm i debljine s = 10 mm,
Matenjal: ~ellk c:.0245 (St. 34-2).
a. Sa paraJelnim reznun lvicama alata s:Ua prosijecan)a
(obrazac 44 c)
F = 2 (a

b) . S

. 'f m

lz t.abele br. 4
kg

"t m

F = 2 (100

= 30 - - ,

rom'

+ 200) , 1030 =

180000 kg = 180 t.

Slla prese (obrazac 45)

FM = 1,3 F = 1,3'180 = 234 t.

b. Sa zakosenQm reZil'lGm ivicom prstena za pr06ijecanje.

S ob7.lr ,In da Je s = 10 nun > 3 mm, uzima se zaJoo5en]e H

s = 10 mru.

Ugao

Ulk~ja:

2H
2 10
- = - -= 01
b
200
'

19cp =

5 50'

<pO

<

'P

0,102.

Sila pl'OSIjecanja (labela br. 13)

F = 2,5 . s . 't'm

r a + 1,6 (1

+- 0,05 cp~

s~ ~.

/.

Iz tabele br. 9
Eo. = 0,45

= 2,5' 10 30 /100

+ 0,05 ' 0,102) ~OO . 0,45_1

1- 1,6 (1

0,1

= 129000 kg = 129 l
F", = 1,3 129 = 16B l.
F

KoefWijent smanjenja sile

Fb
129
k = - - ""
F.
ISO

0,72.

c. Prosijeca.nje se vrSi u vrucem stanju.

Pr.i temperaturi t

F = 2 (a

BOOC iz t.abele hr. 14, za zadani matenjal:

+ b) . s . 't"m

= 2

(100

200) . 10 6 = 36 l

= 1,3 F = 1,3 . 36 = 46,S t

~ Fe _

F.

36
1BO

?
0,_.

U komadu celtCnog li.rna (t. 1731 - Ck 60, stanje

s
1 mm, probija se otvor preCnika d = 50 mm.

poboljsano)

debljint!

Odrediti silu probijanja.

a. Sa paraJelnim rezn.im ivicama alats..
Sila probijanja (obrazac 44 a)

= 'it. d . s . 'tm = 'It . 100 . 1 . 76 =

FM = 1,3 F = 1,3' 11,9 = 15,5 L
F

11 900 kg = 11,9 t

b. Sa zako&enom reznom ivicom probojca

s = 1 mm

<

2H

tg ql

== "d-

3 mm zakooenjc H = 2 s :... 2 . 1
22
= - 50

0,08.

ql0 -

4 40'

<

5,

2 mm

0,0815.

q>

Sila prohijanja (labela br. 13)

.
H-s E,,.
F - 2,4 (1 ,- 0,02 ql) . d . s . 't m . arc cos
H

arc cos H-SEo.

=- arccos 2-1-0,14

arc cos 0 8 "" 0.643

'

= 2,4 (1 + 0,02' 0.0815) . 50 . 1 76'0,643

F"
k

IV 4. Rad

5 850 kg

5,85 t

1,3 F = 1,35,85

Fb
5,85
=

F.

11,9

prosij~cania

= 7,6 t

= 0,49.

i probijanja

Defonnacioni rad utr~n nn pr06ljccanje i probijanje se moze

pomavajuci F ro F (z). kilo integral:

izra~unati,

Fdz.

integral pred<"tavlja povrSinu ogral'l.Jtenu krivom OMRD i apscisom z = s

(sl 52) . Ako se srednja vrijedn06t sile u intervalu od z
0 do z = S OUUla sa

OV3)

F". lada se pomenu\.a povrSinn mo!e zami)cniti povdinom prnvougaomka OCBD

pa jl' rad

=~

F dz

= For s.

o
Uvodcci faktor x kao odM-S srednje

malcsimalne vrijedn06tl sile

ill

For

xFm

dubjj<l so! Obra7.3C za rad prosijccanja (probijanja) u

kona~nom

obhku:

W -" x . F m

F 's
kg mm - x -~- kg m

(47).

I UUO

Ukoliko se radi sa dva razlitila malerijala (sa -rm -- 30 kg n i "t m ~ 60

rrun-

kg~),

rrun-

isle debljme 1 opsega, tada ce maksimalna slla prosijecanja (probijanja) F m, za

malenjal sa
60' bili dva putn vcca od s.ilc 7.3 -r"
30. Medutim. srednj;.
vrijednosl sile F" . x Fm ce sc povceaLi sarno z.a 30-10":0, jN se relaLivna dubina prosijecanja (.., tabela br 9) smanjuje, sto znaci da pri]e dola1.i do razdvajanja mate-njaJa. Zbog toga i faklor x mora biti proporcionalan rclativno] dubini prosijecanja ..,. lz tabelt' br. 15 po V. P. Romanovskom se moze uoeili cia
faktor x opada sa porastom debljlJle i i>orastom cvrsto<:c rn.1len]aia . L<;lo tako
ce i rad za drugi malerljal blli 1.a 30-le~/o veti od onog za prvi.
Rad prosijecanja (probljanja) k'xI alala sa zak05enim reznim iVlcaroa se
odreduje po obrascu:

'In -.

W=

XI

Fm (s + H)
- 10~kgm.

(48),

gdJe ]e:
maksimalna sila prooijecanja (probi]anja),
visina zako.scnja,
debljina materijaJa,

F m kg H mm 5

XI

mm -

F,.
Fm

faktor koji za meki celik irna vrijednost:

za H "-' 5
za H = 2 S

XI
XI

= 0,5 -:- 0,6,

= 0.7 -:- 0,8.

Primjer:
1. Proraeunati r<ld prosijecanja za podatke prema prvom primjeru
nog poglavJja.

IZ

prethod-

a. Rezne ivice alata su paraleine.

Rad prosijeoanja (obrazac 47)
W =

Iz tabele br. 15

Fms
1000

kgm

= 0,4

Fm = 180000 kg

s = 10 mm
W

18000010
0,4 - 1 000

720 kg m.

TABELA br.15
FAKTOR x ZA PRORACUN RADA PROSlJECANJA
--

DE8LJINA MATERIJAL A 5 mm

jfg

HATERIJAL

-- -

m1

~,

_.= F=l-~-

1- 1

<1

14tH; etli/(

l5- J5

0]0-065 0.65-0.60 0.60 -0.50

o,~ 5~0.35

etli/( srtdnjt t ... rdo~t

J5 - 50

0.60-o.SS 0.55 -0.50. a.50-a.L}

o.~o-a.]a

Tadi

50.- 70.

Ql5-0.0 all-0.J8 0.J8-o'JJ D.Ja-o.}a

etlih

Aluminij

__

bokor(iartn)

0.75-0..70. 070-0..65 0..65-0..55

'--._- -"--

.-

-- - -

m/stC
1

o
loomm so

GHT

'.

GMT

L
10-

DHT

~oo'"'"

"'-It

(.a.)

lOO~\
F.rO),' Fn

Fn

100

ol__

I,

100 ,
I

,F.rr"c) I

.I

b U-U rh}
t ,_
_,

100

GMT

DMT

oL

a u.U(.G)
t ,_
_I

o.5a-0.~0

0.50 '

,
-

DMT

GHT

c. F.F(,cJ

SO

, - Wit

" 0

DMT

d,f.frhJ

51.55 8RZINA I 51LA PRE5f KAQ

EUNKCIJA UGLA KRIVAJf L
HODA PRIT/5KIVACA

---.c..

_a--,c

..._-"c.

15

10

4J

15

'7L-__

'0

40

10
50

fO

JO

JO

10

.0

....

LI..

10.

10

10 ....
1S 10

h mm

o. He .Ht""

.,

10

~ i-~

r-'

SO

.,

4S JO 0

to

'0
70

10

f()

t-J..-,,.......,......-T'--!/OO dF,,)

LI..

h mm
H a.5H,....

b. He .0.75H",.,

C.

51.57 UTICAJPROMJENE VEL/CINE HODA ,vA 51LU PRE5

b. S3 zako ('nom r T.7lOm I\'com pro lena za PI' ij clln)c

R:.d (obrazac 48}
W -

0,55,

XI

Fm (5 .,.. ll)
Xl'

1~9000kg,

F",

o :i5

kg m

10mm,

10)

129000 (10
1000

loeO

10mm

1420 kg m

IV 5. hbor ma,ine
S obl.irom da ~c pr ]tlCJnJ', pr bljlln)<' I OSLale opt'raClJP ra7.(h aJanJ
mnLcri}ala rade g u,v ~ l]uCivo na krivaJnJIT1 pn:'S<lma Il:k c n ar 1 kolJ na911i.m). to C ~ U 0\' m poglavlju raz.malra' oni parametn kriv jruh pr
kOJ.
su od odlu~ujuccg z:nataja :z.a OVU vrstu It'hnologi]l'
Sila i rad prefic ~ pr(ko kr vaJnog mehanizma (sl. 5;;) pr(,11061 na pr tJ kJvat a !U ovog preko alallt nn radm predmeL Trenulni polo7aj krivllje (eksc '. tar, tu kolWno :POlupr~mk r)]c odrN1 n uglom 0. od d ]e :nr~v!! 1..1l:ke (DMn
Ovum polofllJlI odgovara poloi.aj pr,;n()~ne polu!:;!! (dlli.ine I) poc! URlon! 3,
RoLaciJa kn vaj od polo7.aja A (0.) do DYlT, lransf~ 9C 11 t.ranslaCl]u prttl.
sklvata od I:ltke B do D:.tT z.a iznos h. koji S0 07nncava kllO u'nu m hod pnllskivacJ. Ro:.aciji km'8Jt! :!..'1 IJ.
180' od GMT dt) DMT odgovara ukupnt hod
pntis.luvala H
2 r. Kod dalJl'g proracuna paramctara knvaJmh presa u.woJena Je met.oda H. Makelta.
Iz sl. 55 se V1W da je
h

r-:

+r-

I cos ~ ~

SUI

006 ~ -

-= -

r cos a. = r (1 r

sin

0. ...

vl-=-sin! ~ '"""

h ~ r (I -

cos 0.)

cos 0.) + 1 (1 -

CO!;

~)

A. sin 0.

vI _)'2 si.n~ 0.

1(1 -

1-- ).~ ~In:i

0.).

Za krivajne pres<! se od.nas A. nalazi u granicama:

,

si.n~

Sln 0.

,.,.==---!""

1
4 ' 10

~-..:...-

0,25 To 0,1

pa se moze primijemti pnbhtsn obrazac za cos 13"

cos

tako da jc hod

priti.skiva~a:

(a).

Brzina

prit.isk.iva~a

(to je brnina deformisanja obra<1ena u poglavlju

0 tome da

U 3. 2), dobiva sc di!erenc:irnnjcm hoda po vremenu, vodeC.i ra~una

je ugao

Cl

funkcija vrcmena t.
w't =

"ltn

30

.t

gdje je:

w Sec-I

ugaona brzina krivaje

--

broj okretanja krivaje

n . min

dh
dt

u =

dh
da
=-. -dt
da

dh
da

=w - -

pa je brzina pritiskivata:
u = r . w. ( sin a

+ ;

(b).

!'in 2 a )

U prvoj aproksimaciji, radi pojednostavljenja a.nallie (jer se ovdje ne

razmatra loon strukcij a, nego lehnoJ05ke o.sobine prese) moee se bez veOe greSke
zanemariti odn.os A, to fest uzeti da je

A=

"" _1_ = O.
DO

Uz.imajuCi proonje u obzir, mogu se postaviti sljedeOi odnosi:

-

Hod
h

pritiskiva~

h (a)

= r (1

kao funkcija ugJa krivaje:

- cos a)

(cl.

Ugao krivaje 'kao funk~ja hoda pritiskiva~a:

h

a = a (h) = arc cos (1 - - )

r

(d).

Brzina prit:i:skivalla kao funkoija ugla krivaje:

u = u (a) = r w sin a

(e).

Funkciju u = u (a) prikazuje q.ijagram na sl. 56 a gdje je uzeto:

H = 2 r = 100 mrn;
30 w

3010

"It

"It

n =--=--

= 96 -

H
~

= 50 mm

= 10 sec-I .
I

(lito znal!i da pritiskiva/! prese ima u rafalnom

radu 96 radnih hodova u minuti).

min

Br2Iina prit.iskival!a se mijenja od maklsimal!ne vrijed.n.ooti r w = 0,05 10 =

m
= 0,5 - - za ugao

sec

a. = 90, do vrijednosbi nula za a. = 0, po zakonu sinusne

promjene.
-

Brzina pritlskival!a kao funkcija hoda:

UmtavajuCi vrijednost iz obrasca (g)
sin a

==

vI -

cos 2 a.

1r

1-

(1 -

)2 =

V~
2

u obrazac (e)
u = r w sin

a = r w~
r

V .!.- 2

dobija se konal!an oblik:

u = u(h) = hw

~1

(fl.

Tok funkcije u = u (h) prikazuje dijagram na 51. 56 b.

Ako se pod uticajem tang<'nci)alne sUe Fr krivaja obrne za ugao d a, tapa
ce se pritisklivac pomjeriti za izn06 d h i ostvariti 9i..\u F. Rad tangencijalne sHe
mora biti jednak radu sile pritiskival!a.
Fr r d a = F d h
dh
dh
Fr = F - rda

= F~

da

r(ft"

= F

rw

Ak<l se za u uvrsti vrijednost po obrascu (b), tada je tangencijalna sUa

FT = F (sin a.

+ ;

sin 2 a)

(g)

iliza
).. = 0

FT = F sin a.

(i) .

odaklc se dobiva da je sila na

pritukiva~:

Fr
Sin a

fo' -

()

Pod pretpostavkom kons1lantnog obrtnog mom p nt8 Jt' i tangC'lCIJalna !:lla neprom]t'nl)iva veli~na (za r
canst). Odnos tan encl]alne 511 Fr. I nomlnaln
(nazlvne) sill' na priliskiva~u (F,J je slalan
... sin

(k)

II"

Ve\i~na

ugla
od 10 do 35,

11"

kod press za prosijeomje i prob')snje se kreCc u granieaml

Zamjcnom vTljednosli (k) u (j) dobiva se sila nn

F"

prittskivn~u

pr
(I)

sin I1a

fa 51. 56 c je pnknzana zavlsnosl F

F ... F (a)...
~ podru~ju

a.n

30'

<

a.

F (a) za a."

.!!
- sin 30'
sm a;

0:

30

2 sin a

90' sila ns prittskival:u opadB dOSlizuci !ivoj mml-

mum za a. .. 90"
F~

Za 11 '"' 0 sUa nn pntiskiva~u postale beskonal:no vl'hkn: Da bl se presa zutttila

od preopteretenja, ubacu}l' se slgurnosDI urcdaj, ko;i u momentu prckoracenJa nominalne sill' prese iskl)ul:u)e eif'ktro1.amaJDI pogon. Nominalnn sila prese
oshje u podrul:ju od (l .. o do a = a. konstantna.
Zbog toga se za proral:un lehnoio!kih process uvooi pojnm
tiskival:a prese, a ko}a se odrcduje po obrascu:

F.

F ..... - ,-

Sin

".nni~ne

sill' pri-

sin a."

(49)

Nominalni ugao 4a kojim se kod krivajnih press dcfinie puno iskoriMf'nje varlra u zavisnosti od vrst .. prt'sa 1hko jt> npr.:

za prese za prosijecanje i probijanje 4a = 10'

za

kova~ke

prese .

-7-

35

Fr
"
--=Fa

23

za prcsc za prcsovanjc istiskivanjem .

za prcse

Ul

Cl n

= 45;

~'T

-- -

Fn

5
7

duboko izvlacen.je (npr. za liz-vlacenje

FT

poouda)

ex n = 75; --=-

Fn

29
30

Po prvom kritetiju za iz-bor prcse za prosijecanje (probijanje) mora bili

ispunjen uslov da je:
(50)

gdje jc:
F m kg -

maksimalna sila prooijecanja (probijanja) prema obrascirna (44 do 44 c), i1i tabeIi br. 13.

F. kg -

graniena sila ptiLiskrivaca prese (ohrazac 491-

Sila F. trcba da bude oko 30"/0 veCa od sile F m, da bi se uzelli u obzir

eksploatacioni faklori, tako da se zadovolji uslov po obrascu (45) i da je:
FM

Fa

I.

1.3Fm

(50 a).

SUa priLiskivaca se moze prikazatJ i kao funkcija hoda (analogno kao kod
transformacije obrazca e u f)
(m).

Nominalnom uglu ex n odgovara hod pritiskivaca

hn

r (1 -

cos ex n) =

H
2 (1 -

cos ex n )

Nominalni rad koji presa mo.ze da ostval'i je:

Wn :. Fn h n . Fn

(i-cos ex n) kg m

, .

(51).

Ovaj rad se moze predoCiti povrSinom pravougaoruka sa osnovicom h n

i v.isinom Fn (51. 56 d). Sada se maZe postaviti i drugi ktiterij, koji mora biti
ispunjen da bi presa mogla obaviti svoju funkciju, a to je da rad procesa W
mora biti manji, ill u krajnjem slucaju jednak nominalnom radu prese
W :;; W n kg

mi

(52).

Kod velikog broja lakih i srednjih krivajnih presa postoji mogucnost

promjene veliNne poluprecnika krivaje r. pa sc ukupni hod prese H = 2 r moze
podesavati u izvjesnim granicama.
DIN 55 170 - 55 177 daje slandardne vrij(dnOlSti nominalne sile prese F n.
i u zavisne&ti od toga interval pode!iavanja ukupnog hoda H. i to iskljuCivo za
ekscentar prese. Nize dani podaci su orijentacionog Ioaraktera.

8-100
8-112
20-120
32-132
40-140
50-160
60-180

63
100
160
250
400
630
1000

5-52
5-52
6-()0
6-60
6-68
8-80
8-80

2.5
4
6.3
10
16
25
40

Hmm

Fn t

Hmm

Fn t

Detaljne karakterislike daju savremeni pl'oizvodaci presa.

Ako se gornja granica ukupnog hoda u prelhodnom pregJedu oznal::i sa
HillA' -= 2 rm... a ukupni hod prese sa kojim se radi kod dO'bitne operacije sa
~
2 re. po cemu )e ~ < Hmo>. odnosno To < rmv. tada granicna sUa F. (za
~) stejl u odnOlSu prema nom.inalnoj sili prese F n upravo proporcionalno odnO&U
Hm .. : He. to jest:
=

sin an
sin a

Gramcna sila se kod smanjenog ukupnog hoda

m trcnutnog hoda h moze izracunati po obrascu:

Fo

sin a n
sin a

u zavisnosti od ugla a .

H"""

(53).

U intervalu H m n

He

1. Za ~

Hm., . su inleresantna dva granicna slucaja:

=

.
Hmu Je Fp

Fn

sin an
.

Sin

Presa radi sa maksunalnim ukupnim hodom. a nominalna sila Fn = canst

se karisti sarno u podrucju

o~

an (Na 51. 57 a je an = 30)

2. Z a

sin an Hm ..
-sIn a Hm;n

H m n Je F, = Fn.

Presa radi sa smanjenim hodom. ali se nominalna sila prese Fn

k OriS
. t 1 U pro;)lrenom
x'

o~

90 (sl. 57 c)

x'
pO d rU"lu.

k'
oJe za

(10

const

.
= 30 : H m;n = Hmo.
- 2- 0 b Uh vata Interval

. t'I pnmJer
'.
Jt
II I' za IS
u oat aI'1m 5 I u"a)cvima
za lima.
2 - < Ii. "H

,kao npr. za

F
. n- presa radi sa smanjentm hodom (ovdJ 0,75 H=,1,
sma
ali se podrutje koristenja nominalnc sile F n = const pro~iruje i lz'Jan an
30'

H. ...

3
2
4 H .... je Fe = 3

(ovdje za sin a

.,

=...::.. odnosno a ...

42' si 57 b).
J
ZnaCi da se kod procesa koji zahlije\"aju manje radne hodovc od maks maIruh podrutja punog korutenJa prese moZe proStriU.

Primjer:
Na ekscentar presi nommalne sile Fn = 10 t pri an - 30' sa ukupOIm hodom H
6..;- 60 mm (DIN 55 170), prosijeca (probija) 5e alummijski 11m
kg
(Ai 99,0 polutvrd sa
= 8 mm.). Pre~nici prosJeka~a (prob( Jaca) I debljin'!
lima su:

"m

a.

b.

dmm

140

smm

75
4

c.
35
10

Za prollsklvaIlJe jezgre kroz prst.en predvida se visina ho (kojoj odgovara

ugao krivaje ao), a poeetak prosijecanja (probijanja) se vrli na vJSim hI od
DMT (kojoJ odgovara prema sl. 58 ugao krh'aJe al).

ho mrn
hI = ho

a.
3
5

+ s mm

b.

c.

4
8

15

Prov Jeriti da h se na izabranoJ presi mogu izvclitl sva tri procesa.

Nom.i.naIni rad prese (obrazac 51)
Wn = Fn h n =

Graniena sUa

H
2 (1 -

pritiskiva~a

cos 30) Fn

15

F .. Hn -

15

10 6,0

40 kg m

(obrazac 49)

sin an
sin 30
Fa = Fn -.
- --= Fn --:..Sin a
sin a

Fn
2 sin a

-~~-

10
2 sin a

-::--:--

5
Sin

ex

TehnolOOki podaci procesa:

d . s . 'tit)
F =-- t
m
1000
x
'It .

W = x Fms kgm

a.

b.

c.

7,0

7,5

8,8

0,70

0,60

0,50

9,8

18,1

44

Fn

I_

. TO I

8
d

,5

- --1--

o.{.

}5

10

75

(I)

)0

TS

5~ 0

TO

h mm

<:

DM'

" .'mm
IZBOR PRESE

5/. 58 VZ PRIMJER ZA

}.5

-... .

}.O

lo..
0

c:

1.5

:~

'.0.16
.
,

"J !!

o. TUP PRO{1.0JA(;

III

b. lll.P PR5TEN

as

LV PROBIJANJA (Po ISPI /IvonJlmo K Iflnzlro)

I eRS TEf/A LA PROBIJAfoJlf

T.

8
~~~~~-'---'~-"'~""'---'--'--T""----'
-"-:r--'~
116

r IlS

J.

r -

10

,.

'" III

6.

3cv
..

~ 0.1

7.

~~~~==L--J_~~9~~~-1_~~~~~
O.S

D~blJlno

1.5

}.5 J

limo 5 mm _ __

1.0

RE ZNIH IVICA PROB 0 JC A

EO.,

lS

0
1.0 I.S }.O
Hod probo}co 1mm

51.60 UTlCAJ ZRACNOSTI NA 51-

51. S9 POSL )EDICE TUPLJENJA

., t'-,

+--a.1_5mm"~

3.5

'.5

s..s

8.

9.
10.

C~licni ',m

70 pruovon}. i dubolto 11 -10 Ct nj~

Dtnomo I;m so mollm
sodr loj~ m Slllcl}o
D",omo lim ""I,ltlm
sodr rOltm slllcilO
Ob/~nl itll int ', m
Mrsing - mtlt
Mtsing -po/u/"rll ,
Ivrd
Bollo r-mell
Bokor-polu/vrd ,
t;rd
Cist; olumintj
Duroluminij

51. 61 DIJAGR~'" lA ODRED/VANJE Z~ZORA (Po E . Gohrflu)

Odgovarajuci podaci za prcsu:

a.
arc cos (1-

0.1

Fil

:! hi

II

b.

330 40

- I

42 0 50'

9. 1

!> 1ll 0.

7.4

c.
bO~

5,B.

a. Presa za ovaj proccs zaciovolJava jer jl:

Fm

7.01 ": F,

9,8 kg m ., W n

b. S obz rom da jt:' F m

7.5 I -> F,

F,
( Fno

9.11

40 kg m.

7.4 t radicc $t:' nil polo ukupnog hoda.

0,560
pa

ce

1,31

30 mm

bili

lOt> F",
W

IB,I kg m

<

Wn

7,5 t
~

40 kg m.

c. Za ova) proc,'S izabrana presa ne zadovoljava nim pod uslovom :

44 kg m "W"

40 kg m

I V 6. Zazori i tu lcra n cije izrild c a lola

I~ml'du pros)ekaca (probojca) pr cnlka d, i prst na prosijecan)e (probijanF) prd:ruka d I lnba predvldJcli Izvj esllu zcacnost (sl. 49)

r
Dvoslruka vriJcdnost zracnosli se oznacava kao zazor.
w

2 f = dM

d,

(5'l!.

Zozor je od bllnng znacaja u procesu prosijecanja (probljanja) jer utice

na kvalit.ct pr06jecenog (probijeoog) komada (sl. 43 a i b). na sam \.ok proccsa
(jer Eut zavisi od wI. na naponsko-deformacione odnosc. utroSak en rglje. trajncst alata Jtd. (5\.0 Je detalJnlJe razrnatrano u poglavlju IV 1 i I V 2). Zazer nema
stolnu vrijednost, nego zavisi od stanja istrosenosti alata i vremenom se pove(;;.tva. l'upljenje alala dovodl do pOJave stvaranja igala (grata) na radnom komadu
(analogn!> kao i kod malog zazora po s1. 43 b). Kod tupog probojca se stvaraj u
igJe na p robijenom jezgru (sl. 59 a), a kod tupih rezruh iviea prslena za pro&i je-

canje obrazuju se igle na trad (sl. 59 b) i konacno, ako su tupe rezne ivice i
probojca i prstena, igle se stvaraju i na jezgru i na traci.
Kdenzle je, eksperimenliSuCi sa cel.icnim limom za duboko izvlacenje de bijine 2,8 rnm, dOOao do inleresantnih podataka 0 uticaju veLi.Cine zraCnosw (!) na
silu j rad probijanja. Eksperimenle je vi"Sw sa probojci.ma preenika 10 mm, a
zraenost je m.ijenjao od 0,25 do 0,025 mm. UstanoV'io je da smanjenje ~raco.os ti
ne utice bitno na povecanje maksimuma sile probijanja (s!. 60), dok je na r ad
uticaj znatniji. Tako se sa smanjenorn z.racnoocu potreban deformacimti ra d poveCava i do 40 0/0, jer se zbog poveCa.nog trenja poveCava i siJ.a potrebna z.a lStiskivanje jezgre.
Za odredivanje veliCine zazora postOjl niz r8.7.nih izvora, od kojlh se nek i
navode.
a. Analiticl.ci

Potrebna zracnosl se odreduJe na osnovu stanja u poeetku treee fazli! p rosijecanja (sl. 49).
( =

(s -

lo,) 19 ~

lako da je zazor
w ~ 2 f = 2 (s -

w = 2 s (1 - Eo,) tg

lo,) tg

~ = 2 s (1 _ _lo' ) 19 ~
s

(55),

gdje je:
w mm -

s mm Eo, ~

zazor,
dcbljina materij ala ,
relativna dubina prosijecanja (labela br. 9),
ugao smicanja matenjala,
~ =
~ =
~ =

za meki celik .
za celik srednje lvrdoce
za tVTdi celik

5_ 6,
4_ 5,
4.

b. Tabelarno po V. Romanovskom

Tabela br. 16 daje vrijednooti zazora za rame materijale kao odgova raj uci
procent debljine lima.
c. Po G. Obleru
Ovaj autor daje zazar kaa funkciju debljine i cvrstoce smicanja materijab u obliku abrasca:

za s

w = cs v'!mmm

3 mm
(56)

w = (1,5 . c . s

0,0 15)

V't'm'

rnm

za s> 3 m.m

s mm 'rm

kg., mmc -

deblJina lima,
cvrstoca srnicanja,
koeCicijent koji se krece u granicama c = 0,005 -:-:- 0,035. Koja ce sc vl'ijednosl iz ovog in terval a buatl,
~avisi od vrsle alaLa. Najcesce se racuna sa c = O,Ol.
Kod alata od m eta lok eramick og materijala (lvrdog
meLala) je c - 0,015 -:- 0,18.

d. Dijngram po E. Gi>hrcu

Po E. G6hreu se zazor odred uj e u zavisnosli od vrste i debljine materijala (sl. 61) . Ovaj je dljagram n aplav ljen na 05novu Lspitivan ja i praklJcnih iskuslava aut ora i do bro sc s laie sa obrascem (56).
c. Tabclarno po podacima firme Schuler
Poznala fabrika masina i alata za obradu deCormacl]om Schuler daj e apsfIlulnc vrijednooli zazora u zavisnosti od vrste i debljine ma terijala (labela br. 171.
Golovo uvijek ]c bolje birati zazore na donjoj granici, r ac unajuci na to da
se Irosenjc(Tl alata isli povecavaju. Ukoliko se kod probe alata pokaze da je zazor
premalen, isti se moze vrlo hlko povecati (naknadnim bru.senjem prosjekaca ili
prstena). Tezc je popraviti a lat sa prevcliki m zazorom. Postoji mogucnost cia se
lzvjesnim granicama dimenzije prosjekaca poveeaju nanoSenjem galvanskih
prevlaka (lvrdo hromiranje), ukoliko alatn ice p05jed.ujU uredaje za tvrdo hromiranje.
Pravilno dimenzioni ra nj e alata i odredivanje izradnih tolerancija zavisi
od zahtijcvanc tacnosti (tolerancija) r rtd nog pred.mela i vrsie rada.
Proracun tolerancija zavisi od toga da Ii se vrSi prosijecanje ill probljanjc.

a. Probijanjc
Kod probijanja je potrebno u materijalu izradibi otvor nazivnog preenika
D (jezgro je otpadak - 51. 62 a), sa tolerancijom A, Jooja je pozitivna.
Za dimen.z.ioniranje alata je mjerodavna maksimalna dimenzija predme la:
Dmu = D

+ A.

Ked probijanja je preCnJ k probojca (d.) jednak maksimalnoj dtmenziji

predmeta (D m..), a precnik prstena za probijanje (d M ) je uvecan za iznos zazora (w).

d, = DOl..
dA!

d.

+w

+A
= (D + A) + VI

(57).

Tro6enje probojca se vrSi u podrucju izradne tolerancije predmeta (A).

Alat se smatra istr~nim kada se precnik probojca smanji do vrijednosti d. = D.

(ABELA br: 16
.
.
VELICINA ZAZORA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE IZRAZN4.
U PROCNTlMA DEBLJIN MATRIJALA PO ROMANOVSKOM
L

do I

M AT.':RIJALA

DEBLJINA
MATERIJA

I-}

} -)

mm

)-5

5-7

7-10

M~ltsi c.elllt. boltor , melts, mtstflg

10

Celilt srednle l(vrstoce

C=Q}O- 0.}5"" (vrdl meslng

10

II

Ttlfdl ceillt C % 0.1.0- 0,60"

10

II

I}

'--

TA8ELA Or.17
VELICINA ZAZORA ZA PROSIJECANJE I PROBIJANJE
PO PODACIMA FIRME SCHULER
'=

DEBLJINA
MATERIJALA Smm

-.

--

- '-

r
R
M A
I
A
J
L
Mestng,
Ctillt srednle Tvrdo vol/ani
A lum1ft/j umevr stort
tel/It
m~ltS/ etl/It

Q}5

--

0.01

--

0.5

0.0}5

0,75

I-

~.

0.015

- OOJ

1-.-

0.0)

0.OJ5

0.01. 5

0.05

006

US

O. ~

0.075

0.09

15

0.075

0.09

CliO

1.75

0.09

OlO

OJ}

l ,O

0.10

OJ}

all.

],l5

- -

0.11

0.05

au

0.07

-0.07
OJO
o.ll
- OJ5
- 017
0.05

0.01.

1,0

0.0 }

IU

0.16

IU}

CUB

IUS

Q}O

Q]8

O,IJ

0)5

au

af7

J,O
f-----

0)5

0/8

lUI

~J

at7

Q}O

IUJ

4JO
0.33

0.18

lUI

Q)S

IUS

0)9

Q]J

1U7
1U8

Q)8

QJO

il'J

QJ}

QCS

a.U

~e

Q.J6

q.so

1,5
1---

1,8

3,5
J,B
-1.,0

---

-- - - rU
-- 1..5- - - I.-

Q)O

lUI.

lU6

all
al3

(B

all.

5,0

Q)S

-I-

.- -

Q.19

- -

-- -

(130

QW

.. , ,
;'.

'.
,

I d. ~O''''.1ll
I

w
T

"

w
T

t.
,-T

I dHd.

'8J

dHI",e.,

,
v-

,/

,, /',

,, ,
,, ,
I

~w J

I
t

1/

01".,.'

0''''01'

b. PRCtSIJ",,;.A t!,Jf

a . PROfJ..I/..ANJE

E L I

~ I N A

Nazi"n a mj~fa pr.dm./a

--lIra dna to/uancija predme/a

Izrodn. tol~rancij.
alata
~~

minima/no

0,,,.., ,- 0.;1

ProboJocProsjl!koc
f--.- Prslrn
Probojor:
Prslrn

-;1

maksimalna

Hjeroda l'n a mjUO pf(!dm(!ta

10 dim.onz;oniranje a/ala

Naz;I'n. mjer I!
alata

.;1

----

PROSIJECANJE

PROBIJANJE

01 ",;.1-0-;1
I

d. " 0,,,,.,,
d ... d .. w
-

-0

NaJ"e.r:a '!'Jua p!',s/l!na za

prool/an ~ - pros/Jeeon)e

t--'--

Nojmonjo mjtra probojea-prosjeltai:<

--

_J

d. -dH-W
dH .Olm:.'

--.,
,

--- -- -h. _.------_.

-- --dHlmu,rd.. +I ..
dHlmtD,-d.. + I ..
- t.
.. t ..

d.y",;.,.d. - I.

.-

d'I",;.,-d.-I

SI.62 PRORACUN TOLERANCIJA ALATA ZA PROSI-:JANJ I PROSIJCANJE

b. Prosijec:anje
Kod prosijecanja radni kQmad (jezgro) irna nazivni pr~nik D (a ostalak
trake je otpadak) i izradnu toleranciju !:J., koja je negativna.
Za dimenzioniranje alala je mjerodavan mi:n.ima1ni pretnik predmeta:
D mlo = D -

!:J..

Prcl:nik prstena za proaijeca.nje (d'l) se uzim.a jednak minimalnoj dimenxiji radnog komada (Om;n), a procnik pr06jekata se smanjuje za ;zn06 zazora (w).

dM

Dm

d. = dlo! -

D - !:J.

= (0 -

!:J.) -

(58).

Troenje prstena Ide na raeun izradne tolera.ncije predmeta (!:J.), t.a.Iro da

se alat smatra istt100enim kada se pre6nik prstena poveta do vrijedtl.06t:i d M = D.
Izradne toleracije alata se odreduju po standar<lima !SA sistema (tabela
br. 18).
Jedlnica tolerancije se raCuna po obrascu:
3

0,45 VD

+ 0,001 D

gdje je:
11
D mm -

Tako je npr. za

jedinica toleranaije u rn.i.kronima, (11.\ = 0,001 mm)

geometrij.ska sred:ina krajnjih vrijednooti pr~mka u
dooti6nom podru~ju.

podru~je

D1

= 30
=

izradnih

pre~nik..

rom- do D2

,'=

od

50 mm

V Dl . D2 = Y 3050

= 38,73

mm

pa je
3

0,45'

V' 38,73 + 0,001 38,73 =

1,5611

0,00156 rom

Za kvalltet ITS (u podruqu 30 + 50 rom) oonoVDa je toleran.cija

ITS = 25 i = 25 . 1,56

= 39 l.I. =

0,039 rom.

Naj~e se u praksi zahtijeva da taOnost i2Jrade alata bude za tri kvaliceta bolja od taCnD.sti izrade predmeta koji se prosije<:a (probija).

Tada je npr. za :
Talmost lzrade
predrneta

IT9

IT 10

IT 11

IT 12

IT 13

IT 14

Thi!:nost Izrade
aLata

IT6

IT'i

ITS

IT9

IT 10

IT 11

TABELA
br, 18
"
OSNOVNE TOLERANCIJE PO ISA SISTEMU (vrij~dnosti u mikronima-O,OOlmm)

....
~
....

:!
til

:.:

I
do

TotERANCIJA

Irnad
J
do

Irnad

do
10

Iznad
10
do
18

Irnad
18
do

]0

M J ERA

NAZIVNIH

PODRUC1E

lznad

Irnad
]0
do

50

do
80

50

Iznad
80
do
1}0

lznod
1}0
do

Irnad
180
do

Dmm
Iznad Iznad

]15

}50

do

do

Iznod

'00
do

180

}50

]15

<00

500

1 I IT

1.5

1,5

1.5

1,5

1,5

I.

IT

I.

I,

IT
IT

2
~~-------I"-3
,

fO

/1

10

/1

11.

16

18

}O

: 5

IT

11

IJ

15

18

}O

lJ

25

}7

IT

15

19

25

29

J2

J6

<0

]5

"

I IT

II

1'2L~ 11_

7;
10i

II

---.3'
(- ,

<

5- r - 6

.st-sl
- 6- ' - 8
9
- -+---.-j-- ..- +---- 7

JJ

]9

(6

]5

(]

51

51

71.

58

70

8'

1/0

I}O

11.0

160

90

110

"0

"0

190

210

150

290

180

}IO

}50.

JOO

J50

!!O

,,!,O

.!!O~

570_

_- 6JO -

JJO

]90

(60

51.0

6JO

7lO

810

890

970
1550

180

}}0~70
---

IT

1(

'00 i_ l

250 +

15

IT

15

5'0 1:-0- '00

15

IT

16

10001

600

100

]60

'30

<80

580

700

750

IS

17

ISO

Ii

10'

]0

110

1<0

IJ

+-"-

15

90

1501

}I

150 j

13

18

- t-I- -

50

IT

.-

"

100i

rt3l
t-

,-

I- -

I 900 I 1100

13

610

1]00 I 1500

87

t 5Jrt t
--

100

100~

: /l00

1600
}SOO

I 1900 I nDo

(6

- -7]

52
57
53
- -+-- ---11 -- - -

8~

115

lJO

89
11.0

185

}IO

210

1f

NO I 870

-t-;;-l loo01~100
520

- .-51.
.-

<0

- - -- - --

310 - --J60

97
155

,+:00-250

-~ ---

1/50

IJOO

1<00

1850

}IOO

2JOO

}900

J}OO

.1600

----

--

1S00
-<000
--

Ako radni pre<imet nije po konsLrukLivnom crtclu LoI<:r.isnn, :noU! se rasa Izradnom tolerancljom 1I kvahtelu IT 11, ukohko nile in 'rmm rabritIum st.andardimB druk~j proplSaIlO.
Pr~jekal: (proboJ3c) , prstcn Ul prooijecan] (prool]/Ulje) rade se jeda.n u
odnosu na drugJ u tolcranci)3Ina po ~okr'tnomc odnosno aprohodnom. spoju.
~unatl

Mote sc npr. uzeti

prstcn
prosjekac

...

he '

hi '

H~

itd .

Prim;er:
1. OdrediLi Ulzor kod pl'osijecanj-a (probijanJB) celicnog 11m3

C. 1530 (C 45), dcb-

ljine s = 3 nun.

a. Po obrascu (55)
2s(I-E.,Jtg~.

Iz tBbele br. 4

';m

q.

53 kg
mm-

Iz tabele br. 9 Eo. - 0,41.

Za tvrdi cel.ik ~

-10 (Lg ~ ... 0,07)

w = 2 . 3 (1 - 0,411 . 0,07 = 0,248 mm

w

. 100:-

(\.248
3 -' 100 - 8,30/0.

b. Po tabeh br. 16
-

. 100 =

gtJ/o

w = 0.09 . 3 = 0,27 mm .

c. Po obra.scu (56)
w

c:

c: s V't m

...

0,01'3 Y 53= 0.218mm

:!!.- . 100 _ O,2~8_. 100 =

:i

730/0
'

d.. lz dijagrama po s1. 61

Kriva 1 za s = 3 rom daje

w = O,2mm

s-

0,2
. 100 = - 3 . 100 = 67<1/0
,.

TABELA br. 19
-

.7

[ABELARNI PRIMJER PRORACUNA

TOLERANCIJA

PREDMETA I ALATA ZA PROBIJANJE I PROSUECANJ

VEL I C" I N A

P R 0 BIJANJ E

I-

SKICA PREOMfTA

Nozivn a mjuo predme/o

/"\

..1

f-

ltiO~

PRO SIJECANJE
f'.

/ 1,\

-.

~
4>50
hI

L2

0 . 50mm

f-

0,,50 mm

--

~ + 0.1 m m (z a H Iv .u
Izrodno /o/eroncijo
predmeto (tobe/o br. 18) podrucju 0,,]0 - 50 mm)

L1 + 0,1 mm (zo h 1O

Nojvei:o i nojmonjo
m).ro predmeto

Om'" rO - tJ - 50- 0.1

Om ;. "~9.9 mm

NAZIV NE "'J E RE
ALA TA

Omo l.O+L1 .50+0.1

0", o, ,,50.1 m m

Precnill probojco je jednoJ. Precnill prsten a zo

prosijeconje je jednoll
no)veroj mjeri predm.to
nojmonjoj mj.r; pr~dm.to
d. -Omo,.50.1 mm
dH rOm;.'(9.9 mm
Preen'!. prs/tno zo
probijonje
dH .d ....... 50.1+0.]

Precnik prosjelloca
d dH -

dlo.p1.9.9 H7

<#>50.1. H7

fiq
-

Nojmonjo mjuo prpbojr:o. odnosno

prosj.Jtoco

~
~

tH + o.O}5 mm (zo H7 u podrueju 0-30-50 mm)

Noil/fco miero prsttno zo probljon)e .

odnosno prosljeconjf

"1.9.9- 0.1

Wh.

rtLh.

SKIC A AI. ATA

d. -1.9.6 mn.

dH .50.' mm

Izrodnf
Prst.n
to/eroncij. o/oto
Pr
obojoc
rtobe/o 16)

podrucju 0"30-50 mm)

t. _ -0.016 mm (zo
dN + I,.

d ..

/mOJ'

d"

/m." 5 0.4 .. 0.015

d"

,"'0'

.50.aS mm

d. 1m,", d. - I.
d, I",.,.) .50.1- 0.016
d. I",;'" -50.0"

mm

h. u podrucju D.]0-50 mm)

d,.IMOIj' dH + I ..
dN I ....A' ,1.9.9+ 0.015
d. I". .., .(9.!}15 mm
d. I".,,., .d. -I.
d.
"9.6 -0.016
d. 1".;.,.'9.581. mrr

,,,,.n)

e. Po tabell hr. 17
w = 0,21mm
w

0,21
'100 = 100 = "'/0.
3

Vidi se da se zazor po svim metodama nalazi u granicama 6,~~g%

ciebljine matel'lijala.
2. Odrediti dimenzije i tolerancije aIata za probijanje otvora 0 50
prosijecanje komada 0 50,10

HIO,

od

odnosno

MaterijaI je aluminijsk:i lim Al 99,5,

debljine s = 3 mm
Za.ror po tabell br. 17 w = 0,3 mm.
Kvalitet luade kxJrnada je IT 10, a kv~t i..z.rade &lata IT (1~1
= IT 7.
Prora(:un je izveden tabelamo (tabela br. 19).

IV 7. Metode racionalnog koristenja materijala

Da hi se postigli kvalitetni i &ti proojerend. komadi, &rina trak.e (B) treba

d.a bude n~to veea od irine radnog koma.da. Sa svaJce stlran.e Wine ra.dnog komada se dodaje izvjest.an clio, koj! se omaava kao rub (b po sl. 63). Isto tako
se III Jezgre ne mogu probijati jedna uz drugu neposredno i potrebno je medu
njima, tak()(!e, predvidJeti izvjestan razmak, koji 5e ()Ula~ava kao rM6t (b).
Sinne ruba i m.osta (b) zavise od debljine lima (s) i Sirine traite (B) koja
se preraduje i po pravilu rastu sa porastom ovih vel:iCina. I rnnogi dxugi faktori
IllDgu da uUI':u na ovu vrijecinost, kao six> 5U: obllk i taOnost radnog komada,
~vrst.oCa materijala koji se preraduje, konstruktivni uslovi za olakSavanje posmaka traite, slOOel'l.06t radnog a.l.8ta itd.
Velitma otpatka (rafire.na povcli.na sl. 63), zavisi. uglavnom od rasporeda
komada u traci, ali i od veli~ine ruba i mosta, sto zna~l da sa njihovim Poveeanjem raste I otpadak. Zbog toga rub i most treba cia budu to manji, s tim cia
5e ne prede odred.ena granica, kod koje bi gubitak zbog pokvarenih komada
(zbog smanjenog ruba I rM6ta) bio veCi od u9tede u materijalu.
Ako 5e nelo tetina svih komada jedne proizvodne seMje

<>zna~

sa Gn

Gil = n . A . s . i kg.
a bruto te1i.na svih traka potrebnih za IZradu dotitne sarije sa
potrOOMg materijala)

Go =

'II . AI . S . i

Go (tena ukllpno

kg,

tad.a je te2:i.na <>tpatka

Go

= Go -

G. = s . i . (y . B . L - n . A) kg.

Komad

Otpadak
/

L
51 . 6J RASPORED KOMADA
'A8ELA

W'N ~J U8A I MOSTA

I
DE8LJINA
LIMA
5 mm

.u

5 I R I

10

br. }O

lAVISNOS"

SIRIN~

U TRACI

00 DEBLJINE LIMA

TRAK~

N A

T R A K E

50

100

ISO

}SO

]SO

sao

1000

0.10

1.}

o.}(}

I.}

I,S

1,8

0.50

I.S

1J)

].J)

1,5

'.0

,,5

0.75
1,00

1, :;

(7

}.9

3.'

].9

1,0

1,5

2-'
2.0

},5

],0

1.5

1,1S

1.9

1,,9
3.0

.u

1.75

f.'
1.6
1,8

1.00

2.0

1.1S

,t5O
1.7S
] . {)(J

1,5{)

Bmm

},O

2.5
2,7

1J)

2.1
2.5
1.6

},O

3.0

2.0
2,0

11
l5

1.S0

1,5

(00

},5

( 5{)

3.0

l5

:v

{'
(0

'.0

'.J

6.0
6,0

(5

6,5

'J

6,7

5,D

7.0

3.0

11
15.

',0

Q
45

:v

'l

7,}

l5

(5

5,D

'.7

.v

5,5
5,7

7,S

:v

',0
Q

',0

'.5

5,0

6,0

8.0

.F

'1

.v

5,7

6,5

8,0

' ,0

(5

40

6,0

'J

S)

7.0
7,0

8.0

~
5)'

(5

,,7

.v

3.0
].0

'.5

40

5,5

6,0

l ,S

40

6;0

(0

5,5
6,0

6,0

9
10

6,0

6,5
7,5

'.75

.,

4b
7,0

7.0
B/J

8,5

6.1

7,0
7,0

7,7

8.5
8,5

45

6.1
6,5
7.0

8,0

9,5

6.5

7,0

8,0

9,0

IQO

7.0

8,0

9,0

IQO

11.0

8,0
9,0

9,0
fO.O

lao

11,0
12,0

1:;,0
11,0

11,0

9,0

Kriterij po kome se ocjen)u)e

t.uabu oq,adak CAl:

konomitnosl

G
CiJ, - Go
A = -~ 100 = - -G:-100
b

iskori.;;t'~n)a

matcnjala

)C

prOCel\-

y B L-n ' A
- -- - . 100' .
yR'L

gdje je:

Ammf
smm

kg mm 1
y
-

broj komada doti~ne serije.

povrSina )-<inog komada.
dpbljrna lima.

~7.Ina

specifitna

A,rrunl! -

broi ~raka luna potrebnih za !zradu serlJe od n komada,

povrl-ma jedne lrake,
sirina trake,
duhna trake.

Bmm
Lmm

malt-Mjala,

TeZlti treba da procentualni otpadak bude 5to man)1 U Idealnom slucaiu je

lim A = 0 (za CiJ, = Gnl
Go _. 0
Ovo je u praksl neizvodljivo. ali se pra\rilnim rasporedom komada u t.raci
gubitlak moie znatno smanjrti. To t111stroje 1 pl'imjer pI".:)rahlna najracionaln:Je
metode kon&1enja materijala (tabela br. 21). iz kojega Sf' vidl da se promjenom
raspoceda komada procentualni olpadak mlJze s.manjiti od \rrijednosti 61,2"'0
(red. br. 1) ns vnjednost 33,2" Jp (re<! br. 4l.
Unaprijed ie nem.oguce propisati koji ce raspored koroada u traci dati
najm<'l.n ji otpadak. U praksi se normalno razmatra nekoliko varijanti rasporeda
i odabire ona za koju se proracunom ustal10vi da je najpovoljni)a. Postoje j
odredene srnjem.i.:::e za raspored komada za neke '.>bllke (kao npr. u tabeli br 22).
na 0500VU kojih se moie zakljutiti kakav raspored odgovara za zadam kamad.
sl.ican nekom poznatom geometJijskom obliku (podaci po H. Hilbert-u).
EkonomiCn05l rasporeda komada u traci se moZc ocijeniti i stepenom
iskoristenja materijala (,,), koji predstavlJa odnas slvarnDg broja komada kojl
se mme dobitd iz jedne trake (zl i teoretski moguceg broja (z,)

I " = -z. .
Z

At

100

A,

A mm~ L . B mm z ZI =

z -A

~A

100 = z -A- . 10()fl/o

L B

(61 ).

povrSina radnog kamada,

povrSina jedne trake,
stvarni broj komada k<>j:i se dobija iz jedne trake,
teoretslU broj komada (bez otpatka).

TABELA br.l1
PRORACVN NAJRACI ONALNIJE HErODE KORISTENJA HATER/JALA
'rI.1 komgdq

Polrr6no je irraditi It. 40.000 Itamado limenllt

premo pr/ltoronom crt.iv. liZ CJr/o~ sto

.A Ito .st so , oznOCI bro} Itamado u ,.dnoJ

'roc I. 'ado potr.aon brOI Irolto 10 IZ f' OdCl
14000 dil"Ovo IIno" , . ~Jn "amado.
N.,o t.lina S'I,It dlj"o'lo
Go.n A , ,/, UI.000 (' 1(J.6nJ , '. ~

d;,./O ~

ro cioflolru, lJg isltoriitenJO mo/."jo/o.

No/erijol lim '"0"6 PJ(SI Y} dtOlim~

mm

J, _ /

.'.S mm .(tob. bl:.JO)

Sir,no rubo i mosra b

Poc.'n; obi,. mo l erijo/o

Iu

loble l;mo'l9

Pretposto'llja s, do

..

ct:
I

J"

(zo, tra.a)
Go - , . S ' L l' - , S 1000 ' ~

no

Odsvrco1Vu

'0'

kg.

Bruto t.iino

Olpodo. loJinski: G.. a a. .

prO~ntualni: ~ J!!.
G.-------,,--,---.,--- - r GV~ITAK
' ::-=r.
,"olrolamo gub;

~T----

Sf prj

a 91.6

se

di"" nrij o IOOOX lOOD mm. II ItOJlh

SKICA RASPOREOA

,"01,,.,,010.
SIR INA
'RAKE

r"8

~'C}-----.-t-

'100 "

__-r--"'T -::--:---l
V KOHADA InVKVPNO SIlUro ,!.'P4~~_
POCETIIV V JEONOJ r-0TRESNO TEi.". T1I= PI/O RAOA
'RACI
'RAKA
"A CENT

POSHAK
'RAKE

- - 4 - - - 1 ' - --1'-'--1mm
, mm
0 mm
I tom
T tom
J

.g.
a.-19.4 kg

-r

~-

F-_-.

O g 0."9 .,. '"

e
9
10

,, -L- b

B-c.}O

II

SJO.} 1.5

0 - 1.5

B-;}mm

000 I.S
l!S

145

61 }

ISJ

51.1

'0.2

151

50.l

39.8

/37

,5"

3l}

1'-911

L -b

z-.]--x-.a

S-C4-1.lb

ob
a 1.5

8-,10.,,8 .. 1 LS

1000-1.5

.,.d cou.}b

'91.-

T+b

64' 1,5
'9.- 8 .. 1.5
.L~J8

x.

c.b

SIni.
6.,.L5

x . 0.615

90

111.5
1-90

a"c sin.L'"

/.03 '10.000

a=9 ,eos
.b

r . L z a.,

o'}}' D.188

1000-18.8
1}.3

y=160

1.03-10.000

80

~ II I}. J

8:r)]t

B-e s/n.,.,.
+d ccu."'}O

t9 L . ,

tg",

..

sme.
5

.--0.500

o=g eOSL

.b
o }}D.198

,.- .
L -0

/000 -19

10;}-1D.D00

88

10

.1.5

..!. -0.15
8

"-_11
S-]7

0.,9

z88

T. BELA br. 22
SMJERNICE ZA PRAVILAN RASPORED KOMADA
RAZNIH 08L1KA

SKICA
PREDHETA R ASP 0 R E D

SIR INA
TRAKE

POSHAK
TRAKE

EI

r.

\.

n
.

4
\~ ,

.....

~.

-\:
..

-'"
-.' )'1J

{b1

'II

)( m".n+} b

L-a
z._o}

8c+}b

x-m+n+}b

L
I.-oJ

8'c+e+Jb

x.m+b

MY"_ [3.
..

i'"

8c".e+Jb

x'm+b

II

I--L--

..

-~ ~ I. 1

I,..J

~uL

~
.J..X
c~~

til

11

"T

'!!. ....

f-!-'-'.
L

z __
L-ao)

..

~Uf~ ~~~..~
l..

--

..,..

"

1~

8 r c+}b

J(

L.

L
Z ---}

J(

rr

,,~\\ '"
~\V

"

'I

.m+n+}b

8'c+}b

41

\
'"

J(

BRO) KOHADA U TRACI

z

L-II
;r.-oJ
J(

"

'~~
lrZ.

r-rl

Proirvoljni ob l iN sr pr. 'voro II

poznotv g~om~trijskv figvruo
U ovom slvcoju j~ to vgooniN ( NoO
v tob~/i br.)1 pod r.dn;m brojem J)_

Iz tabele br. 23 se l"lWfe uociti cia se v.ieredn.i.m naizmjeniCnirn rasporedom okruglih komada pove<:ava st.epen iskoriStenja materijala (00 52,5n/o kod
jednorednog rasporeda, do 66,0% za n = 10 redova), ali se sa povecanjem braja
redova komplikuje i poskupljuje alat.
Zbog ~ je za odre<!ivanje opt.imalne varijante potrebno prona6i n'eki
kornpromis .izmedu ova dva kontradiktorna faktora. Treba usvojiti tolOO broj
redova, kojim se obezbje<!uje dobur stepen iskoristavanja mat.erijala, uz uslov
da istovremeno alat ne ispa.d.ne 5UVJSe komplikovan i sirup.
Na 51. 64 je prikazana konstrukcija postupnog alata za izradu podIoinih
ploCica i slienih elemenata. Ovim alalom se vrSi kombinovani proces probijanja
i prosijecanja (prema klasifikaciji u tabeli br. 1 pod rednim br. 4). PostupnoSl
se odra!ava kroz to na taj naCin !ito se u komadu (51. 64 c) prvo probija unutra~nji otvor pre~nika d = 10 mm, a zatim prosijeca komad pre~nika D = 20 mm.
Alat je cetveroredan (n = 4 prema tabeli br. 23), tako da se sa svakim
udarcem prese dobivaju 4 gotova komada.
Probijanje se vrSi probojcem 4, a prosijecanje prosjekatem 2 i ploeom
za pr.obijanje i proojecanje 1. U prosjekaeu je umetnut umetak 3 (sa precnikom
koji odgovara preen'Lku otvera komada), kojim se izbjegava ek.scentrienoot oLvora u od.noou na vanjskIi preCnik komacIa. Ovaj element se cesto owaeava kao
!,ova.c otvora. Cilindricru rukavac 10 (za vezu sa pritiskivaeem prese) se oo.igurava protiv odvrtanja zavrtnjem osigura~em 14 sarno tada ako gomji slat kod
povratnog hoda prilIilskiva~a izlllZli jz ploee za vodenje 6. Vodenje irake se obezbje<!uje sa dvije letve 15, dok hOOac hake 16 5luZi za to cia se sprijeci savijanje
trake prilikom uvla&-nja u alat. Ina~ je sklop gornjeg i donjeg alata konstruktivno sli~an s.klopu na 51. 41, s tom razl1kom !ito se ovdje, umjesto fiksnog granicnika, koristi grani~ni probojac 5. Duiina gra.n:ienog probojca je jednaka
posmaku trake (x = 24 nun). Granicrti probojac je daleko sigurmji od ii.ksnog
granicnika, ali se njegovom primjenom sirina trake povecava (od B = 90,4 mm
na B, = 95 mm). 0 ~emu treba vodit.i racuna kod veli.kih proizvodnih serija.
Grani~enje komada se postize na lsj na~in Sto je desna letva za vodenje 1[;
izvedena stepenasto, tako da je rastojanje izmedu letava do olvora za granicni
probojac Bn a nakon toga B. Pri svakom posmaku se traka nasJanja na stepenicu letve. Da li ce se prUmisjeniti jedan ill dva granlCna probojca, zav,isi od
oblika kom ad a. Kod duzih i uzih komada, gdje postoji veea mogucnost zakretanja trake, upotrebljavaju se dva grani~a probojca (s]. 67). Na s1. 64 c su prikazane faze izrade u poeetku rada. Brojevi ozna~avaju koja se operacija vrSi
kod doti~nog posmaka.
KoLiko je analiza ekonorni~nosti tehnologije 510ien problem, pokazuje i
iskustvo u proizvodnji automobila u CSR.
Sklop karooerije putmickog automoti.la S. 1200 (izvom podaci po E. Kejvelu) sa sastavnim elementima je pnikazan na sl. 65 a. K.a:ro5erija ima relativno
mali broj elemenaLa (ukupno 17), jer je koncIl'pcija tehnologije bila da se za
izradu karooerije primjenjuje domaCi lim, sa velikim plastiennm svojstvima ~
sp09ObnoSCu za duboko izvlacenje. Za proizvOOnju ove karoserije su potrebne 1
teZe rnaSine (naroOito prase). Met1utim, kvalitet lima je bio nii:i 00 ocekivanog.
tako da isti nije mogw zadovoljiti, pa se pr.iSlo i drugim konst.rukt1~nim rjeSenj.ima. Taka se razV'il.a konstrukcija karos~je ~ut:ni~og au~mobila S . 440
(s1. 65 b). Ova konstrukcija je radena na baD kvahteta Lima ~Jun se :asp~~a
galo, uz uslov da ueesce ruC.nih radova u tehnologiji proizvodnJe bude sio nlZe.

'ABELA be 23

PRIMJERI JEDNOREDNOO I VISEB.E.QNQG RASPOREDA IZRADE OKRUGLIH PLOCICA

Prosifeco se eelicno plocico preenika 0 =20 m m i deb/jine s = 3 m m. 5irina ruba I mosta b = 3 m m.
.
.
rro 1 1N01
b 20 +] " 2] mm.
PovrSlno
ploclce
A="4"=-,-=311.
mm~ Ouzina troke [21000 mm. Posmak trake ,-0+ Gu6itak u pocetku rada : kod jednorednog a:z b" 3 mm; kod viierednog a :: 0 + 2b - }O + 2:1 .. 26 m m
RA SPoRED

I(

SIRINA

8-(nI)(0+6) sin 60+

+ 0 +2b

DAN
n-redova

nzT

OVOREDAN
n=2.

TRAKE
A, mm 1

B mm

v/~ERE-

JEONOREDAN

POVR.S.!~A

TRAI(E

4~Jti. 0
L
",r-::J

<fil&J~
L

A'''['8
A, = 1000B

,~

I-'

-Pi
L-~0
oCl

oCl'

<DY~

26 000

8=}0+2']=26

~-'

A
~, ..::.L.
A

=L-a N
x
+(N-TJ

'

8=(20+]). 0.866+20+ 2,]

31"
8}
1.6000

Z." 311.
'6000
~,

8 -1.6

z kom

z,,,

8"(0+b) sin 60 0 +0+2b

Q)

z, kom

z = 16000

B =0+26

~ ------

:N.~O~ADA B~.T:~::~

= "6

z=

ISKOR!SJENJE TRAKE

It "
z

""r., '100

100-0-3

23

52.5

z =1.3
z ='000-262

23
+1

58.2

z" 8 5

'ROREDAN
n=3

n =10

I
oClf

-rr- ~'"
B:GO~),
-et)tt

\ ,I

Olt~~Q
f
aJ..!..
oCl

8 =}(O+b) Sin 60+ 0+2b

z, :: 66000

\0

t:.. ____ [ _._. _ _

Q)

8= l(}O+]) 0.866+20 +2 ' ]

311.

66000

z,::

B" 66

210

z:: 1000";6]
2J

+2

61.5

z=I29

8:: 9 (}O .. ]) 0,866 + 26

8 =206
.

l06000

z, :: 056

z=I.]]

66,0
i

""0 } H, '"
-

"'I

.!l
8

..L
.1..

b. RADNI

DIJELOVI ALAfA

/.

@ ~ 36_ ~'03~'_
-"~~-: ---W cb 1
~104 1

~~

~t

~'!J6 ~

o
SI

.- . ~

.Ii.

.~.

-~-~-----------~

L,],.J ;

.j

0J
cbt 1'1 ~

i'
j

r'~

.!!.

o. "OCRr ALAlA
6' KOftSTRUKCIJA POSTUPNOG ALMA

ZA IZRADU

POQLoiNIH PLOCICA I SLiCNIH ELE'1EttATA

..... 1

<:>

}~ '-!. ."'; l

,... :u ....

...~-~
~-,

iI

~.;i '~

,.. }'

,... },

)
I
t: .

IZGLED KOHADA

d. POLO}A) TRM(E U

I POSHAK

11. POSHAK

-]~-

\
111. POSMAK

IV. POSHAK

V. PQS'1At(

c. FAZE IZRADE KOD POSTUPNOG POH)ERMIJA 'RAKE

Ots,.ft ir ',mo

"QtSjtl:1 IZ ,fin?.

Poz.

:K0tr1 MAT E R I J A L

PR',.,JEDBA

SI.6' f5QNSl'lIJKctJA ~QSruPttQ~ ALATA Zd IZRAQU

PODLOZNLH PLOCICA I SLICNtH KOMADA

,-

I)

15 I} 16
-;-r

~ ~>+I ...L

Prl!dnjl

ooklopac ("auba)
J. Prl!dnjl dl!snI blotobron
)
Prednjl III_"I blotobran
~
Prl!dnjl SpOjnl nosac
5 KrOll

6 Pr I!dnja

"1-"0

IIrata

7. Prl!dnla dl!sno lira ta

8. Zadnla Illeya IIrata
9 lodnjO d.sna uata

o.

KAROSERIJA

I I

.!.. ~ L!.
I

18

!iJi!!.

10. L 'II! '" no sac nogostupa

II . O_SM nosac nogoslopa
I} illl!lIl 1I1!.-nllt (luova s blatobranom)
IJ

Ot!snl lIelMk
U . ladnjl Ilje VI blatobran
15 . ladnjl dl!snI blatobran
16. Polliopac prtlJainika
17. Zadn/I spolM nosac

18. 1adnll spolM nosoc

AUTOHOBILA

S. IJOO (e/ementl

1J

1-18 )

18 16 15 If

b. KAROSERfJA

AUTOHOBILA

S.

UO (e/emen II

51.65 POJ)JELA . VANJ5.KIH DIJELOVA

1-}9)

KAROSERIJE

EUT!:J1CKlH AU rOMOe/LA

Karoserija 5e sastoji 12 vecih dijelova jednostavnog oblika i sa 5rednJim dubinama izvlaceoja. Broj elemenata karo5erije S. 440 je za 11 iii 61"/0 veei nego kod
S. 1 200. Tako se, na primjer, krov karoseITije S. 440 sastoji iz 6 dijelova (61. 66 b),
vanj5ka povdina vrata iz 2 (51. 66 b), a unutra~nja iz 3 dijela (sl. 66 c), dok je
kod karo5erije S. 1 200 svalti od tih dijelova izraden iz jednog komada. Stepen
iskorutenja materijaln za izradu krova i vrata je kod S. 1200 bio 520/0, a kod
S. 440 se poveeao na 5J<J/o. Razdvajanjem dijelova se postigla izvjesna usteda u
materijaiu. Dijelovi su se smanjili, pa 5U zbog toga za izradu koriStene lak~e 1
jeftinije prcse. Medutim, kod sklapanja dijelova u karoseriju kod S. 440 je poveeano uCeSce varilal:kih radova.
Op.ti stepen iskor$tenja materijala po E. Kejvelu za cijelu karooeriju
S. 440 je u poI!etku bio doota nizak - svega 55%. PoOOljSmja u tehnologiji proizvodnje su dovela do poveeanja 5tepena iskoriStavanja mater1jala na 60%. Tu
se prvenstveno rnisti na istovremenu izradu dva dijela kao: simetraenog lljevog
i desoog dijela (sl. 66 d), dva. desna 1 dva tijeva d.i.jela (s!. 66 e), dva po obliku
slicna dijela (kao sto su poklopac i prlljafnik na sl. 66 f) itd. Ovim 5e p05tiZu nc
sarno ~-tede u matenjalu i radnoj snazi, nego se dobiva 1 na kvaliletu otpresaka .
.Daleko veea tablost se pootiZe sa jedrum alatom za presovanje ill lZvlarenje dva
simeLriOla komada nego alatima za izvlacenje svakog dijela pooebno.
Daljim racionalnijim koriSlenjem otpaLka, koji nastaje kod lZTade n.e kog
dijeLa, za i.zradu drugog elementa (61. 66 Ill), stepen iskoriStenja materijala za
karoseriju ovog automobila se popeo na vrije<inost 63%.
PrUnjer:
1. PrOl"Cltunatl diroenzije alata (po 51. 64) 7.a izradu podloZnih ploClca prik=anih

na 91. 64 c.
Materijal je aluminilj Ai 99,5 debljine 5 - 3 rom;
Za7.or po tabcJi br. 17

w = 0,3 mm;

Sirina ruba i mosta po tabell br. 20

Sirina trake (tabela br. 23);
B

(n -1) (D

+ b) sin 60 + D + 2 b;

Uz;im.a se cetverorednl raspored (n

(4 -

1) (20 -

b = 4 mm;

4):

4) . O,B66

+ 20 + 2 4

~ 90,4

rom

Sirina granicnog probojca 5 S = 10 mm;

Stvarno potrebna

~:rina

trake

Br = B

+ -:.! -

90,4

+5

"" 95 rom;

Po6mak trake (a to je ujedno i duidna grani6nog probojca)

+b

= 20

+4

= 24 rnm;

a. Dimenzije pr06jeka~a i prstena za prooijecanje.

Dimenziji komada D = 20 Q2 rom odgovara prema Labell br. lB,
kvalitet IT 12;

A utom obll

5 lZ00

a. I<ROV

d. D{SNI I WUI 010

f5Bt@4
... ---

b. VANJSI<I DIJElDVI VRATA

~\

. DVA DESNA I OVA LUEllA DUELA

G~ @ ~4
c

UNUrRASNJI DIJELOVI VRArA

I RAlDVAJANJE ELEMENArA

I. PREDNJI POI<L QeAC I PQKLOPAC

PRTLJA1NIKA

II. IZRADA VISE DIJELOVA lAJEDNQ

1 i Z.

Gla~n; dije/o~i.

3.'.5.6 I 7. Oslali dlj./ovl Hojl so

izroduJu iz table lima.
8,9 i 10: 10 ;zradu oyih diJe/ova
Sf! korJsti odpodak jz table
lima.
1I11}. Element; koji se rode Iz
odpadka nokon izrode dije-

10"0 1 i 1.
Sraflrano prlkazanl dijetovi prestavl}oju OJipodak kO};

III. KORISTENIE

Sf!

ne koristi.

QTPATKA

51. 66 /SONSIRVKU'IlLQ3EHNOLOSKE MOGUCNOSU POBJ)JJ5ANJA lSKOBLSIEJUA

LIMQA ZA' IZRAOU IfAR05ERUA

Kvahwt made alata IT (12-3) ".., IT 9

= 20-0,2 =

Dm1n = D-A
Pre~

19,8mm,

prstena za pr06'i.jecanje 1

d Al (",..) = d"

19,8

+ 0,052 =

19.852.

Pre~ prosjeka~a

d.

+ tM

du -

d. (min)

'-=

19,8 - 0,3 = 19,5 h

t. = 19,5 - 0,033

d, -

19,467 mm.

b. Dimenzije probojca i prstena zn probljanje.

Probija 'se otvor d
dlDU

10+ 0 2 (kvalitet ... IT 12)

=d +A =

10

+ 0,2 =

10,2mro;

Prel!nik probojca 4
d,

d m.. = 10,2 h ,

1. = 10,2 - 0,027 = 10,173 mm.

d. (min) = d, -

Dimen.z;ije prstena za probi,janje 1

d.

dM =

+w

d.. (1DU1 =
Ove dimenzije

gu

+ 0,3 = 10,5 H '

dM + tM .... 10,5 + 0,043 =
= 10,2

10,543 nun.

unesene na radnim dijelovima alata (s1. 64 b).

2. Odrediti raspored komada u tracl za izradu elementa prikazanog na s1. 67 a.

Mater.ijal je mesingani lim eu 60 Zu (Ms 60) deblj,im s = 2 mm.
Strina ruba i mosts
b = 4 mm;
Sirina true
B = c

+ 2b =

200+ 24 = 208 mm;

Posmak true
x = 2 (e

+ b) =

2 (20

+ 4) =

48 mm.

S obzirom da se ram 0 duga~ a usk:im komadirna, granil!enje true se

izvodi potnoeu dva granicru. probojca (s!. 67 b) du!ine x = 48 mm i Airin.e

!=8mm.
Stvarno pot.rebna Al.rina trake
B,

+ =

208

+ 8 -= 216 mm:"

,I
I
C)

.,

.'

C)

'"
tI

'0

o. IZGLED /(OHAD~

/Pr~iekaci

b. [LOCRr ALMA
...lx~9

.'i 72--JI

72
71
/
o

l i-

/(

Q'

tV

4>} ~,

-t}#

~ - -

I. POSMA/(

J)(.'"

.,

"J~}

I I

fl . POSMAIS.

.]

I.x=19}

"}

'- - -

~- .4

'"

.'
,

IV. POSHAK

III. POSHAK

c. ~lf. IZR~Q' tr.QQ

96

I I

~ ~ 4>3

E.Q$.[UP!t.0fi.

POM./.S..R A NJA

[RAKE

51. 67 ep5.TUPt:!!. PROCES /ZRADE DVA KOMAOA SA

POJEDINACNIH PARALELNIM RASPOREDOM

Ukobka 01 prn[)('J~' I pru"] kac! bill Tai:mJPstcni n3 rasl.ojanju;.:

48 mm,
tada bl rezn~ iVILC pInel' 1-<1 pc 10.! IIlJ~' i pr')Sljl'can,f' bde lSUVL~'! bliz.u jcdna
druge 1 })OStolala. bl opasnO~1 PULIl1J.I Zaltl Je v.vrSl'n ra7.mJcS~a) na rastoJanjima 3x. 2x i 3x pre-rna sl. Ii"; i) );:1 s:. Ii? c su prikazane faze ;zrade kad
posLupnog pomJeranJa trake ,w l'iILInU Jednog posmaka x U poc.dku ra!.! ...
Vldl se da SL' nakon celvrlog P" InaK:' I_I s\'aKi udarac prest: d"blvaju dva
galova kumada.

IV 8. Proracun i konstrukclja alata

IV 8. I. Ploce-prslcno,i .r;a

prO~Jjcc'lIl .i .. i pTol>lJanjc

Hezna konlura pio.:e-prsLena Ul pl')SiJL'Cill1]1! (probljanjc) lIOnOV,,1 a obllku

komada kO)i "e prosijeca (probija). Proftl lIeV('ra ploi:e ;':, v!. I ad 11am) nc i kvaiIlela proizvooa kOJi se zahtljeva (tabela Dr. 2-1).
ProfillZveden sa clhn~m (vISlne h) I konusom (p)d ugl".m eL. r('d. br. i)
daje na)kvalil tnlJe kom.ade. VlS1na cilindra h sc ULima 'eca (lei dLl>iJinl lima
da bl se omoguCilo 05trenJe (bruScnje) plott: nakan zalupljt'/Ij:l (n.k n >",lku;.,;
oi;trenja ova se vlsina smanjuje). Ova izvedba]e najk\'ahtl lmj:J, alI I rnJ>(,ur1]<l
Za aradu dUclova sa manjim z.aht]evima u pogledu tul'nOSI.. se pr:mjlnJuJC' profiJ sa blagim konusom (red. br. 2) .. Ugao konusa CI. Sl' bIra u granICllma 1;'.'J":
obezbjc<luJu da se I nakon ponovnog oSlrenja QlmC'n/.1JI. o("ora p:c'ca r.~ililze U
polju i ..rad.ne lO!erancije predmela, & ce bin lspunJenu ako ]e:

CJ.

~ arc tg t H

gdje Je:

a.
A m.m
H rnm

- ugao nagiba proWa ploce-prq{'na.

- iz.radna t.olerancija predmcta (51. 62).
-- ukupna visi.na ploee-prst.ena.

Najjednost.avniji prohl Je Cisti cilindar (eL = O. red. hr. 3). kojl se mo~c
primljenlti kada se komadi nakon prosijecanja ne potiskuju kroz Olvor ploce.
nego se izbaciVllcem vracaju navise (Jer bi proliskivanjem kror cilindncan olvor
nastale velike sUe lrenja).
Ploce-prstenovi su najce.sce pncvrsceni zavrt.njima 1 osigur Ot cilindncmm zaticima, koje treba postaviti na sto je moguce vecem rastoJan)u (pozic.ij:l
2 d 7 na sl. 41 i poticije 1 i 11 na s1. 64). Posebni nacini pricvr,k:\'anja prstcnova
za probijanje koji dolaze u obm kod ~ozenih, kombi.novaruh alala. pnkazani su
u tabeli br. 25.
Kod veCih dimenzija komada, ploee-prslcnoV1 se ne rade iz jednog dijela,
nego su saslavljeni jz niza segmenala. lzrada plcee iz jed.nog komada za velike
i komplikovane oblike je veoma teska. Osim boga, daleko je veci i ulroSak skupocjenog legiranog alatnog ~elika. Ploce 'i:z.radene ad segmenata se primjenjuju
za prosijecanje platina dimenzija iznad 250 X 250 do 300 X 300 mm. Teziti treba
da segmenti budu pribliino istih dim enzij a. jer se tada utr05ak materijala svodi
na minimum. Na primjer, za prooijecanje kruzne platine preenika 0500 mm

'ABELA /u. 2J
eBf)FJU 07YJ)f!A-- PRSJENQYA ZA PROSIJECANJE I-=PR081J~NJE
Red
br.

OBL

I K

Cilindar sa
konu.om

Konu.

SKI C A

b1
p
,

~
~

o,~.
Cilindor

D I HENZIJE

Dl'o.truk;
cilin do r

.',
t~

~
z

-n
@.~
y,

Zo proslJt!NJnit
dlJfllovo kompliko~onih

obillto iii diJt!101'9 ~er:t

tocnos ti.

Ugoo .t:
.(, .100-IS'.0 .-0.1- o.S mm
.t:.IS'-}O'ra (l5-1 mm
.[, }O:'" ]O'ro s. I .-}mm
.t~J~'SZa s.}-tmm
".,S'-Ioro ~-6 mm

lopr05lJt!conlt
moniih dlJe101'0 srtdnjt
tocnosti.

Ugoo .{,:
.l... O

to troSijtconJt
I't iklh dijt101'0 hoji nt
propodOJu
kror olvor prs..

Visino It:
Koo pod rednim brojtm I
Preenik slobodnog o/voro
.d~ Jmm

10 problJonJe
mon},h a/va ro do pre~niko
dSmm.

- "7."' - 7"-

Visino II:
II.] -5 mm ro '20.5 mm
II. 5-/0mm ro 5 -a5 mm
1t.IO-fSmm ro s-S-fOmm
Ugoo ~:
.c, _ ]0-5

PRIMJENA

[ABELA br: l5
fBJfYRj,CENJE PRSTtlOYA.,ZA PROBIJAIY.JE
SKI C A
Cilindrien; prS/tll
uprtsovon II osno ....

PRIMJENA
10 probl/anje o/voro
m onjih p rt!cn; ko do

ploeu.
1S mm.
~ --------------4---------------~---------------------j
IIU

Cilindri~ni prsttn

10 probijanjt o/voro do
prflcnika 50 mm.

so noslonom
upr.sovon u oSno.,

nu

plo~u.

la probijonjfl deb/jilt
mof.rijalo .0 preenikom
otlfora od J dt) 30 mm
KOlls/rulleija omogll~ovo brru mon/oiu i demontoiu.

Cilindricni pr./tn

pricrr i~." pomo~u

kuglice i rOlfrtnja.

Zo probijanje moterijo/a

Cilindribd pr.t."
pri!rrUfln pomo~u

dflb/jin. do 3 m m so prtc-

'

nikom o/I'oro od 3 do JO

kuglicfl pod priti5hom

mm. Pr.dno.tl koo i pod

oprug~.

'----'-_ _ _ _ _ _ _--.!L-_

r.dnlm brojem ),
_

__

_ ___'__ _ _ _ _

_ _---J

l&l 68 a I) ploca ~ sasloJi od 8 kom:lda S('g,nI'nala dlm,n!.!):! ~o . 91l

~20 mm.
a proojokac 12 islog broja segml'nata dimenija 40
96
n10 mm. Ukoltko su
p.relaZl zaobJJeni (sl. 68 a III) spnj lleba izv('stl na I.a \rsclku zaubl)l'nja (rl, ;;
nik ako na samom zaobljlnju.
Ked neklh kompllkovanih obl1kJ. (sl. 68 b) pluca z.a prosijeeanj. SL 1 atli
i.z scgmenala, plosjekac m oze da bud II. Jednog ill th'a dl) 'In (uzduzno lit poprecno pouljulJcn) Nacm pncvrsc{'njn kan I m dusobnl poloiaj. spoJa segmenala
pl ace I pmsJcka(r. se moz(' I!.vesll kao sto JC pnk:.zano na sl. 68 c i d. Vehke
place I.~ prosIJl?CanJl. 17.radcne od JPdnog ke>madl. testa se kod kaljenja krive.
a aka Ima o'trih prl'la/a (kaJ 111 51. 68 .. II) poslojl I >pasnosl ed pucanja na prelazuna. Ukol! ko dodl' du : I oSl'nJa, 111 puc:tI1ja na nekom mj('stu, tada nije potrebno mijenjatl c;jelu plut-u, nego sarno dOllcni segment.
Na s1. 69 je pnkn,:al1il konsllukclja kombmovanog alata za prosiJecanje
plaline e1.ipsaslog oblika. sa gla\nlm OSd:nn cUpse 350
500 mm i lStovreme no
probiJ,'\nJa 4 Olvora 0.:0 mm (matcnjal ]e IJm C. 0145 P.I, debljin(' 2 mm). Segmenll pioce za pr05Jj 'can)(' 1 su pr.c vr:;cc ni u gornjem nosacu alata 9. a segm enti pn.\Sj~kaca 2 u dOlljCm nosacu 10. Za operaclju probljanja Je obrnuti rcdos.iJjed pl'icvrscavanja, ~lu znaci da su prstl'novi za probljanje 3 pncvrSceni u
donjem nos.1cu, a proboJt'I <I II gornjl'rn. Skldanje (izbacivan]" komada) plat.lne
se vrsl !;kldaCl m 5, pori dj{'Jstvom tanjlrasllh opruga 18, a podizanjl' lrake ski dacem 6, porn'JCU zavoJnlh uprugu 19. Centriranje gornjeg u odnosu nn don)1 dio
alata ~c olll'.:bJeduJe ~lubrllm Yodlcam, 13, koje kllze u caurama za vodenje 15,
uprc:suvanlm u gornjoj plot'i 8. IspuuanJc vodiea i.Z don]e plote 7 se sprccava
pr.slu1astim oSlgurai:em 14, kOji Je utlSnut u o lvor yodice. Prslt"n 7.a odtiavanje
dislance 16 sprecava nalijeganJe gornjLg na donj i dio ulata.
Shena je i konstrukcija kombmrl\'aJ1 galata po V. 1. Kuht.:uo\'U za obreZI\'anjt:! I probiJanje d\'a ot\ ra pOJacnika slrUOlce kara&:n]c kumJOna (51. 70).
S!'gmcnll plcee 1.11 obrl?zlyanJc 4 su pn(~YrsLl"nl u gornJcm nosacu alata I, 11 seglllLJ1l1 UbrL'.llVaCa 14, u donjcm nosacu alala 13. Don]1 skidac olpalka 10 je za\ ar('n na n06acu donjeg sJudaca 12 i poJatan r bnma 11. Nosae donj g skldaca
JC elasllcno ll~lonjl'n nll nl70 op ruga 20. GornJI izbiJac komada 7, na kOJcga djej!.lvujc nt:koIiko opruga 18, rad'! olaksanjn jc izvede n kao zava rc na konslrukcija.
Za usm]eravanJe a lala se koriste cpLil'l slubne vodlce 21, jer se obrewje komad
velLke duime.
Ploce z.a prOSlJecanJe (probljanJc) I prosjl'kaCi (probo)c:i) rade se od vlSOko
kvalJt.etnog legu-anog alatnog cellka, (label') br. 10). Sa poveean)em cvrsloCe
n'41tcnjala kOJI sc pro::.iJCC8 (probIJaJ. kil) I slozen0511 rezne konture pre<imela
rastu i zahtjl'vJ u pogledu kvaliteta alatnog celika. Za manie opwreeene alate
se pnmJ enjuju C. 6441 (OW 3) i C. 4146 (OCR 4). Za veea opt.erccenJ8 rezne ivice
I komphkovamje oblLke dolaze u obzi r : C. 3840 (Merilo), C.64.40 (Merilo extra)
i C. 4840 (MerUo spt:Cijal). Za najvcca opt.erecenja se primjenjuje C. 4150 (OCR
12) i C. 6450 (OCR specl jal) . Place i prosjekaCl se kale zavisno od vrste a laLnog
celika na lvrdoCu 60-65 Ik i zal lm lermlcki naputtaju.
Da bi se uStedio skup.i alatni ccltk, naroeito z.a prosijecanje platina velikth dune nzija, a dcblJ ina do 1,5 mm, h.slo se primjenjuju alati sa navarearim
reznim lyicama na prslenu :t.a prosi)ecanje i prosjekaeu (51. 71). Prst.en z.a prosijecanJe I i pr05jekac 2 imaju podlogu od uglJlcnog konstrukcio nog celika
(C . 0545, C. 0645, Iii C. 0745), a rezna lvica je nayarena specijalnom elektrodom
(detalja). Nayarena rezna iviea rn&e irnati tvrdocu do 60 Ik, .to 7.naCi da n e

Pogresno
, <> ~

Pogresno

.!Pra.llilno
Presjek A-A

PrQvilno

Presjek A -A
-

71.

T"""

....

~r ~

\L

I. KRUG

1> SOOmm

II. KVADR.,AT 300x3QOmm

I. Seg m ent; plo~t 70 proslj econjrl

III. ZA08LJENI PRELAZI

l . Stgmenti

prosiekoio

o. POD/ELA KOP JEDNOSTA VNIH REZNIH I{v!'f..'UB..A

Ploca

zo pro sjtcanje
b . PQDlEL A KOD 5LOZEN IH RElNIH I{ONTURA
Gornjl di o - Stgmenli ploit
,.
PresJel< A -A
~ o ... .~

l-~~i L5]CRJeI
~?i2:::':1 :::~
\
J .) -

I. Bel ngs/ona
%0 limollc do
1,5 mm dcb/j.

II. Sa nas/ooom

--

Donji d i 0 -segmn. prosjtkoco

50s'o ... segmenoto ploce 70 prosi).-

tq Ijrooyt iznod ,,5 rom

conje je pomjeren u odnosu

H-}S-SOmm

d-MI}-H}O

S05'Oll segmenofo prOSjeMOeO

8-S0 - IOOmm

0-J-5 mm

ZO

c. PR1CVRSCENlE 5EGMENATA

no

I'tlicinu X. 5 mm (min)

d. HEQU5Q8NI POLOZAl SEGHENATA

51. 6B 841/fE =If.ONSTRUKCIJE SEGHENTNIH

I PROSJEKACA

PLOCA ZA PROSIJECAN/g

11
---,

Pog/ed nq gorn ji dio a/ata

.o4l.

Pogled nq donji dio a/ala

51. 69 KDNSTRUKC/JA KOMBINOVANOG ALdT,4 ZA IS TOVRf.MEND PROSIJECANJE I PRDBIJANJE VECIH KOMADA

D~talj C

19

10

Izg/~d

gototl09 komoda

(platin~ )

---4-

_ "'at~rijol.

C.0"5.P

(St.III)

~}9,~C~i/~in
~d~r~i~c~~/~~k~0~c~ic~ _ _ _ _~~~~~~~~.-W6 z..a..vrt~i _ _ _._ _ _ _ _M;::!.:!. =''!;:!-~T'-'-:2..-19
Zovo 'no oprugo
18 4.--:.T~a~nJ..!i.:...ra~s:=;t~o,--=-oro.:....:ru:.x..=o~ _ _ _- I ~
17'--l_C~/::.:
lt.:.:.
n~
d:.:.
rt~r:..:.n~/.:...r=:
uk
~~o~v:..!:a~c~ _ _ _
15
Prst~n zo odriavonj~ -,IJs lanct!
15
Caura ro tlo~t!nj~ __ _ _ _ _ _
"
Prstt!n - os igurac

Odldi (rt/"t!zo
Odliti (it!/"uo)
Ots t!C tZ lima
Otsjt!ci iz lima
KaMi na 62 Rc '.
Kaliti na 62 Rc _

5
J

2
1
Poz.

5/.69

,., ATE R , J A

PR'l-tJEDBA

KONSTRUKCIJA KOMBINOVANOG ALAT~ ISIOVR..KOMADA

MEND
-PROSIJECANJE
- . . . I PRDBIJANJE VECIH
s
~

PrlNiJtk

A-A

I: I

r~!
r--u
~

..
~

I
/

~$O

..

L~

..,

-A ....s

_'1J

....

~l'!l

- _.
~

}2

.-

...,
'-A I
100

100

-B
..

......,

'-

100

R20 1

t:,.

/00

IY

3'

19

--

.-

.-J....

....

;1

--~

100

iii
.~

o. KONSTRUf(TlVNI CRTEZ NOSACA ZA POJACANJE STRANICA

( druga p%.-ina komada jt simttricn a )

I'

~I

1120

..

...

:~ c-

~
ilI
15"
~~

.f

....,.

.;

;'

100

KAt-tiONA

7 8 9

b. POPR ECNI PRESJEK A L MA

SI. 70 KOMBINOVANI ALAr ZA 08REZIVANJE I PROBIJANJE

2 orVORA q:, 15 NOSACA ZA POJACANJE srRANICA
KA M/ONA

11 Gornji nosac
ala fa.

1. Cilindricni
koch!:.
3. Za yrfanj.
~. Segmenfi ploce za ob r e ziyanje.
5. Meduploca .
5. Probojac.
7. Gom}i izb ij ac
komada.
8. Prsfen za
probija nje.
9. Nosac p r steno za probi-

c. UZ DUZNI PRESJEK A LA TA
15

.f '
,

"

17

janje .
10. Donji skidac
otpatka.
11. Reb ro za pojacan/e.
12. Nosac donj eg
skida c a.
13. Donj i no sac

'.:r:,

~
.,-

ala fa .
". Segme nti
obreziY aca.
15. Cilindric ni
kocic .
16. Gronicn l k.
17. Granicnik.
18. Opruga go rnJeg
irbljoca .
19. Nosac prob oj co .
10. Op ruga donjeg skidaca.
21. Stub no YOdica.

d. TLOCR T A L ArA

51.70 KOMBINOVANI A LA r ~ OBREZI VA"!.JE I PROB IJANJE

'2 OTVORA cfJ 15 NOSACA Zd POJA CANJE S rRANICA
KA MIONA

laostaj<' za alatn:m celikom. Prednost uve ll.v~dbe je jeftmn Izrada I laka opravka kod luplwnja. IIi !".-anja reln" iVlce. Poseban SPO] alata sa pnlisluva~em
prese pI'lko elastlc'nog k..lglastug zgloba prikazuje dclalj b, PI<><':a 12 sa kuglasl'lm zglobom je z.l\rrtnjlma vt'zan:l ,-.<I gomjom ploeom alata 3. a p mocu dvodlclne mecillplocp II I zi\vrtnJeva sa c-lIlndricnim rukavecm 9. Gumena podJoga
10 sluzi kao Olml)rtll.cr, Jer prima udarce koji naSl;ljU usl]cd malih nelacnos~1
kflzui'a prest' II odnosu na alal. Ova konsLrukclja se prtmjen]uje ako je hod
pritisklvi\ca presc mall, tako gomji nac;ac alata ne I2lazl iz stubmh vodiea
Stubnl" vuchec 7 oSlgurOlvaju sc zavrlnjlma 21, sa protunavrlkama 24, a
eaure vod.ca 8 su pro 1\' Ispadan]a uSlgurane uvrtmm Z8vrtn]ima .. Vaden]e lrake
se obe7.b]edu] sa cetirt \'1'10 jednosla\rne yOdice 13. koje su direktno upresovane
u prsten za pro~ljeeanj .. 1. Ovaj nacin vodenja trake je narO<'ito podesan za
siroko trake, iako je jednostavan, vrlo jc slguran. Granicnik p06maka lrake 14
je lakode Jednostavne izvedbe i clireklno jc utLSnut u prsten za prO&i]ecanje i
oSlguran proliv zakrelanja zavrtnjem 22.
U posl]ednje VrI]cme se vrlo cesio prirojenju]u za pr05ijeeanje i probljanje kumada manjlh dimcnzija ploee i prosjekaCi ad tvrdllg rnelala (metalokeram.cklh mat.enjala). Ukoliko se zahtJjeva visoka latnost vanjske konture predmeta (kod pr05ijeeanja), lada se ploee rade od tvrdog me tal a (51. 72 a), a prosjekaci od alatnog ce!ika. Prst.enovi ad lvrdog metala se mogu spojlW sa osnovnom plocom 2 tvrdun letovanjem (a i b). iako ]e slgurruja veza sa k.onusrum
caurama (e), iii z<lVrlnjlma i ellindricmm koclcima. Kada se zahtijeva veta
tacnoot otvora (kod prObl]anjal, probojei se armiraju ploCicama od tvrdog melala (sl 72 b), a plaCe su od alatnog cehka. Izdrilj1llool alala ad lvrdog metala
Je 6 -;- 8 pula veta od normalnih. IspiLlvanja su pokazala da su alati za kalibriranje olvora (precnika 1 -;- 3 rom u mesinganim dijelovima) urad m ad alatnog
celika proizveli do zaLupljenja probojca 2000 -;- 2500 komada, dok je sa istim
alatima ad tvrdog metala izradeno 25.000 komada sa laCnoScu ad 0,005 mm
Na plO<iu (prsten) za pr06ijecan]e (probijanJe) d]eluje slla pr05ljecanja
(probijanja) F (51. 73), looja istu optereeuje na savijanje. Oko 35-400 0 ove sile
nastO] I da raskine ploeu (prsten) u poprecnom (radijalnom) pravcu. Nadalje je
ploca (pr5len) opterecena i dodatnim st.lama trenja koje nastaju usljca proliskivanja prosjecenog (probijenog) jezgra kroo: olvor ploee (prstena).
D. VajnLraub je razradio upr06t.eni metod proracuna plota. Obrasci do
kojih je doSao zadovolJavaju zahtjeve tehniCke prakse i mogu se kor.stiti za
pr05ijecanj e (probljanje) limova deblJine do 5 -;- 6 mm, sa gabaritnim dimenzijama komada koji se prosijeea (probija) do 250 -;- 300 mm.
Proracun ploce se svodi na dva empirijska o.brasoo za debJjinu ploce i
sirinu ruba.
Debljina ploce (H) se odreduje po obrascu:
H = (10

+ 5 s + 0,7

"-;+b) , e mm

I.

(62).

gdje je:
s mm a, b mm

debljina Lima,
dimenzije otvora ploce (dimenzije komada -

51. 73 a) .

Prt!Sjf!k A-A

I.

Pr.',,, .. "U'joe.,,/. r ,.e,.r. nim , "''" iricem.'

1. Pr,i.i.lfl. "...,.

,,;m "'6";11' ,',ic.",e'

J.

/Jor~}G

4. D.n}o

".0
"..

,.

stil.;

O,'U'O .ti#l.;,

,.

'eur.

7. r.l/u

Jf.

10.

-1i

r.llt

elt/nlr/tnl ' w.....

Gum.,,11

#.~,.,.

II. O".~i"". m.",

, ' 0

11.

N . . lIl

.'.'a

/J. y"it. 'rd.

/4. Gre"il";",,

'rd.
Z.,rlnF
4. Pr.,un"rnia

Prt!Sjd C-C

f1

m
51. 71 ALAr ZA fflOSIJgANJ. SA NAYARENIM RUNIM IVICAi'fA
PROSJEK",(A I PRSTENA ZA. PROSIJECANJ{

c - f (crm )

kg

um nun!

kocficijent koji zavisi od ~t.oCe istewnja materijalo

kO)1 se prooijeca (probija). OVaj koeticijent se kr~ce u
/ill' ani am a za :

...

80

40

2S

1,3

1,0

0,8

12
0,6.

Doblveni rezultal (po obrascu 62) se 1.aokrufuje na prvu veCu dimenziju koja se
normalno primjenjuje.
Slrina mba plOCe (e)

c ,- (10 -;- 12)

+ 0,8 H nun

(63).

Ukoliko kontura komada ima unutraSnje 06tre uglove (manje od 90,,/,

tada se ~irina mba povecava za 15 -;- 20 0/0.
D.imenzije ploee (prema st. 73 a)
A = a+2e
B = b

+ 2e.

Ako je pravougaona ploca postnvljena na osloncu raspona I (sl. 73 ca.),

tada' se u prvoj apre>ksimaciji mole smatrati kao nosac optereeen kontinuirarum
terelom:
F
q~ - '

Maksimalni moment savijanja (u sredini plOCe)

1 q. I'

Otpomi moment u wesjeku I -

- Fl.
8

W = (B-b)H2 .
6

Naprezanje ploce na savijanje

M

cr. =

vi =

6
F I
8.' (B _ bi K!

Na osnovu toga se za pravougaonu

F !
-: 0,75 (B - b) W- .
plo~u

moze postatriti uslovna nejedna-

(lina:
Fl
cr, = 0,75 (B- b) H2

awl

kg

rrun n

(64),

/,J '

r--

12]

I'fTr1n~H~'nl

/1

.JZ..
I.
}

Prst~n

J. Coura -prsten zo

zo prosijfll:OIlje ad tvr-

L. Hj.sta tvrdog

dog metala
Osnovno ploco
A

PRSTENO'(I IA

.2.
.I
,oJ
L. "
. t .,

'.

,..

'"

"

PROSIfECANJE I PROBIJANJF

,----.,...r..---,,...,~

~...,.

st~zonje

Idovanjo

,J
-

~r-;-

I. Ploca od tvrdog metalo

}. TIJ~/o prosjtko~o

J Caura
L. Mjuto tvrdog Itlollanja

B. PROSJEKACI I PROSOJC(
51.71 KONSTRUKCIJE PRSTENOVA

ZA

PROSIJECANJE (PROBIJANJE) I

PROSJEKACA (PR080JACA) IZRAOENIH 00 TVRDOG

ME TALA

..I ,

;::::;:::::;::;=!;::;:;;:::J~ ~I
~-""""""~-~ I

I
I

1
I

f.
-,

- <I

1
1-.

"I

1/

.
L... q.

Q.PRAVOUGAONAjPLOCA

b. QKRUGLA PLOCA

5/. 71 UZ PRORACUN ]JTPORNOS/I PLOCA ZA PROSJECANJE(PR08IJANJE )

gdje je:
CT",

~~

dozvoljeno naprezanje na savijanje.

m :tki naptiSteni legirani alatni

CT.d

50 kg

~elik

za

kaljenl i ter-

rooze

Be

uzeti

mm:.!

Ovakav natin tretmana problema je dosta aproksimativao. ali :z.a tehni.Cku

praksu zadovoljava (la~ruji prora~un bazha na postavkama teorije OtpOI1lO5ti
plote, koje leie na elastienim osloncima).
Za okrugJu plocu-pmten (s1. 73 b)
CT =

2,5 F.

H~

- (1- -

2
3

d
do

kg

) :E; CT..s - -

mm! .

(65).

gdje je:
Fkg
Hnun

dmm
domm -

slla pr06ijecanja (probiJanJa).

debljiM prslena,
prccnik otvora prstena (precrwc komadal,
preOn.i.k oslonca.

Primjer:

Proracunati dimenzije pravoug<lone pl~ za prOOlJecanje (51. 73 al, izradene od legiranog alatnog celika (kalje.ne i termiclci nap~nel. Ploes leii na
osloncima raspona 1 = 120 mm.
Prosijc<:a se

celi~ni

lim debljine s -== 3 nun, sa

38 kg
nun':!

't: m

=- 30

kg
2
nun

i dimenzija

a - 100mm
~bljina

b = 200mm.

pl.OCe (obrazac 62)

H

= (10 + 5 s + 0,7 v' a+b) c

H'- (10

+ 53 + 0,7

V 100

+ 200) 1,0 =

37,2 mm;

DeblJI.na pl.oCc se zaokruiava na vrloednost H = 40 mm;

Sirina ruba plOCe (obrazac 63)
e = (10 -+ 12)

e = 12

sic zaokrufuJc na e = 50 nun;

+ 0,8 H

+ 0,8 . 40

- 44 rom

D.imenzije ploee

+ 2 e

= 100

+ 250

= 200 mm

B= b

+ 2 e

= 200

A=
sUa

250

300 mm;

prosijeeanja
F = 2 (a

b) . s . 't m

2 (100

+ 200) 3 30

= 54 000

kg;

Naprezanje na savijanje (pbrazae 64)

~ - 0 75
"" - ,
(B -

F .!
b) fF

54 000 . 120
0 75
'(300 - 200) . 40 2

= 30,3

kg
rrun 2

zadovoljava, jer je
Cf,

= 30,3

~2 <
mm

0S<! =

50

k
rom 2

IV 8. 2. Prosjeknci i probojci
Obllk popreenog presjeka prosjekaca (poobojea) zaV'isi od konflgu racije
radnog predmeta. Da bi se sprijecllo i5padanje prosjekaca (probojaca) iz drzaea,
isti se izvode sa zadebJjanjem na jednom kraju (s1. 74). Glava probojea se moie
formi.ra:ti raskivanjem odredene visine h po montaZi (a), ill se izvodi cilindricno
(b), odnosno sa kombinacijom cilindra i konusa (e). P05ljednje dvije kexnstrukcije
su sigurnije u radu, a1.i su manje ekonomicne zbog veeeg utrooka materujaJa za
izradu probojca. Proojekaei i probojci se rade od legiranog aJatnog celika (tabela
L

br. 10), i kale se obiCno do polovine duziale (- ), dok se druga polovina ter

micki napuSta. Ovim IX! postiZe veea elasticnost gornjeg dijela probojea, a to
je potrebno z,bog eventualnih optereeenja na savijanje, do kojih moze doei ukoliko pootoje mala odstupanja gomjeg u odnosu nn donji dio aJata.
Veoma t.anki probojei (pre6nika d < 5 rom) se izvode sa ojacanjem (s1. 75).
Ojacanje se moze izvesti na taj naCin cia sc probojae u gornjem dijelu zadeblja
(a), ili se pojaeava sa caurom (b), odnooM sa caurom i kocicem za prenos pritiska.
Na 61. 76 su prikazane razne konstrukcije profilnih prosjekaca. Profilni
prosjekaci se mogu pricvrstiti pomocu zavrtnja i cilind'ricnih kocica (b. I i d),
iii raskivanjem glave (b. II).
'
Vrlo cesto se probojci ne naslanjaju direktno na gornju ploeu, nego se
zbog smanjenja 5pecifienog pritiska izmedu njih postavlja kaJjena meduploCli
(pozic:ija 5 na 51. 41, 8 n.a sl. 64 i 12 n.a s1. 69). Medu1liro; iz lronstrukcije alata po
51. 71 se moze uoCiti da se prosjekac 2 direktmo nwanja na gornju ploCu.
Kao kriterij po !rome se odreduje da li je potrebna kaljena meduploCa,
uzima se povrSinski pritisak izmedu probojca i gornje ploce.

~j
r

I.

~robojac

1.
J.

Caura
Koiie za

pr~nos

prifiska

-'

...L
SI.7l GLAVE PROBOJACA

f"

-,

,,

TANKIH PROBOJACA

Prujrk A-A

pruirk A-A
B
I

I
--....

I
I

51.75 OJACANJA

A
1

A-A

R,zno

l!:!i!.

lroMuro

.J

m-

c. PROSJEKAC

RAIDVAJAN/E

PROSJEMCA

SA DRSKQH

d. PROSJEMC
SA GLAVOH

51. 16 IfONSTBUI{C(JE PROflLNl1t PROSJEKACA

5 I ~.-,r~~

a. SfERICND-KONUSNI DBLIK
o. BEl KALJENE
IfEf)UPLOCE

b. SA KALJENOI1

HtJVPLQCOH

,.

Ploia za probijonjr
5kidai trak~
J. Probojac
l. Drioi probojca
5. Kaljrna m~l!uploio

1.

51. 77 OOREDIVANJE POrREp.,E UGRADNJE

I{AUENE MEDUPLOCE U A4AT

II
b. KONU5N/ OBLIK

III

51.78 KQNS TRUKCIJE UMETAKA PROS:

JEKACA-LOVAC,4 OTVQRA

Ako jc 7.adovoljena u.slovna

F

F
"d~

<

nejedna~ma

kg

(66),

pJ em2

-1

Fk.g
A em~
P\f

kg
.,
em"

slia prOlSljecanja ill probijanj3,

povrStna poprecnog pmsjeka prosjeka~a iii probojca,
dozvoljtmi speclficni prilisak, knji ima vrijed.nost:
p -

2500 kg.

em-

tnd,} ntj~ potrdmo ugradi\'ati kaljenu meduploeu (51. 77 a) U proln'nom 5C aia~i

lzvode sa ml-dupiocom lSI. 77 b).
Kod kombmoV;lnth alata za poslupne Opl'racljc prosljecanja i prObljanja
u pr<: jekate se ugradLlJu ~cbni umeCl z.a ct'ntnranje (po:.mija J na 51. 64),
da bl 50! l7.bjl'gla l'kseentricn()C)t prethodno probijl'1'u:>g olvora, u odnosu na vanjskI pre<-ntk komad.:l, kao i rn.'lid odslupanja pn pot.lTl.aku lrake. KonsLrukcije
o\'ih umclaka-Iovaca otvora su razlLtlte (sl. 78). Ponckad se izvode sa sferi.~no
-konusrum nbltkom (a), a Ce5CC sa kon~m (b), jer je p'JlSljOOnji lalcli za izradu.
Nallru njlh('\,og pncvr.scavania Ul\'lse od pn.-tnib i deblJmc 1141tenjala (IZVedIx. I. 11 i Ill).
Kod kombmovaruh alata se pnmjcnjuju konslrukcije brzo i7.Jlljcnljlvih
prnbojaca (labela br. 26). O\'e iz\'edbe su skuplje od normalmh, ait omogucuvaju
briu montazu i dl'mootaiu probojacn. t.Wco cia sc u slu~ju lupljenja ili kvara
l",~lh ne mora rnstavljnlJ C1Jeli alaI da bi se k\'ar otklonio.
Prosjl'kacl \'c<:th dlmenzija Sl' rade iz di)clova-segmenata (sl. 68 i 69) iz
l<;llh razloga kao i ploce z.a prooij=je.
ProoJekatl Sa navarerum rezntm IVlcarna (sl. 71) lmaju iste precinosLl kao
; ploce sa navarcmrn lvicarna.
51. n b pnknzuJe konstrukClje pro~j ... kab i p~bojaca sa ploclC~ama od
t\"rdog metala. Prosjekatl I protx'jCI ,s.e dlmc.nrioniraju ZB\"lSIlD od ocin06a duiinc:
I poprecnDg presjeka na dva naeme. i La:
B. ProracuD na pritisak

Kratki prosjekam i probojci se konlruhsu na pritisak po obra.scu:

F
A

kg
:;; upd

(67),

mm"

gdje je:
F kg
A mm: -

sila prosijecanJ8, iii probljanja.

povrinn popreenog prus)cka, prosjekata (probojca),

kg

Cl'pd

~-

doz\'ol)cno nnpTl'U'lnje na pnttSal<.

Za kaljene alatnc tellke
kg

up.! .~

(100

160) - '. '

rnm"

'ABELA br.26
KONSTRUKCIJE 8RZO IZMJENJLJIVIH PR080JACA
'R
i
~ d'

br.

SKI C A

OPIS I PRIMJEHA

Probojoc 1 Sf! osiguroilo

od l-s/XIdonjo pomocil kllgltce }.kojo se oslonjo no
;torrlon; J. Odllrtofljem
zOilrtnjo kug/lco Ispado iz
lez.,sto i probojoc Sf! 0 slo IxJdo. Pnmjefljuje Sf! kod
slo; niJlIl %to.

UCVRSCENJE
POHOCU KUGLICE
I ZAVRrNJA

1
}

UCVRSCENJE
POMOCU KUGL ICE
POD PRITJ S KOM
OPRUGE

~~

- ,./

//-;

-}

a
d

ProbojocJ Sf! osigurovo

kug/lcom }.koJO S4! n%zi
pod pritisltom opruge J .
KugllCf1 Sf! pomjera pri tiskom kroz oIi1or 0 i oS/o1
bodo pr~bojoc.Primlenju;1! I
~e zo /Imoile do S:J mm I
I d-J-JOmm .

Probojoc 1 se IIbocuje u
dr ioe probojca J.ltoil se
p, e sjelt kA zofim II IIrc e II nosoc J. ,
t~1r-"-'
, Upotrf!bf}o 1'0 se zo
'probljon}e ot~oro do
d" (, mm. a noroe/to zo male 01 Yore prec.d-tJ;J- f.J) S

UCVRSCENJE

.. .. I
POHOCU DR Z ACA

UCVRSCENJE
POHOCU
ZAVRrNJA

UCVRSCENJE SA
ZAVRTNJEH I
NASLONOH

UCVRSCENJE
POHOCU ZAVRTNJA
SA SPECIJALNOM
GLAVOII4

Probo}oc 1 se uCYrScuje
pomoclJ ZO IIrlnjo }.
Upotr~bljoilo se zo jednoslollll//e alate kod kojlh sv
. probojac i cilindricni rulra. IIOC /zraden; iz jednor; ko modo,te se ucyrscujU di rektno no priliskill. prese
Podroc e rim. d~LO-60m
Probojoc 1 so noslonom
se vellrseuje pomoeu
zallrlnja ]. Podruc}f! Prt mjene kao pod rednim
brojem (,

Probojac 1 s;e uCllrscuje

pomocv zaYrtnja ) so
specijalnom g/al/om.
Kodo se ral/rtonj zakrenf!
za 90 0 probojac se
oslobada.

b . ..... 1Ilua _

1.. ljqjre

Dagi i tanki probQjci

stnakciju alala, P*oJe dvtje
1. Pi ......

Ill! provj~ra vaju

Ie ~........... _u.'

na iz
prov j re. ito:

na Iton -

anje . S obz

tell (sI. 7. a'

Po ovoj IN'todi Ill! proraeun.avaju probojci koj i nemaju plobJ Z8

kod otvOl'eDib alata sl. 82 i 83).
Krtttma sUa imjanja (to je II-i slum j po E ule rovom k riteriju)
obrucu:
~ . E . 1 .n

Fb =-

41'

v<Jd.enJ ~
1M!

(no

r atona po

\, ft .

Idje je:

modu1 elasti rn.osti,

E Itpl mmt -

Za ~lik E _ 21500 - k,g

mm:
najmanji moment ine rcij (za onu

I.m mm~ -

08U

za koju po-

Moji opasnost izvijanj a).

1 mm Ako

k:ri.titna lila

Ie

slobodna duiina probojca.

izjedna~i

_ ~ . E I....

F
b

tacta

Ill!

sa 5'J.om probijanja
4ft

F "" L . 5

. "t ....

mabimalno dorzvoljena duiina probojea mote odrediti po obrucu :

(68).

plje je:
L mm -

mm -

~.~

A.. .

opRg dijela koji Ie probija

debijillA materijala,

hrrstoCa smlcanja lJlaterijala kOJl

probija.

Ir.tan Ie Irrq prebib d

r
-

_ _11:ci4 nwn4
84

em pod.... uVlate u
ob'uiloI plobujca:

Ako ..

1M!

- . d rom,
..

kg
E = 21500 - _ .

romt

obrazac: (88), tada je mabimalno dozvoljena dutina

(68 A).

B. Kvadrat

5&

sUnnicom a
L = 4 a mm;

..... ~ 33.21~
v ;:-:;,:-

<

b~

(b

rrurr

(68 B).

Im In = -12- rrun 4 ' L = 2 (b

21500~

~I

C. Pravougaonik sa stranama b i h (h

Ina. = 41

E =

bh~

+ h) . s ' '!m

b)

+ h) mm;

E = 21 500 -.
mm~

(68 C).

mm

2. Probojac je uklijdten'i vooen (51. 79 b)

Po ov()j m.etodi se prorafunavaju zatvoreni alam, kod kojih se probojac
usmjerava (VO<Y) plOCom za vodenje. To je IV-i slu~j po Eule:rovom kriteriju,
pa j e kri titna si1a

Vidi se cia je kritibla sUa (kod koje do1azli do izvrijanja probojca) za zatvorEmi alat 8 puta veea neg<> kod otvorenog alata:

Zbog toga ce maksimalno dozv.oljena du2.ina poobojca biti za V8 = 2,8

puta veea nego kod otvorenog alaLs (prema tome va1e obrasci 68, 68A, 68B i
68C, i za ovaj slutaj, ali k:oI"igovani faklx>rom 2,8).
Pasebnu painju treba posve<tili konstrukciji alala za probijanje malih
otv.ora u debelim materijalima, jer se tacia u ;:>robojcUna mog:u javiti naprezanja
na pribisak imad dozvoljenih.
UvrStavajuci u uslovnu nejedna~inu (67) vrijednost za sUu probijanja
po obrascu (44 a), mote se doootj grani~ni uslov u obli!ku:
F

IIp

= -A =

'it.

d .5
1t

d=

. '! m

<

kg
rrun

IIp<! - ,
2

odakle je:
'!m

d>4,s' - - mm

(69),

CTpd

Prujd ftf-ftf

I
~l' CFjJ

I
.::r.-p
r_L..:::!
h _

Ftr

b VKLlJESTEN I VODEN

o. I.fDNDSTRANO UKUJEsrEN

51. 79 IZVIJANJE TANKIH PROBOJACA

}I

, -6-

I.

13

10

ProboJae
Prsl~n ra probiJanj~
Donji tulja k ra vode nJe proboJea
Gornjl tulJak ra vode nJe probojea
Plota drzaca (i skidaca
komada)

I}

6
7
8
9

/I

..,

-L

11

10

}}

}]

I}

a PRESJEK ALMA
17

I]

I.

18
I.

/I

-.L

..1.6

/I.

IS

IS
/6
17.
18.

!1-

'"

ID

/ill}
}

b VODENJE PROBOJCA

.lJ

19-V.
~

n.

Gornji nosae alala

Donjl nosae alala
Siubna vod,ea
Prstenasli osigurac
Caura vo(fiee
Caura vodiee
K.\mad (1,m)
Oprugo driaca
( skidaca )
Cilin dricni rukavae
PloCiea
Nosoc tuljaka
Drzac probojea
Heduploca
lavrtnji
Cil in d rieni koc;r:

e KONS rfWKCIJA TULJAKA

51. 80 KONSTRUKCIJA SPEC/J~LNOG ALATA ZA.fliOBIJANJ

MALIH OTvofM U DEBELIM MA TER/JA LIMA 1d ~s )

mm

minima1no d ~voljeni prearik oh'ora koJ

(premlk probojca),
d.ebip.na rna rijala,

~Z

hTr..oea

d mm 5

-:m

mm

~pd -mmk#! _

mote predoQti i

~to

>

smkanja rnaterije.la koji

Be p~Ja

problja,

dozvolJeno nnprezanje na prittsak matenjala

obhlru:

'tift

30

~robo}ca

(69 aj,

mm

znili da za probljanJe svih materijala sa ':",

30

~g 2

mm

p:eauk probojca

mora hill vea od debljine mater'jala

~ s mm

(69 b,

Med.utim, 9a speciJalnom kOll'lStcukcijom radnih diJelova alata (51 80) ova

granica se mote i pcomjenb. P:rol>ljanje se zato mora vrSiti pod dje}Sltvom drlaca
lima i u uslovlmrt kval:itetnog vodenja prooojca. Gorn.ji 3 i donjl tuljak 4 U1
\'o<!enJe probo}ca 1 su smjettem u no5aeu tuljaka 16 i ploe: dria~ 5 (51. 80 b).
Specl)alna konstrukciJa ovih tuljaka (51. 80 c) omogucava sigurno voden)e p~(I
bajca u svakom poloZaju radru:>g hoda pritisk.ivaca prese (take da slobodne duzwe prooojca praktirno uQPSte nema). Sila cirZsca lima se 06tvaruje parnocu
opruga 13 (sl. 80 a), a da bi se obez,blJedUa ~to v~a preciznost vodenja, I ploea
drZsca 5 se usmjerava p()Jl)()(:u stubnih vodica 8, preko ~ura za vo<!enje lL
Karakteristieno z.a ovu kOll6tr-.lkciju je i to da su yodice fiksirane u go.rnjem
nosacu alats 6, pornoeu prstenastog osiguraca 9, i cia iste k.1ize po caurama za
vodenje 11, koje se naJaze u dc.tjoj plo<':i 7.
Ovakvim alatom se mogu probijaLi materijali debljine 5 = (2 + 3) d. 00nosno precnici olvora
d = (0,35 + 0,5) s.

Primjeri:

=- 45 kg. SIe probija otver prebUka d

mmda Ii je potrebno ugradlti. kaljenu me<!uplobJ u alat.

1. U materijalu sa

"t",

a. Za debljmu lima
Sila probijanja
F =

'It'

5 =

= 10 mm.

Odrediti

0,75 rom,

d s . ":", =

1:

10 . 0,75 . 45 = 1 060 kg,

" . 10c

n,tes

78.5 mm ~

.j

cm~ ,

Povr.;,Ilsk. prillSak (nbrazac 66)

p

I 060

u,.85

S obZlmm da JC
p

Kg

I 350

l'm':

kl: .
1 30
J

.-

em-

...? ;).00

'- PJ

Kaljena medupkca nli'" polrcbna (51. 77

b. Za debljiIlu lima s
p

"

a)

2 mm

r-

_ ke
em -

10

-15

3600 kg,
cm-

0,785

>

2500

PJ

kg
em!:

KoJjena plota C' se ugrad.l, (51. 77 bi

2. U maleTijalu sa

_
50 k_1! " d e bl Jlne
,um-

'7"..

2 mm prooijaJu se otvOT) raznih

kontura.
bdrediti maksimalno rlnzvoljl"nc duime proboJaca.
a. Za jednostrano uklijeSten probojac (51. 79 a) -

otvorem alal.

A. Rezna kontura je krug precruka d - 4 mm (obrazac 68 Al

[no .. = ~8,8

-VY
d'

S'~m

28.8

4'

250

23 mm.

B. Kvadrat sa stranicom a " 4 mm (obrazac 68 Bl

llll.",

= 33,2

a.

33,2

5 'tm

C. Pravougaomk sa stranama

-1' -

--.- = 26,6 mm.

2 00

~ 5 mm , h = 4

mm (obrazac 68 C)

47V--Cb:--"h'-'(b'" 11) s ~m

59,5 mm.

b. ProboJac je uklijesten i vaden (,;1. 79 b) - za(""reni alat.

A. I",..
2,8' 23 ~ 64,5 mm,
B. I..... = 2,8 . 26,6 - 74,5 mm,
C. 1,,,",, = 2,8 59,5 = 167 mm.

IV 8. 3. Elemeoti

1:8

skidanje radnib komada i otpatJ..a

Naknn zavrseika procesa prosijecanja (p(Qbijanja) ra

komad i otpada!_
se zadrz.waJu, ib na prosjeka~u (probojcu), ili na plOCi za prOS"ij'Canje (probijanje), ~io za\isi od k nIiguracije komada i konslrukcije alata.
Pravllno i brzo odstranjivanje radnih komada i olpatka sa radnih dijclova alata ne utlce sarno na povl:eanje proizvodnosti nda maSine. nego i na
poveeanje sigumosti racine operacije i na kvalitet radnog kOlllada.
SUa potrebna za skldanje komada sa proojekaca (ili prooojca. s1. 81 a)
za"isi od veliCine sHe prosijecanja 1 w;lova rada.

I.

F, = C, . F kg

(70)

gdje je:
F kg C.
-

sila prosiJecanJa (probijanja),

koeficljent skidanja, koji zavisi od vrs:t.e radnog procesa i debljIne materijala (tabela br. 27).

SUa skidanJa (I~bacivanja) komada ill otpatka iz otvora prslena za pros.ijecanje (probijanje) zavisi od konstru kcije alata.
Ako se komad pro1nskuje kroz OiVOT prstena za prosijecanje u pravcu
kretanja pritiskivaca prese, odnosnQ prosJckaca fili probojca, sJ. 81 b), tada je
sila protiskivanja:

1 Fp = nCo F kg

(70 a)

gdje ,ie:
n = -

h s Cp -

broJ' kornada koji se istovremeno nalaze u cllindrjcnom otV(}fU prstena,

visina ci.lmdrienog dijela prstena,
debljina komada,
k.oeficijent protiskivanja, koji se krece u granicama
Cp = 0.05 -7- 0,10.

Ako se kornad ne protiskuje kroz otvor prstena, nego se izbacuje (vraea)

vertikalno navise (pod djejstvom opruga ill n.ekog drugog izvora sile sl. 81 c),
tada je sUa potrebna za izbacivanje
Fi = C,' F kg

(70 b)

&dje je:
Ci

koeficijent izbacivanja
C i = 0,07 -7- 0,14.

o. SKIDAl'Uf

b . PROTISKIVANJE

C'.

IZ "eIVAHJE

SI.81 VZ PRORACVN 51( SKIDANJA, PROTISKIVANJA.

I IZ8ACIVANJA

~LA

br.27

VRIJDNOST/ KOEFICIJENTA SKIDA JA Cs

D8LJINA
HATERUALA

VRSTA

Jed"osto""o

pros/J' oni~

RADHO

I KOrtloiIlOVQ-.-"'-,,-o-,,-,
fup~o P'O,SJ)'~l1f1J'~

:;:-_i..:.p_r_o_b'L.'JO_"-/~
,-_-+_..!J!"-ObIjOflJ~

mm

Prim} r sf 6. /67

aCe SA
ombinolftlno isloIf.- - .# op~,o co '
I /lrob, on
Pflm

-;,169 i 70

do I

0.0] - 0.06

006 - 00.

0.10 - 0.1}

I do 5

{)'06 - 0.0.

0.10 0,11

0.1] - 0.15

0.0' - 0.10

O,l} -

OH

o.lS - IVO

pr~lfo

_lZ

flbrrloll,lQ

bt:}6

r~d

ii', }

Gumcni 'k.idoi

I . p"" n zo prosii~cOfli~
} . Pro.j,ltof
J Slfidoc
,. Pritid'iyoc pren
5. KII~i.tc pru,

51.8] I5RVTl ,SKI[)dt

Konstruktivne mogucnosti rje5enja skldanja i :irzbacivania su veorna rnno

gobrojne i razlitite. Osnovna podjela se more izvrSiti s obzlIom na to da Ii se
skida~ krece iii miJ'uje u t.oku radnog procesa, .to 7.Ila~i da Ii je alat Izvede{1 sa
krullim iIi pokre-tnim sk.ida~em.
Najjednostavrrija izvedba krutog skida~a se primjenjuje kod oivorenog
alala (51. 82, slat bez elemen'ata za vodenje). Sklda~ 3 je uvrncen u kuciSLu prese
5. Kod povratnog hod a pritiskiva~a prese 4, radni komad {koji se zadrlao na
prosjeka~u 2) se naslanja na skida~, koji ga skida sa prosjekaca.
Kod 'zatvorenog alata (51. -t1) za skidanjc otpatka (ostatka trake) sa pro~jekaca (u povratnom bodu pritiskivaca prese), slub. ploca 3, lroja pored toga
obavlja i funkciju usmjeravanja slats i vodenja trake. Za istu svrhu sluii i
plata 6 kod poostupnog ala1Q za prooijecanje i probijanje (6\. 64). U oba pl'imjE'ra
se za skidanie koristi snaga prese.
Kod pokrelnih slndaea se za skidanje na,ical\(:e koristi akumulirana energija elastiatih elemenata kao sto su: zavojne opruge, tanj-iraste opruge, guma

itn.
Zavojne opruge su svakako najr~eni.ji element koji se kOJisti za slodanje. U tabel! br. 28 su dati tehru~ki podaci za zavojne opruge okruglpg presjeka (lako se ne iskulju~uje mogucnoot upotrebe i opruga sa kvadIatn.im iii
pravougaonirn pre<>jekom). Podaci vaie za opruge l.ZXadene u hladnom slanju.
Maksima.\nQ dozvoljena sila kojorn se smije zavojna opruga okruglog
presjeka opteretiti odreduje se po obrascu:

dl "too
- - kg
8D

7t .

Fm.t. "

gdje je:
d mm kg.. "tud
mm"t ud

D mm -

precnik Zice,
do zvol'Jell() naprezanJe
. na UVlJanJe
.. .
(5G -;- 70)

kg.;,

mm-

sto zavisi od vrste materijala,

precruk opruge.

Maksimalno dozvolJeni ugib zavojne opruge (ugib pod opterecenjem

FmaJ

I..,..

8 n' D3. Fmu

G-:-;).- - mm,

gcje Je:
n -

kg
mm!

broj otklvruh zavoja opruge. S ob2lirorn da se zavrsetak opruge Izvodi sa 3/ 4 zavoja na svalrom kraju, to
je ukupan broj zavoja i = n + 1,5.
modul klizanja,
Za opruini ceLik
G = (7 500 -;- 8 300) kg.

mm-

TABELA br. 2&

TEHNICKI PODACI ZA ZAVOJNE OPRUGE

DOZVOLJENA

L Sila

-d

oprugt F

Durina oprugt L

r~
dI.O - 1.6 !IS "'-

I d. 0.5 - 0,8 t lO ~

L<J5

IT~ l.O -

("5 - 10 't8Yo
(.10- 60 ! 6.5~

! 12,5Yo
d."O - I.6l!IO Yo
J.)

rPrtcnlk oprugt D
D<2S
:tlYo
D. 25 - 50 1+ 2 5 Yo
D>50
I~; Yo-

d
mm

Fmax
kg

0.8

1.0

1.]5

1,6

! 5%

C>60

Dorvoljtno ooJslupanjt OSt oprugt

od normalt no
baTU 1 0 10'

i.B.5

'12

0,5]

t 10 Yo

;.17. 5
i. /1.5
1"0.5
L tmax L tmaJ( L {maJ( L {max L (max
mm
mm mm mm mm mf1l mm mm mm mm mm
).5
B,)
6,l
1.5
5,6
IB.I
9.3
1.t
10 7.5
",0 10,9
I.)
I.,) 10.3
1.,0
17,1 10.3- l- i2~ I]l
7.6
6.0 1),0
7.7
(5
8,7
5.t. 11.9
1.1
7.6 15.0
16,.) 17.1
9.7 19.8 J,O
)66 l7,B
5,5
Q9
8.6 16,5 17.1 2D,!J 15.6 }7,6 ]0,8
11.9
]./.
]IJ 10J
7,5
lOj
6)
B)
),'
16,8
iJ
',7
- r
Ii,tt..]
6.0
Ii,T
10,]
]V 117
l.7
18,B
7.7
V
B.'
r17
6,l 1i,3
5,7
10.5
)I.J it)
B.9 19J) I i i
III ISJ
~j- 1].1 9,] IB,) 12,9 ~] 16,6 -]O,f I}],O
t.0,.} 19)
6.7
(I
5.1
9.0
3.8 Il.l
]6;; I] ]
~]
5.~_ ~,J ~ 6,_9_ )(),l
I- ~
61
I(B
}1.,5
10.9
)O./. IB,i
~13
4.0 ~ 18,7 ~ O)
3.7
2,8
8.3
11.6 ]~7 17,3 . ~~~ r!-9L
]6,"
t--7. f
J},~
]5,8
]I,B
]7.B
)66
15,7
11,i
B,I
10,7
iB./.
rs.O
19."
1,'
IU
1..9 15.i _~ 9 19.t.
13,]
8,9 t-?.Y 1111
_ 5.J
~5
7,5
~)
11.5 .J.,Q 18.39.8 ]-V 12,6 )0,] 16,8
1.01- - , ~]],]
1.7,1 ]!-6
8,5
1.,6
15,S
9.3
l1.5
13.0 J?l 16,7
35,8
-r ]6
]1. I
61.5 r'70
11.,6 28.5 20." )5..9 ]6."
t.S~ )5.0
10.5
B,]
19,)
8,6
1(7
]t.~
11./
31,6
1i-2- 6.1
9..!..
- tiS
~
~M9.}
II.)
1(5
}l.0
]F
36,]
1.7,6
8,0
15,2
19,3
8.0
i s,!]
61':9 1.0,0
6,1.
lI.l
10,7 1],5 18,} 17.5 J!iB 11.6
I13,]
26] IB.O 3~ J5.] 1.5,6 3l.t.
79,1. 57,5
5.)
599 0.0
lB.1. ~I.
11,5
15.1.
]1.6
37,0
16,S
6.1.
9.0
9.9
I~
]~d..
is,] n,6
59,1. )1,1.
9.B_ 27,~ 13.7 ~i,5 '7.7
II, ~- IV ~ }!!.l
11,9 _ .-Jo,J
77,5 U,5
2i,3 13,9 33,0_ 19.1. 1.1.5 25.0 55,0 11..0
]91
}5.l
506
)J.B
1.5.0
88,0
15,9
18.7
198
665
8.8
B,O 28,2 11,7 3~1. ft.1.
12,7
21,B
~g6 ill
21J!
'6,.1 19,1
}i}
112
I- Ii,7
]70
]05
510
710 160
12,7_
1.1.5
~
15,7
. ,
---!.
r--'
]I,l 1.B,5 ]7, 5 63,7 16,7
16,7
Sl.p i~~
I~9
2~J 15,1 ]8.1.
125
17,1 20 51.0 1(0 6iB 08 85,1. 58,1. 1130 71.0
20.7

0~5

1.6.5

ODSTUPANJA

t-,

~-

- ~-

5>

niT

t-'

c-"gi

t-~;t

--

n.o

]-:

600

2,0

,,7

NASTAVAK TABELE br: 28

d

Fmox

mm

mm

kg

15,7
1.5

L
mm

1.1

1.,0

5,0

II
35.8
18
1.3,9
/9,1
30,S
53
1.1
35,9
13.f
1.3,0
35
I-- 17, I
19
51,5
Jl,1
39,0
71.
t- 1!\0
.u,5
51
t--~O
51
51,0
1--1(0
1.1,0
1.1
66.0
0,0
108
r _ P'O
36,1)
91
53,S
t-1.30
61.,0
71.
f'
51,0
61
78,0
39.T
57.5
- 165
1.6.1 _
136
67,0
113
79.0
r 51.,1
91.
965
641
__1.~5
71.,0
158
57, 5
81,S
116
179
96,5
f- 57,5
80,S
117, 5
10
353
90,0
62,0
99,0
72,0
295
85.0
1/1.,5
2/. 5
200
139,0
107,0
70,0
1.00
98,6
8(40
106,0
31.2
f)qs
300
9aO
/10,0
21.0
/I.. 8,0
515
107,0
75.0
1.15
110,0
90.0
368
1305
100,0
286
161.0
125.0
81.,[1
117,5
615
- 100.0
SOO
TJ1,O
1.12
11. 9,0
118,0
138,0
31.6
173/1
02jJ
7/0
/37,0
II. 5,,5
/12,0 _ ,YO
530 _ 161..0
132.0
1.)0
100j)
1620

19,5
l7.6
9.7
15.1
n,l
31,8
/1,9
18,6
15.9
39,8
11.,5
11,0
31,1
1.5,6
17,6
16,0
37,8
55,1.
11,8
30,5
1.1.,1.
65,S
11.,8
31..0
1.9,5
7(0
16,6
37,0
L8,5
76,0
21..8
'38,2
1.8,5
80,0
)6,1.
39,8
58,0
81,0
33,2
/. 1,5
SO,O
96,0

5,3

8,0

10,0

11,0

12,5

11.,0

r-l

16,0

,= 10,5

i =I3,5

i=I7.5

'-

1/,8

)SJ

/: 8,5

fmax L fmax L fmox L fmox

(max
mm mm mm mm mm mm mm mm mm

15,1.
28.1

r-!7,7
11.7

31
18

/: 6,5

9.1

31.,0 /1,7
38,0 16,6

0,6
1.7,6

}7.3

61,3

38J
13,6
11,1
3/,0
41.,6

7(;,0

Sl,O 18,0

55.0

50.1 15.1
70,3 36;3

75,S
88,5

18.6
6QO
1.0.8
I. 8,1.
58,1
7/,8

89,8
63.5
71,S
87,0
107,0
78,7
9~5

107,0
TJ)O

55,6
10,i
19,1.
'.l8
6(0
1l.J
35.4
53,0
77,8
30,1.
1.3,0
61,0

98,5
111,0
130,0
160,0 9Z0
120. 0 31.,8
/33,0 1.7,8
1545 59,5
1890 101.,0
131,0 ]7.0
II. 5,5 51,5
16Z0 68,0
lOlD 107.0
I I. 2/1 3'.8
160,5 53,S
175,0 68,0
)19,0 IIl,O
156,0 37,0
175,0 55.5
)01,0 82.0
2330 TIl, 0
183,0 L6,5
191.p" 2 8,0
))qo
81.,0
.
270.0 13(0

51,S
6/,0
74,0
91,1.

113,5
79,0
91,0
109,5
135,0
98,0
111,5
13i,0
165,0
123,0
139,0
15(0

16,3 55,8
11.J 61,i
35,P 80,8
1.9.6 100.5
17,5 56.5
17.1 79,1.
39,8 96.0
57,1. 119,5
2J.l - 85,0
3.15 99,0
1.6,6 1/6,0
71.5 11.90
16,) 103,0
17.8 118,5
55,1. lqO
81.0 177,0
31,8 117,0
1.6,5 I I. 8j)
6~8 176,0
100.0 218,0
39,1 /60.0
55,0 182,0
80,0 211. 0

21,8
28,i
1.6,8

n,o

81.0
106,0
66,5 13),5
23,1 8};0
36,1. 101.,5
5.3,0 1}7.0
75.5 158,0
31.0

".7
61,t
950
31.,8
50,S
75,0
109,0
1.1,1
52,5
90,5
133,0
52,0
73,5
to5,O

1/1,0
130,[1
153,0
197.0
135,0
155j)
188,0
231..0
167,0
191.j)
232,0
188,D
210,0
238,0
282,0

202.0 118,0 265,0 157,0 350,0

150. 0 U,8 195,0 59,6 151..0
156,5 61.5 217,0 8~0 181..0
191..0 89,0 251.,0 119,0 333,0
238,0 133,0 312,0 177.0 1.12,0
16(0 1.8,0 2TJ,O .61..0 277,0
182,5 56.5 238,0 89,0 310,0
20].5 87,5 165,0 1/6,0 3t7.0
25i.j) 138.0 331.0 183,0 06/1
n9,O 59,5 198P
176,0
20/,0 69,0 261,0 92.0 31.2,0
219,0 87,0 185j) 116,0 3U.o
275,0 11.(0 '361,0 192,0 05,0
195,0 1.7,0 153/1 63.5 130P
,219,0 7~0 281..0 95,0 )7).0
)52,0 105,0 J)9,O 11.0,0 1.3 I,D
)9(0 1i. 7.0 385,0 1960 507,0
l28.o 60,0 296.0 80.0 386.0
2gQ 75,0 315,0 99,0 1./ ),0
276,0 10M 360. 0 W,o lll,O
31.QO 171,0 U6,O ]JOO 586,0

u.s

19,0
38,0
6),0

88.5
3 I,D
1.8,5
71,0
10l,O
I. 1,3
59.5
83,0
1nO
1.6,0
67,0
100,0
/1..6,0
55.,1
83,0
I }I. 0
171,0
69,5
98,0
10.0
1/0,0
79,0
/09,0
158.0
237.0
85,0
118,0
155.0
21.1./1
79,0
123,0
155.0
2SqO
85,0
117,0
186;0
)6),(
106,0
132,0
191,0
306,0

Karakteristika (konstanta) opruge

Fnu
f s

c"

F
I

= t.g I.l

canst

17. prednJeg Sbjedl da je sila opruge'

F"" c' f = Fmn

f:.

(80)

kg ,.

gdje je:
!

[ ....u

ug.ib pod optereeenJ m F

F", ,

a oprugE' (F) za ....t.<n od maks:mlU..'1o dozvoljene

Iz oorasca (80) e Vldi cia
sile (F mu), koj a raste sa povecanjem prernika ZIC(' Cd), iII sa srnanJE'njem pr~
ruka op~e (D). S obzirom da je prom; en a oVlh vPl:c"na (u c"JJU p:weCanja sile)
ogra.niCen.a i konstrukclljom alata, to se ponekad upotreblj8Va i SlStcm zavojnih
opruga, koje se urru:-Cu jedna u drugu. MedulJm, mnogo ~e5Ce (naroato kod ve"
likih 1 slozenih alata) sila skidanja se postlze vetlm broJE'm zavojmh opruga
Opruge se IOClTaju tako da pritlsak na plo?-u skicla{:a bude Sto ravnomjern.ijl. Prednje ilustruje i kDnstrukClja slozenog alata (po sl 69), gdje se siudanJc
trake sa segme.'1ata pr;)5)ekata 2 VrSl pomoeu slndae8 6, ko}i se za sk~Je koristi akumuliranom ooergijom niza za\'ojn:h opruga 19 nasa(!eruh nn zavrtnjeve 21.
Sila slcidanja koja otpada na jednu zavojnu oprugu.
(BI)

gdJe je:
F. kg N
-

ukupna s.ila skidanja (obrazac 70),

broj zavojnih opruga.

Pravi.l.no dimenzionirana opruga treba da na kraju radn<Jg hoda ootvaruje radnu silu }i; (pod ugibom fl, ; ova mora da bude veea (Ui jednakal od si.le
skidanja koja otpada na jednu oprugu (F..,), a manja (ili jednaka) od m.a.ksima.lno ~volje-ne sile (F m . .), 5to se rnoze Izraub u obliku:
Fso";;F";;F..... , .

(82).

Opruge kod ugradnje u alat treba dn budu predn.apregnute. sUa prednaprezanja se u.z:i.ma u granicama 10 -i- 200/0 cd maksirnalne sile, tako da je:
~'p

ro,l

-i-

0,2) . F rnA,'

Pr~rezanje opruge se posti.Ze na taj natin

hodno za

lZIl.06:

sto

5e op.ruga sabije prel

fp

= Fp _ (0,1 -:- O,2) Fm..

--'----'---'-- . f lllu = (0,1 -:- 0,2) f 1M'

Fmu

Radni ugib opruge

(

fp

+ h rnm

gdje je:
h mm -

hod pi aCe sluda~a.

Hod skidaca se bira u gra.n.icama h = (5 -:- 15)

pri
Oemu manJe vriJedno61.i dolaze u obzir za vece debljme materijala.
DuZi.na .opr-u.ge
L = (n

1,5) d

5,

+ n . s rrun

gdje je:
5

mm -

rastojanje lzmedu zavoja opruge.

Minimalno dozvoljena vriJedn06t ovog raswJanja
Sm'n ;?; 0,1 d.

Za slridanje kornada se ~E!lSto konst.e i tanjirast.e opruge (sa tehnicltim

karakteristikama po tabeli br. 29). Glavne predlW5ti ovih opruga u odnosu na
Ulvojne IIU:

1. Veoma lako se ITlIOgU smjestiti u alat

2. Sa manjim dlmenzijama dobiJaju se vete sUe skidanja.

S obzirom da je ugib jedne opruge relativno mali, W se niz opruga slaze

u pakete, tako d.a je ukupru ugib jed.n<lg palteta
fn = n' fmm

gdje je:
n
f nun -

broj tanj~asih opruga u jednom paketu,

ugib jedne opruge.

Radni ugib opruge se kao i kod Ul\i'Ojnih opruga sastoji od ugiba prednaprezanja fp i hoda slridaca h:
fn = fp

+ h.

Broj opruga u jedn.om paketu

(83)
gdje je:
tn mm -

( rnm -

ugib pake<ta,
ugib jedne opruge.

lz obrasca (83) se rnoZe uOOiti da se ~ paketa mijenja vrlo jednostavno

skida.njem ili dodBvanjem odre<!enog broja tanjirastih oprugB.

OlHAKE:

0- preeMI( opruge

h - ,,/s,na

d - preentlt

F",OI -doI"oljeno opterecenje

t "ora

s - debt/,na opruge

opruge

1m - ugib upruge pod optert!ctnjem F",o,

Pove6anje s:i.le ~kidanja se poswic povecanjem bra)a paket.a (vail obrazae 81).

Pravilno dimenzionirana tanjirastn opruga lreba. takedl', da zadovolji

uslov po obrascu (82).
U konstrukciji alnta po sl. 69, za skidanje komada sa segmenata za prosijccanje 1 i probojea 4 911 prinujenjcni pakeli lan)irasllh opruga 18 (nanizanih
na zllvrtnjima 20) koje vrSe pritisnk na plocu skida~ 5.
U posljednje vrijeme 7.a elasw~nn skid;mje dijelova se sve vile konstc i
i gwneni ski;daei (51. 83). Konsti se guma t\'rdote 68 po Shoreu. Oblik je C1lin-

dri~an

sa odnosom V'i=e i procmka (

1 u granicama od 0,5 do 1,5. Dozvoljeni

ugib se uzima 35 -:- 400.'0 od prvobitne vlSi.ne skidaC<t;

f n.-.

(0,:35 + 0,45) h.

NajveCa sila skidaca

F - A'pkg
gdje je:
A

cm~

povrSina

popre~nog

Pre-rna sl. RJ: A

kg

em.!

1':

presjeka '!>Kidaca.

(D~ -

d')

spcciIi6rri priLisak gume,

Za [mo.,
0,40 h I t\'rdoeu 6ao
Shore a je
p

(20 -:- 33)

kg
cm 2

Elemenli .:a skidan)c i izbaC1vanje ne morajlJ uvijek blti sastavni dio

alata, nego su vrlo cesto ugradeni" presi. Jz kon~trukclje alata po sl. 84 se vidi
da se za izbacivanje otpatka korisll opruzni uredaj za il.bacivanje ugradln u stolu
prase 14. Uredaj se sas1x>ji iz zavojne opruge 15, koja se naslanja na ploeu nosaea 17, a sila izbacivanja se prenOlSi prf'ko piece 18 : koCica 6 na izbacivac 6
(ovaj odstranjujl.! otpadak-ostatak trake sa prosjekac:t 2). Ovakav uredaj (opruzni, pneumalskl, !11drauhl'ni iii kombmovani) kod alata za savijanje 1 duboko
izvla~enje sluZl za pridrtavanje lim.> u :oku procesa savi)anja Iii dubokog izvla~enJa. 11.bacivanje radnOft komada il. prslena za prosijecanje 1 se \'rSi poIDocu
1l.b:jaca 3, koji se u po\-rat.nom hodu pnti..';Jdv:1ca prese. preko mot.ke 4, naslan)a na popreCnu letvu 12. Ova lelva je pri~nsccma u kucistu prC6e 1 moze sc
podeSavati po visiru, zavisno od hoda pI itiskivaea i visine alata.
Detalj a na sl. 84 pl'ikazuje dva naeina utvr~umja stubnih \-odica 13 u
don joj pl06 8, a dctalj b, pricvrSccnje caurc vodica u ~prnjo) pJoCi 7. Ovakve
Izvcdbe ucvrSCcnja su najbolje i najsigurnijc, ali su i vcoma skupe, tako da ce
se primijeniLi sarno onda kada se zahtijeva najprcclzmje usm)er.lVanje alata, ~to
znaei kod radova sa najvt'Cim zahtjcvirna u pogledu tacnosti dimenzlja komada.
AnaJogna konstrukclja mehanizma izbijanja je primijC'njena i ked a lala
UI obrezivanje izvucenog limenog dijela veclh dlmcnz:ija (sl. 85). Izbij.lnje komada iz ploCe z.a obrezivanje J (pricvrScene u gOTnJcm izlivl'nom n(~~acu alaw
3) vrSi se drvenim Izbijacem 5, koji se u povratnom hodu priLiskiv8ea, preko

I . Prslen

zo pros/-

jee onje
Prosjekoc
3. Izboclvoc ko modo
~ Molko izbocilloco
5. Izbocivo c o/potko
}.

....!.Q

6. Kocic izbocivoco
7 Gornjo ploco

B.

13

Donjo ploco
9. Cil,ndncni rukavoc
10. Pnl/sk(voc pres8
II. Kucls /e pres!
I}. L! lvo IZboc/Yoco

13. Siubne 1I0c1lce

510 prese
IS. Zerv ojno oprugo
16. Nosoe opruge
I~ .

17. Ploeo nosoco

opruge
18. Ploeo EO prenos
pnl/sko oprug!
19. }O Konusno COUfO

16

11. eouro yodice

17

}2. 23 Zovr lonj

}I., }S Podme /ocl

DETALJ - a UCmSCENJE VOOICE

1. lzv!dbo

DETALJ - b UeVRSCENJE CAURE

1I.lzvedbo
7

11

23
19
}1

11

51. 8,

ALAr ZA

PROSIJECANJE SA UREfJAJIMA ZA

IZBACIVANJE UGRAfJENIM NA PRES I

I.

Ploca za obrezi~anj.

2.

Obr~zivar

J.

Gornji fI;~enj)nosac

Doniifli~eniJnosac

5.

Izbijac predmefa
(dnoJ

o.

Nosar: predmefa

7.

Cilindricni rukavae

8.

Motka izbijaca

9.

Stubne vorIiee

10.

P09/~d

na gornji dio alata

IZvlJceni limeni dio

(kojj se obral1lJje)
O/padak (na~o'

obrezivonin)
Noz za oris'Jeco "le
o/pa/ka (radi 10kse9

skidanja so

010 10 )
Zavrln]; za

spa-

Jan]t!
Cilindricni kocici

Ddalj - a PROSIJECANJE O[PArKA

1
12

15

51.85 ALAr ZA OBREZIVANJE IZVUCENOG LlMENOG DIJELA

motke izbijaca 8, naslanja oa mehanizam opisan u prethodnoj Ironstrukcijl.

Iwijac je oblikovan prema radnom komadu cia ne bl doolo do 06tecenja istog
prLlikom izbijanja. U ovoj konstrukciji nije predviden uredaj za skidanje obrezanog otpatka, jer se isbi rasije<.:a na dva mjesta. Na kmju radnog hoda ploca
obrcz.iva<:a 1 prit.i.siru.je otpadak na <>smcu noia 12, pn~vr.Scenog u donjem nosatu 4. Traka se pl'L tom razQvaja na dva dijela, kojl se jednootavno sJddBjU sa
alata. Zbog velikih dimen.z;ija komada, alat je izveden sa ~etiri stubne v<Xfice 9.
Shena varijanll3. konstrukcije izbija~a i skida~a je po O. V. Kuhtarovu
prikazana i na s1. 96. To je kombinovan alat za istovremeno prosijecanje i probijanje. Sa njim se u jednom radnom hodu pritiskiVllca radl navrtka od celi~
nog lima za poboljsanje (C. 1430) relativno velike debJjine (s
16 min). Prosjekai': 6, kO)1 SIUll ujedno i kao prsten za probijanje, pri(:vrScen je u donjem
nosacu alata 15. Skidanje trake sa pros)ekaca se vdi pomocu plo~e skidaea 10,
a sila skidanja sc prenosi od pneumatskog urcda)a za skidanje (ugra~enog u
stolu prese), pomocu kocica 11. Osb:ilak trake (olpadak) se odsijeca gornjiro 4
i donjlm nOlem 5. pricvr~celllm u gornjem 14 i donjem nosacu alata 15. Na
tal nacin olpada operacija odsi)ccanja otpalka na makazama prije briketiranja.
Komad sc IZ prstena za prosijecan)e 1 izbija Izbijacem 12 na isti nacin !tao i u
prethodnom alatu. Granienik komada 8 se nalazi u don)cm skidacu 9 i iroa
mogucnost slobodnog klizanja u svom lciistu. U radnom hodu prsten za prosijecan)e 1 nalijeie IlB granil::nik i ovaj sabija oprugu 9. U povratnom hodu
opruga 9 vraca granicnik u pocelni poJoiaj
Primjeri:
1. Proraeunati stiu skldanja I dimcnzion..rati opru.ge 6, skidaca trake 5 u konstrukciji alata po 51. 71.
PrO&ljeca se platina pre<:nika d
300 mm iz trake polutvrdog mesinganog
lima eu 67 Zn (Ms 67) dl'bljme s
Imm.

SUa p.rosijecanja
F =

1t .

d . s . 't m

r-

1t

300 1 . 3J

= 31 000

kg;

Sila skidanja (obrazac 70)

Iz tabele br. 27 za s = 1 do 5 mm, i za jednostavno prosijecanje i probljanje

0,06 -7- 0,08
F, ~ 0.07 31 000
2170 Kg;

c..

Ukupna sila prit.iskiva<:a prese (za pro<ijecanje i skidanje)

Fu

+ F. =

31000

+ 2170

= 33170 kg "" 33 l;

Konstrukcija ce se izvesti. sa
N = 8 komada Ulvojnih opruga,
Slla koja otpada na jednu zavo)nu oprugu (obrazac 81)

F.., =

.~= 2170 ""' 271 kg.

N

eI.vjck A -A

85

16

!LsJled /fomada
Mal~rijal : C.IOO

.!i.

(C.35)

I. PrS/M ~Jl proslj~canj~

l. Nosae prs/~na za

pro$i-

j~canj~

3. Nosac prosj~kaca

us

<.

Gornji noz za odsiJ~canj~

o/pa/ka

5. Donji noz za odsij~canj~

o/palka
6. Prosj~kac (ui~dno i prs/~n
za probljanj~)

7. Probojac
8. Elas/icno oslonjMi
granicnik
9. Opruga granicnika
fO. Skidae Irak~
11.

Kocic skidaea

fl. Izbtjac komada

f3. Kocic izbliaca
". Gornji nosac alala
15. Donji nosa" alala

51. 86 KONSTRUKCfJA KOM81NOVANOG ALATA ZA IZ8AQI./

TfJELA NAVRTKE

Na osnovu toga wa se po tabeli br. 28 opruga sa sljede<:im tehnickim po-

dacima:
d =
D =

10,0
62,0
Fmu = 353
fmu = 24,8
6,5,
i L -= 90

preCn.ik ltice .
preCn.ik opruge
maksimalno dozvoljen.a sUa .
maksimalno dozvoljeni ugib
ukupnl broj zavoja .
ukupna du!l.na opruge .

mm
nun,
~,

mm,
mm.

Karakteristika opruge:
c

F m&lI
f......

353
24,8

--= - -

Kg
14,2 - - ;

mm

Prethodni ugib opruge

fp = 0,2 fm&ll = 0,2 . 24,8 = 4,96 "" 5 mm;
SUa precinaprezanja
Fp = c fp

Hod plOCe

= 71

14,2 f>

kg;

akida~

h = 15 mm;

Radni ugib opruge

f =
Najv~

(p

+h

+ 15 =

20 mm;

&lla opruge (na kraju radnog hoda po obrascu 80)

F = cf

14 ,2 . 20

284 kg.,

Opruga je pravilno dimenzionirana jar zadovoljnva uslov po obrascu (82).

F.., = 271 kg

<

F = 284 kg

<

Frou = 353 kg.

Sa kornhinovanirn alaOOm prikazanim na 51. 69 se prosijeca platina eJiptienog

oblika sa polu06aIDa:

velikorn: a

malom:

500
2

= -- =

250mm

350
b = = 175mm
2

1 iStovrem-eno se probijaju 4 otvora preCnika d = 30 rom. Materijal )e lim

debltine s = 2 mm od alurninijsk.e legure Al Cu 5 Mg 1 (stanje tvrdo
kg
"t"m = 21 rom t ).

Komad se nakon zavrnene operaci:je prosijecanja i probijanja skida sa probojaca 4 i segmenata ploce za pros.ijecanje I, skidacem 5. Sila skidanja se
realizuje sa nekoliko paketa tanjirastih opruga 18. Odred.iti broj i karaktt>ristike ovih opruga.
SUa prosijecanja i probijanja

F = L 8' 'tm

gdje je:

= Ll + L2.

7t

Opseg elipse:

Ll =
Ll =

7t

3 . (250
[ --2

+ 150)

3(a

-J

+ b)
2'-

v' 250 . 175

4 . 7t 30

v' a . b
]

= 7t . 429 = 1 350 rom.

Opseg 4 otvQra
L2 = 4 . 7t d
L

Ll

+ L2 =

1 350

377 mm

+ 377 =

1 727 mm

F = 1 727 . 2 . 21 = 72 500 kg;

Sila skidanj a

F. = C.' F;
Iz tabele br. 27

C. = 0,12 ..;- 0,15

F.

= 0,14'72500 = 10200 kg.

Konstrukcija se izvodi sa:

N = 12 paketa tanjirastih opruga.

Sila koja olpada na jedan paket (a to je ujedno i sila jedne opruge u paketu)
F ao -- F. -_ 10 200 -_ 850 k g.
N
12
Bira.se opruga pod red. br. 50 u tabeli br. 29 sa podacima:
pre(m[k opruge .
pr~nik otvora .
debljina opruge .
visina opruge
maksimalno dozvoljeno optereeenje
makISimalno dozvoljeni ugib

D d -

s h -

Fmu
f mu

60,0
30,5
3,0
4,8
1030
1,05

mm,
rom,
mm,
rom,
kg,
mm.

Radni ugib paketa

in

= fp

+ h = 5 + 20 =

25 mm.

Ako se svaka opruga na kraju rsdnog hoda sabije za lzn06

C=

0,95 mm

lada je potreban brO'j opruga u jednom pakctu (obrazac 83)

n =

Cn

25

0,95

26,4 "" 27.

Ukupnn. visina jedn.og pakela opruge

H - n' h

27 4,8

130 mm.

ajveca sua jednog pakela opruga (Jedne opruge na kraju radnog hoda)
F

F mo..
f m ..

in ""' 1 030 . 25 = 910 kg.

n
1,05
27

Opruga je pravJlno dimen7J\Onirana jer je ispunjen uslov

F",

850 kg

<F

910

< Fm.>.

1030 kg.

IV 8. 4. Elementi za usmjcravanje alatn

U toku radnog hoda gornJi dio alala se sa pritiskiv~ern prese pomjera

vertikalno naniZc, prema donjem alatu, koji je priCvrlcen na stolu prese. Vaino
je da u loku cijelog radnog procesa prosijecanja (probijanja) velitina zraCn06ti,
i.z.medu rezruh lvica prosjekaca (probojca) i prstena za prooijecanJe (probijanje)
OIStane kOllSlantna. U kolikoj mjeri ce ovaj zahtjev biti ispunjen, zavisi od ta.Cn06ti klizaca prese, po koji.ma kljri pribiskivac. Ovo vati iskljuovo za alate koji
nemaju ugradene posebnc elemente za usmjcravanje. Prema tome, tacnost rada
otvorenih alata (sl. 54, 82 i 83) zavi."J od laCn06lii rada prese. Kod istrrooenih klizaca prese dolazi do pOJave zracnosli u njima i mogucnosti malih odstupanja
u pravcu upravnom na pravac kretanja pritiskivaea. Zbog toga postoji opasno5t
nalijeganja rezmh iVlca proajekaca (probojca) na reme ivice pr.rtena za prosijecanje (probijanje), ~o neminovno izaziva tupJjenje i krzanje rerz.n.ih iviea ili
10m CljeJog alata. Da bi se ova pojava izbjegJa ill bar donekle ublaZila, ov;
alati se projektuju sa zraCnoScu izmedu reznih ivica, kOJa jc vcCa od nOI1Illalne.
OVlm s svakako smanJuJ taenost izradcnth komada. ,'aJ manja lzradna loleranoija dijelova koja se more posbici ovim alatima Je 0,2 mm. Rad otvorerrim
alatima je pri1.i.Cno nesiguran. jer maZe da dade do povrede radnika koji ram za
maSinom, ukoliko nisu predviden.i posebtti sigurnosni uredaji. Glavn::t im je
prednost u jecinostavnosti konst.rukcije i jeftinoj izradi, ~to utice i na smanjenje tt~ova proizvocinje sarnog artikla. Primjenjuju se uglavnom u maloser\jskoj prcri.zvodnji i za jednostavn.e oblike sa manjjm zahtjevima u pogJedu
kvaliteta. To znaci da dolaze u ohzir lada kada nije rcntabilno (zbog male proizvodne serije) radm sigurniji, ali ujedno komplilwvaniji i skuplji alat.

Prvi prelaz od otvoreruh na zatvorene konstrukcije predstavl)aju alati

sa plOCom za vodenje (pozicije 3 i 6 ria sl. 41 .i 64). Tatn05t iuadcnlh komada
ovim alatima nije viSe direkt.nD 7.avisrnl od taclWSti klizaca prese. Osim toga, !
radni u~inak se mnogo poveeava. Zatvoreni alati su sigurniji u radu i lakSi za
marupuJaci)u. Pored toga, ploce za v<>denje sluz.e ujedno i za slcidanje komadn
sa pr05jekaca (proooJca), lako da nl&U p()l.fcbni dodatni elemc-nti Za skldanJe.
Ploce za vodenje se naJt-esce rade od ugljiCnog koostrukcionog celika (C. 0445
do C. 0745), s Lim cia se kvalitetnije vrste ceJikn upotreblJavaJu za teze 1 slozenije alate.
Skuplje, all u svakom slucaju bolje rjeAenje problema usmjeravanja daju
Ironstrukcije sa 5tubrum vod.Jcama, koje se montiraju u donjoj OSllovnoj ploti
alata. Stubne Yodice se naslanjaju na steznu plol:u stoia prase, a njihovo Izvla~enje 1Z donje ploce alata se sp~ava prstenastim OISiguraeem (u alatu na s1. 69,
stubne vodi.ce 13 su o5igurane prstenovima 14). Ovaj naEn u~vclcavanja je
najjedn05tavniji, ali mu je nedostatak taj sto se pesten &sta Lesko uLlskuje u
kanal vodice. Sk.Jdanje prstena Je moguce jedlno ako se isti prercze. SlIena konstrukcija Je prlkaJ.ana i na 51. 80. s lorn razlikom ~to su stubnc vodlce 8, pricvrcenc u gomjem nosaeu alata 6 i ooigul'ane od ispadanja sa prstenom 9. Ova
izvedba dDlazi u ob7.ir sarno. kc>d manjili alata
Stubne vodice mDgu bili IZvedene be-.: ojacanja (tabela hr. 3D), lli na donjern kraJu sa Djacanjem (labela br. 31). Vodice bez DJaCanja su jeftiruje, dDk su
yodice sa ojacanjem sigurnije u radu. Na gornjern Y.TBjU vodka treba bill zaobIjena (radljus po labell br. 3D, iii 31), iii sa konusrum 2!3vr~ctkDm (s1. 69). naro~ito
ako gornji dio alata u povratnom hodu pr~c izlazi van vodlca. S Dbzirom da
khznn le!ista vodice trebn podmazivali, na vodleama su izradeni kanall za skidanje neeistoce. Na drugom kraju yodice je lzra(1en utor Hi kanal za pricvrseen)e. Ova van]anla pri':vrsc:avanja Je prikazana na s1. 71. Stubna vDoica 7 )C
fiksirana zavrtnjem 21, Dsiguranlm prDtunavrtkom. MontaZa I demontaia vodice se moze izvrsiil buo i jednD5tavno.
KDnstruktivno najbDlje rjeSenje u pogled.u pricvrscenja predstavlja vodiea sa konusnim zavrsdkom, kOla se steZe pDmocu cHure i zavrtn)a, (deW] a
na sl. Bol). Vodka se po kDnUSno] dodirnoJ povrsini uvijek cenlnra, a lStroSen06t
sc reguilse pritezan)Cn1 nantke. Ovo )c najskuplja izvedba koja dDlazi U Dbul'
kod najprcciznijih alata.
Matcrijal za Izradu stubnih vodka je uglJieni celik za cemenlaciju
(C. 1120 1 C. 1220). Nakon termiCke obrade (cem:ntacije i kalJetl)a), vodlce sc
bruse sa strogim izradnim toleranCl)ama, Jer ad njihove taenDst1 zaVl5i taepost
fada alata. OdgDvarajuci otvori za stubne yodice u g.omjDj i dopjoj plOCi alata
se bue u sklopu na koordinatnoj b\clllici, da bi se izbjegla odstupanja.
S obzirDm cia se gomje ploce kod alala sa stubrum vodlcama cesta rade
od Ijevanog felje'la, vD<hce mogu da klize direklJ1D u otvDnma gDrnjih ploca
(sl. 85), bez posehnih caura Ul vodenje. USIDVi trenja kaljenDg i bruS6nDg celika
po lijevanom ieljezu su povoijni, all je glavni nedostatak sta se kod iSlroSenosli
(prooirenja Dtvora) mDraJu radi ti nove yodice (veeeg preenika) , jer zamjena
plDce ne dolazi u obzir.
Bolje rjesenJe predslavljaju konstrukcije alata sa Cau.rama za vodenje
(labela br. 32), koje mDgu bili Jednoslavno utJsnute u gomju plocu (51. 69 i 80),
m utisnute i 05igurane zavrtnjem (51. 71). Najsigurniju iZ\'edbu prikazuje 51. 84
(detalj b).

TABELA br. 30

STANDARDNE DIMENZIJE STUBNIH VODICA BEZ OJACAN./A

~'

]5

~~:-,

:C

.
,.

I
0

.at

/\

-.~ ,

....
.=-.- 1
-

I,

]0

]6

25

115

-- I 1

f--- f - - -

]6

20

"0

i-;7o -.
IJ 0

,ro-

,;F-

Iii)

-- -

10

--

/7,

I SO

100

1.5

- t

25

50

]8

~5

r-! "

-!

11S
150

f----- I- 110110

r-9,

...t

~o

- -

)Q~

17

]0

l.aj

...

18

]]

110

t-

.:.'

b
-

12

(/

.-

10

- -

.- -

r-m1JO
Joo

110

110

,-, ttL-

]0

65

]0

60

no

1]

)10
JSO

Nopom~no :

-Konali iirine b sJu;e :10 sk idoflj~ neclstaee.

- U lor sirin e { sluri zo ucyr scenje yodICe pomoeu zoYr tnJo.

TABF.Ld QG II

STANDARDNE DIMENZIJE STUBNIH VOOICA SA OJACANJEr:.1"

'd

_C' -'\
r- 1- '
o~

~J

4j- 1

0'

]0
~

to
r-

17

l,e
... ,""ce

]5

10

1.5 50

- , ~

'

]6

,'" 1

10

52 20

I)tr 1- 1
;~

I
Id,
I

50 65 }6
9 I

'cI r.1,-,

-t-

I----

,-

]0

80 ~OO ]5

15

JO

1]

._- 60

]5

75

lO

ItO

- ,,0-

55

- -

- -.- -.
5

- - -

65 80
~

]6 2,5 10

~!r
II

-'}ii-

~ .--

4J

--.~

~iI\

b
-

_J

-Ci-1 a

1---;.7:1,06110-

- iii11'0;.-

r-- "~}I~-

5 ~ 1 ' ~_

60

1---~7~_

I----

I- J~
- - I---l,!t:
)J

12
~

1]

2.5 70

'r---

2.5 80

6 l--i70

1---),0-

I-

}io-

~ }OD-

l- -i!F

6 I---jo

)SO
400

TljBfLi

or. 32

STANDARDNc_D1MNZIJE: _(~~ URA S TU8NIH VODICA

--

dl

30

",

:0

~I

-- -

.....

t8

5,1

60

to 15

30

10

15

70

85

3S

50,17Sj'0

'\,

,0

75

65
80

80

-5

60 ]0

100

I}

90

65

<l

00 I/O

nSI
-

50

70 ]5

110

}5

I]

6
1-

]5 1]0

I}

r---

{ I'I

d
d}

to

So-1 65

I
1

I I' I,

{1

~ - '-;'1
f-.... -- ~ .

d , d] a

r.d.8LA br 33

fY.QS4C1 ALArd ZA TESKE PRESc

- ----

55~1600
(50 500

550 600

CI

~
t

CI

'"a
0

e::

:~

e::

"0

\:)

d __~5 r7~
d, 9] 9]
t

f
9
h
I

I
m

....!:'
0

,t ,

.-

"

I _

It'

(I

..

'U

-~

e::

e::

~I

t..

w
Z

70
.00

50

IJO

70

HO

6'0 700 750

550 600 650
650 700 750
88 88 100
107 107 In
80 80. 90
t80 5JO 560
60 60 10

-- -

-50 -

1]5 l/,:~ '_~ 5

150
18 ]0
50 55

16
/5

t
is .

:5

-501 55 SO 65 1

10
51

16

75
5]

18
- 50

-80
58

--~-

85

58

90
6i.

. t8 50 55 55
-1'4i81]."(
1.75 !-tl6 X 1

)5 .: 0 45 50 50
JOO 350 380 ':10 ao
10 70 101 95 95
50 SO 50 70 70
J5 J5 JS l } i }
]0 }O ]5 ]S

Jot
70

70

70

85

85

Za izradu i:aure za vodenje mogu se primijeniti sljedeci materijali:

1. Ljevan:> zeljew (SL. 14 do 22) za jednostavnije alate i manje izradne serije,

2. Ugljieru ~elik za cementaclju (C. 1120, ili

C. 1220) za kvalitetniJe alate,

3. L)evana kositrena bronza (P. Cu Sn 20 do 12) kod alata sa najveCim zahtjeviIru.I u pogledu ta0100ti i izdriljivosti.

Gornji i don]1 nosai:i alata (gornje i donje ploee) se kod manjlh alata rade
od ugljicnog konstrukclOnog i:elika (C. 0345 do C. 0745), a kod vecih i sloienijih
alata od Jijevanog zeljeza (SL. 14 do 30), pri cemu se kvalitetnije vrste materijala biraju za veca opterecell]a. Slandard.n.e dimenzije nosaea alata za teske
prcse daje tabela br. 33 dok su elementi alata sa stubnim vodicarna sistemalizovani u tabeli br. 34. Yodice 5e u alatu postavljaju na sto je rnoguce vei:ern
rastoJanju jedna od druge. Najmanji broj stubnih vodka u alatu je dv:a (sl. 69,
71 i BO). ponekad je tri (sl. B6), dok se aJali za velike komade izvode i sa i:etiri
yodice (sl. 85).
lz tabele br. 34 se moze UOCiLI da se preQnici vodka razlikuju (dl =F d2),
kako bi se izbJegla nepravilna montaZa alata. To je naroeilo vaino kod izrade
nesimetricruh obhka, kod kojih bl prl obratnom p05tavljanju gornjeg dijela
alata doSlo do nalijeganja gornjeg na donji dio alata i do lomova. Nabjeganje
gornjeg na donji dio alata se sprecava posebniro distanCnim prstenovima, montiranim na stubnim vodicama (s1. 69).

Kod koflstrukcije kombmovanog alata za istovrerneno probijanje cetiri

otvora u horizontalnorn i jednog u verti.kaln()Jn pravcu (s1. 87), vodice su postavljene dljagonalno (da bi bile na vecem rast.ojanju). Vertikalni otvor se probija probojcem 3 (smJestenim u vertikalnom nosacu 12), a horizontalni otvori
probojcima 2 (koji se nalaze u horiwntalnorn nosacu 9). U toku rad.nog hoda
priliskivaca prase pomjera se vertikalno naniZe gornja ploca 16, sa klinom-tiskacem 4, koji ovo kretanje t.ransformiSe u horiwntalnu t.ranslaciju kliza~a 10.
Kod povratnog hoda pritiskivaca prese, klin vraca klizace u poeetni polo!aj.
Ovaj alat je relativno komp liko van, ali se u veiikosexijskoj proizvodnji i:esto
primjenjuje, ne sarno z.bog visoke proizvodnosti (jer se nekoliko radnih operacija
obavlja istovrerneno), nego i zbog toga sto elaje visoki kvalitet proizvoda, naroato ako se zahtijeva velika LaCn05t rastojanja i7.lne<iu pojedinib otvora.
.
Za kornbinovane operacije prosijecanjn i probijanja manjih komada visokog kvaliteta koriste se blok~aJati sa cilmdar vodicom (sl. 8B). Izmedu gornjeg
nosaca alata 16 (izradenog od ugljicnog konstrukclonog celika) i cilmdar yodice
12 (od lijevanog zeljeza) ulivena je konusna caura za volienje 14. Materijal koji
se koristi za ovu cauru je olovna i kositrena legura za le.iaje. Uzduini ZJjebovi,
prorezani u gornjem nosacu aiata i cllindar vodici. spreeavaju zakretanje
oaure za vodenje. Pored toga, caura se osigurava u zavrtnjima 21. Cijeli gornji
sklop alata je zatvoren poklopcem 17. Veza gornjeg nosaca alata sa pritiskiva cern prese je izvedena preko specijalne spojnice 19, koju zahvata cilindri~ni
rukavac 20. Cilindar - vodka se mslanja na donju plo~u 13, u kojoj se nalazi
ploca za probijanje 1 (ujedno ova plo~a slu!i i kao prosjekac). U radnom hodu
pritiskivaca prese probojci 3 probijaju elva otvora i istovrerneno ploi:a za p r osijecanje 2 prosijeca oblik komada.

TABELA br. 34
STANDARDNI ELEMENT! ALATA SA STUBNIM VOO/CAMA
A. SA PRAVOUGAONOM RADNOM

bl

'0

6]

100

6J

J1S

6J

160_
200

6J

100
115
160

.0

100
190
'115
160

hI

hl

dl

dl

112.5 11" ,5 11/

9J

140

SO

JO

11

19 _

1'u,S "",5 lJI

157,5 11.,.5 156
~45 I,.{5
J/9

9J
,J

50
50

50

JO
]0

I~

10J

140
/40
140

JO _ 1. _

}~

lOJ

IUl

50

]0

}5

159
144
1/9
J59'
409

110
110
110

140
140
140
14O

SO

]0 _

to
eo

))4,5

eo

lW 1411.$

eo

(M)

"".5

159.5 11.1.$

~"

"4.5 1:1,1.$ 119

lJ11 n,l5 1.'0

150

100
100
100

JI5

100

JSJ

160
100
150
JI5
400
]00

141

114

]7,1

N4

]7,1

J'O
4.10

100
100

110
110

160

17.1

500 , 100

t:

1/0

190

1/0

116

110

100
100

6J

1'95

JI),l _ 416

250

,90

6J

Jt:0

JO,l

44' SH
-

d
(M)

.1 50 ,gO
616
150 _ 100
716 lS0 100

541

"".5

61 _

6J

6J

_ 11 _

11 _

Jl
11
41

...E_
D

50

41
'0
40 _ _ '1_
41
5~ '0
SO
.~ _ 4~
SO
- 4g_ ~2_
41
56
'0
40
41
56

56

,.,
-

400

6J

J1

POVRSINOM (DIN 981])

liS
111,5 "".$ 11/
}59
140
100 1)4.5
165
115 159.S ",1) 114
100
1',1.$ 1.0
110 I"
;10
110 111 22,,, J60
I- 140
)00 1]4
1211.$ no
]711 450
114
I-'~
JOO
"0 195 1711 416
IJO,l
506
115
f-l'O
- J~
165
1S J'O ]0,2

6J

~-

._z.1_

4~

56

HI

JO

- -JO _

56
56
56
6J
56

626

RADNOM

t-lJJ$

40
]0
]0 40
40 _ 10
40_
56
JO
SO
SO
JO _

160

I laO

'0

- -56
110

~-

15

f-~s

JO

175

.~o

1-

14
14 _

40
40

~> 1"""',515""-

40

C16

100

"

56

1'5

_ 10 _

11,(5 US

545

25

40

J5J
U5

JO

"24-

56

170
170
170
;00

1f5

19 _

,.!4 _

11,1.$ 410

165

" "-

40_

]7,'.5

~ 1"

SO

]J'

lIS

- .lIS
].0 _ IllS_

SO

/$0

1U

150

.... o -,

140

]0
10
10

56
50

1"'''_
22,U

,4$

OKRUGLOM

50
SO

ISO
ISO

170
4.10 _ .!~ 170
]7,1.$ 4'5 "0
110

/I,

110
0
100

'00

110
110
140
140
140

115
115
11$
II:>
115

150/'60
lIS
160

lJ4,5 "".$
/14.5 I~' t.5
'59.5 Ie. r.s
"4.5 re, (5

6J

I 100

}OO

8. SA

POVRSINOM (DIN 981) )

'"

"I

lOS

III

"0
140

50
SO

dl

dl

hJ

JO

- "N

II

SO_

10

15

"

15

~O _

hl

140
170
170

SO

56
56

40
40

JO I- J1
JO

Jl

'70

56

Ul

JO_

SO

40

50

'0

,..!IO .~
110

56
IJ
fJ

100

6J

110

190

'0
50
Sf

"

_ IS
6$
--65

eo

40
40

"41

.0

'}

ao

40

41

90

.0

Presjek A ..:A

-,
5

13

to

"
Presjek B - B

13

o
Btf" :VB
0-'

L,!9./~d komgdq

)'0,
t.
2.
3.
,.
5.

Ploea za problJanje
Horizontalni k/izac
Volfica klizaca
Horizontal"i probojci
Nosoc vert/ka/nog proboJca
Verfikalni probojac
Stl/bna ...olfica a/ata
Klin - tiVac
Caura za odria ...anje rastojanja
Nosoc klina
(za osiguranje najniieg hoda
o. Oslonac k/ina
pritiski...aca prese J
7. Ddac komada
8. Opruga driaca
15. Donja ploea
9. Nosac horizonta/nih probojaca 10. Gornja ploea

SI. 87 ALAUA.iSTOVREMENO PROBJJANJE OTVORA U

HORIZONTALNOM I VERTIKALNOM SMJERU

15

19
n-- ~

-15 ___
III

-"

I
I

---

17

, cr~=slc r~l
D~D
12.19 ..
I
I
I

'

Presjek C-C Presjek D-D

11

1Q..
10

l5

~.

@--

"'=

~!d.,1
,

or ~ ~~-}

Izq/ed komada
I. Ploea zo probijonje
(uiedno sluii i koo prosjekoe)
2 Ploeo zo pr05iJecanje
3. Probojoc
I
~. Irbacivae komada
~-w~~~~~~~~~~~~~~~~-J 5 Skidac trake
I'
5. Zavojna op,fuga skidaca
~7 25
' 1 2_8 ~2t}9
_
. -5 ~
7. Ploea ra drranje trbaclvaca
8. Kocii: za prenos pritlska
opruge
Presjek A-A Presjek 8-8
9. Nosoc probojca
10. Meduplo co
11. Nasion
12
1J
12. Cilindar-vodica alota
"\
I J . Donji nosoc alata
II.. Ulima konusno coura
La vodenje
15. Zavojna oprugo ra
irbacivanje komada
15. Gorn j t nosac alata
17. Novrtka -poklopac
18. Nasion
19. spojnica
lO. Cilindrieni rukovac
IT. Zavrtanj za osiguranje
prot;v rakretanja equre
22. Zovrt.zo podes. opruge
lJ-26. Zavrtnj; za spajanje
n. Gol; zavrtanj
28-JO. Cilindr;eni koc;';'-

I;

51 88 BLOK ALAr SA

C/L/NDAR-VOf)/COM
.
=

Sila Z'l izbacivanje komada il gornj('g dijela alata se reahzuje pomocu

7.avojne opruge kvadralnog pfL'sjeka. Ova sila se rt'gUlisl! sllbljanjem opruge
pomoeu l,avrtnja Zll podeSavanje 22, smj~tenog u SPOjniCl. Sila izbacivanjll se
sa oprugc prenosi preko plol!e 11 i cilindril!nih koeica 8 na izbacivac komada 4.
Ova konstrukcija alata je dosta komplikovana i skupa, ali garantuje veliku
tacnost komada i obczbjeduje sigurnost u radu. Primjenjuje se u masovnoj proizvodnji sltnih dijdova, sl9zenih oblika, sa uskim izradnim tolerancijama.

IV 8. 5. Sredstva

ZQ

ogronicavanjc posmoko hake

1V 8. 5. 1. prnnicnici kod rucnog posmoka

Po..'llije svakog radnog hoda pn liski vaca pr('~e lrnka treba da zauzme pravilan poloi.aj u odnosu na ol\'or prstena 7.8 prosijeclU'Je (probi)anjc). Zato sc u
alalu ugraduju poscbni cleml.-nli za ogranicavanJE' \'clicine pomjeranJa trake:
Prema lome. funkcija granienikn sc svod! n.l t.() da om OSlguraJu propisani konstantni posmak trake (x = oonst.).
NaJjcdnostavniJi granicnik je okrugla plo~a (pOZ. 11 na sl. 41), koja jc
zavrtnJcm prievrlccna uz prslcn 70a p.rosijccanjc. U povraLnom hodu prillskivaca
prese (nakon zavr$cme radne operacijc), traka sc rui':no izdize Ilnad graniCnika
1 pom}era unaprijed za imos posmaka x. Zatim se spuAta i povuce unazad dok
most Lrake ne nalt'gne na Ivicu granicnika.
Kod drugih konstrukcija (kao po sl. 71), traka se IX>mjcra unaprijed do
granimika (14), 1 prema ovoj izvedbi nije polrebno povlai'ltl traku unazad, lako
da je rad brii. Gramcnik je izveden pod uglom, cia bi otvor :::a isti bio slo
dalje od reme 1\'ICC prstena za pr06ijecanje.
POStbna konstrukdja grani~ka je prikazana na kombmovanom alalu
za probi)allje ot vora i Istovremeno prosije."canjc dllf:lh komada (s1. 89). Ova
izvedba omogucava da se sa rl'lativno kralkim alatom prooijecaJu d06la dugi
komadi (duiine L + 2 a). Probojcl 2 za probijan)e dva otvora su smjooLeni u
dd.aC:u probojca 4, na udalJenosti a od noZa 3 za razdvajanje komada. lz toga
sc moZe Zakljuclti d" duZina alala nc zavisi od rastojanja L. U prvom radnom
hodu prit1Skl\.lC~a pres'! probija 5(> Jijcvi otvor, a nof za razdvajanje prosljeca
desnu Ivicu komada (pod radljusom R).
Prvl komad Si: ogranl~ava granlcnikom 15 (prva izvedba), na laj nal!in
sto se priliskom ruke sav\adava lisnata opruga 16 I granil!.nik pomjera u kanalu
vodlce 11. Nakon ogranica\'anja prvog komada, opruga 16 VTaCa granicnik u
po~etni po\oZaj i on je kod senjskog eada iskljucen iz pogona. Shena je i druga
izvedba granicruka za prvj komad, s tom razlikom sto se granil!.nik lskljucuje
iz rada zavojnom oprugom 18, a njegovo ispadanje iz alata se spreeava cilindri~nim koCicima 27. Dio trake, u duzini od lijeve ivice noza za razdvajanje do
granicnika za prvi komad, prcdstavlja gubitak kod poectka rada. DrUgl i sljede<:1 posmaci traka sc ogranicavaju granicnikom 12 za serijski rad, a njegov polozaj
se moze poddavati zavisno od duhne komada (L + 2 a). Ploea za prosljecanje i
probijanje 1 Je sa dl"Sne strane zakoiiena radi \akSeg propadanja golovog komada.

Pruj~k

C -c

}O

';'}.)

25

..L

/'-

r_ _"J: L+]o

5
--

I'

!II!

Z III: II

I. t \

....

J
Irg/~d

.!.Q

goto.,.og komodo

.ll

11

11

12

r,

f,

-L

I
I
I

.. ~l

10

"""---~,-'-r-"\ I

._.=.1

t:+---_.

17

11.
Pog/~'1-~1

-- -

)
)
~.

Picco 10 proSljaoflj~ j
probljanje
Probojcl
NOT .TO fa Id.-ajo njt
Driai: prcbojco
Meduplcca
Gor .,ji
osa~ olala
Don" nosoc 01010
Cillfldflcn; ruAovcc

5.
6.
7.
8.
g. Sl<.ido~
10. Siubna

vodico

.-;- ,

GrOIll~IlIJt I ~....

prvl
ifo
mod
L
,1 0

"0,

I d - 8
09 ~

dClli:lr-z--.;---,--,

,0 )

II

11. VOr!;ca !roke

I}. Gronicnik la serijs/II fad
/]-//. Limena pod/oga
15. Grani~ni* 10 pr vi kom a d
( I Il'edbo )
)6. Llsnoto oprugo
17. la.ojno opruga
/8. Gronicnik 10 pr." komod
(1/ irvtdbo)
19-)) Za.rlnj; 10 spojanje
}(-71 Cilindriini kocii:

51.89 t(QMBINOVAtJI ALAr ZA PR08IJANJ OlV"ORA,i

lSTOVRE",'1ENO OOSJJECANJE DUGIH KOMADA

Kod kombinovanih alata se graniCnik ugraduJc testo u skldac trake

Granibtik 9 kllZe slobodno u kanalu skida~ 3. On se nalazi pod pnl1.'tkom h..o::n.ate ~pruge '10, koja )e' zav rtnj ern 11 vczana sa skidal:em. U loku radnog
procesa plol:a za pr06ijecanje 1 prvo savladava silu lisnate opruge 10 (koja je
rumenzion.iIana tako da je slabi)a od sue, koju daje op~a skldaca 8), I potiskujc prvo gra nicruk , a zatim sk.idal: vertikaln.o naniie. Kod povratnog hoda pritlskivata, skidal': skida traku, a gramenik se pod djejstvorn IlSnate oprll8e ""aCa
U po/':etru polozaj. Nakon toga se Clklus ponavlja. Ova konstrukClJa granimika
je prikazana i na aJatu po 51. 86 (graniCnik 8 se nalazi u donjem skidaOi 9).
Podlzanje trake kod pomjeranja do graniCruka (kao na sl. 41 1 71) smanJuje proizvodnost rada i usporava proces. Ovaj ned06tatak se izbJegava elasllcnim granil:nicima ugradenl1l1 u ploCi za vodenje (sl. 91). Nakon zavdenog
pr<.~HJecanja traka se postikuje unapn)ed (bez podizanja), a gramcnik klJzl po
nJI)j. Kod sljedeee.g otvora, granitnik pod djejstvom lis nate opruge 7 upada u
pr\lSjeeeni olvor, graniteei traku po most.u prj tome se traka sarno malo povlaCi
uIl3zad, da bi se provjerilo da li je dobro nasjela na graniCUk.
Kod kombinovanih alata za uzastopno prosije<:anje i pror,ijanje, gdje se
l.ahtijeva ve<':a taenost poo:maka, kao i kod izrade kompJiIrovanih dijelova nesimetri~ oblika (gdje je druga vrsta tatnog ogranitavanja te.ko izvodiva) upotreblJava se granlCni probojac (pm. 5 na 51. 64). Traka se naslanja na VOOICU
maten)ala kOJa ima stepenasti nasion (poz. 15 na 51. 64). Duiina grani~nog probojca odgovara velicini posmaka trake (x). Kod Ainh alata (kao na s1. 67) raoi SigurnlJeg ogranil:avan)a postavljaju se (uporedo iIi dijagonalno) dva granitna probojca. Glavni ned06tatak ovog najsigurni)eg natina vodenja je taj Sto se sinna
trake pove<':ava u OOnosu na ostale vrste gnmiOnika.
U velikoserijskoj proizvodnji se za brzo pomjeranje trake upotrebljava
granienik komhinovan sa noZem za prosijecanje mosta trake (51. 92). Istovremeno
sa prosije<:anjem komada vdi se i prosijecanje mosta trake DOZern 4. ROO sljedeeeg komada traka se sarno pomjera do granit.nika 5.
~sl. 90).

IV 8. 5. 2. Mebanizmi za automatslti posmak trake

AutomaUzacija radnog ciklusa ked tehnologije prerade plastlcnom deformacijom. postize se u znatnoj mjen pravilnim rjeSavanJem procesa transportnih
pomjC'ranja. Pod transportnim pomjeranjem se podrazwnijevaJu operaclje: posmak trake, Iii dotur komada u radnu zonu alata, skidanje i transport otpadaka,
le izbacivanJe gotovih komada iz radne zone &Jata.
Rezultati mjerenja i ispHivanja pokazuju da se broj mogu~lh dvojmh
hodova presa (radnih i povratnih) koristi prosjeono koo rutnog:
al posmaka traka .
b) dotura pojediruh komada

25 -:- 30%,

15 -:-

20~/o,

dok se aulomatizacljom pomjeranja ove vrijednooti pove<':avaju kod:

a. aulomatskog posmaka traka .
b. automatskog clotura komada

60 -:- 75':1/0 ,
50 -:- 65%.

"..,...

--

_t

.L

,,
~

,
,

..L
1.

2.
].
i.

S.
6.

7.
8.
9.
10.
1/

\..L

.J.L

10

I..

., .

... ....
l

...L
Sf'fl~r

..,

- pc. i ,"'Oka

-- ---

~9

1--'

Ploea Zo pros,jeconje
Prosjekac
Skidac trake
Izbacilfac predmeta
(Jornjo ploeo
Donio ploea
Trako
ZOlfojno oprugo skidoeo
Gronicnik
L isnoto opruga gronicnika
ZOlfrlanj

-0' .-)

I1.

.-i

Sml. ~::..:t_..,..

L...J

o granicalfOnja

1.

}.

1.
i .

S.
6.
7.

51.90 GRANlCNItf, UGRApEN

SKIDACU TBAKE

u..

Ploea za prosli~canjt:
Prosj.kac
Ploea za Ifodenje olata
Traka
Granicnik
Opruga granlcnika
Zalfrtanj

SI.91

.
.
GRANICNIK U PLOC}
lA VODENJE

--

-----

-"'

1.

Ploea za prosijeconje

}. Ploea

za Ifodenje oloto

1. Prosjekai

i. Noi za proSlj~conje
m.sfo

trak~

Gran/cn;k

6. Troka

-.- --

Smjer posmako
...-..-.
i ogran;eolfanjo

51. 92 GRANIC..NIK ZA BRZO

POM.JER~/'fjf

[RAKE

Donns se u meLolnoj mduslri) l oko 35 -:- 50~/o dljelov3 prcrad u j u n ep<.>:,rednu iz Lraka, 1 -:- 3~/o iz proizvodnih otpadaka, dok na preradu iz po)cd in atmh komada otpada 45 -:- 65%. S obZlrom na relativ n o n isko proccntua lno ul'csce
u preradi iz proizvodnih otpadaka, kod ovog naema prerade ne d olazi u o bzlr
primjena automatizaci)e. Mehanizmi za automalski dotur pOJcdinaenlh ko ma d a
su veoma sloienl, tako da se automallz<lClla O\'og proccsa pretcl.no rjcsava ko nslrukcijom kombinovanih alata sa t'lemcnlima za dotur.
U ovom poglavlju cc se raunatrall probleml auLomatlzacije lransporlnl h
pom)eranJa traka, odnosno komadn'a CI)U ~(' Izradu kao poluproizvodi korisle
trake.
~e

AulomaLizacija lranspolllllh pOI11Jl'ranJa na unlverzalOim prcsama da n as

rjclav:I 11 Iri pravea. I 10 '

Kor1.~I('njlm mehanI l.una za al1lom.1L~i,.1 po!> mak traka, kOJI se kao donal n l
urt.:.I<:iJI pnklJueuJl1 pll:Sam~l I prld:.lav IJaJu U slvan radnr organe presa.
:!. Kurisll nJ! m auLomalsklh uledJJa monl'r'lnlh u alalima. To su, u sLvari,
kombinovam alah sa ugratl"n lm mL'halllZmlma za aUlomalski posmak. Ovi
mehanIZml doblJa)u pogon ntl gorn)eg pokrdnog dijeln alala, iii neposredno
od priliskiva~a prese.

:"

Kon~t(>njcm

meharuzaron za ~ \ulomalski posmal\! koji sc kno nczAvlsni agret.:all montlraju nn stolu pn~I!, 11 pogOnt' 5C pll mocu gornJeg pokrctnog dljela
.1Ial:1 Konslruktlvnlh qcsL'nja aulomallZaCI)l' pllsmaka lrnke ima mnogo,
lako da jl' nemoguce posla\'iU slrogu klaslClkaeiJu lW lh mcharuzama nn
osnovu nJlhovc konstrukelJc Zbog loga Sl' kl:!slflkaelJa V !iii nn osnovu
k'lOslrukeljc radnog organa, kO)i ncposrrono kontnktirn sa lrakom I kOJI
pO\'bci lslu. O\'d)c ~c blli obrad~'nn lri osnovna tlpa mehanizma za autllm Ilskl posmak, kOJI kno radOi organ kortStc:

1. Kuku 7., povlaLcnjc,

2. Zah\'i\ln~' stl'se,

3. ValJke.
1. l\tehonizam

Ul

automat. ki p05rnak sa kukom za pov lacenje (A. N. Ma lo\')

S obr.irom na kon"trukClJu elcmenaLa kO)i

njcnlja su In lJpa ove ,'rsle mchanizma, I to so:

povla~c

kuku, najrasproslra-

u. PrenosnOllll polugom.
b. KIIO()m.
c. Valjkom.

I\lehani.um

~8

kukom us p()v\ocenje i prenosnom polugom

CljL'il mchanIzsm se posLavlja na 1.dazno; slrani alaLa (sl. 93 al. Sa no

s ~um m hnnt.:ma I, uC\'rScenim na pnlIskivaeu prese preko okretnog zgloba
jc \'cLilna podl~lvn polugo :!. Kretanje se prenosi dalje nn prenosnu polugu 3.
koj )l' l'krelno uc\'r!cena u dria~u 4, monliranom u donjo; ploti alata. Na Iijevom kraJu prcnosnc polugc je okrctno pric\'rS(:cnn kuka za povlac('nje 5, koja
pod d)l'Jst\'om opruge 11 u\'ijek nnhjeze jcdnim krajem na vodieu trake, a

i~

/.

-- ---

.,

11

..I

,-

-OMT

3
--..
,

-,

14.'

I -

10

b . ~EMA

o. KONSTRUKCIJA
t. Nosa~ m,han/zma
1. Pod,flvo po/ugo

5. Kuko za

1 Prtnosna polugo

6. Gran/Mik

10. Trako

, . Drfal:

7. ZOllrlonj

Il Opruga

8. Pritiskillac pres,

pOII/oc,nj,

9. Prosj.kac

51.93 MEHANIZAM ZA AUTOMATSKI POSMAK

SA KUKOM I PRENOSNOM POLUGOM
=

J-

.~

_F
I

== . =~

6
i

-.J!.-

I
,
-L

_ . - - L . -L_ _
a

b.

1. Kuko za pOlllocrnj.

I. Oria~kuh

}.Oprugo

2. I<uko za

3. Klin

1 Klin

'- Driac kuh

'. Granlcnllt

S. Nosee m.hanlzma

pOllla~'nJ'

5.6. (isnot. oprug.

51.94 MEHANIZAM ZA AUTOMATSKI POSMAK

SA
KUKOM
I KLINOM
e
r

svojim Ispustom zahvata mosl lrake I povlaCi lraku. Kod podizonja prilisklvac<J
prese (povralnog hoda). podeSlva poluga zakrece pren05nu polugu zdesna ulljevo i kuka 7.(1 povla~enje 5 zahvata traku i povlaci je za veltcinu posmaka. U
radnom hodu pritiskiv3ca prl:'se (vertlkalno naniic). prcnosna poluga 3 se
7.3krd:e u obratnom pravcu. tako da zavrtanj 7 nalcgne na dl ugj krak kuk<! zo
povlacenjlo', Izdlie IspusL kuke imad lrake I pomjcra kuku unaprijed. VracanJc
lrak<! se sprecavn Ils nalom oprugom I granicnikom-fiksalorom 6 (Izvcduil granicnika 12 i opruge 14 se vidi na konsLrukciji alata po sl. 96).
V<!licina hoda kuke za povlacenje zavlsi od odnosa krakova prenosnl!
polugc 3 i hoda prillsklvaca prese. Krakovi prenosne poluge zaklapaju medusoonG ugao od 90.
Odnos krakova (sema

51.

93 b) se moze predocltl

obliku:

H-F

F
h
" t
H

- --~

Da bi mehanililm mogao pravilno funkcionisali, kuka 7.a povlacenje tma

izvjestan praZfll hod f. kome odgovara dio hoda pritiskivaca F, potreban da
prosJeka~ (probojac) napusli prsten za prosijecanje (probijanje) iz polozaja donje
mrtve tacke (DMT) i oslobodi traku za nesmetano poviacenje.
PI'azni hod kuke f lreba da bude manji od velicine posmaka (f < x) a
odreduje se na o.snovu postavljene proporcije
f ~

x
F --

H-F

Kod daljeg pomjeranja prilisklvaca prese do gomje mrtve tacke (GMT)

za iznos (H - F), lraka .:e se pomjenli za duzinu posmaka x.
Ukupni hod kuke za povlacenJe je
h = f

x.

Odnos krakova prenosne poluge je odreden Lada obrascem

11

=R

Ako je, na prim)er:

-

ukupni hod pritiskivaea presc

dio hoda pri(iskivaea od DMT do visine kada
prosjekac o.slobada traku
potrebni posmak trake .
tada je:
x
f - F-=---:

2U

80 mm ,

F -

20 mm,
30 mm,

x -

30
= 10mm
80-20

Ir-F
10 rnm < x = 30 mm
(
+ x = 10 + 30 ". 40 mm

,
. .
h =
f =

a
b
a

h
H

40
80

-- =-= -

1
2

2 b.

Ovaj tip me-hanizma je vrlo jedn06tavan i prirnjenjuje se za:

traku debljine
traku sirine .
posmak trake
pre~u sa brojem dvojnih hooova .
maksimalnu tamost posrnaka
b. Mehanizam sa kukom za

Ax
povla~enje

s = (0,2 + 2) mm,
B ~ 150 rnrn,
' .
x ~ 60 mm,
z ~ 220 lImin,

0,15 mIn.

i klinom

Veoma Siroku primjenu imaju i mehanizmi kod kojih se za pogon kuke za

povlacenje koristi k1in (s1. 94). Jednostrani klin 3 (s1. 94 a), u toku hoda pritiskivaca prcse na.n.ize, pomjera WLae 4 ulijev(). Na drlalm se nalazi kuka za povlaeenje 1, koja pri tome povlaei traku. Opruga 2 vraca kuku u poeetni poloiaj.
K.od dvostrukog kJina (s!. 94 b) n ije potrebna opruga za povrat.n.o kretanje kuke.
Klin 3 vrSi i povlacenje i vracanje drzaea kuke 1, na kome je okretno namjestella kuka za povlacenje 2, koja sc nalazi pod pritislrom Lisnate opruge 6. Da
bi se sprijel:.ilo pomjeranje trake u obratnom pravcu, u momentu vracanja kuke
u poeetni polozaj, predviden je zakoSen.i graniCnik, kojega drl:i lisnata opruga
5. Kod ove konstrukcije se posmak trake vrSi u toku radnog hoda pritiskivaca
prese, a kod konstrukcije sa prenosnom polugom u toku ~VTatnog hoda. Klin
mora biti zakoSen tako da se ukupni poomak trake zavrli prije poeetka prosijecanja (za veUeinu hoda F meharuzam miruje)

Ovaj tip mehani7AT1a se primjenjuje za:

traku debljine
lraku Sirine
posmak teake .
presu sa brojem dvojnih hodova
maksimalnu taenost posmaka .

s - (025 + 2,5) rom,

B ~ 100 nun,
x ~ 40 rom,
z ~ 220 1Imin,
Ax - 0,2 mm.

c. Mehan.i7"ID sa kukom za povlacenje i vaIjkom

Na mehanizmu prikazanom na s1. 95 kuka za povlaeenje 1 je pneVTSCena
na osovinu 2 okretnog ddaca 3, koji moze da oscilira oko osovine 4, montirane u
nosacu mehanizma 5. Kuka je drugim krajem vezana sa nosaeem preko zavojne
opruge 9. Zakretanje drzaca 3 se ogr:lnicava zavrtnjem 6, koji, takode, slub i za
regulisanje hoda kuke, odnosno velicine posmaka trake. U radnom hodu pritiskivaca prese, driac 3 se zakrece, jer na njega djeluje valjak S, montiran u nosaeu 7,
koji je prievrscen uz gornju plol:u alata 10. Ovo zakretanje .ima za posljedicu
povlatenje kuke, koja se naslanja na moot trake i pomjera je. Fiksiramje trake
kod povratnog hoc:i.a kuke se more izvrS:i,ti kao po sJ. 93 i 94. Di.o hoda pri.tiskivaea F odgovara intervalu prosijecanja (m.ehanizam u tom pe.riodu miruje).
Mehanizaro za autornatski posmak sa kukom za povlatenje .i prenO&D.Om
polugQrn je priuujenjen u kombinovanarn alatu za istovremenu izradu dva relativno slozena Iromada (s1. 96). U prvoj fazd (I posmak) probojcem 1 se na sre-

s
--....

2-

J.Q
~

.L.,
..L
!J

a:.. __

.~

I. Kuko l'0

5. Zovrtonj l'O

povlocenje
}.Osovino kuke
]. Okrelni drzoc
kuke

podesovonit
hodo
7. Nosoc vollko
8. Voljok

Osotlln ico
drioco
5. Nosoc mehon;:mo

9.0prugo
10. Gornja p/oco
0/010

SI. 95 MEHANIZAM ZA AUTOMATSKI POSMAK SA

KUKOM I VALJKOM
PRES/..EK A-A

.L

ry/

J. Probojoc

....

II

zo probl/onje

(ehnolo~kog

oltlora

r.

? Probo/ci za probl/onje
okruglih olvoro
]. Lovac otvoro
{,S. Probo/ci zo probijon/e

srpostih olvoro

5. Pro.jekor. zo prosijtcon/t
komodo

.J..

!l..

11.

2...

7 Osnovno ploco mehonizmo

:0 posmoH

(1\

8. Dr ~oc mehonll'mo

9. Prenosno polugo

fJ . Gronicnici :to prvl

komod

It. Oprugo zo pridr lovonj,

Iroke

Goroy KOMAD

SI.96 KONSTRUKCIJA KOMBINOVANOG ALATA

POSTUPNOG DJEJSTVA

dini trakc probija tehnoloSki otvor To, koji ce slutiti !tao ..slonac kuke za povlocenje. U drugoj (azi se probojcima 2 probijaju srednJl okrugli otvori i istovrem.,'Oo lovac oh'ora 3 hvala tehnol05ki olvor To, i centrira traku. Dva va.njska
5rpasla olvora se probi.jaju u trceoj faz.i. probojcima 4, a dva wlUtraSnja u
et'tvrtoj fazi probojcima 5. Pew posmak trake je prazan iz konstruktivnih
razlnga (radi smjc6taja dijelova alata). U ~estoj i sedmoj fazi se proojekaCima 6
konaeno pro.<;jjccaju dva gotova komada. Na izlaznoj strani alata je montiran
mehanizam za automatski posmak, kojj se sastoji iz oonovne pJo~ 7, na kojoj
je pril:vricen drb~ 8 sa osovinom, oko koje moze da oscilira prenosna poluga 9.
D~nt krak prenosne poluge je preko pode.sive poluge vezan sa prit.iskivaeem prese (kao na 51. 93 a), dok je na Jijevom kraku okretn.c> prievrscena kuka
za povlacenjc 10, koja se pod djejstvom lisnate opruge uvijek naslanja na osnovnu pJocu 7. U pocetku racia traka se l.lvlaCi u alat rul:.no i savlildavaju6 pritisak
lisnalc oprugc 14, pomjera prt'ma [azama ll:rade do graniCnika za ruCni pol>mak
13. Konslrukclja j funkcIJa ovih graru~nika je t)pisana uz alat po sl. 89 (granil:nici za prvi komad). S obt.irom da sc proces izrade sastoji iz sedam faza, is10
toliko 1m3 i granicnika 7.a plvi komad. Nakon dcftmlivne izrade prva dva komada, pn.: Ia:li se nn Qutomatski posm;tk (granicnlci 13 se iskljueujul. Kuka za
povlacc..nje zahvatil traku 5vojim l.ipustom po lehnoloSkom otvoru To i pamJera
Je 7.a dU;:lIlU jcdnog [}C's.maka . T..J radnom hodu pntlskivaca prcse (kretl\l)jc vertikalno nanizc), prt'nosna polugn 9 sc zakrcce i pomjera, a kuka za povlatenje
10 isknle iz tchnoloiikog otvora i kliz.1 po t raci do sljedcceg otvora. Povratno
kretanje trake spreeava granicnik-fikMltor 12 Cildus racia se zatim automatski
pOllavlja.
:! l\lchanizam

UI

3utomlliski posmak sa zahvntnim stegamn (A. N. Malov)

Ovaj Lip mchnnizma )c nnsao Siroku primjenu u prakSli zahvalJujucl svoJOJ Jl'dnostavnostl kno i raznovrsnim mogucn06tim.a izvedbc same konstrukcijc
Islog S obzlrom na konstrukclju racinog, zahvatnog organa, ovdje ce bill opisane
dVl)C kon.~trukcijc, kojc s(' najcesce primjenjuju, i to sa:
a Zahvatom pomocu ecljusti,
b. ZlIhvatom pomocu valjaka i kosih ravni.
a. Mchanh.am

Zil

automlltski posmak sa 1:eljusnim zabvatnim organom

Konstrukciju ovog mehanizma ugradenog u kombinovanom alatu prikazuje s1. 97, a iunkcionalnu se-mtl lStog 51. 98 a. Pri kre-tanju pntisk.ivaea prese
;:ajedno sa gornjim diJelom alata 14, verttkalno nande, kim 1 pomjcra pokrctni
nosac celjusti 2 udesno. Na ovom nooacu je okremo prilvrStena jedna ill vIse
lah\'atnih celJusti 3 (na sl. su dva komada), koje u toku ovog kretanja k.lJze po
traci. Da bi ~e sprijee.lo pomjeranje trake unazad, na nepokrptnom nosaeu :;
JC okrctno pri.Cvr~ena jcdna Ili viSe celjustl za kocenje 4.
Kod povratnog hoda pritiskivaea presc, klin 1 O&lobada pokretru nooae 2,
tako da se ish pod dJejs~vom opruge za .posmak 6, pomjera ulijevo. Usljed ovog
krctan}a se OOtre iVlce lleljusti za po&mak 3 utiskuju u traku i pomjeraju je za
dulinu poomaka. Kod posmaka trake u radnu zonu alata, eeljusti za kocenje 4
khzc po traci ne spretavajuci njezino kretanje. Obje vrste eeljusu sc nalaze
pod stalnim pritiskom opruge 7, lako da nalijeru na traku. Dufina posmaka Sl:

Presjek A-A

JlJ

,-

l!1.

r-

,,
,

,-

0@o
~

iJi?

~
,.

@~
.L
I.

1.

3.

,.

5.
6.

lOin za po~/acenje
Pokretni nosac cel}usti
Celjusti za posmak trake
Ce/justi za kocenje
Nepokretni nosac celjosti
Oprugo za posmok

'rake
7. Opruga celjusti

9.
10.

"

11.
, 3.

".

Zavrtanj za regulisanje hoda

Vodica za usmieravanj.
!rake
Prosjekaci
Noi za prosijecanje odp odk a
Ploia za prosi}.canje
Donji nosac alata
Gornji nosac alota

51. 97 f50N5TRUKCIJA UREOAJA ZA AUTOMAT5KI P05MAK

TRAKE UGRADENOG U KOMBINO VA NOM ALATU

regu1.i.~e

sa zavrt.njem 8. Na prednjoj straru uredaja sc nalnu vod:ca 9 za U5mj~

ravanje trake prj uvlacenju u mehanizam. Prosjekafi 10 J o.von u ploCl za prCJs.i.jecanje 12 su locirani tako (nalunjerucnl raspored) da se nakon svak~ posmaka dobijaju cetiri gotova komada. Ostatak trake se prosijcca llOiem 11 (koo donJI
noi slufi 05l.ra lVlea ploec za pr06ijecanle 12).
Mehanoi..z.am sa zahvatrum l:eljustLma je vrlo lednomavan i sig-uran u radu.
Primjenjuje se za:

tralru debljine
tra.ku Sirine
posmak trake
prE!91 sa brojem dvojnih hodova
maksimalnu taCnost )'X'C"Daka

s ~
1 mrn,
150
INn,
B ~
x ~ 25 mm,
z ~ 150 I1min.
(0,1 -:- 0,25).

Siguran rad m.ehanizma se postiie kada ee.ljustl unaju 06tru iVlCU (radi
J.ak!eg utiskivanja u traku). Ako se raell sa trakama od tvrdeg cel.ika, mesi.nga ill
bronze, tada su l:eljusti snabdjevene ploocama od tvrdDg metala (kao na sl. 97).
Broj l:eljusti. zavlSi od sLrine trake. Za posmak traka Sirine do 50 mm
IIzima se jedna, za 50..;- 75 mm dvije, a imad 75 rom tri i viAe celjusti.
b. Meban i:qm za Qutomatski posmali sa wvatom pomoCu valiaka i k05ih Tavui.
Od svl.1l tipova mehaoizma sa zahvabnim stegama, moie se reCl aa ovaj
lma najvecu primjenu (konstrukcija po s1. 99, a tunkcionalna ~ema po sl. 98. b).
U posljednje vriJeme se raLvilo nil' vartj.an.ti ovog tipa mehaniz.ma, koje
se medu sohom razlikuJu po nal:1nu oogona i uroj konstrukciji zahvatnih organa
(kutije za posmak j kutile za kocenJe).
Tra.ka se propuSta krGz dva para valjaka za po5IIULk 1 i 2, 1 JeaaJl par
valjaka za koeenje 3, koji su montirani u kavezi.roa 7. Opru.ga 8 potiskuje kavez
i prisiljava valjke da se Da jedni>j strani naslanjaJu na tralru, a na drugoj strani
na kose ravni. U poCetku fada se poluga 12, povJal:i udesno i zahvata (fiksira)
kiuk.om 13, tako da drugi krak poluge povla~ kavez (savladavajuci sUu opru.ge
8) i valjci se iskljueuju iz kontakta. Traka se uvlaCi ru.blo u stvoreni zazor lZIIl.edu valjaka i potiskuje do alata. Zatim se presa ukljuOuje na konti.nwrani rad i
mehanizam pocinje djelovati automatskL Kod poclizanja gornjeg dlje1a alata
k,lin 6, preko totkica 10, pomjera pokretni nosat valjka 4 ulijevo i valjci za
posmak 1 i 2 se zakreeu i uklinjavaju izme<1u kooih ravru, tako cia zahvataju
traku i pomjeraju je za duiinu posmaka. U radnom hodu prit.isk.ivala prese,
valjci pokretnog IlOSaea 4 se otkiLnjavaju, oo]oba<1ajul:i traku od zahvata, pa se
cije1i pokretnl nosal pod djejstvQlll opruge za povlacenje 9, vr8Ca u desni poretni
polouj do potpornog zavrtnja 11. Vracanje trake spretavaju valjci za koeenje
3, smjeilteni u nepokretnom nosaeu 5. ValjCl za kocenje se uklliljavaju izmedu
lw6ih ravni i fiksiraju trak.u.
Ovaj tip mehanizma se maze primLjeniti za posmak traka debljine
s = (0,5 ..;- 2) mm i .irine B = (20 ..;- 150) mm. Med utim , primjena ovog mehani2nna se ne ISkljuluje i za Sire trake, s tim .to je za B > 200 rom potrebno imati
po dva nosata pokre-tn.ih i neopok:retnih valjaka. DuZina posmaka kOla se moZe
pootjCi zavisi od konstrukci.je pogonsklh e1emenata. Ukolika se korish pogon sa
klinom, IIX>ze se postici x ~ 50 mm, a sa khnom i prenosnim polugama
x = (50 ..;- 150) rom. Za posmake veee od 150 rom primjenjule se pogan sa kom-

....;...:;-.:..-..:.-~""I

....

""""~ 5

!i 'if

P osmok Po~/acenje

I,
1,
J,
i,

5.
6.
7.
8.

----

Posmok Pov/acenjr:

Klin :to povlacenje

Pokrelni nosac cdju~11
Ce/jvsl ;to posmok
C~/just :to ko~enje
Nepokre(ni nosac celjlJ!:li
Opruga :to posmok
Opruga celjusti
Traka

1,1. Valjei :to posmak trake

3. Volje;:to kocenje
~ Pol<retni nosac _o/jako
5. Nepokre/ni nosac vo/jaka
6. Klin TO poliskivanje
7. Kavu
8. Oprugo kavelo
9. Opruga :to povlol:enJr:

-.

o. SA CELJUSTlM4

b. SA KOS/NAMA

I VAUC/MA

51.98 SEMATSKI PRIKAZ UREDAJA ZA POSMAK TRAKE

SA ZAHVATNIM STEGAMA

I, 1. Voljei ra posmok Irakr:

3. VOljei :to kocenje

~~.....- - ~. Pokr.lni nosoe

~~~n~~~~~~~~M~~

1I0/joko

5. Nepokrelni nosoc I/oljoko

6. Klin ra potiskil/onjt

7. Ka-r::t
8. Oprugo kOl/uo
9. Oprvgo 10 pOl//ocenjr:
B

10. Tocok

II. Po/porni ral/rlanj

11. Po/vga xo iskIJu~i.,onje I'aljoka
13, Kolca oro iskl/ucillonje
II. . Gornji lIoSbC 01010

J.... I~.

Donj; nosac a/a 10

51.99 MEHANIZAM ZA AUTOMATSKI POSMAK TRAKE Sa

ZAHVATNIM STEGAMA U OBLIKU KOSINA SA VALJCI!!M

pnmiranim zrru;om. TS'n')-t posmaitn zansl od njcgovt! velicJn{' I krte sc U

granicama .l = (0,05 + 0,2) !TUn.
S obzlrom da se s~zanje trake vrSi nn prinClpu fnkclOnog zahvata. posebnu painJu lrc~a obratiti na ravnomJemost obrade 1 kvalll 1 k:mlnktnlh PI')vrSina valjaka i ko!nh ravru.
Prcblik valjaka sc blra u granicama (10 -;.- 15) mm, a ugao nagiba ko:;ih
ravni Cl
12 -;- 15. Manji ugno bi doveo do s<1mOuk!ln)aVan):l. valJska. a kod
vecih uglova je zahvat slabiJ!.
3. MehaniUlm

ZR

nulomat.,ki po!omak

~a

vnljcima

Radni organ ;:a pomjeranje trake se kod ovog mehanizma sast.oji ad p3ra
valjaka. Traka 5e naslanja na donii valja~. a sa gomje sLrane je pntiSkuje gornjl
valiak. Najprostoji tip mehanizma iroa samp jedan par valjaka, i to na ulnznoj
strani alata. Valjei pot~kuju traku u alat. (;esce se meharuzam lzvodl sa dva
para valjaka. od kojih, prcdnji par (na ulaznoj strani alata) poti...,kuje traku, a
zadnji par (na izlaznoj SLra11i alala) po\'lacr traku. Gotovo redovno, pogon .sa
prese dobiva prednji par valjaka. a sa nvoga se pren06i na zadnji par. S obzirom na to od kOjeg radnog organa prese vrujci dobivaju pogon razlikuJu se dva
tip'.!, i to sa:
a. Direktnirn pogonom od glavnog vratlla prese.
b. Pogonom od prit.iskivaca prese.
Pogon sa prednjeg na zadnji par valjaka se moze pren06iti na razne rutcine: polugom. zupcanicima I zUpCastom Jetvom, ili cilindriCnim wpcanicima .sa
spiralnim ZlJpcima.
a. Mehanizam

Ul

automatski posmak sa valjcima i pogonom od vratila pres\!

Ovaj mehanizam je najuniV'erzaimjeg tipa, jer se moie primjenjivau za

posmak traka neogranicen.ih sirina i debljma. Jedan od najraSirenijlh lJ.pova
predstavlja svakako mehanizam sa dva para valjaka (sl. 100 a). Prednji par
valjaka (na ulaznoj strani alata) dobiva pogon sa vra.tila prese, i on polisk~j<:!
traku u alat. Sa prednjeg para se pogon prenosi na zadnjl par valjaka (posta\'ljen na iziaznoj.strani alata). koji povlaCi traku iz alata.
Na prednjem kraju vratila prese namJeStena je ploca ekscentra I, sa
kojom je pomoeu osoviniee zgloba 2, vezana 5pO)na motka 3. Na taj nafin se
rotacija ekscentra 1 transformiSe u neizm)enieno 05citatomo krelanje spojne
motke 3. Njihanje spojne motke se prenooi na tijelo spoJnice 4 (51. 100 b), koja
je konstruisana tako da zakreee valjke sarno u jednom smjeru. Kada je spoj~ca ukljucena, tada se zakreee i zupfanik 5 (kO)i se lUllazi na istoj osovini sa
spojnicom), a ovo kreta.nje se prenosi na zupcaruk 6, uk.li.!lien na osovini donjlh
valjaka 11 b. Zu~anjk 7 je uh-clce:n na osovini gomjih valjaka 11. S obzlrom
da se ovaj zupfanik nalazi u zahvatu sa zUpCanikom 6, to se kod ukljufene spojmee zakrecu donji i gomji valjci prednjeg para.
Zadnji par valJaka je iste konstrukcije kao i prednji, a veza medu njlma
se ostvaruje preko poluge S.

I.

~ks('entro

Ploeo

1. Osotlina rgloba

J . 5pojna molka
,. rije/o spojnice

5. Zupeonik
6.

7. ZlJpcanik

a. Dispo'zicija mehanizmo

A-A
A

Zupc anile

8. Prenosna po/uga
9. RlJcica zo podizo.

fa

n/e IIoljako

10. Zavrtonj
110. Gornj; valjak

lib. Donj; voljak

I]. Opruga

~_, '---1' A

,Q
I

13. Kocnic:a

-llJlJI

U. Oprugo

15. Usica

b. Defali pogana

16. Disk

17.

Pre ~if: k 8-8

Prrsjek C-D-e

spojnicr

Nosac

110 Ijcico

18. valjcici spojnice

If

17

19

19, Klin

10

Dobos'

]I.

eksC'entrlcna

C
7:

couro

11. Opruga

\lL

n.

Poluga

U. Pritiskillac preu

15. Traka

c. Frikciana spojnica

51. 100 HeHANIZAH ZA AUTOHAT5KI POSHAK 'RAKE SA VALJCIHA

( pa9Qn so !'ratila prttst: )

Velil:ina posmaka sc reguhSe promjenom efekLivne duime ek:scentricll.eta

na taj nacin sto se (XSOvimca 2, spojne mot.ke 3, pomjcra u kanalu ploee ekscentara I, prtblizavajuci se, ili udalJavaJut:1 od centra rotacije. Da bl se u pertodu
za koji je spojnica iskljutena (praznJ hod), spnjeCilo zakretanJe valjaka u suprotnom smjeru, kao i za amortizaciju inercionih sila koje nastaju u ci]elom slStemu oba para valJaka su snabdjevena frikcionim k.o<:nicama 13, koje djeluju
vrlo elastitIlo preko opruga 14. Za brzohode prese, kao i za radove k.od kojlh
se zahtijeva veta t.a.On05t posmaka upotrebJjavaju se eleklriene frikciQne kOCnice.
Elektriene ko{nice djeluju potpuno automatski i ukljucuju se i iskljucuju periodicno, zavlSllo od polozaja priUskivaca prese.
Momentalno iskljucivanje automatskog po&maka u toku rada, iJi u pocelku rada, pn uvlacenju lrake u mehnnizam se p05ilie na taj naCin ~w se gornji
valjd podiiu ruenQ (pomocu ruCica 9). Za istu svrhu sluie i dvije poluge 2:.:1,
koje su vezane sa pritiskivacem prese 24. Kod odredenog polozaja pritiskivai:.a
prese, preko ovih poluga se izd!7.u gornj.i valjci i traka se osJ.obada. Ovo je naroCiw vaz.no kod posiupnih operaclJGi prosijecanja i probijanja sa alatima koji
imaju lovce otvora. Neposredno pnje pocelka operacije prosijecanja polrebno jc
osloboditi traku, kako bi je lovci mogli centrirati po prethodno probijcnim Oivorima. Osiro toga, kod komhinovanih operacija prosijecanja i savijanja, ill
prosijecanja i izvlacenja potrebno je osloboditi traku, to jest iuliel gornjc valjkc
za vrijcme samog radnog procesa savijanja ill izvlaeenja, jer bi u protivnom
doSlo do otciavanja proces.a plasticne deformacijc. Podlzanje valjaka je mogut:c
zhog toga sto su gornji lefaji pokretni u verlikalnom pravcu. Gorn)l 11 b pritiskuju donje valjke lIla preko zavrtnja 10 sa oprugom 12. Ovakva elasticna
veza obezbjeduje ravnomjerni pntisak na materijal i u uslovima varijacije
debljine trake u granicama izradne tolerandje.
Dema frikciona spojnica (51. 100 c) se sastoji od tijela 4, koje lffia wicu
15 za vezu sa prenosnom poJugom 8. Lijeva frikciona spojnica je analogne konstrukcije, 5 wm razlLkom Sio tijelo Jijeve spojnice iroa dvije Wlce, od kojih je
prva vezana sa spojnom matkom 3, a druga sa prenosnom polugom 8.
Disk 16 je preko klina 19 spojen sa doboSem 20. Na drugom kraju dobo~a
je uklinjen zupcanik 5. U disku 16 su ukopana tri gnij ezda , u kojima su smjesten.i specijalru nosaci valjciea 17. ValjcitL 18 se nalaze pod priLiskom opruge j
pri okretanju tijela spojnice 4 u smjeru kretanja kazaJjke na salu, oni se uklinjavaju izmedu diska i tijela spojmce. Na laj nacin se zakretanjem tijela spojnice, zakrece i disk, a zajed!no sa diskom i zupcanik 5. Pri krelanju lijela spojnice u smjeru suprotnom od smjera kretanja satne kazaljke, valjcici se otklinjavaju i ovo kretanje se ne prenosi na zupcanik 5, tako da je spojnica iskljucena (prazni hod).
Kod pr05ijecanja komada iz trake, narocito kod slozenih a1ala, dolazi do
izvjesnog izd.uienja trake. Ovo izduienje se moze automatski kompenzirati ukoliko deEmi par vaJjaka ima vetu obo<inu b17Jnu od lijevog para. Regulacija brzinc
kretanja se postiZe zakretanjem ekscentriene caure 21, koja se nalazi u usici
desne spojnice. Zakretanjem caure 21, mijenja se polofaj njenog sredisln, a
time se rnijenja i duZina uSice 15, i shod no tome i velicma ugla zakretanja desnih vaJjaka, kao direktna funkcija brzine okretanja.
Da bi se smanjiJa masa pokretnih dijelova mehanizma i povetala tacnost
posmaka, naroeito kod rada na brzohodim presama, ne preporucuju se monolitni
celiCni valjcL U novije vrijeme valjd se izvode kao Silplja cilindriena tijela i
najceSce se rade od duraJuminija.

zgl

():;im loga u cilju pov c n ja

ci
( I 8) p Imj n j ju

umj

l.

n ih poluga
p

m ,' ma ,

Brlin" krL' anJ, Ir k

opl:a n kons rukclj p p ra ilu ne p r Ian
30 mOlIn, Tatn 'l p mak 7 vi I
kons ru 'C1j mehamzma i ' Ilt m e samog
m k II kr
u gr mcam od 0,05 mm"
0,15 rnm,
b, M h:l u i7 0m zn a ut malski p ,mok so

aljci m

pogon m

n pri li. kfvaba

0\' '1 lip m ,hanl;'m izvodl

.1 j
1m
arom val ja:~:l k jl d bijaJu
p gon sa Pi'll! ki\ -c. pr
(51. lUI), Ispr d v ljak s
tavlJa fl L n \' IL:J
12, urnjl i 0 jt v Ijak 13 i 1-1 P loCI lraku'kroz v dICU, lak d
ra k a clst i
ad n "IS i:', I~a: i sU\'I:'.nug m az.i a, i zatlm p lis kuju raku u rda . GornJ i va,
Ir k .ma m 'gutno' '1' Ikalno pomJ ' 1 nJa
svom j l.. .u. Pri isaY. Izm cd u
\' IJaka
0 I\'ar Je pomocu opru'~ 11. l'od p ratnog hod pri IS 1\' ea pr
(sto znaei k d kr ;mJa gor jeg dij I
I l v rllkalno n~v~ ) pokr
c mehaLzma 1 prkvrsc
n pfltiskivacu p rj,!:> 15, nalij ze na l~kic 2, kojl 5 na l8l..
na os()v ini 3, c~ noj sa p ~ugom 4. Na laj natln
pob a za kr l.. u mj ru
krclanj
. ne kaz Ijke, 3 ovo kre nj s prenosi na dl k 7 frik . nc . p I n '(''',
sa IcoJltn jl' ",Iuga spoj no prd: o ciltnclricno k ica. UslJcd ovog za:"r lanJ .
celir [ val jc":'a 6, pod dJcjs vom pru ,ukltnjavaju 5 izmedu d' ka I ti j 1
spojn ic ' 5, kojc J 1: I:nom v zane sa 0 vlnom l U gornjeg valjk ,
Ovo k re la n je se p r ko zup'anika 9 pr n si na osovin u 8 donJ g valjka
osovjn ma 8 i 10 sc nalaze valjci k JI e 10m prilikom zakrecu za odr e n i
ug ao, lako da d' lli na Juka odgovara v licinl p mak
r ke.

U radnom hodu (kod kr lanja priti kivaca pr

v rtikalno naru~e), po ,
luga oj zakr c dl k 7 u su p ro ln um pravcu, tako da s valjcici 6 olklln jav3Ju
i . Ijueu ju !.POJ II ;CU iz ,pogona, 0 znaCi d trak a u m p riod u mlruje.
Da bi se 'obezbiJcdio izvjesla n p razm hod, cija velicina odiJova ra V IS !n l
kre tanja p rosjekacQ od don j mr lv(' t eke do m om nla n ap uS anja otvo ra u tra ci
(v ls'n a F na s1. 93 b) olvo r u p kr tac u m haruzm a 1 je vec i od preenika toe
kita 2,
R gulis nje ven: ine posmaka se v riii p rom jen m poloia ja OIlovi ne l
ki cn 3 u ova lnom olvor u poluge 4,

Ovaj lip m hanizm a se p ri m jenjuj e za:

3 mm

t ra ku dc blj ine
I.r

ku

~i rin e

posmak lrake
m " k im aln u lo cnos t posm aka

B '" 100 mm
x ~

Ax =

75 rom

O,15mm

Moze se uoei i da je ovaj Li p m eharu zma manje univerzalan od pre lhodn o

pisanog , a li je d ale ko jednoslovni ji i je ftiniji.

~J~kA-A

"

.-7

f2

-~~

16

-.!l.
/

Prujek 0-0

1. Pokrefac m"eha-

2.

6. '(aljcici spoJntce

11. Opruga valjka

nizma

7. Olsk spoJntce

fl. Vodlca trake

To~ok

8.

3. Osovlno tol!kica
I..

Poluga

Osovina donjeg valjka 13. Oonji valjak

9. Zupcomci

11.. Gornji valjak

10. Osovina gornjeg

IS. Pr;t;sk;vac' prese

5. Tije/o spojntce

valjka

16. Mazalica

I-I

a. SA LlSNATOM OPRUGOM
1. Vo dica trake

b. SA ZAVOJNOM OPRUGOM

l. Opruga vodfce

3. Traka

51.102 KONSTRUKCI)E
ELAsnCNIH VODICA MATERlJALA
.

IV 8. 6. Yodice materijaill
Vodice materijala osiguravaju srec:IL;nJi (centrieni) polouj trake u odnosu
na rezne ivice prosJekaca (probojca) \ ploce 7.a prooljecanje (probijanje). Ako
presa nije snabdjevena posebnim uredajem za vodenJe materijala, tada se ono
mora obezbijediti u samom alatu. Najjeclnostavnije rjeSenje predstavljaju alati
sa plocom za centriranje prosjekaca, koja ujecino sluZi i kao vodica trake (pozidja 3 na s1. 41). Iz konstrukdje alate po sl. 64 se moze uaciti da je vodenJe trak!)
rijeseno vrlo jednostavno pomocu dVlle letve 15. Na letvama je ucvrscen limeni
nosae 16, koj\ sprecava savijanje trake pri uvlacenju u alat.
Kod izrade velikih i sloienlh komada 5e kao yodice koriste obiCni cilindrieni koCici sa pro9i.renom glavom (pozicija 13 na sl. 71). Ovi k~ci se na odredenim mjestima (zavisno od sirine trake, iii konture komada) utiskuju u odgovarajuce olvore place za prosijecanje. NajceM:e se postevljaju po celiri ovakva
koeica (kao na s1. 71), dok se kod sirih traka postavljaju sarno dva komada u
dijagonalnom rasporedu. Tada se traka lakse uvlaci u alat, a time se olakSava
i manipulacija radnika za mailinom.
U kombinovanim alaUma sa uzastoprum operacijama prosijecanja l problJanja pr.imjenjuju se elasticne yodice (sl. 102). Elasticnost vodenja se postJ.Ze
ili iisnatom (51. 102 a), ili zavojnom oprUgQm (s1. 102 b). Vodenje trake je kod
ove konstrukcije sigurruje, Jer se traka uvijek jednim krajem naslanja na n.;pokretni dio Yodice, a i sarna marupulacija prilikom uvlacenja trake u alat
je olak3ana.
Sirina yodice treba da za iznos dvostruke zracnosli bude veca ad Soirinc
trake, tako da je:
A=B+2f=D+2b+2fmm
gdje je:
A mm
B rom
D rnm
b mm
f rom

sirina Yodice,
sirina trake,
pre'::nik otvolra koji se prosijeca (probija),
sirina ruba,
zracnost yodice trake.

VeLieina zracnosti f zavisi ad sirine trake i vrste posmaka (da li je rucm

ill automatski). Visina yodice mateiijala i visina grarucnika se bira u zavlSDosti
od debljine trake Ii vrste posmaka. Normalne vrijecinosti avih ve1iCina kO(je se
koriste u praksi su date u tabeli br. 35.

IV 8.7. Elcmenti za pric\'l'scenje alata na presu

Donj'i sk}op alata se pootavlj.a ilj direk1.no na sto prese 1, J1i na steznu pw(:u
4, kOla je zavrtnjima spojena sa stolorn prese (s1. 42). U presi j u steznoj p}ofi su
ukopani profiLni kanalJ. (u dljaganalnom, paralelnom, ill kombinovanom rasporedu)
u koje se um~u zavrtnjl sa T-glavom.

'ABELA br. 35
.
rEHNICKI PODACI ZA VOOICE / GRAN/CN

1.

Votl i ~a

l.

G o" / ~nJk

J.

Pr osl /foe

I. .

Prs ~n ro prosl t!caf'lj~

fak

5. Ploe a

la

J ~ro'lO Je

LIS

01010

- -&\---

Tralta

I
-'

" ino

tra~

8mm
0.}5 - 0.5
5 - 0.75

~100

rA8ELA r. 3
STANDARDNE DIMENZI../. C../LiNDRICNIH 8UKAVACA

..

...,,S

tI

.c

0 1

oC

_dI

dt

dJ

dl

8
10

}}

I}

.- - }5

16
}O
}5

I}

15

/rf 15x ~5

18

r-.- - ] }

}i.

JO

50

1.0

65

50

dl I

to

-,..

..

/rf 18 x 1.5
/rf }}x{5

---/rf }7 x}

-=--'
18

31.
I.}
i-

}8
J]

to
1.5

56

S} 7}
r-/rf 30 JC}
90
I- -- - - 52
II}
..., 1.2 x]
80

hI

1.0
U

-:----

->-----

1.5
50

- -r- - .

58
6"

58

_ } ~L ]

lO I J
-,--}O
J

- is

- I }8
r -

1- 5

}8

1.5
~S _ ,.--!

~ -I 80._ >--96 - 6- r 35
55
81.
1M
- --7 i - 111.
11.0
8
55
- ---f- - - 11.0
17l
10
55

I.
7
7
7

1
1

- :}

- }3

J _
I.

I.

5
5

Tako SP omoguc~va pom)eranje J pode5:tvanje d Ojeg u odnosu nn gorn)! dlo

awla. Ste.zaljkc 12 (po sl. 11) mogu biU razlicitc konslrukciJe. Prednost pl1kazanc
izvcdbe (gorn)! dJO slcLnljke una oblik ugaontka, a donj! je Izveden stepenaslo) je u
Lome to se vlsina stclan)a mo2e pode';''Ivali prema visinJ donje ploce -alata 7.
Gomj! dio .aJala se n!lJtesce p moCu Cllindl'icnog rukavca 8 veie sa pntlskh'Jcom prese 9 (51. 41) Prilt'zanje 5e vr~1 pomoeu pioce za stezanje 8 1 !toHh zavrtnjeva
9 (51. 42). lspadal1je cilindricnog rukavca se sprecava ulVrtnjem 10 (osiguranim protu
navrtkoml. kO)l n'llijeie nn kosi ln~jek I rilden u lijelu rukuvcn. Ovaj 7.asJek m oz~
bili izradcn sarno na jednoJ _Lrllni ciiUldricnog rukavcll (kao nn 51. 41), iii kao kanJI
po cljeiom obodu (kao nil sl. 61), (Ime . le ul .. k~i1 \1l monlaia alala.
Os.no\'ne sland cdne dimen;:ijc ciltndnicnih I'ukavaea ,a tn bipskc izvedbc ",
dale u labcli br 36.
. Ojct'o CC ~e cIl.ndrilnt rukuv;1C \T. " ,., gJl'Iljom plocom preko za\' ja (51. <II).
Ukoh!vJ pl'iA,j('kac (probo)nc) u povr.Jtnulll hodu prit:sklvaca presc izlazl iz ploi::e 7:J
voden)e '~da se cl'ldncni ruk.I\' c awr" l>SlguraLi p.ollv odvr!anjll 7avrtnj m (k<ll)
nn 51. 64), ill cllindrl\:nim I<ocicem (kno nu s1. 89).
Konstrukol)" clltndricno!t ruk03\'C<1 prikazanog na 51. 69. dolaol u obzlr za te;ke
prese. U ruk:wcu jc i7r<ldcn otvor kroz kO)i prola;>;i ut.duinl kiln, tak da se nabljanjcm klilUl ostv:lruje \'(,;'01 ll.mcdu ruka",c I pritisldvllfn. Ova konslrukci)a je vrlt'
pogodna '.n montAll.u \'dlklh i tl'skih alata. Nakon ost\'arcne vezl' , gornji dio alata se
odde (kOrl.itv'l sc silom PI<-';c). pu s(' don)i dio pod~nva u odnosu nn gornj:.
Kod ;.1<11:1 "03 stubnim vxnc03m . I sa mohm radnun hodoviml.1 (prl l:emu gurn)
dio alnln nf' n,lp"SUt \udic.) primjcnjuJu se "ukavci sa kugh\.... lim zglobom ($\. 71).
Nan nlll '\ 12 SOl kugia;t!m zglobom )o? preko zavrlnjev;J spojcn sa gomj m ploeo:n 3.
Cll.ndril-nl rUka\llC 9 imn u donjem di)clu odJlovuajuCi sfericni le7.3). Nosa~ alato ;
cilindl'imi ruka.. ac ,(' \'l':U pomocu d\'odijelnc plol'c 11 I zavrtnJima 19. Izmeuu
1l./U1 se nala;:1 eli.."IICn.l (gumrna) podJog.J 10. k'));J slll?i kao prigu~I\'ae. kojl amorlizu)l'
male udert: nast.tle u .oku rada usl.1cd netacnosli alata 1 prese.
Za manjt' I jcdn!.)S!:l\'ruje alote SI! ctlmdricnI rukavac I pros)l'kac raue iz
Jednog dljcla (sl. 82). O\'a LZH-db.. n.)l! ekonomibla, jer 5e z.:l izradu prosje:-ab
tro." skup C)t'TlJ alatni ccW<, dok SI! cilindricni rukavci norm a)n.o rade od ObLCnog ugljlC~:n<lg konstni.kcionog celika.
Rukavci sa pl"rubnicom sc pnIn)enjuJu kod lc~kih alaLa (51 85). Najcesc.e
su rukavcI kroz srcdinu izbuSeni 1 kroz taj otvor pro)azi molka izbljaea.
Kod a.lat.a sa cilindar-vodLcama, ill alata sa stubrum vo<hcama Ul izradu
man)ih, komplikovanijlh dijclova visoke tai'nosti primjen)u)c ~e posebna konstrukcljo rukavaca sa spojnicorn (sL 88).
T '~\SIC cilindrJ~nog ruka\'ca (srcdiSnja osa) Ircb .. da se poklapa sa sredit..>m djejstva s\'ih '11a proslj canja i problJanja, k:l.ko bi se izbjcglo cksccnlncno oplerL~enjc ala!.a i nJcgovo brzo tr~enJc (naroCito elemcnata 7..a centriranjt? alala). To mati da polozaj Cllindri~nog rukavca u a1atu zavi.-.i od mje:;ta
djeJstvil r zul~nte 5\'1h slia prosijcc.a.nja i probijan)3.

Sredllit" sUa se odreduje po pomatcm obrascu iz slatike.

o

F,' x,

gdje

jC:

F. X, -

~la prosijcc:anja (probijanja) pojedinog element;),

apsClSO tcasla dot.ifnog elementa.

S obzirom da je sila proS1jecanja (Pl'obljanja) po obrascu (44)

to je:
n

L L.

S .

-em x.

= _.=-1_ _ _ __
n

L Li
,~

S'-e m

a za o<kedeni mat.erijal kojll se obrauuje je:

s = const

j "t m

= const

pa je:
n
,-,

X = ---n -s' -em r L,

,

1-:'

=--L" L,

Na osnovu izloienog se moic zaklJuflti da se odredlvanje poloiaja sredisla

cllindricnog rukavca svodi na iznalazcnje polofaja leilsla duzina rezruh lvica
elemenata.
Koordina~e teiisla s obzirom na proizvoljno postavljen koordinatru sislerr.
Ox Y (s.!. 103) se odreduju po obrascu:
n

,=1

L I x,

L
'-1

+ L2 . X2 +- ..... + Lt . XI . . . . + L" . Xn
LI + L2 + ..... + LI + ..... .+ La

LI XI

(84)

~
L.
L i YI

IY =-i-L-,I-I

I
_

LI . Yl + r,..~. Y2 + ..... + L, . Yl + ..... Ln . Yo

Ll + 12 + .. ... + L, + ..... + Ln

1-1

gdje su:
X, Y -- apsciBa i ordinata teZita rukavca,
XI, Yi ko0rd.in3.te t-e~1a reznih kontura poliedinih elemenata,
LI - duZi.ne reznih kontun. pojed.ini.h elemenatp.
Teilite se moze odrediti i grafifkom metodom pomocu plana sila (u ovom
slu~aju duiliona) i veriz.n.og polig<ma.

..

5'

I + /I

III + IV

0)'
1

Ox

V +VI
IX
VII + VIII

X
Precnici krugovo
I. II, V i VI: D.}O mm
III, IV, VII iVIII: d. 10 m m

o. GRAFICKA ' METODA

E/~ent
I

Duiino Apsciso
f!femf!nto tf!zilto
Xi
Li

Elf!mf!nt

1+ 111

91..2

}O,O

1.81.1.

V + VII

91..2

~O, O

~8~]

II +IV
- VI+VIII
-- IX-

91..2

61.8

91..2

8}.6

1+11

'}5.6

-_.}O

}.51}

If{+rv

61,8

2.763

V+VI

125.6

56
--

7. 03~

-I.B7}
--

21..0

78

VlIflIIII

62.8

80

5.(J}1.

1..6

90

1.11.

IX

1.0~

Duiino Ordinoto
f!/emento tei iito
Yi
Li

Li Xi

_.---

L; Yi

5.822
7.781

'9.619

b. ANALmCKA

--

}1..0

-- . -96.1..

..
(6

1.05,1.

98,7

2J1~

-----1.51.

n058

METODA

51.103 PRI'1.JER IZNALAZENJA POLOtAJS TEilSTA ClL/NDRICNOG RUKAVCA KOME)!N9~ANOG ALA[4

Primjor:

Odrediti poloiaj teziSta c.ilindricnog rukavca za kombinovani alat prikazan na 51. 64.
Tlocrt alata je nacrta.n u odredenoj razmjeri (1 : 2) na sl. 103 a.
Po~etak koordinatnog sistema 0 x y se bira proizvolJno. U ovorn pr.irnjcru
je poloZaj koord.i.nat:n.og sistema odreden u odnosu na teZiste prvog clementa
koordinatama:
a

Xl =

b = Yl

20 rom i
20 rnrn

DuZine rez.n.ih kootura pojedinih elemenata

LI = L2 = Ls = La -

7t

Ls = Lt = Ll = Lb =

TC

d =

Lv

it .

20 = 62,8 rom

i. .

10

31.4 rom

24 nun

LID = B,- B = 95 - 90,4 = 4,6 mm.

Analit.l~ki proraeun JC lzvcdc-n t.abc lal no. Na osnovu obrasca (84)
taka iz ra~unsk.ih tabela (s1. 103 b) koordinale leWta su:

poda -

10

L,' X,

19619
-10-= 405,4
L L,

_ I

48,4 nun.

i- 1

10

1: L ,' Yi
y -~
10

1: L.
,

.)., 058
--- - = 54 5 rom.
405,4
'

Grafj~a metoda iz.nalaienja polozaja teZiSta se svodi na crtanje plana

(duiina) u proizvoljnQ izabranoj razmjeri (1 : 10) i veri.i:n.og poligona (s1. 103 a).

rv

9. Kalibriranj" otvors i ostali proc:esi /!iste obrade

Sa norrnalrum alatima za prooi)ecanje i probijanje, zavlSnO od njJ.hove

ioonstrukcije, taoo06ti izrade, kao 1 obllka radnog Joomada posbiie se taenost
izrade u granicama IT 12 00 IT) (poglavlje I 3). Medutim, pored dimenzlja zahtijeva se i odrederu kvalitet povdine prosje~enih liijelova, odnosno probijenih
otvora. Bllia definicija i pojam kvaliteta je odreden nonnama GOST-a 2789-50
(tabela hr. 37). DB bi se magle odrediti kanakteris1li01e veliCine, koje definisu
kvalitet povriine, snim.ljeni rnikroprofil povrful.e se postavlja u koordinatni

sislem (h-O-I). Apsci~ koordinalnog si 1 rna (0-1) ra7.dvaja mikroprofil na dva

dijela. tako da povrsme ogranicene mikroproIilom i apsci.som i7.nad apscise budu
jednakc onllrn ispod apscise. to jest da jc:
AI

+ A~

i- ...

+ AI + .... . + An

= A;

+ A ~ + ..... + A; + .... +

A~ .

Srednja kvadralna hrapavosl. iii srednje odstupanje mikroprofila. moze se

dill j10 obrascu:

odr~

gdje je:
L h -

ukupna duZina na kojoj 5e mj eri hrapavosl.

vislna mlkl'OproIiJa (mjer.ena od apscisnc ose).

S obzirom da je funkciju h = ! (I) nemogucc analiticki predocili. za deflniciju sr dnje kvadralnc hrapavosLi Be kod5ti i pribliian obrazac:

II , L ""

1- (11.
n

i -t h ;. . + ..... + h + ~~. ~-+ h2;

1

II

V-I -r~~
n '. . 1

gdje jc:
n -

bro) mjerenja.

adalje se hrapavost mo7.e de fil1lisaLi i pomocu srednje visine mikroneravnina Hr. koja predslavlja srednju arilm ticku vrijednosL visinn Hi. od vrha
po)edinog grebena do dna udubine mikroprofila.
H"

l I n
(H I .,. Il~ -i .. . .;- HI
. . . . + Hn) =
L Hi
n

1~ 1

Najveca visina HI n n posmalranoj duzint L se oznacava sa Hmo..

Prema GOSTU-u se povr!";ine na osno u velii;ina H >~. H r i HID. (izrazenill
u mikronima) mogu svn,laLi u 4 06novne grupe koje sadrze 14 klasa kvalitetn
(labela br. 37).
KaUbnranje olvora (alatima na presama) je proces obrade dijeLova. koji
~ c primjenjuje u visokoserijs.lroj i masovnoj proizvodnji sa ciljem:
1. Da se poveea l;}cnosl ,izrade dijelova. odn06no smanjj vnjednosL Izradnih 1.0-

lerancija.
Alalima za kallbriranje se posLiZe laenost u granicama IT 9 do IT 7. a kod
pos.ebnih zahtjeva i do IT 6 (prema tabell br. 18).
2. Da se poveea kvelile obradene povrSine.

Kval iLet kalibrirane povrSine se krece u granicama od 7-e do lO-e klase. do.k
se pod posebn:m uslovima moze postio i 11-n klasa (tabela br. 37).

[ABELA br. 37

l{L ASIFIKA CJJA . KVALITETA . POVRSINE ( GOST 2789-50)

+h I
I

-I

,
I

Hmo.

GRUPA KLASA; 0 Z N A KA

<::..

r- }

l-

-Q

./

3
/I

r- 6

7
11/

"
!J

10
I- 11

1'1

ZOO

100

.~
3

I}S

.- r-",50
}S

\JV Y''V

/1

\7 V \J,\,
\J \l 'J'\,.

t-U

6}.S
18.7
10.0

e
9
10

0.8

"

12
13

0.5

O,}S

0,125
O,06}

"

. -

ZOO
-

- 1.6
- 0.8

O.~

- 0.'
- D.}

0.2
0. 1

- 0.1
- 0,05

'

(}O

(10

~O

10)

6.1)
3.})
1,6 )

0,05 - O.o2~
O.O}S - O,OIJ
--aOI} - a,OOG

/",

~.2 .... "':~-:.'

/

i-

"'~
.~
~t

9t,

"~

-.' . ..-,....,..J., 1-- L -1

./ /
~I
1I
.... _

}O

( 6.3 ( l)-

V'

1"

to -

63

- 6.3
- j.2

- I}S
- 61

I}S
~

-I}.S

1,6
0.8

6.1
3.}
1.6

H"
0.001 mm

- 50
-}S

12.5
6,3
1.2

17.5

- 56

v\J'l\;'

t}

aOOlmm

\l'V
'V 'V
\}'V
\l\J\J
\J\7\7
\J\J'V
\J'V\J'\'

r--!5

H
0.001 mm

.... '"'t

..

a. FAZE KA4/SRIRAfljA
...,~

...

I"-

I~

\}

I.

OSR,ADU I TOL~RANr;..

"'"

l.A

b. QODACI

8r

II.

mrl~

fli.

IV.

c. PROSOICI ZA PROBljANIE I KALIBRIRANJE

51.101. KALIBRIRANJ OTVORA

3. Da se odslrani netacnoot rastojanja izmedu pojedinili otvora, nastalih kao

posljedic/\ nekvaUletne prethodne obrade. Alatima za kalibri ranje na presarna se mogu po$tiCl tacnosti rasbojanja izrnedu centara etvora precruka
80 rom u granicama (0,005 -:- 0,02) mm.
Kemaw sa otvorima predvidenim za kalibriranje oSe prethodno obraduju
buenjcm (burgijama l oslalim alaUma za buSenje na buS ilicama , strugovima
itd.), iJi prebijanjem (alatima na presama) . U prethodnoj ebradi treba pr edvidjeti
dodalak za obradu kallbriranjem.
Kalibriranje etvera se moze izve!>ti kao nezavisna operacija (probojcirna
1.a kalibriranje), ili u kombmaciji sa prohljanjem (kombineva.n.im pro bojcima za
probijanje i kalibriranje).
Pre<inesl ovog naCina obrade u odnosu na razvrtavanje (razv r taama) na
buSilicama ill strugovuna je u daleko manje petrebnom vremenu za obradu. U
jednem " dnom hodu pritiskivaca prese, sa dobro konstruisanim alatom moguce
je istovremeno kalibnrali velikl broj elvera. Na primjer, ak.o u komadu iroa
250tv ra prcdvid l1Iih za kaUbriranje, tada je moguce u jednej smjeni n a jedn.oj
presi kalibrirall okv 1 000 komada .ill 25.000 olvora. Za ove prolzvodn e koUcine,
uz uslov da se postlgne iSla tacno.st j kvalitet ebradenih olvora hilo ba potre bno
eko 10 bllSJlica. Iz evog prim)era se moZe zakljuCiti da je proces kaltb riranja
alatima na prcsama dalcko ekonemicnijj od obrade na osta.1im masinama sa
skidanjem strugetine, u uslovima visokoserijske i masovne proizvodnje.
Proces kaLibriranja (51. 104 a) sc odvlja take da se pod probojcem za kallbriranje postep no odvaja prstenasta slrugotina, take da na kraju etpadak u
ebliku tanke cjevcicc prepada kroz olver ploce za kalibriranje.
Dodalak za ebradu kalibriranjem (er po sl. 104 b) predstavlja razliku precnika olvera pnje (d) i naken IzvrSenog kallbriranja (D)

0 = D-d.
Vcltotna ovog dodaLka zavisi od debljine komada koji se kallbrira, p r ecnika olv~ra, mehall..lckih osobina materijala j vrste prelhodne obrade.
Onjcntacione vnjednosti dodatka 0:

o (0,10
o = (0,15

-;- 0,15) mm za prethodno izbusen

-+ 0,20) mm za prethodno probijen

olv~r,
olv~r.

Preenik probojca Ul kalibn.ranje prema sl. 140 b.

d, ~ D

+ 6. + i = d + 0 + 6. + i

mm

gd)e je:
D

+0

mm -

nal.lvni precnik kalibriranog olvora,

6. nun -- izradna tolerancija otvora,

l

rom -

dodalak radl s.manjen)a olvera nakon kallbriranja uslj ed

Ulostallh elastLCnih de!oo-mllcija.
Ovaj dodalak zaviSl <><1 prt:cnika otvora .i za razne vrste
materijala se krece u grarucama:
_ 0,007 -:- ' 0,017 mm
Ul mesi ng,
i - 0,005 -;- 0,010 mm
Ul alumini j,
1 0,008 -;- 0,015 mm
za meki celik.

Mtnllnalna dimenzlj8 probojca

Z8

d, -

d .(m,n)

kahbriranje je
I,

mm

gdjc jc:
t, mm -- izradna toleraneiJa probojca (naj~~{:e l,

0,002 mm).

Pn'cnik prslena za kaLibriranjc je za 20 -;- 3~/o veCi od precnika otvora

(1,2 : 1,3)D.

d\l

SlIa potrc bna

1.<1

kallbnran)e olvora se racuna po obrascu:

F A P kg

gdJl! jc:
.A. mm .!

presjck slrugolinc .
lz sl. 104 b victi se da je
A -

kg
P - - ., mm"

(d g .

t:.

+ Il~ -

speeifii~ni

pritisak kaJibriranja otvora, koji zavisi od

d e bljine lima i presjeka strugoline (tabela br. 38).

Ka libnranje otvora se moze kombinovati i sa operacijom probljanja. Za

tu "vrhu sc pnmjenjuju probojci raznih konslrukcija.
Za ka1lbnranjt: olvora ~ komadima od mesinga, bronze i duralwninija se
pnm jl' nJ uJu s lcpe nasl.l probojei (sl. 11)4 e Il. Prva stepeniea probojea ima preenik
dl = d i visinu h = (0,8 -;- 1,0) s. Kalibriranje otvora sc vrsi sa drugom stepenleom preenl ka d! - d + Ii + t:. + i. Pri kaJibriranJu se od\'aja prstenasli dodatak t 3 obradu. Ovaj dodatak nastaje uslje:d I.oga sto linija smicanja materijaln
(A - H). pri probijanju, nasta)c Izmedu r :me lviec prve slepcnice i rezne iv:iee
ors tcna .
Kod konstrukcije (po sl. 104 c II) sa vrhom u obliku zasjcecno,g konusa .
(ko)1 Sf! izvodi pod uglom ~ = 15 -;- 20"), proces izrade otvora se odvija u dvije
clapC'. U poeclku Sfo: probojac utr.sku)e u malerijal i sabija ga u olvor prSlena.
bez e>bra zovan)a Linije smicanja. Nakon prodiranja probojca do dubine Zo. =
c.. (I I:! -;- 2. ;$) .s, javljaju se prve prskoline i tada se jezgTa razdvaja. Konusnl dio
probo)ca kaLibrira otVOl', razdvajajuci ostatak materijaJa i ujedno zagladuje zidove otvora. Ovom konstrukcij~m se postrlZe bolji kvalitet povrsine. naroeilo
od obrade mekog cclika. Druga je prednosl. u odnosu na prethodno opisanu
izvedbu, i ta .!ito se nakon zatupljenja probojac moze lak() ponovo naoStritl.
Kod zatupljenja rezne iviec probojca za kalibriranje kod prve izvt'doc
prakticno n posto]i moguenoot ponovnog Q&trenja, nego se probojac mora zam ijt'ni IIi.
SHean proces deiormacije nastaje i kod probijanja otvora probojcem naostrt'nim pod uglom a. = 60 -;- 90~ (51. 104 c III). Razlika je u tome sLO se liruja
razdv a janja sada javlja izmedu tacaka probojca A i B, poslije njegovog u l.iskivanja u malerijul na dubinu Zo. = (0,7 -;- 0,9) s.
OvdJe se najveci dio otvora cbrazuje deformacijom sabijanja. Ovaj oblik
se primJl!'njuje za probijanje i kahbriranje mekog mesing.a i al uminij a, u sLuea)e vuna kada je preCnik olvora bliz.a.k deblji.n.i mater:ijala.

rABELA br: 31
SPEC, PRITISAK ZA KALIBRIRANJE orVORA P..JJ.9i!JIIJ 1
"

P RE S J E K

DE8L ;~/HA
s mm

mm

0,05

0,10

0.15

O,lO

0,15

0,17

0,30

lOO

180

160

14 0

110

110

100

1-----+0,1-0,5

s rRUGOTINE

0, 6 - 1,0
} 15
~~
1_
' __-_ )_ '_
0 -L_ }30

I
I

10 5
195
I 70
I5 0
I) 5
115
)05 .~~I_B_O__~_'_
5_
5 __~_
I)_0__~_1~1_
0__i-_
'l_0__~

I. Elast/~no

1.
7

10

Plo~a 10

oslonj.nl granicnllt

kallbrlronj.

). Ploco slt/daco
, . Lovoc olvoro

11

5, Couro probo/co

6.

Nosa~

probojca

7. Cilindr i~ni ruko voc

8. DrJo~ probo/co

1]

13

9. Zovrton}

10. P"rubn ico

]

noso~o

probojOCo

II . Oprugo noso~o probojca

/} . Kocl e
I). Couro

10 c~ntrlronj~
10

vod.nj. koci60 10

centrironj.

51. 105 ALAr ZA KALlBBlRANJ oryORA

a IWGLOH

c. KONS TRUKCIJE TlSKAtA

b . flSI<ACEH

51. 106 KALf8RIRAN./. OIYORA KIJ.GJAMA

I TlSKAOMA
G

;::::z

PI' oljan) I k hbnranJe sa konu'rum Dr

jcuna 8~ USP)
pnmjp.U komo ' van m alatlIna, kada se komad u toku proces.a promJene blik
na)~i pod jaklm pritiskom dr'-;)~R lima
a ovim probojclrn j mORlie po 'd
kvalitet obradene po r me od 7. do 10 klase, a tacn. U 6(r<1r.icama IT 9 do IT 7.
Taenost kallbnranog 0 \'ora se moz PO" ca i ako s proce k , libn anp
izvodi uzrutop
dva JU tr: pula, s lim da
t.a posljednju ope-raOJu kallbnranJa
ostavlJaJu vrlo mali dodacl za obradu (0
0,01 -+ 0,015 mm) . Racine povrline
aiata moraju biti ~jajno polaTan (do kvali 18 12. klase), a sam proc:!S 5 mnr
\'rSitl u usl ' jma d br podmaz.l\;>np.
uzasLopnih op radJO k31ibriranja ~ mofe lZvesti k" k
b' Cl.]a s
jedrum pr
Jcem . Trr, p ru proboj.ac (s.! . 104 c IV) se prim)enjuje l~ obradu
CI.vora prt'i'nik d - (3 -+ 12) mm u komadima deblj.ine do 3 mm .
apr\' m s t e p ~ nloom
pr bija ()tv ,talco da je p
probo)ca :
njUj

dl = d - D -

0 m"'l

Dnlgi prs ten p ooojca je iv.v

-trom reznom iVlcom J njim se r J kaL.bnranJe v ra od\' 3ja nj e m dodatka za 0 rad-u . PreCnik ovog prs na je za 0,01 mm
man)i od prccnika tr (:
prs na :
d! = d

+. 0 -I-

+ 1 - O,ol mm

TI eet prste n m a loa bl)

lvice. jer . sa OVlm p ten m rnl d fml t\vru:> ka!:briranje i p ravnav'ln je za tallh zrukrmeravruna. Pree-nk re<:eg prstena Je :
eb

d2 + 0.01 mm .

Zna ei cUi 5 7.av rSno kahbnranje \rrSt piastlCnOTn de

C!jom, odn06Il "
utisknanjem i zagla ,va nj m prsleoastog sloja materiijaJa deoljinc> 0.005 mm .
Alal za k ali brira n)e otvora (konstrukcl)a B. ikova) mora btU solldno
izraden 1 uvijk. C JZ \'OCti tubnim vo :cama (sl. 105). Radm komad e po.;:tavlJs
oa ploeu za kaiJorLranjc 2 i itksiTa pomoCu elastieno oslonjenog granltnika 1
(to )e CJlind!1:0Ill koolc k ji s e na.~lanJa nn zav jnu oprugu).
Probojd za ka il bnranje su smjestem u drtaeu probo]ca 8, a ovaj je
7.BVrtnjima 9 spoj en sa nosll ~ em 6. e l l Ii nosac 6 leu na zavojnim oprugama
(preko printbnice J0 i cilincir1lc nug rukavca i). PLOCa skicUica 3 je kru (zavrtnj'ma) vezana sa drzac m probo)ca 8. igurno vodenje pT090jaca se ohezbjeduje ~a r m 5 upres vanom u plt)o skidaca. Centril'anje ci)elog garnj g u oelnosU na d !I1ji sklQP alata se yri sa stubnim vodicama. U radnom hodu sUa e
sa p"itiskivaca prese pr
. na prirubnicu 10, a sa rNe preko opruge 11 na
gornjj nosac alata. GQTT\}i sklop alata sc pomjera vertikaino n.aruze, sve dok
lDvac otvora 4 ne potisne elasticno oslonjeni granicruk 1, sabijlljuCi istovremeno
njegovu oprugu. U tom momentu se radni Ioomad centrira i u odnosu nR gornjt
ciio alata. Dvostrulom centriraI\iem komada se posLiZe poveeanje tacn tt tuade.
K.od dalj g p mjeranja pr1tislcivaca prase naniie, ploea skidafa 3 nalljeie nil
radni komad, a nosac 6 sa probojeima za kaUbrnranje produUlva put (sabijajuei
oprugc lJ) j probojci kalibriraju ot ore u komadu. U driacu 85U monlllraru kotici za centriranje 12, koji klize u otvorima caura 13 ugrademh u plOOi skidaca
3. Preko k.oeita 12 se vrSi centriraoje gornjeg nossea 6 u odnosu ns d.o.njl dto
alata. Zbog toga 5U u plOOi za kallorlranje izbUeni otvori sa dimenzi.jama, koje
odgovaraju precniku koCica 12. U povra\.nom h.odu pritiskivaea prese, opruga 11

1,

vraca nosac 6 u pocelna poloi.aJ, a l~t()Vrpm('no ploea skidaea 3 sk1da komad sa

proboJaca ..
Pored 0plsanth naeina kahbriranJa oLvora sa razdva)anjem slojeva materijala, cesto sc primjenjuju i pron.'SI kaltbriranja kad kojih se mate-rijal ne
razdvaja. nego se olvor proSiruJe plastlcnom deformaclJom nJegov~h povrSinskih
slojeva. Poravncwanjc mlkr mcraVntn;l 5 posliic prOliskivan]l'm kugle Iii liskaea kroz otvor. Prccntci alala su I..a 1z.n06 dodat.aka za obradu veci od preenika
otvora. Na taj nao,n SI.! dobija otvor visoke taenosli kad komada kojl se dalje
termicki ne obraduju Ukoliko SC lStl podvrgavaju tcrmickoj obradi, o\;m sc
smanjuje dndatak za obladu brusenJcm na 50 -;- 70 Q ,o i dobijllju se slabilne dimcm.ijc. S ohzlrom da se kalibriranje vrsi u hladnom stanju, uslJcd plastii5ne
dcformaclJe doJazl do OeVTSCaVanJa zidova otllora (poglav)je II 2.3) Mikrolvrdoca
"abbriranog olvora S~ povecava :Ga 30 -;- 50~", a mikroneravnine 6C smanjL:ju
70a 2- 3 puta.
A)at za kalibrir:tnjc kuglom je je tino<:l(lvne konslrukclje (sl. 106 a). Komad se p oslavlJa rut grujezdo alala za kahbriranjc, kojl lei.i na slD-lu prcse.
Kugla za kalibriranJe se pomocu tlskaea pr " vrSccmog na priliskivacu prcse protiskuje kroz olvur lwmada.
Nakon zavrScnog kalibm"anja kugla i pada u zlljeb, gdje se podmazuJe,
It: pone. \,) p<)Slavlja na radni komad, tako se proces ponavlja.
K a libriranje tlskacem (sl. 106 b) vrSi se na 1st; naein. Tipske konstrukcije
lLkaea ~ ka!ibriranJe su prikazane na sl. 106 c.
Dndaci za ubradu kod ovog nacina kalibriranja su manji ad dodalaka Z.1
bradu kod kahbrir;mja otvora razdvaj njem malcrijaJa.
O\':i dodaci zaVlse ad vrsle mat.crijala i prc..cmka olvora za knltbriranjc
Za cchk, zeljczo i bronzu o\'i dodaci sc krccu u granicama:
L;clik
d mm

5-10
10-18
18-30
30-50

o mm
0,015-0,0:3
0,04-0,06
0,07-0,10
0,08-0,12
0,12-0.15

2cljczo

o mm
0,05-0,08
0,06-0,10
0,10-0,12

10m

0.01 - 0,02
0,03-0,03
0,06-0,08
0,07-0,09
0,09-0,12

Kod alala sa povecamm 7oahljcV1ma u pogJedu tacnosli rada i. nj1hove

trajnO-Sll, radn1 prstenuvi lriskata sc r,Jllc ex! tvrdog mclala. Radne povrSine aJaLa
treba sjajno ispulirali do kvalitcla 12 klAse. Sa l<!ko 1zradcnim alalima se 1'0stize tacnosl kaJibriranog otvora do IT 6, a kvalitcl obradene povrsine 10. -;. 11.
klase.
Kalibnirali sc mogu i vanJske konlurc komada (nakon prosijccanJa) ako
se zahtijeva veea Clsloca ruba i kada kl1ntura komada. iIi njen dio, sluzi kao
bazna povrSina za nlZ daljih operaC1ja vlSOI<C taenos i, kao 1 u uslovima kada se
zahtijcva veca tacno-sl climenZ1ja pro5jccen1h komada (u granic::tma IT 10 ~ IT (i).
Na taj nacin se mogu kalibriratl komadi sa pcnmetrom do 300 mm i dcbljmom
do 10 mm. Proces kalibriranja jc analogan procesu rezanja metala nuzUl1 , slam
razlikom sl.o se kod kalibriranja odvaja strLlgolina po zatvort'noi konluri. Odv<lJanje slrugoLine u procesu kabbriranja se vrsi postupno (s1. 107 a). Pod pri-

tiskom pro,;j~'kal'a k(Jlnild ~c utlskuJ U ol\'(lr prslenil 7.a kalibri:'anJe 1 pll lome
re7.lla iVJca pJ'slena prodlll' u milll'rl]<I1 K<lch n~pr!,Z;lnJI' u m"lenjalu dostignp
vrijcdnn 1 l:\TSloce SmJc.llij<l m~,ll'nJ"I ~c r<l7.rivdja (u pravcu A-B) pod uglom
smlcan]a p.
Prvi rdzd 'IlJ"n' elunenl nl ~" l,~d pnlisKom prc05Lalog dlJela materlJala
pomjera p,-, pOVr~1l11 pr~lcna za ka Ibru an]" u rad!Jalnom pravcu. Kod dalJl!;':
ullskl\'anj<l k01113d:l u olvor pi (cn,l za kallbriranje, proces razdvajanja malt'rJjala se PJnadj.'l I lako n<l5;aju novi I I I menll n~ i n.J, koj1 se, Lakode, pomjcraju
radijalno. U",lJed stalnog pritiska n,)\ Ih (>iemenata, obrawJe se slrugoLina, koja
s" sastojJ ud nl'~a llprf'so\'an~h trouglastlh I'II}menala, Posljednji element nk se,
Lakodc, razd\'<lp ;:)(,;d IIglom smicanja ~, lak() da na gomjem dljelu kalibnranr.
povTsinc osloit' j('clan cl1!ndncni prsll!n sa {:!rublJom (hrapavijom) povdlnom
Vlsma ovog prstL'n, l 1 iIi veca Ilk hku JC V(>CI dodatak za obradll.
Kod kahbl'llanj<l mclala Sa veclm pla.>tlcnim SVOjSlVlma (kao mekog celik:!, mesinga, bakra lSI.) pract's ra7.ci\,<ljan]<1 sLruguLme teee kontmulIano
(51: 107 b).

Dudae; za obrac1u kaHbrllanjcm (8) zavise od vrstc i dcbljine matenjal:l

ttabela tn. 39).
f\ko komacl nilk HI krtllbriranja lreba d::l 1ma odn:rlcni precnik D, tada
je precnik prosj~' 'aea Z~l ')p~raciJu pro~ljccanja, koja prdhodi apcraciJi kailbnranja:
do' - D '1 0,

d" - d

+w

" D

-t-

(8 + w)

gdje je:
D - pn'cnik Knmacla n.,kon kahbriranja,
(, - dodatak 7Jl kahbnranjc,
w zazar Kod opCJ aCI)e pr05ijecan]a.
Ekspenmenti su pokalah da se dl,lJL i r<':7.llitall kod kalibriranja kamaela
od m()smga. bakra i aluminija po!>! IZU prSlen(~m za kallbriranje, koji Ima oslrc
reme ivk,:, (51. 107), dok su za kallbrlraoJL' celi0nih komada najbolj!' rezulla te
d~,li prs(l'llovi sa zaobljenim ivicama (labela br. '40).
Proc~'s obrade kal ibn; anjem prSIl'n.-,vlma sa zaobljenim iVlcama se ra~
clanjuje na dvije fal '. U prvoj fall mat"ll]al sc pod pritiskom prosjekaca sabija
u kanusni Ot\'OI prslena 7..a kalibnranJc. i\.onusna povrsina prslena ABC i njegov
cilinc1ricni pojas djeluju na maleriJal ~l1alogno kao kugla, ili tiskac (prema
sl lOS)

Kalibr:ranje sc u prvoj fazi vrsi plasticnom eleformacijom slojeva melala

l1a vanjskoj kunturi komada.
U drugoj fali, na gomjoj pO".'l'smi prslena za kalibriranje (zona A), dolaL.J
d.l raZd\'aj1nja matt.:l'ijala i obrazo\'anja strugotine n a prethodno opisam n,acin.
Kalibriranl komadi nemaju grubi thrapavl) prstenasti sloj, kao kod ostrih rewih
inca pi-slena za kallbriranje, jer sc u konusnoj i cilindncnoj zoni prstena vr.si
~aglad.ivanjc zacstabh mlkroneravnina,
Ugao zakosl:nja (a), visina (h) I r;;dijus zaobljenja (r) zavise od deblJine
materijala.
Dedaci po tabell br 40 (prema podacimLl B. L Siskova) prcdslavljaju
optimatne vrijednosti ovih \'ellcma kod kalibriranja celicnih komaela.

I....

0,

KOD rVRDIH f.4ETALA

b, KOD MEKSIH MFTALI\

51.107 PROCES OBRAZOVANJA SrRUGOTlNE KOD

KALIBRIRANJA PROSJECENIH
. KOMADA
rABELA br:39
DODACI ZA KALIBRIRANJE PROSJECENIH DiJELOV4
Ii-:-_ ,..M...;...;A-'--,'--.,;;E R I ) A L

DE8LJINA
LIMA

Bn!ror,
olumintJ
. ', ,'
I m ~,.
ce/,k

S ."
odQ5dol,1.

ilnod IJ ". ' .8

.10 }j) , .. . l,8

-". 1.8

-,- - d,.
w

'5,2

~}

- ".

It

.. 7,0
. ". 70 .. 10.0

' - - --

ce7'~k
;.. rd,: .'
,U9'jlcnt I
srednje
,
/vrdoce

'k0 VISO

O.lS - C}O

DrS - (US

0.15 - Q}O fI,)O Q)O - 0.'>5 q}S - 0..10

- 0,10
illS - 0,15

0.10 - 015

legir,ce/ik

0)5 1QlO

',U S - 0.10 Q,10 Ql;j (PO' 0,.0

Ql0 - 0.15 , aNI ,O. (~ O~S I
QJS - 0..0 . 0./5 - 0,;'0 J l!5.'i - O. ~O

a.s"

rABELA br.1.0

PRSTENOV/ SA ZAOBLJ[NIM REZNIM /VICAMA ZA KALlBR)RANJ CELICNIH DIJELOVA PO VANJSKOJ KONrUR/

~ ---

OEBU / NA

( /1-1 A

~ ~

UGAO

do 0,5

Ilnod 05

"

I,D

I,D

"

} ,O

-"- -

},O

.. , 3.0

1,0 ",(0
(0 ... 5,0

V1SIlA

Z AKO

{ .. 00'

0.1

O..J

(000
(0 ~O'

Ql

0,5

0.6
Q9

0.'

5 10'

1.1
1,6
1,9

1,5
1,1

50

~O'

" -

II -

5.0 " - 6,0

510'
5 ]0'

11_

6,0 - "7,0

5 10'

1.6

7,0 - ". 8,0

8,0 "-1 0,0

S" 10'

]l.

8"00'

i)

-" _ It_

1,0

--

RADIUS
r ... ,.,

h ......

- -

fNJA

3,D

0,1 h

0,; h

0,1 h