Professional Documents
Culture Documents
Sran Ognjanovi
Mihailo Veljkovi
Ljubinka Petkovi
Nenad Lazarevi
za prvi razred
Matematike
gimnazije
Milan Mitrovi
Sran Ognjanovi
Mihailo Veljkovi
Ljubinka Petkovi
Nenad Lazarevi
Geometrija
za I razred
Matematike gimnazije
Udbenik sa zbirkom zadataka
Drugo dopunjeno izdanje
Beograd 1998
Autori:
Milan Mitrovi, mr Sran Ognjanovi, mr Mihailo Veljkovi,
Ljubinka Petkovi, Nenad Lazarevi,
profesori Matematike gimnazije u Beogradu
GEOMETRIJA
ZA PRVI RAZRED MATEMATIKE GIMNAZIJE
Drugo dopunjeno izdanje
Predgovor
Ova knjiga napisana je prema nastavnom planu i programu za predmet
geometrija, za prvi razred Matematike gimnazije u Beogradu.
Formalno, gradivo je izloeno tako da se ne oslanja na prethodno
znanje iz geometrije.
Prva dva poglavlja vezana su za aksiomatsko uvoenje geometrije.
Detaljno se izuavaju posledice aksioma incidencije i paralelnosti, dok se
kod preostalih grupa aksioma posledice uglavnom ne dokazuju.
Tree i peto poglavlje odnose se na podudarnost a esto na njenu
primenu u konstruktivnim zadacima.
U etvrtom poglavlju uvede se vektori i dokazuje se Talesova
teorema.
U sedmom poglavlju razmatraju se izometrijske transformacije, i
izvrena je njihova klasifikacija.
Osmo i deveto poglavlje odnose se na slinost i inverziju, a deseto
predstavlja uvod u trigonometriju, i to samo pravouglog trougla.
Na kraju veine poglavlja dat je izvestan broj zadataka za vebu.
Meu njima ima i zadataka sa takmienja mladih matematiara, kao i
tvrenja koja imaju i svoj istorijski znaaj.
Grupa raznih zadataka nalazi se na kraju knjige. U tom poglavlju
zadaci namerno nisu poreani po oblastima, ali esto teim zadacima
prethode pomoni.
Kod odreenih poznatih teorema i problema, date su i kratke
istorijske napomene, to ini nam se, pomae uenicima da sagledaju
razvoj geometrije kroz vekove.
Posebno se zahvaljujemo recenzentima dr Dragoslavu Ljubiu i dr
Radetu Doroslovakom. Takoe se zahvaljujemo i svima koji su, na bilo
koji nain doprineli izgledu udbenika, a naroito dr Zoranu Luiu i mr
Predragu Janiiu koji su proitali delove rukopisa, i pomogli sa nizom
korisnih primedbi i sugestija.
Autori
Autori
Sadraj
I Uvod u geometriju
1
3
4
II Euklidska geometrija
9
12
19
20
24
29
III Podudarnost
32
32
37
38
39
43
47
52
54
59
66
IV Vektori
73
73
78
84
87
91
94
94
96
101
102
105
113
115
117
120
122
122
129
134
134
135
140
142
144
148
150
154
157
158
VIII Slinost
165
165
173
176
179
182
186
192
196
IX Inverzija
204
204
209
212
Razni zadaci
215
Reenja zadataka
228
Indeks
267
Literatura
274
Glava I
Uvod u geometriju
I Uvod u geometriju
I Uvod u geometriju
I Uvod u geometriju
I Uvod u geometriju
I Uvod u geometriju
I Uvod u geometriju
Glava II
Euklidska geometrija
II Euklidska geometrija
10
II Euklidska geometrija
II Euklidska geometrija
11
Zadaci
1. Ako su A, B, C tri nekolinearne take, dokazati da su svake dve od te
tri take razliite.
2. Dokazati da postoje bar tri nekolinearne take.
12
II Euklidska geometrija
3. Ako su p, q, r tri razne prave od kojih se svake dve prave seku, ali ne
postoji taka koja pripada svim trima pravama, dokazati da su p, q, r
komplanarne.
4. Dokazati da za svake dve prave koje se seku postoji jedinstvena ravan
koja ih sadri.
5. Dokazati da mimoilazne prave nemaju zajednikih taaka.
6. Ako su p i q mimoilazne prave i A taka van njih, dokazati da ne
postoji vie od jedne prave koja sadri taku A i see prave p i q.
7. Dokazati da postoje prava i ravan koje se seku.
II Euklidska geometrija
13
14
II Euklidska geometrija
II Euklidska geometrija
15
16
II Euklidska geometrija
A2
A1
A4
A5
A2
A4
A3
A6
A1
A5
A3
A
B
p
B
II Euklidska geometrija
17
A
A
q
'
p
O
B
q
a
p
'
p
18
II Euklidska geometrija
A2
A1
A4
A3
A6
A5
A'
A'=P
C=P
A
B
B
C
A'
C'=P
A=P
P4
B=P
B'=P
II Euklidska geometrija
19
A'
B'
O'
A
O'
B'
B'
C
B
A'
A
O
O'
A'
Zadaci
1. Ako prava neke ravni, see dijagonalu nekog etvorougla te ravni i ne
sadri ni jedno njegovo teme, dokazati da ona see tano dve ivice tog
etvorougla.
2. Ako su P, Q, R unutranje take ivica BC, AC, AB nekog trougla,
dokazati da su one nekolinearne.
20
II Euklidska geometrija
A'
C'
B'
II Euklidska geometrija
21
C'
A'
B'
A'
B'
C'
D'
22
II Euklidska geometrija
Teorema III3 . Ako su A, B, C tri razne take prave p i A',B' dve take
prave p' takve da je (A,B) (A',B'), tada postoji jedinstvena taka C' takva
da je (A,C) (A',C') i (B,C) (B',C'). Pri tome, taka C' pripada pravoj p' i:
(i) ako je B(A,C,B), tada je B(A',C',B').
(ii) ako je B(A,B,C), tada je B(A',B',C').
(iii) ako je B(C,A,B), tada je B(C',A',B').
Naveemo jo i dve definicije:
Definicija. Kaemo da je ureena n-torka taaka (A1,A2,...,An) podudarna
sa
n-torkom (A'1,A'2,...,A'n) u oznaci (A1,A2,...,An) (A'1,A'2,...,A'n) ako je za
svako i,k{1,2,...,n} (Ai,Ak) (A'i,A'k).
Definicija. Neka su A i B dve razne take neke ravni . Skup svih taaka
X te ravni takvih da je (A,B) (A,X), naziva se krug, u oznaci k(A,AB), sa
centrom A i iji je poluprenik du AB.
Iz same definicije, na osnovu tranzitivnosti
B
k
relacije podudarnosti parova taaka, jasno je da
proizvoljna taka kruga sa njegovim centrom
A
odreuje poluprenik tog kruga.
X
Ve na ovom mestu, mogu se na
jednostavan nain uvesti pojmovi kao to su
tangenta, seica i tetiva kruga, unutranja oblast
kruga i slino, ali njih emo definisati tek u treoj i u petoj glavi.
Moe nam se uiniti da su dosadanje tri grupe aksioma dovoljne za
izvoenje svih teorema u euklidskoj geometriji. To, meutim, nije tako.
Prisetimo se na primer problema petog Euklidovog postulata. Takoe, za
sada nismo u mogunosti da dokaemo sledee tvrenje koje nam na prvi
pogled moe izgledati jednostavno: ako je p prava a k krug neke ravni i
ako je bar jedna taka prave p u unutranjosti kruga k tada p i k imaju bar
jednu zajedniku taku. Ali upravo je ta "oiglednost" razlog to su
mnogi u istoriji geometrije previali potrebu dokazivanja ovog i slinih
tvrenja.
II Euklidska geometrija
23
A'
U
B'
24
II Euklidska geometrija
p
B
4
5
II Euklidska geometrija
25
26
II Euklidska geometrija
p'
prave p i r komplanarne. Neka je P
proizvoljna taka prave p. Tada taka P i
prava r odreuju neku ravan, oznaimo je sa . Ravni i imaju
zajedniku taku P pa je njihov presek prava. Ako je to prava p dokaz je
zavren jer je tada p,r . Neka je =p' i pp'. Sada su p, p', q prave
ravni , prave p i p' se seku u taki P, pa prema Plejferovoj aksiomi ne
mogu biti i p i p' disjunktne sa q. Dakle, prave p' i q se seku u nekoj taki
oznaimo je sa X. Taka X sada pripada svim trima ravnima, , , tj.
X=()()=qr. To nije mogue jer je qr=. Dakle, p i
r su komplanarne. q
II Euklidska geometrija
27
28
II Euklidska geometrija
II Euklidska geometrija
29
Zadaci
1. Neka prava p see ravan . Ako je q prava koja pripada ravni i
komlanarna je sa pravom p, dokazati da se prave p i q seku.
2. Neka je A taka van pravih p i q. Ako postoje dve razne prave koje
sadre taku A i seku prave p i q , tada su p i q komplanarne prave.
Dokazati.
3. Dokazati da za svaku pravu p postoji prava koja je sa njom
mimoilazna.
4. Dokazati da postoje bar etiri razne ravni i bar est raznih pravih.
30
II Euklidska geometrija
5. Dokazati da se svake dve razne prave neke ravni ili seku ili nemaju
zajednikih taaka.
6. Dokazati da za svaku ravan postoji prava koja joj ne pripada.
7. Ako se svake dve prave nekog skupa pravih seku, dokazati da su one
komplanarne ili se sve seku u jednoj taki.
8. Neka su A, B, C, D, E, F, G razliite take takve da su A, B, C, D
nekomplanarne i EAB, FAC, GCD. Dokazati da su E, F, G
nekolinearne take.
9. Ako su P i Q take ivica BC i AC trougla ABC, razliite od njegovih
temena, dokazati da se dui AP i BQ seku u jednoj taki.
10. Ako su P, Q, R take ivica BC, AC, AB trougla ABC, razliite od
njegovih temena, dokazati da se dui AP i QR seku u jednoj taki.
11. Dokazati da je presek dva konveksna skupa konveksan skup.
12. Dokazati da je trougaona povr konveksan skup.
13. Ako je B(A,B,C) i B(D,A,C), dokazati da je tada i B(B,A,D)
14. Neka su A, B, C, D kolinearne take i neka B(B,A,C), B(B,A,D).
Dokazati da B(C,A,D).
15. Svake dve prave neke ravni se ili seku ili su paralelne. Dokazati.
16. Ako neka prava see jednu od dve paralelne ravni, dokazati da ona
tada see i drugu ravan.
17. Ako neka ravan see jednu od dve paralelne prave, dokazati da ona
tada see i drugu pravu.
18. Ako neka ravan see jednu od dve paralelne ravni, dokazati da ona
tada see i drugu ravan.
19. Ako ravan see dve paralelne ravni i po pravama p i q dokazati
da je tada p||q.
20.
II Euklidska geometrija
31
Glava III
Podudarnost
B'
T
32
A'
III Podudarnost
33
En.
34
III Podudarnost
III Podudarnost
35
36
III Podudarnost
III Podudarnost
37
Zadaci
1. Ako neka izometrija T preslikava figure 1 i 2 u figure '1 i '2,
dokazati da se tada presek 12 tom izometrijom preslikava u
presek '1'2 .
2. Dokazati da su svake dve poluprave neke ravni meu sobom
podudarne.
3. Dokazati da su svake dve prave neke ravni meu sobom podudarne.
4. Dokazati da su svake dve take prostora meu sobom podudarne.
5. Neka su k i k' dva kruga neke ravni sa centrima O i O' i
poluprenicima AB i A'B' redom. Dokazati ekvivalenciju: k k'
(A,B) (A',B').
6. Neka je T neidentina izometrija ravni sa dve fiksne take A i B. Ako
je p prava te ravni koja je paralelna sa pravom AB i od nje razliita,
dokazati da na njoj nema fiksnih taaka izometrije T.
38
III Podudarnost
III Podudarnost
39
B
E
A
E
40
III Podudarnost
q
s
p
D
S
III Podudarnost
41
naporednog ugla.
Definicija. Uglovi i su suplementni ako im je zbir oprueni ugao.
Definicija. Uglovi i su komplementni ako im je zbir prav ugao.
42
III Podudarnost
O'
O
p
K
B'
III Podudarnost
43
koja taj ugao razlae na dva podudarna naporedna ugla. Stoga je prava AB
upravna na pravoj p. Jedinstvenost ove normale dokazujemo na slian
nain kao u prethodnom sluaju. q
A
n
p
44
III Podudarnost
A'
B'
C'
10
III Podudarnost
45
A'
B'
C'
A'
A
'
B'
'
C'
46
III Podudarnost
C"
B'
C'
III Podudarnost
47
Zadaci
1. Dokazati obratno tvrenje iz leme 1.
2. Medijatrisa dui AB neke ravni je skup taaka X te ravni takvih da je
AX BX. Dokazati.
3. Neka je ABC pravilan trougao (kod koga su sve ivice podudarne).
Ako su P, Q, R take takve da je B(B,C,P), B(C,A,Q), B(A,B,R) i CP,
AQ, BR tri podudarne dui, dokazati da je trougao PQR takoe
pravilan.
48
III Podudarnost
P'
S'
P'
'
'
P1
S
'
Q'
'
S"
Q
Q'
III Podudarnost
49
50
III Podudarnost
q
S
p
O
O'
III Podudarnost
51
'
q
q
O
p
52
III Podudarnost
Zadaci
1. Dokazati da je zbir unutranjih uglova prostog etvorougla 360o.
2. Dokazati da je zbir unutranjih uglova prostog n-tougla jednak (n2)180o.
3. Dokazati da je zbir spoljanjih uglova trougla 360o.
4. Ako dva ugla imaju paralelne krake njihove bisektrise su paralelne ili
normalne. Dokazati.
III Podudarnost
53
D
A
54
III Podudarnost
C
E
Reenje: Kako je B(B,E,C), ugao AEB je B
spoljanji ugao trougla AEC pa je: BEA>EACBAE. Naspram veeg
ugla u trouglu BAE je vea ivica tj. AB>BE. Na slian nain dokazujemo
da vai i druga relacija.
Zadaci
1. Neka su p i q dve normalne prave koje se seku u taki A. Ako su B, B'
i C, C' take na pravama p i q takve da AB AC', AB' AC i B(B,A,B'),
B(C,A,C'), dokazati da normala iz take A na pravoj BC sadri sredite
dui B'C'.
2. Neka je S taka koja pripada uglu pOq. Ako su A i B podnoja
upravnih iz take S na kracima p i q tog ugla, dokazati da je SA SB
ako i samo ako je poluprava OS bisektrisa ugla pOq.
3. Dokazati da je zbir dijagonala konveksnog etvorougla vei od zbira
dve naspramne ivice.
4. Neka su ABC i A'B'C' trouglovi takvi da je AB A'B' i AC A'C'.
Dokazati ekvivalenciju:
BC>B'C' BAC>B'A'C'.
III Podudarnost
55
56
III Podudarnost
13
Ovaj ekvivalent, u neto izmenjenom obliku, navodi Euklid iz Aleksandrije (III v. pre
n. e.), u svom uvenom delu "Elementi".
III Podudarnost
57
(5)
(3). Neka je ABCD etvorougao takav da je AB CD i AD BC.
Dokaimo da je = i =. Zaista kako je AC AC prema stavu SSS je
ACB CAD. Tada je i ABC CDA tj. =. Slino dokazujemo i da
je =.
D
C
(5)
(6). Neka je ABCD etvorougao
takav da je AB CD i AD BC. Dokaimo
S
da je taka S zajedniko sredite
dijagonala AC i BD. Kako je AC AC na
B
osnovu stava SSS je ACB CAD. Na A
osnovu toga je ACB CAD pa je i SCB SAD. Iz podudarnosti
unakrsnih uglova CSB i ASD sledi da su i uglovi SBC i SDA podudarni.
Koristei sada da je AD BC, na osnovu stava USU, zakljuujemo da je
CSB ASD. Na osnovu toga je SB SD i SC SA tj. taka S je
zajedniko sredite dijagonala AC i BD.
Obratno, neka je S zajedniko sredite dijagonala AC i BD. Tada je
SB SD i SC SA. Takoe, podudarni su i unakrsni uglovi CSB i ASD pa
je na osnovu stava SUS CSB ASD. Tada je AD BC. Slino
dokazujemo i da je AB CD. q
58
III Podudarnost
III Podudarnost
59
Zadaci
1. Dokazati da se bisektrise unutranjih uglova pravougaonika (koji nije
kvadrat) seku u takama koje su temena jednog kvadrata.
2. Bisektrise unutranjih uglova paralelograma (koji nije romb) seku se u
takama koje su temena jednog pravougaonika, ije su dijagonale
paralelne ivicama paralelograma i jednake razlici susednih ivica tog
paralelograma. Dokazati.
3. Dokazati da sredita ivica proizvoljnog etvorougla predstavljaju
temena jednog paralelograma.
4. Ako su P i Q sredita krakova AD i BC trapeza ABCD dokazati da je:
AB+CD=2PQ. (Du PQ se naziva srednja linija trapeza.)
5. Ako su K i L presene take srednje linije trapeza ABCD sa njegovim
dijagonalama; gde je AB||CD i AB>CD, dokazati da je tada:
AB-CD=2KL.
60
III Podudarnost
III Podudarnost
61
u
r
M
K
S
B
C
B
62
III Podudarnost
Y
X
T1
O
III Podudarnost
63
R
C'
A2
B1
Q
B'
T
B
B2
B
A1
A'
C
P
64
III Podudarnost
B
O
A
B
III Podudarnost
65
66
III Podudarnost
Q
K
C'
K
B'
L
H
N
B
M
C
B
A'
Zadaci
1. Dokazati da se izometrijskom transformacijom paralelne prave
preslikavaju u paralelne prave.
2. Neka je S jedina fiksna taka izometrije T : E 2 E 2 . Ako ta
izometrija preslikava neku pravu p te ravni u samu sebe dokazati da
tada Sp.
14
III Podudarnost
67
68
III Podudarnost
III Podudarnost
69
1
MN (BC+AD)
2
28. Dokazati da je zbir dijagonala konveksnog petougla vei od njegovog
obima.
29. Ako su ha, hb, hc visine koje odgovaraju ivicama a, b, c nekog trougla,
dokazati da vai:
3
ha
h
h
+ b + c < .
b+ c a+ c a+ b 2
30. Neka je M sredite ivice CD kvadrata ABCD i P taka dijagonale AC
takva da je 3AP=PC. Dokazati da je ugao BPM prav.
31. Neka su P, Q, R sredita ivica AB, BC, CD paralelograma ABCD. Ako
2
prave DP i BR seku du AQ u takama K i L dokazati da je KL= AQ.
5
32. Neka je D sredite hipotenuze AB pravouglog trougla ABC (AC>BC).
Ako su E i F preseci polupravih CA i CB sa pravom koja je u taki D
normalna na pravoj CD, a M sredite dui EF, dokazati da je CMAB.
33. Neka su AKLB i ACPQ kvadrati spolja konstruisani nad ivicama AB i
AC trougla ABC. Dokazati da se dui BP i CL seku u taki koja
pripada visini trougla ABC iz temena A.
34. Neka su A1 i C1 sredita ivica BC i AB trougla ABC. Ako bisektrisa
unutranjeg ugla kod temena A see du A1C1 u taki P, dokazati da je
ugao APB prav.
35. Ako su P i Q take ivica BC i CD kvadrata ABCD, takve da je
poluprava PA bisektrisa ugla BPQ, odrediti meru ugla PAQ.
36. Neka je P sredite osnovice BC jednakokrakog trougla ABC i Q
podnoje upravne iz take P na kraku AC tog trougla. Ako je S
sredite dui PQ, dokazati da je ASBQ.
37. (i) Dokazati da je centar opisanog kruga najblii najveoj stranici
trougla.
(ii) Dokazati da je centar upisanog kruga najblii temenu najveeg ugla
trougla.
38. Dokazati da u konveksnom petouglu postoje tri dijagonale koje su
podudarne ivicama nekog trougla.
70
III Podudarnost
III Podudarnost
71
15
72
III Podudarnost
17
Glava IV
Vektori
A=B
A
73
C=D
74
IV Vektori
H
E
F
D
C
A
IV Vektori
75
r r r
Vektore emo oznaavati malim latininim slovima npr. u, v , w. . .
ako nije potrebno istai o kom se predstavniku klase radi.
r Skup svih klasa ekvivalencije, tj. skup svih vektora oznaavaemo sa
A.
Ako je AB neki vektor i AB onda je pravac tog vektora prava AB
ili bilo koja njoj paralelna prava. Smer tog vektora je odr A ka B. Ako je
A=B, vektor AA nazivamo nula vektor i oznaavamo 0 . Vektori istog
pravca zovu se kolinearni vektori. Posebno, vektor BA je suprotan
r
r
vektor vektora AB = v i oznaava se sa - v . Vektori iji su pravci
paralelni istoj ravni zovu se komplanarni vektori.
r
Teorema 2. Za svaku taku A i svaki vektor v , postoji jedinstvena taka
r
B takva da je AB = v .
r
Dokaz: Najpre ako je v nula vektor tada je B=A traena taka.
r
Razmotrimo sluaj kada v nije nula vektor. Neka je (C,D) proizvoljan
r
r
predstavnik klase v tj. neka je CD = v . Ako taka A ne pripada pravoj
CD tada je traena taka B teme paralelograma CDBA. Ako ACD tada
moemo iskoristiti pomoni paralelogram CDFE, pa je taka B teme
paralelograma EFBA. Na osnovu definicije relacije , u oba sluaja je
r
(A,B)(C,D). Tada je AB = CD = v . Jedinstvenost sledi iz jedinstvenosti
etvrtog temena paralelograma. q
r r
Definicija. Neka je A proizvoljna taka i u , v proizvoljni vektori. Zbir
r
r
r r
vektora u = AB i v = BC je vektor u + v = CD .
C'
r r
u +v
r
v
r
u
A
A'
B'
76
IV Vektori
A3
An
A1
A2
18
IV Vektori
77
Zadaci
1. Dokazati:
r
(i) Za bilo koje tri take je AB + BC + CA = 0 .
(ii) Zbir zatvorenog sistema nadovezanih vektora:
A1 A2 + A2 A3 + L + An1 An + An A1 je nula vektor.
r r r r
2. Odrediti neke vektore a, b, c, d iji je zbir jednak:
(i) jednom od njih; (ii) razlici neka dva.
78
IV Vektori
IV Vektori
79
Bn
B'
D' p
'
Y
C'
A'
Bn-1
B2
B1
B0
...
X
A
a
A0
A1
A2
An-1
An
je B0 B1 = B1B2 = + L = Bn1Bn .
80
IV Vektori
O
Bn-1
A1
B1
B1
A2
B2
...
A1
An-1
An
O
r
v
r
u
A1
r r
u +v
r
nu
An
r
r
r r
n u +n v =n ( u + v )
r
b
r
a
B1
A1
r
nv
Bn
An
r
u
r
v
B1
Bn
IV Vektori
81
1
AB kao n-ti deo vektora i
n
m
m
AB (mZ, nN tj. Q), s tim to je naredna teorema 6,
n
n
neophodna za obrazloenje korektnosti takve definicije.
vektor
1
AB (nN) je vektor CD takav da je n CD = AB .
n
1
m
(ii) Vektor AB (mZ, nN) je jednak vektoru m1 AB ;
n
n1
m
pri emu je 1 redukovan razlomak.
n1
1
m
AB zovemo n-ti deo vektora AB. Vektor
AB je
n
n
proizvod vektora AB racionalnim brojem, ee kaemo racionalnim
m
skalarom . Lako se dokazuje da je n-ti deo nula vektora nula vektor, pa
n
je na osnovu toga i proizvod nula vektora racionalnim skalarom takoe
nula vektor.
1
1
Posebno AB je polovina vektora AB . Ako je AC = AB i AB
2
2
tada je, u euklidskoj geometriji, taka C sredite dui AB. Sada je jasno,
da se pojam sredita dui moe uvesti i u afinoj geometriji, bez aksioma
podudarnosti.
Vektor
AB : CD = k .
Teorema 6. n-ti deo vektora je jednoznano odreeni vektor.
AB
= k ili
CD
82
IV Vektori
Bn
Dokaz: Odredimo n-ti deo vektora OA ;
OA. Oznaimo A=An i oznaimo sa b
neku pravu koja sadri taku O a ne sadri
taku An. Neka su B1, B2, ...,Bn take na
B1
pravoj b takve da je:
OB1 = B1B2 = + L = Bn1Bn .
O
A=A
A1
Sa A1 oznaimo presenu taku prave OAn
sa pravom kroz taku B1, koja je paralelna sa AnBn. Prema prethodnoj
teoremi i definiciji je OA1 n-ti deo vektora OAn tj. OA. Dokaimo
jedinstvenost. Ako bi vailo i nOA1 ' = OAn za neku taku A'1, tada bi
zbog prethodne teoreme vailo A'1B1||AnBn, pa po Plejferovoj aksiomi
sledi A1=A'1.q
IV Vektori
83
(ii) Ako je A=A' tada iz bilo kojeg od ekvivalentnih iskaza b||c ili
A' B ' : A' C ' =k sledi BB' : CC ' =k.
m
redukovan razlomak; mZ, nN, i neka su:
n
A1,
A2,...,A|m|-1,
odnosno
C1,C2,...,Cn-1
takve
da
vai
AA1 = A1 A2 = + L = A m 1B i AC1 = C1C2 = + L = Cn1Cn (tj. podelili smo
vektore AB i AC na |m| odnosno n delova). Tvrenje sada sledi na osnovu
teoreme 2 (ii). q
Dokaz: Neka je k=
C'
C'
p
B'
A'
B'
B
b
A=A'
B
Zadaci
1. Neka je ABC trougao
r i A1, B1, C1 sredita ivica BC, CA, AB. Dokazati:
(i) AA1 + BB1 + CC1 = 0 ;
(ii) MA + MB + MC = MA1 + MB1 + MC1 , ako je M proizvoljna taka;
(iii) Postoji trougao PQR takav da za take P, Q, R vai:
PQ = CC1 , PR = BB1 , RQ = AA1 .
2. Ako su M i N sredita dui AC i BD dokazati da je: AB + CD = 2MN .
3. U svakom etvorouglu dui odreene sreditima naspramnih ivica i
du odreena sreditima dijagonala seku se u jednoj taki koja je
sredite sve tri dui. Da li rezultat vai i ako je etvorougao:
(i) prostorni ?
(ii) nije prost ?
4. Ako su M, N, P, Q, R, S sreditarivica redom, proizvoljnog estougla,
dokazati da je MN + PQ + RS = 0 .
84
IV Vektori
IV Vektori
85
Svojstva (i), (ii), (iii) (v. teoremu 7, iz odeljka 4.2) slede iz svojstava
merenja dui na paralelnim pravcima, a (iv) tj. Talesova teorema u polju
R se izvodi iz Talesove teoreme u polju Q (teorema 8, iz odeljka 4.2) i
aksiome neprekidnosti. Napominjemo da dokaz nije sloen, ali zahteva
znanje o graninim vrednostima.
Teorema 2. (Talesova teorema - direktna i obratna)
(i) Ako razne komplanarne prave c, b i a||b seku razne prave p i p' u
takama
C, B, A i C', B', A' tada vai ekvivalencija:
b||c
AB A' B'
=
CD C ' D'
OB OB'
=
,
OC OC '
OB BB'
=
.
OC CC '
86
IV Vektori
C'
p'
C'
p
B'
B'
A'
b
A
B
a
A=A'=
c
IV Vektori
87
OC =
OA +
OB .
+1
+1
A
OC = OA + OB OB
OC OB = (OA OB)
BC = BA .
(ii) Ekvivalentno transformiimo dobijenu
vezu BC = BA :
BC = ( BC + CA) CB CB = AC
AC 1
=
.
CB
1
1
Po definiciji je AC : CB = . Iz
= sledi =
i
+1
-1 tj.
1
OC =
OA +
OB (-1).
+1
+1
( 1)CB = AC
Zadaci
1. Ako je ABCD etvorougao ije su ivice AB i CD paralelne, dokazati
AB + DC = 2MN , gde su M i N sredita ivica AD i BC. (Stav o
srednjoj liniji trapeza.)
2. Neka su M, N, P, Q sredita ivica AB, BC, CD, DA etvorougla
ABCD. Da li vai da je ABCD paralelogram akko je:
(i) 2MP = BC + AD i 2 NQ = BA + CD ?
(ii) 2 MP + 2 NQ = AB + BC + CD + DA ?
88
IV Vektori
IV Vektori
89
90
IV Vektori
HB + AH = 0 .
2
q
A
B1
H
T
O
H
B
20
A1
IV Vektori
91
Zadaci
1. Neka je taka M sredite ivice DE pravilnog estougla ABCDEF. Ako
je N sredite dui AM i P sredite ivice BC, izraziti NP u funkciji
AB i AF .
2. Dve normalne prave p i q koje se seku u taki M, seku dati krug sa
centrom O u takama A, B, C, D. Dokazati da je:
OA + OB + OC + OD = 2OM .
3. Odrediti ugao izmeu vektora OA , OB , OC ako take A, B,
r C
pripadaju krugu sa centrom u taki O i ako vai OA + OB + OC = 0 .
4. Neka je O centar pravilnog n-tougla A1A2...An. Dokazati:
r
(i) OA1 + OA2 + L + OAn = 0 ,
(ii) n MO = MA1 + MA2 + L + MAn , ako je M proizvoljna taka
euklidskog prostora.
5. Neka je ABCDEF konveksni estougao kod koga je AB||DE. Ako su K
i L sredita dui odreenih sreditima preostalih parova naspramnih
ivica, dokazati da je K=L ako i samo ako je ABDE.
21
92
IV Vektori
= 1 . Dokazati da je
duima AD odnosno BC takve da je
MD NB
tada du MN manja ili jednaka veoj od dui AB i CD.
10. Neka je ABC trougao i Q, K, L, M, N, P take polupravih AB, AC, BC,
BA, CA, CB takve da je AQCPAC; AKBLAB; BMCNBC.
Dokazati da su prave MN, PQ, LK paralelne.
11. Neka je P sredite teine dui AA1 trougla ABC. Ako je Q presena
taka ivice AC sa pravom BP odrediti AQ:QC i BP:PQ.
12. Neka su Xn i Yn (nN) take ivica AB i AC trougla ABC takve da je
1
1
AX n =
AB i AYn = AC . Dokazati da postoji taka koja
n +1
n
pripada svim pravama XnYn.
13. Neka su P i Q take ivica BC i CD paralelograma ABCD, takve da je
BP:PC=2:3 i CQ:QD=2:5. Ako je X presena taka dui AP i BQ
odrediti odnose u kojima ona razlae te dui.
14. Ako su P i Q take ivica AB i AC trougla ABC, takve da je
PB
AP
QC
AQ
IV Vektori
93
r r r
r r r
17. Ako su u , v , w komplanarni vektori takvi da je |u |=|v |=|w |=x,
r r r
ispitati u kom sluaju je |u + v + w |=x.
| AC |
| AB | + | AC |
AB +
| AB |
| AB | + | AC |
AC .
Glava V
94
IV Vektori
95
centra O tog kruga na tetivi AB, tada se duina dui OC naziva centralno
odstojanje tetive AB. Lako se dokazuje da su dve tetive nekog kruga
podudarne ako i samo ako imaju jednaka centralna odstojanja. Najdua
tetiva nekog kruga naziva se prenik ili dijametar tog kruga. Prenik
kruga sadri centar kruga.
U zavisnosti od odstojanja centra kruga od neke date prave moemo
razmatrati razne poloaje prave
B
p1
prema krugu. Ako je odstojanje
C
manje od poluprenika (OC1<r) tada
A
se kae da prava see krug i takva
prava se naziva seica kruga. Seica i
p3
O
krug imaju dve zajednike take. p2
Ako je centralno odstojanje jednako
C
polupreniku (OC2=r), kae se da
C
prava dodiruje krug. Takvu pravu
zvali smo tangentom kruga. Tangenta
kruga ima sa krugom tano jednu zajedniku taku. Vano je primetiti da
je odgovarajui poluprenik normalan na tangentu. U sluaju kada je
odstojanje prave od centra kruga vee od poluprenika kruga (OC3>r)
tada prava i krug nemaju zajednikih taaka. Da bi se dali strogi dokazi
iznetih injenica koriste se aksiome neprekidnosti.
Slino razmatranje moemo primeniti i kada se radi o meusobnom
odnosu dva kruga u istoj ravni. Ako su k(O,r1) i l(S,r2) (r1>r2) pomenuti
krugovi, mogui su sledei sluajevi:
(1) OS>r1+r2
(4) r1-
S
(2)
OS=r +r
(3) OS=r1-r2
O S
(5) OS<r1-r2
96
IV Vektori
N
A,O MN
A,OMN
IV Vektori
97
O
2
M
N
2 2
M
N
MON=MOP+PON=2MAO+2NAO=2(MAO+NAO)=2MAN
.
3) Centar kruga je van periferijskog ugla. Ponovo na isti nain
uvedimo taku P i primenimo rezultat prvog sluaja:
MON=PON -POM=2PAN -2PAM=2(PAN -PAM)=2MAN.
q
Dokaz prethodne teoreme je isti bez obzira da li su take A i O sa iste
ili sa raznih strana prave MN.
22
Pretpostavlja se da je ovo tvrenje prvi dokazao Tales iz Mileta (VII-VI v. pre n. e.).
98
IV Vektori
A
B
N
L
IV Vektori
99
100
IV Vektori
Q
P
Zadaci
1. Neka je k krug sa prenikom AB i C taka u ravni tog kruga.
Dokazati:
(i) Ako je C unutranja taka kruga k, tada je ugao ACB tup.
(ii) Ako C pripada krugu k, tada je ugao ACB prav.
(iii) Ako je C spoljanja taka kruga tada je ugao ACB otar.
2. Svi periferijski uglovi nad podudarnim tetivama, u jednom krugu ili u
podudarnim krugovima su podudarni. Dokazati.
IV Vektori
101
3. Ugao izmeu dve seice, koje se seku van kruga, jednak je polovini
razlike centralnih uglova nad tetivama izmeu krakova tog ugla.
Dokazati.
4. Ugao izmeu dve tangente jednog kruga jednak je polovini razlike
centralnih uglova nad lukovima izmeu krakova tog ugla. Dokazati.
5. Ako su krugovi k i l ortogonalni, tangenta ma kojeg od njih sadri
centar drugog. Dokazati.
T2
102
IV Vektori
D
R
S
D'
IV Vektori
103
A
2
104
IV Vektori
C
O
kB
S
A
B
P
kC
S
A
Y
Q
P
B
IV Vektori
105
Zadaci
1. Dokazati da dodirne take upisanog kruga dele ivice trougla ABC na
odseke duina: s-a, s-b, s-c, (a, b, c -duine ivica; s -poluobim
trougla).
2. U pravouglom trouglu ABC nad katetom AC kao prenikom
konstruisan je krug, koji see hipotenuzu AB u taki E. Ako tangenta
kruga u taki E see katetu BC u taki D, dokazati da je trougao BDE
jednakokraki.
3. U prav ugao sa temenom A upisan je krug koji dodiruje krake ugla u
takama B i C. Proizvoljna tangenta kruga see prave AB i AC, redom,
u takama M i N (gde je B(A,M,B)). Dokazati da je:
1
1
(AB+AC) < MB+NC < (AB+AC).
3
2
4. Dokazati da je kod pravouglog trougla zbir kateta jednak zbiru
prenika opisanog i upisanog kruga.
5. Dokazati da etiri od est taaka, u kojima se seku bisektrise
unutranjih uglova konveksnog etvorougla, ukoliko su razliite,
predstavljaju temena tetivnog etvorougla.
106
IV Vektori
IV Vektori
107
16. Neka je t tangenta kruga opisanog oko trougla ABC u temenu A. Ako
prava koja je paralelna sa t, see ivice AB i AC u takama D i E,
dokazati da take B, C, D, E pripadaju jednom krugu.
17. Neka su D i E proizvoljne take polukruga konstruisanog nad dui
AB. Ako je F presek pravih AD i BE, a G presek pravih AE i BD,
dokazati da je FGAB.
18. Neka je M taka kruga k(O,r). Odrediti geometrijsko mesto sredita
svih tetiva kruga ija je jedna krajnja taka M.
19. Dokazati da su podnoja upravnih iz proizvoljne take opisanog
kruga trougla na pravama odreenim njegovim ivicama, tri kolinearne
take. (Prava koja ih sadri naziva se Simsonova24 prava.)
20. Teme ugla je spoljanja taka kruga k. Kraci tog ugla odreuju na
krugu dva luka, koji su u razmeri 3:10. Vei od tih lukova odgovara
centralnom uglu od 40o. Kolika je mera ugla .
21. Dokazati da je ortocentar otrouglog trougla, centar upisanog kruga
ija su temena podnoja visina polaznog trougla.
22. Neka su M i N take simetrine podnoju A' visine AA' trougla ABC u
odnosu na ivice AB i AC i neka je K presek pravih AB i MN. Dokazati
da take A, K, A', C, N pripadaju jednom krugu.
23. Neka je D podnoje visine iz temena A otrouglog trougla ABC i O
centar opisanog kruga tog trougla. Dokazati da je CADBAO.
24. Oko trougla ABC opisan je krug. Ako je taka D dijametralno
suprotna taki A u odnosu na taj krug, dokazati da je ona simetrina
ortocentru trougla u odnosu na sredite ivice BC.
25. Ako je ABCD tetivni etvorougao, E ortocentar trougla ABD i F
ortocentar trougla ABC, dokazati da je etvorougao CDEF
paralelogram.
26. Krugovi sa centrima O1 i O2 imaju zajednike take A i B. Prava p,
koja sadri taku A see te krugove u takama M1 i M2. Dokazati da je
O1M1BO2M2B.
27. Tri podudarna kruga k1, k2, k3 sa centrima O1, O2, O3 seku se u taki
B. Neka su A3, A2, A1 druge presene take prvog i drugog, prvog i
24
108
IV Vektori
IV Vektori
109
25
110
IV Vektori
IV Vektori
111
57. Neka je H ortocentar trougla ABC, l krug nad dui AH kao prenikom
i P, Q presene take tog kruga sa ivicama AB i AC. Dokazati da se
tangente kruga k u takama P i Q seku na ivici BC.
58. Krug l dodiruje iznutra krug k u taki C. Neka je M proizvoljna taka
kruga l razliita od C. Tangenta kruga l u taki M see krug k u
takama A i B. Dokazati da je ACM MCB.
59. Tri kruga jednakih poluprenika r seku se u taki O i, osim toga, dva
po dva od njih seku se u takama A, B, C. Dokazati da je krug opisan
oko trougla ABC, takoe poluprenika r.
60. Neka je k krug opisan oko trougla ABC i R sredite luka AB tog kruga
na kome nije taka C. Ako su RP i RQ tetive od kojih je prva
paralelna a druga upravna na bisektrisi unutranjeg ugla kod temena A
trougla ABC, dokazati da je:
(i) poluprava BQ bisektrisa unutranjeg ugla kod temena B trougla
ABC;
(ii) trougao koji odreuju prave AB, AC, PR jednakokraki.
61. Nad ivicama trougla ABC sa spoljne strane konstruisani su pravilni
trouglovi ADB, BEC, CFA.
(i) Dokazati da su dui AE, BF, CD meu sobom podudarne.
(ii) Dokazati da se prave AE, BF, CD seku u jednoj taki (tzv.
Torielijevoj 26 taki tog trougla), pod uglom 60o.
62. Neka je X unutranja taka trougla ABC takva da je:
BXCBAC+60o, AXCABC+60o , AXBACB+60o. Ako su
P, Q, R druge presne take pravih AX, BX, CX sa krugom opisanim
oko trougla ABC, dokazati da je trougao PQR pravilan.
63. Neka su P, Q, R dodirne take upisanog kruga k(S,r) trougla ABC sa
njegovim ivicama BC=a, AC=b, AB=c (b>c) i Pi, Qi, Ri; i{a,b,c}
dodirne take spolja upisanih krugova ki(Si,ri) sa pravama BC, AC,
AB. Neka je dalje: l(O,R) krug opisan oko tog trougla, s poluobim, A1
sredite ivice BC, M i N presene take prave OA1 sa krugom l
(N,ABC) i M, N podnoja upravnih iz tih taaka na pravoj AB.
Dokazati da je:
(i) AQa=ARa=s; (ii) AQ=AR=s-a; (iii) QQa=RRa=a;
26
112
IV Vektori
27
IV Vektori
113
P
take P, takve da je PEPF. Tada su
A
B
C
l
podudarni pravougli trouglovi EPA i
c
a
b
FPA (PAPA, EPFP) i EPB, FPB
(PBPB, EPFP), pa sledi da je AEAF i
F
BEBF. Na osnovu toga zakljuujemo da
su podudarni trouglovi EAB i FAB, pa je EBAFBA, a onda i
EBCFBC. Sledi da su trouglovi EBC i FBC podudarni i na osnovu
toga je CECF. Na kraju podudarni su trouglovi EPC i FPC (stav SSS),
pa su suplementni uglovi EPC i FPC podudarni, dakle pravi, to znai da
je nc. q
28
114
IV Vektori
Teorema 2. Postoji tano jedna prava koja sadri datu taku A i upravna
je na datoj ravni .
Dokaz: Najpre emo dokazati da takva prava postoji. Razmotrimo dva
sluaja:
1) A. Neka je p proizvoljna prava ravni , B podnoje upravne iz
take A na pravoj p (jedinstvena takva prava postoji na osnovu teoreme 7,
iz odeljka 3.4), q prava ravni , koja sadri taku B i normalna je na
pravoj p i taka C podnoje upravne iz take A na pravoj q. Dokazaemo
da je prava AC upravna na ravni . Neka je D taka prave p, takva da je
ACBD. Tada su pravougli trouglovi ABC i DCB podudarni (BCCB,
ACDB), pa je i ABDC, odakle sledi da su podudarni i trouglovi ABD i
DCA (ABDC, ADDA, BDCA). Prema tome ABDACD, znai da
je prava AC upravna na pravama DC i q, pa je po teoremi 1, AC.
A
n
p
q
p
C
A
n1
IV Vektori
115
Zadaci
1. Dokazati da postoji tano jedna ravan koja sadri datu taku i upravna
je na datoj pravoj.
2. Ako su dve ravni upravne na istoj pravoj, dokazati da su meu sobom
paralelne.
3. Ako su prave m i n paralelne i m, tada je n. Dokazati.
4. Ako su prave m i n upravne na istoj ravni, dokazati da su meu sobom
paralelne.
5. Neka prava AC ne pripada ravni i nije upravna na njoj, ali je
upravna na jednoj pravoj p ravni , koja sadri taku C i neka je B
podnoje normale iz A u ravni . Dokazati da je BCp.
116
IV Vektori
IV Vektori
117
n
N
p
Zadaci
1. Neka je i A. Ako je n prava koja sadri taku A i upravna je na
ravni , dokazati da n.
2. Ako je jedna ravan upravna na dvema ravnima, koje se seku, dokazati
da je ta ravan upravna i na presenoj pravoj ovih ravni.
3. Ako je ravan normalna na presenoj pravoj ravni i , dokazati da
je i .
4. Ako su iz take P u unutranjosti diedra konstruisane normale na
strane diedra, one tada odreuju ugao suplementan nagibnom uglu
diedra. Dokazati.
5. Da li je je tano tvrenje: Ako je i , tada je ||.
118
IV Vektori
IV Vektori
119
p
q
a
a
A
n
l
l'
A
Neka je p={A}. i neka su a' i b' prave ravni , koje sadre taku A i
paralelne su redom sa pravama a i b. Kako je pa i pb, to je, po
definiciji ugla mimoilaznih pravih, pa' i pb', odnosno po Koijevoj
teoremi p. q
Teorema 3. Ako je prava n upravna na ravni , tada je n upravna na svim
pravama ravni .
Dokaz: Neka je l prava ravni i neka je n={A}. Ako Al tvrenje
sledi neposredno. Pretpostavimo sada da Al. Neka je l' prava ravni
koja sadri taku A i paralelna je pravoj l. Tada je nl', pa je i nl. q
Zadaci
1. Dokazati da postoji tano jedna prava koja see svaku od dve date
mimoilazne prave pod pravim uglom (tzv. zajednika normala
mimoilaznih pravih).
2. Ugao prave prema ravni, na koju nije upravna, manji je od ugla koji
ova prava obrazuje sa ma kojom drugom pravom te ravni. Dokazati.
3. Ako su dve prave paralelne, onda su i njihove projekcije na istu ravan
takoe paralelne. Dokazati.
4. Neka su A, B, C, D etiri nekomplanarne take takve da je ABCD,
ADBC, ACBD. Ako je BAC prav ugao, dokazati da su i uglovi
CAD i BAD pravi.
120
IV Vektori
IV Vektori
121
Glava VI
123
Ovi problemi javlili su se jo u Staroj Grkoj. Osim njih tada je postavljen i tzv.
problem udvostruenja kocke: konstruisati ivicu kocke ija je zapremina dva puta vea
od kocke date ivice. Nemogunost konstrukcije samo pomou lenjira i estara, za sva tri
prethodna problema, dokazana je u XIX veku, nakon razvitka teorije grupa koju je otkrio
francuski matemetiar E. Galoa (1811-1832). Dokaz, za problem udvostruenja kocke,
izveo je francuski matematiar P. L. Vancel (1814-1848), 1837. g.
30
uveni nemaki matematiar C. F. Gaus (1777-1855) je 1796. g. dokazao, da je
pravilan n-tougao mogue konstruisati pomou lenjira i estara ako i samo ako je
l
124
125
126
Reenje:
C'
Analiza. Neka je D podnoje visine iz
b
temena B. U pravouglom trouglu ABD
A
poznate su hipotenuza ABc i kateta
D
BDhb; prema tome, taj trougao se moe
b
c
hb
konstruisati. Tree teme traenog trougla
pripada pravoj AD.
C
B
Konstrukcija. Konstruiimo najpre trougao
ADB (ABc, ADB=90o, BDhb). Na pravoj AD odredimo, zatim taku C
tako da je ACb. Dokaimo da je ABC traeni trougao.
Dokaz. U dobijenom trouglu je ABc i ACb, po konstrukciji. Kako je
ADB=90o, to je du BD visina trougla, a ona je podudarna dui hb po
konstrukciji.
Diskusija. Reenje zadatka je mogue ako i samo ako je mogue
konstruisati trougao ABD, tj. ako je hbc. Prilikom konstrukcije take C,
postoje dve mogunosti - sa raznih strana take A, dakle, dobijaju se dva
reenja. U sluaju kad je hbc ta dva trougla su pravougli i podudarni.
Primer 3. Konstruisati trougao ABC ako su unutranji uglovi
kod temena B, C podudarni datim uglovima i , a zbir ivica
AB i AC podudaran datoj
D
dui d.
A
Napomena: Ubudue emo ovakav
d
zadatak, konstrukcije trougla iskazivati
s
u obliku: konstruisati trougao ABC ako
je dato:
B
C
, , b+c.
Reenje:
Analiza. Neka je D taka prave takva da je ADAC i B(B,A,D). Tada je
BD=BA+AD=BA+AC=d, pa je BDd. Kako je trougao ADC jednakokraki,
1
+
. Dakle, moe se konstruisati
to je ADCACD= BAC = 900
2
2
trougao BCD.
Konstrukcija. Konstruiimo trougao BCD (BDd, CBD, BCD=90o+
). Medijatrisa s dui DC see pravu BD u taki A. Dokaimo da je
2
ABC traeni trougao.
127
128
Reenje:
D
C
Analiza. Neka je E presena taka
p
M
N
m
prave AB sa pravom koja je u taki C
d
c
paralelna sa pravom AD. Tada je d
etvorougao AECD paralelogram, pa je A
a-b
B
E
CEADd; EB=AB-CD=a-b. Dakle,
trougao EBC se moe konstruisati.
Konstrukcija. Konstruiimo trougao EBC (BCc, ECd, EBa-b). Neka
je N sredite dui BC. Konstruiimo pravu p, pN i p||EB. Odredimo taku
M tako da Mp, MNm i taka M je sa one strane prave BC sa koje je i
taka E. Konstruiimo zatim pravu q, qC i q||p i rM i r||EC. Prava r see
pravu EB u taki A, a pravu q u taki D. Dokaimo da je etvorougao
ABCD traeni trapez.
Dokaz. etvorougao ABCD je trapez, jer je q||EB po konstrukciji; BCc,
takoe po konstrukciji. etvorougao AECD je paralelogram, pa je
ADECd; du MN je srednja linija trapeza, jer je N sredite dui BC i
MN||AB a MNm, po konstrukciji.
Diskusija. Da bi reenje postojalo, potrebno je i dovoljno da bude:
a b
|c-d|<a-b<c+d i m>
.
2
Primer 6. Neka su: l du, p i q paralelne prave i M taka van
njih. Konstruisati pravu koja sadri taku M tako da ona see
prave p i q u takama koje odreuju du podudarnu dui l.
129
Reenje:
Analiza. Neka su P, Q i Q' take
Q
Q'
q
pravih p, odnosno q, takve da je
M
PQPQ'l. Tada je traena
P
p
prava paralelna pravoj PQ ili
a
a
PQ',
jer
je
jedan
od
l
odgovarajuih
etvorouglova
k
paralelogram.
Konstrukcija. Neka je P
proizvoljna taka prave p. Konstruiimo krug k(P,l). Neka je Q jedna od
presenih taaka tog kruga sa pravom q. Konstruiimo pravu a, aM i
a||PQ. Dokaimo da je a traena prava.
Dokaz. Kako je p||q i PQ||a etvorougao odreen pravama p, q, a, PQ je
paralelogram, pa je odseak prave a izmeu pravih p i q podudaran dui l.
Diskusija. Broj reenja jednak je broju presenih taaka kruga k i prave q.
Oznaimo sa d odstojanje pravih paralelnih p i q. Ako je d<l, postoje dva
reenja; ako je d=l postoji jedno reenje; ako je d>l zadatak nema reenja.
Zadaci
Uobiajene oznake za elemente trougla ABC su:
a, b, c - ivice;
, , - odgovarajui uglovi;
ha, hb, hc - visine;
ta, tb, tc - teine dui;
la, lb, lc - odseci bisektrisa unutranjih uglova (dui odreene
temenima i presecima bisektrisa sa naspramnim ivicama);
s - poluobim;
R, r, ra, rb, rc - poluprenici opisanog, upisanog i spolja upisanih
krugova.
1. Konstruisati trougao ABC ako je dato:
(i) , , s; (ii) a-b, c, ; (iii) a, , b+c; (iv) a, -, b-c;
(v) a, -, b+c; (vi) b, c, ha; (vii) b, ha, hb; (viii) , hb, hc;
130
(ix) ha, , ; (x) b, a+c, hc; (xi) b-c, hb, ; (xii) a, tb, tc;
(xiii) b, c, ta; (xiv) ta, tb, tc; (xv) c, ha, la; (xvi) c, ha, tb;
(xvii) b, la, ; (xviii) ha, hb, ta; (xix) ta, hb, b+c; (xx) a, b, -.
2. Konstruisati jednakokraki trougao ABC ako je dato:
(i) osnovica i zbir kraka i visine koja odgovara osnovici;
(ii) obim i visina koja odgovara osnovici;
(iii) visine;
(iv) ugao na osnovici i odseak njegove bisektrise;
(v) krak AC i na njemu taka B' podnoje visine iz temena B;
(vi) krak i visina koja mu odgovara.
3. Konstruisati pravougli trougao ABC (C=90o) ako je dato:
(i) , a+b; (ii) , a-b; (iii) a, b+c; (iv) c, a+b; (v) ta, tc;
(vi) a, c-b; (vii) a+hc, ; (viii) tc, hc; (ix) a, ta.
4. Konstruisati pravougaonik ako je dato:
(i) dijagonala i razlika susednih ivica;
(ii) dijagonala i obim;
(iii) obim i ugao izmeu dijagonala.
5. Konstruisati romb ako je dato:
(i) ivica i zbir dijagonala;
(ii) ugao i zbir dijagonala;
(iii) ugao i razlika dijagonala.
6. Konstruisati paralelogram ABCD ako je dato:
(i) ivica i obe visine;
(ii) dijagonala i obe visine;
(iii) ivica AB, ugao kod temena A i zbir BC+AC.
7. Konstruisati trapez ako je dato:
(i) sve etiri ivice;
(ii) osnovice i dijagonale;
(iii) obe osnovice i uglovi na manjoj osnovici;
(iv) zbir osnovica, visina i uglovi na veoj osnovici.
131
132
(iv) a, , -.
133
31
Glava VII
Izometrijske transformacije
ravni. Klasifikacija
A'
T
A'
T
B'
C'
134
C C'
B'
135
136
p
C
p
A
X'
137
T
T -1
A1
T
p
'
A'1
p
X
A'
T -1
A1
A'
T
Sp'
A'1
138
139
ima fiksnu taku, ili su paralelne ako nema fiksnih taaka. To pitanje
razmatraemo u narednom odeljku.
Definicija. Prava s je osa simetrije figura i ' ako je Ss()='.
Specijalno ako je =' tj. Ss()=, kae se da je figura osnosimetrina
i da je s njena osa simetrije.
s
'
p
A
S p( l
Zadaci
1. Dokazati da je osna refleksija jednoznano odreena sa parom X, X'
odgovarajuih razliitih taaka.
140
32
Heron iz Aleksandrije (II vek) formulisao je zakon: zrak emitovan iz take A, koji se
odbija od p i stie u taku B, prelazi najkrai mogui put.
141
3)
A'=T(A
4)
142
predstaviti kao kompozicija tri osne refleksije. Ako pri tom T ima
fiksnih taaka tada ona mora biti osna refleksija. U narednom odeljku
razmatraemo pitanje kada kompozicija tri osne refleksije predstavlja
osnu refleksiju.
Xs
Posledica.*
143
S q( p
r
q
O
B
p
l
Zadaci
1. Neka je k krug i a, b, c prave neke ravni. Konstruisati trougao ABC
upisan u taj krug ije su ivice BC, AC, AB paralelne pravama a, b, c
redom.
2. Neka je ABCDE tetivan petougao, takav da je BC||DE i CD||EA.
Dokazati da teme D pripada medijatrisi ivice AB.
3. Ako za prave p, q, r neke ravni vai SrSqSp =SpSqSr , dokazati da
one pripadaju jednom pramenu.
4. Dokazati da se medijatrise ivica trougla seku u jednoj taki.
144
X'
q
X
Z'
Z
S
Z1
X1
Y1
X1
p
Y
X
X'
145
X'
X1
'
S
p
XSX1+ X1SX'
p,SX1+2 SX1,q
p,SX1+ SX1,q)
pq=.
146
147
Teorema 8. Neka su RA,, RB, dve rotacije neke ravni, takve da je +0o
i +360o. Tada kompozicija RB,RA, predstavlja rotaciju
za ugao + sa centrom C; gde je CAB=/2 i ABC=/2.
Dokaz: Pretpostavimo da su centri A
i B razliiti (sluaj kada je A=B je
C
/
2
trivijalan). Neka su p i q prave te
p,AB=/2 i
ravni, takve da je
p
q
AB,q=/2. Iz uslova teoreme je
o
+180 , pa se prave p i q seku u
/2
/2
nekoj taki C. Rastavljajui svaku
B
A
od rotacija pomou osnih refleksija
dobijamo:
RB,RA, = SqSABSABSp = SqSp = RC, , gde je C=pq i =2 pCq.
Ugao pCq je spoljanji ugao trougla ABC pa je jednak zbiru uglova
p,AB i AB,q. Odatle sledi =+. q
Primer. Neka je ABCD romb kod koga je unutranji ugao kod
temena A jednak 60o. Ako prava l see ivice AB i BC, tog
romba, u takama P i Q takvim da je BP+BQ=AB, dokazati da
je trougao PQD pravilan.
Reenje: Najpre iz uslova zadatka,
kako je ABBC, sledi i APBQ (1).
Rotacija R D,60o preslikava take A, B
C
l
Q
A
B
redom u take B i C. Dakle, ta rotacija
P
preslikava polupravu AB u polupravu
BC, i konano na osnovu uslova (1), taku P u taku Q. Sada iz
R D,60o (P)=Q direktno sledi da je trougao APQ pravilan. q
Zadaci
1. Ako su RS, rotacija i Sp osna refleksija neke ravni, takve da Sp,
dokazati da svaka od kompozicija RS,Sp , SpRS, predstavlja osnu
refleksiju te ravni.
2. Ako neka izometrija ravni ima tano jednu fiksnu taku, dokazati da
ona predstavlja rotaciju.
148
Sp(X)
X'
O
X
Sq(X)
149
B
a
150
Q
A
Zadaci
1. Dokazati da kompozicija osne refleksije i centralne simetrije, iji
centar pripada osi te refleksije, predstavlja osnu refleksiju.
2. Neka je T izometrija i SO centralna simetrija neke ravni. Ako je
T(O)=O', dokazati da je:
TSOT -1 =SO' .
3. Neka je A jedna od presenih taaka krugova k i l. Konstruisati pravu
koja sadri taku A i krugove k i l see u takama B i C takvim da je
BAAC.
4. Dokazati da take simetrine ortocentru trougla, u odnosu na sredita
njegovih ivica, pripadaju krugu opisanom oko tog trougla.
5. Neka su O, P, Q tri nekolinearne take neke ravni. Konstruisati
kvadrat ABCD u toj ravni, iji je centar taka O i takav da take P i Q
pripadaju pravama AB i CD.
6. Ako neka figura ravni ima tano dve ose simetrije tada je ona i
centralno-simetrina.
151
7.7 Translacija
Dokazali smo da se sve direktne izometrije mogu predstaviti kao
kompozicija dve osne refleksije. Razmotrili smo sluajeve kada se ose tih
refleksija poklapaju i kad se seku. Ostaje nam jo mogunost da su ose
paralelne i razliite:
Definicija. Neka su p i q dve razne paralelne prave neke ravni i P, Q
take tih pravih redom, takve da je PQp. Kompozicija SqSp naziva se
r
translacija te ravni za vektor v = 2 PQ , u oznaci vr .
p
X1
Y1
r
v
'
r
v
r
v
P
Q
K
L
X1
152
p
X
X
Q
P
SP(X)
153
Zadaci
r
1. Neka je T izometrija i vr translacija neke ravni za vektor v =AB.
Tada:
r
T vr T -1= ur , gde je u = A' B ' i A'=T(A), B'=T(B).
154
X2
P
r
v
X1
X
p
'
155
156
Zadaci
1. Dokazati da kompozicija rotacije i osne refleksije neke ravni
predstavlja klizajuu refleksiju ako i samo ako centar te rotacije ne
pripada osi refleksije.
2. Neka je ABC pravilan trougao. Dokazati da kompozicija SABSCASBC
predstavlja klizajuu refleksiju i odrediti njen vektor i osu.
3. Neka je p prava, A, B take sa iste strane te prave i l du neke ravni.
Konstruisati take X i Y na toj pravoj tako da je XYl i zbir
AX+XY+YB minimalan.
4. Neka je ABC jednakokrako-pravougli trougao sa pravim uglom kod
temena A. ta predstavlja kompozicija: G AB = G CA ?
157
(i) ako je T direktna i ima bar dve fiksne take ona je koincidencija;
(ii) ako je T direktna i ima tano jednu fiksnu taku ona je rotacija
(spec. centralna simetrija);
(iii) ako je T direktna i nema fiksnih taaka ona je translacija;
(iv) ako je T indirektna i ima bar jednu fiksnu taku ona je osna
refleksija;
(v) ako je T indirektna i nema fiksnih taaka ona je klizajua
refleksija.
Osim toga, utvrdili smo u svakom od sluajeva kako se odgovarajua
izometrija moe predstaviti kao kompozicija osnih refleksija. Sve te
injenice vezane za klasifikaciju izometrija moemo ilustrovati sledeom
tabelom:
33
158
indirektne izometrije
broj
fiksnih
taaka
bar dve
tano jedna
nijedna
bar jedna
nijedna
vrsta
izometrije
koincidencija
E
centralna
rotacija RS,
(spec. centr.
simetrija SS)
translacija
vr
osna
refleksija
Sp
klizajua
refleksija
predstavljanje
izometrije
osnim
refleksijama
p=q
p
p
E=SpSp
q
RS,=SqSp
G 2 PQ
p
p
r
vr =SqSp
Sp
G 2 PQ
=SrSqSp
Zadaci
1. Neka su a, b, c tri prave neke ravni. Konstruisati take Aa i Bb
takve da je Sc(A)=B.
2. Neka su p i q dve prave i A taka neke ravni. Konstruisati take B i C,
takve da prave p i q sadre bisektrise unutranjih uglova kod temena
B i C trougla ABC.
3. Neka su p, q, r tri prave i K i L dve take neke ravni. Konstruisati
prave s i s' koje sadre redom take K i L, takve da je SrSqSp(s)=s'.
4. Neka su A i B dve take sa raznih strana prave p. Odrediti taku X na
pravoj p takvu da je razlika dui AX i XB maksimalna.
5. Neka prava s sadri bisektrisu jednog od uglova koji odreuju prave p
i q. Dokazati da je tada: SsSp = SqSs .
159
34
160
161
30. Neka su A1, B1, C1 centri kvadrata spolja konstruisanih nad ivicama
BC, AC, AB trougla ABC i taka P sredite ivice AC dokazati:
(i) trougao C1PA1 je jednakokrako-pravougli;
(ii) dui A1B1 i C1C su upravne i podudarne;
(iii) dui AA1, BB1, CC1 seku se u jednoj taki35.
31. Neka su ALKB, ACPQ kvadrati spolja konstruisani nad ivicama AB i
AC trougla ABC i X sredite ivice BC. Dokazati da je:
(i) AXLQ;
(ii) AX= QL.
32. Ispitati ta predstavlja kompozicija dve rotacije neke ravni pri emu je
zbir uglova tih rotacija jednak 360o.
33. Neka su P, Q, R centri pravilnih trouglova spolja konstruisanih nad
ivicama proizvoljnog trougla ABC. Dokazati da je trougao PQR
pravilan (tzv. Napoleonov trougao36).
34. Neka je O centar pravilnog trougla ABC i D i E take ivica CA i CB
takve da je CDCE i F etvrto teme paralelograma BODF. Dokazati
da je trougao OEF pravilan.
35. Neka je L dodirna taka kruga upisanog u trougao ABC sa ivicom BC.
Ako je = BAC, = CBA, = ACB, dokazati: RC,RA,RB, =SL.
36. Ako su P, Q i M, N centri kvadrata spolja konstruisanim nad
naspramnim ivicama proizvoljnog etvorougla, dokazati da je
PQMN i PQMN.
37. Neka su APB i ACQ pravilni trouglovi spolja konstruisani nad
ivicama AB i AC trougla ABC. Ako je S sredite ivice BC i O centar
trougla ACQ, dokazati da je OP=2OS.
38. Dokazati da je kompozicija neparnog broja centralnih simetrija,
centralna simetrija.
35
Drugo od tri planimetrijska tvrenja koje je, na kongresu u Milanu 1844. g., objavio
italijanski matematiar . Belati.
36
Ovo tvrenje pripisano je Napoleonu Bonaparti (1769-1821), francuskom caru i
vojskovoi, koji je imao interesovanja za elementarnu geometriju, iako je pitanje da li je
njegovo znanje bilo dovoljno da bi isto tvrenje dokazao.
162
163
164
teoremu Leonarda da Vinija: Jedine konane grupe izometrija ravni su ciklina grupa
Cn i diedarska grupa Dn. Napomenimo jo da grupa simetrija ogranienih figura ne mora
biti konana; npr. grupa simetrija kruga.
Glava VIII
Slinost
Stari Grci su meru, u tom smislu, zamiljali kao uvek racionalan broj, pa su zato ivicu
i dijagonalu kvadrata nazivali nesamerljivim veliinama.
165
166
VIII Slinost
AB
AB
,
=
CD CD
AB A' B'
AB A' B'
, ali ne vai i obratno. Tako, iz
=
sledi
=
CD C ' D'
CD C ' D'
vektorskog oblika Talesove teoreme (direktne i obratne) zadravamo
samo direktni smer.
pa iz
VIII Slinost
167
p1||p2
p1
OA1 OB1
AB
=
= 1 1.
OA2 OB2
A2B2
A2
p2
A1
O
B1
B2
A3
xn
x2
A2
A1
x2
x1
x1
y2
y1
B1
B2
x1:x2=y1:
x1:y1=x2:
y
B3
y1
y2
...
x1:y1=x2:y2=...=xn:
x1:x2: ... :xn = y1:y2: ... :yn
yn
168
VIII Slinost
A1
x1
A2
x2
y1
B1
A3
y2
B2
x1:y1=x2:
xy1:x2=y1:
x1 x2
a
B3
y1
y2
xn
...
yn
x1:y1=x2:y2=...=xn:
x1:x2: ... :xn = y1:y2: ... :yn
Posledica 5. Ako su p1, p2, ..., pn prave pramena XO, koje seku paralelne
prave a i b redom u takama A1 i B1, A2 i B2, ..., An i Bn, tada
vai:
A1A2
AA
A A
= 2 3 = L = n1 n i
B1B2
B2B3
Bn1Bn
A1A2 : A2A3: L : An1An = B1B2 : B2B3: L : Bn1Bn .
VIII Slinost
169
A2
A1
B1
B2
p1
q1
p2
q2
C
C
B2
1
A
L1
L2
B1
170
VIII Slinost
AC AD
:
= 1 . Uvedimo jo jedan pojam koji emo koristiti kasnije.
CB DB
Definicija. Neka su S, A, B kolinearne take. Izraz SA SB jednak je
SASB (proizvod duina) odnosno -SASB u zavisnosti da li nije ili jeste
B(A,S,B).
Primer. Dokazati da neparalelne ivice i dijagonale trapeza
odreuju na pravoj koja je paralelna osnovicama tri dui, od
kojih su krajnje dve podudarne. Konstruisati takvu paralelu uz
dodatni uslov da tri pomenute dui budu podudarne.
VIII Slinost
171
Zadaci
1. Datu du AB podeliti na:
(i) pet podudarnih dui;
(ii) delove koji su u odnosu 2:3;
1
(iii) delove koji su u odnosu 2: :1.
2
2. Date su tri dui a, b, c. Konstruisati du x ako vai:
a2
(i) a:b=c:x; (ii) x= ; (iii) (x+c):(x-c)=7:2.
b
3. Neka su M i N dve take na kraku OX i P taka na kraku OY ugla
XOY. Ako je NQ||MP i PN||QS (QOY, SOX), dokazati da je
ON2=OMOS (takva du ON naziva se geometrijska sredina dui OM
i OS).
4. Neka su a, b, c tri poluprave sa zajednikom poetnom takom S i M
taka na polupravoj a. Ako se taka M kree po polupravoj a,
dokazati da je odnos rastojanja ove take od pravih b i c stalan. Da li
tvrenje vai i ako su poluprave:
(i) nekomplanarne; (ii) nekonkurentne.
172
VIII Slinost
8.2 Homotetija
Definicija. Neka je O taka i k realan broj razliit od nule. Transformacija
kojom se proizvoljna taka X preslikava u taku X' takvu da je
OX ' = k OX , naziva se homotetija ili perspektivna slinost, u oznaci HO,k
sa centrom O i koeficijentom k. Dve figure su homotetine ako postoji
homotetija koja jednu figuru preslikava u drugu.
VIII Slinost
173
B
B
q
Teorema 4. (i) Homotetija svaku pravu preslikava u njoj paralelnu pravu.
(ii) Svake dve paralelne prave su homotetine.
(iii) Jedine invarijantne prave homotetije HO,k (za k1) su one koje
sadre centar homotetije.
Dokaz: (i) je direktna posledica prethodne teoreme. (ii), (iii) preputamo
itaocu. q
Teorema 5. Homotetina slika ugla je ugao, i to njemu podudaran ugao.
Dokaz: Posledica prethodne teoreme i teoreme o uglovima sa paralelnim
kracima. q
l1
l2
O
l'
S1
S2
174
VIII Slinost
HS,3(A)
HS,-
HS,2/5(A
B
A
VIII Slinost
175
Zadaci
1. Neka je S taka van pravih p i q i m, n dui neke ravni. Konstruisati
pravu s koja sadri taku S i see prave p i q u takama P i Q takvim
da je SP:SQ=m:n.
2. Neka su p, q, r tri konkurentne prave, S taka van njih i m, n dui
neke ravni. Konstruisati pravu s koja sadri taku S i see prave p, q, r
u takama P, Q, R takvim da je PQ:QR=m:n.
3. Konstruisati :
40
176
VIII Slinost
VIII Slinost
177
178
VIII Slinost
'
41
VIII Slinost
179
180
VIII Slinost
C'
C'
A
B'
Zadaci
1. Ako je N sredite luka BC kruga opisanog oko trougla ABC, na kojem
nije taka A, a E presena taka prave AN sa ivicom BC, dokazati da
je: ABNBEN.
VIII Slinost
181
182
VIII Slinost
AC
AD
AD
AC
=
, tj.
=
, pa vai
DB
CB
CB
DB
AC
AD
CA
CB
H(A,B;D,C). S druge strane iz
=
sledi i
=
, tj.
CB
DB
AD
BD
H(C,D;A,B). q
AO AC
AD
AO
=
=
=
, pa je FB = EB = BE , tj. SB(E)=F.
EB CB
DB
FB
. Neka je SB(E)=F, tada je:
AC AO
AO
AD
=
=
=
, pa je po definiciji H(A,B;C,D). q
CB EB
FB
DB
Ustanovili smo da na pravoj AB postoje tano dve take koje du AB
dele u odnosu m:n, gde su m i n dve nepodudarne dui. One predstavljaju
unutranju i spoljanju podelu dui u tom odnosu i definisali smo ih kao
take harmonijski spregnute sa takama A i B. Postavlja se pitanje, a i od
velikog je praktinog znaaja, ta predstavlja skup svih taaka X ravni,
takvih da je AX:XB=m:n. Odgovor daje sledea teorema:
VIII Slinost
183
k
F
C
A
D
B
AX m AC AX
=
=
=
, pa je
XB n CB BE
XBBEBF. Dakle, trougao EXB je pravougli. Odatle sledi, da je ugao
CXD prav, tj. taka X je na krugu k nad prenikom CD. q
Krug iz prethodne teoreme naziva se Apolonijev krug.
. Neka je AX:XB=m:n. Tada je
(i) BE:CE=BF:CF=AB:AC,
42
184
VIII Slinost
(ii) H(B,C;E,F)
Reenje: Oznaimo sa M i N take u kojima paralelna prava iz take C sa
AB see bisektrise unutranjeg i spoljanjeg ugla redom. Trouglovi AMC i
ANC su jednakokraki (odgovarajui uglovi su podudarni, kao uglovi na
transverzali). Iz toga i slinosti trouglova ABE i MCE sledi:
AB
AB BE
=
=
.
AC MC EC
Kako je trougao ABF homotetian trouglu NCF vai:
AB
AB BF
=
=
.
AC CN CF
A
N
F
E
B
C
M
Zadaci
1. Neka su A, C, B take na pravoj p takve da C nije sredite dui AB.
Konstruisati taku D na toj pravoj, koja je sa takom C harmonijski
spregnuta u odnosu na take A i B.
2. Konstruisati taku M iz koje se dui AC, CB, BD, koje pripadaju istoj
pravoj, vide pod istim uglom, ako je H(A,B;C,D).
3. Konstruisati trougao:
(i) a, la, b:c, (ii) a, , b:c, (iii) a, ha, b:c.
4. Neka su A i B take van prave p neke ravni. Konstruisati taku L na
pravoj p takvu da je AL:LB=2:3.
VIII Slinost
185
= 1.
PC QA RB
CR
pripadaju
jednom
pramenu
akko
je
BP KA
,
=
PC AL
AR AL
.
=
RB CB
CQ CB
=
,
QA KA
Iz
tih
jednakosti
sledi:
BP CQ AR
=1.
PC QA RB
L
A
R
S
B
S
P
P1
BP CQ AR
=1. Na osnovu
primeniti prvi deo dokaza (), pa je
PC
QA RB
1
. Neka je
43
186
VIII Slinost
pretpostavke je onda
BP1 BP
=
tj. P=P1, pa se prave AP, BQ, CR seku u
P1C PC
taki S. q
Teorema 2. (Menelaj44) Neka su P, Q, R take pravih odreenih ivicama
BC, CA, AB trougla ABC. Tada vai ekvivalencija:
BP CQ AR
= 1 .
PC QA RB
A
R
B'
A'
C'
C
= 1 .
Talesove teoreme izvodimo:
=
PC QA RB C ' C A' A B' B
.
BP CQ AR
= 1 .
moemo primeniti dokazani deo teoreme (), pa je
PC QA RB
BP BP1
=
, tj. P=P1. Dakle,
PC P1C
take P, Q, R su kolinearne. q
44
VIII Slinost
187
L
B
A
Ptolomej Aleksandrijski (II vek) dokazao je ovu teoremu u svom delu "Veliki
zbornik".
46
Pretpostavlja se da je ovo tvrenje, bilo poznato jo Egipanima (oko 3000 g. pre n.
e.) i Vaviloncima (oko 2000 g. pre n. e.), ali ga je Pitagora, starogrki filozof i
matematiar sa ostrva Samosa (VI v. pre n. e.), prvi dokazao. Pomou njega, Pitagora (ili
neki od njegovih uenika) je ustanovio nesamerljivost ivice i dijagonale kvadrata.
Meutim, kod Starih grka Pitagorina teorema izraavala je odnos izmeu povrina
odgovarajua tri kvadrata, a ne izmeu duina tri ivice.
188
VIII Slinost
CD AD
=
. Dakle h2=pq, gde
DB CD
je
h=CD.
(iii) Kako je AC2=pAB i BC2=qAB, vai:
AC2+BC2=pc+qc=(p+q)AB=AB2. q
Lako se dokazuje i obratna Pitagorina teorema:
Teorema 5. Ako je AC2+BC2=AB2, tada je trougao ABC pravougli, sa
pravim uglom kod temena C.
Dokaz: Neka je A'B'C' pravougli trougao, sa pravim uglom kod temena
C', takav da je A'C'AC i B'C'BC. Na osnovu Pitagorine teoreme je
A'C'2+B'C'2=A'B'2, pa je A'B'AB. Dakle, trouglovi ABC i A'B'C' su
podudarni, prema stavu SSS, pa je ugao kod temena C, trougla ABC, prav.
q
Teorema 6. (Stjuart47) Ako je X proizvoljna taka ivice BC trougla ABC,
CX 2 BX
tada je: AX2 =
AB +
AC2 BX CX .
BC
BC
Dokaz: Sa a, b, c oznaimo odgovarajue ivice, sa p, q, x redom dui BX,
CX, AX i sa A' podnoje visine ha iz temena A. Pretpostavimo da je
B(B,A',C).
A
47
p X=A
ha
y A' p
VIII Slinost
189
= 1.
PC QA RB
PC QA RB
Dakle, prave AP, BQ, CR pripadaju jednom pramenu prema evaovoj
teoremi. To je pramen konkurentnih pravih, jer se AP i BQ seku na
osnovu Paove aksiome (zad 2.8)
48
190
VIII Slinost
A
A
Q
R
C
B
P
B
Zadaci
1. Primenom evaove teoreme dokazati da se prave odreene visinama
trougla seku u jednoj taki.
2. Dokazati da kod proizvoljnog trougla simetrale spoljanjih uglova
seku prave odreene naspramnim ivicama u kolinearnim takama.
3. Ako je a ivica i d dijagonala pravilnog petougla, dokazati da je:
d 2ad a2 = 0.
4. Ako su a, b, c date dui, konstruisati du x ako je:
(i) x2 = a2 + b2 ; (ii) x2 = a2 b2 ; (iii) x2 = ab ; (iv) x2 = 3ab c2 .
5. Ako su a, b, c ivice i ta odgovarajua teina du trougla, dokazati:
1
1
1
ta2 = b2 + c2 a2
2
2
4
VIII Slinost
191
B1
B
A
T
P=A
A1
192
VIII Slinost
p(P, k) = 0 ako je OP = r
> 0 ako je OP > r
X0
B
d
x
D
VIII Slinost
193
T
B
194
VIII Slinost
k
l
Obratno, bilo koja taka preseka dve od te tri potencijalne ose, ima istu
potenciju u odnosu na sva tri kruga, pa mora pripadati i treoj osi. Taka
u kojoj se te tri ose seku naziva se potencijalno sredite ta tri kruga. Ako
su dve od tih triju osa paralelne, onda je i trea paralelna njima. Time smo
dokazali sledee tvrenje:
Teorema 3. Potencijalne ose triju krugova neke ravni pripadaju jednom
pramenu.
Primer. Za datu du AB konstruisati taku Z koja je deli po
zlatnom preseku. (Taka Z dui AB deli tu du po zlatnom
ako
je
preseku50
AZ:ZB=AB:AZ.)
je k(S,SB) krug
1
1
poluprenika
SB= AB= a,
koji
2
2
dodiruje pravu AB u taki B. Taj krug
moemo konstruisati, a zatim i njegove
presene take sa pravom AS. Oznaimo
ih sa X i Y tako da je B(A,X,S). Tada je
A
traenu taku Z moemo konstruisati
kao presek dui AB i kruga l(A,AX). Zaista:
Reenje:
Neka
a2=AB2=AXAY=AX(AX+a)=AZ(AZ+a), tj.
AB AZ AZ
AZ AB
=
, odnosno
=
.
AZ
AB
BZ AZ
50
k
Y
l
S
X
Z
AB AZ
=
+ 1. Odatle sledi
AZ AB
VIII Slinost
195
Zadaci
1. Koju najmanju vrednost moe imati potencija take u odnosu na krug
poluprenika R? Koja taka ima tu ekstremnu vrednost?
2. Odrediti skup taaka koji ima konstantnu potenciju u odnosu na dati
krug.
3. Ako su PT i PU tangente iz take P na dve koncentrina kruga, pri
emu taka T pripada manjem od tih krugova a U pripada veem, i
ako prava PT see vei krug u taki Q, onda je PT2-PU2=QT2.
4. Neka su A, B zajednike take, a PQ zajednika tangenta dva kruga u
dodirnim takama P i Q. Dokazati da sredite dui PQ pripada pravoj
AB.
5. Ako su k(S,r), l(O,R) opisani i upisani krug nekog trougla dokazati da
je OS2=R2-2Rr. (Ojlerova formula51)
6. Neka su k, l, j krugovi iji centri su nekolinearne take i takvi da su:
A,B zajednike take krugova k i l, C,D zajednike take krugova l i j,
E,F zajednike take krugova j i k. Dokazati da se prave AB, CD, EF
seku u jednoj taki.
51
196
VIII Slinost
VIII Slinost
197
198
VIII Slinost
a ab + c2
.
b+ c
VIII Slinost
199
52
53
200
VIII Slinost
1+ 5
a.
2
VIII Slinost
201
55
Glava IX
Inverzija
p
X
X'
X'
202
IX Inverzija
203
58
204
IX Inverzija
A
k
A'
205
IX Inverzija
(ii) ako Op, tada je k(p)=jO; gde je j krug koji sadri taku O;
(iii) ako Ol, tada je k(lO)=q; gde je q prava koja ne sadri taku O;
(iv) ako Ol, tada je k(l)=l' gde je l' krug koji ne sadri taku O.
p
k
O
jO
(i)
(ii)
O
l
(iii)
l'
(iv)
206
IX Inverzija
X'
O
P'
A'
B'
l'
X'
X
2
1
'1
'2
IX Inverzija
207
r2
A' B' =
AB .
OA OB
Reenje: Razmotrimo dva sluaja:
B'
1) Neka su take O, A, B
B
nekolinearne. Tada je, na osnovu leme
O
1,
OABOB'A',
pa
je
A
A'
A'B':AB=OB':OA. Kako je B' slika
k
take B u inverziji k vai:
r2
OBOB'=r2, tj. OB'=
iz ega sledi
OB
traena relacija.
2) Neka su O, A, B kolinearne i neka je npr. B(O,A,B). Tada je
B(O,B',A') pa je:
r2
r2
(OB OA)r2
AB r2
A'B'=OA'-OB'=
=
=
.
OA OB
OA OB
OA OB
Naravno, u sluaju (1) du AB iz prethodnog primera ne preslikava
se u du A'B', ve u luk A'B'. Dokazana relacija samo daje vezu meu
duinama dui AB i A'B'. q
208
IX Inverzija
x
'
k
k
A '
p
IX Inverzija
209
210
IX Inverzija
Zadaci
1. Neka je k krug opisan oko trougla ABC. Ako su P i Q take u kojima
medijatrisa ivice BC see prave AB i AC, i k inverzija u odnosu na
krug k, dokazati da je: k(P)=Q.
2. Neka je A, A' par odgovarajuih taaka inverzije k u odnosu na krug
k. Dokazati da je odnos XA:XA' konstantan za svaku taku Xk.
3. Neka je k inverzija u odnosu na krug k. Ako se taka Xk slika u
taku X' tom inverzijom, dokazati da je svaki krug koji sadri take X
i X' ortogonalan na krugu k.
4. Neka su k i l dva kruga neke ravni. Dokazati: k(l)=l kl k=l.
5. Neka su A, B, C, D etiri razne kolinearne take i k krug nad
prenikom AB. dokazati ekvivalenciju: k(C)=D H(A,B;C,D).
6. Ako su krug l i prava p inverzne figure u odnosu na neki krug k (tj.
O
k(l )=p), dokazati da je prava p potencijalna osa krugova k i l.
7. Neka su A, B, O tri nekolinearne take i k inverzija u odnosu na krug
k(O,r). Ako su A' i B' slike taaka A i B u toj inverziji, dokazati da
take A, B, A', B' pripadaju krugu koji je ortogonalan na krugu k.
8. Neka su l(O,R) i k(S,r) opisani i upisani krug trougla ABC i l' slika
kruga l u inverziji u odnosu na krug k. Dokazati da je poluprenik
kruga l' jednak r/2.
9. Neka je O centar kruga opisanog oko trougla ABC. Ako su B', C' take
polupravih AB i AC takve da je ABAB'=ACAC', dokazati da je
B'C'AO.
10. Neka su P, Q, R take u kojima krug upisan u trougao ABC dodiruje
njegove ivice BC, AC, AB. Ako su Q' i R' take polupravih PQ i PR
takve da je PQPQ'=PRPR', dokazati da je BC||Q'R'.
11. Dokazati uoptenu Ptolomejevu teoremu: Ako su A, B, C, D etiri
komplanarne take, tada je ABCD+BCADACBD. Jednakost vai
ako i samo ako je ABCD konveksan tetivan etvorougao.
IX Inverzija
211
212
IX Inverzija
60
Razni zadaci
213
214
Razni zadaci
Razni zadaci
215
17. Neka su A, B, C i A1, B1, C1 trojke kolinearnih taaka neke ravni, koje
nisu sve na istoj pravoj. Ako je AB1||A1B i AC1||A1C dokazati da je
CB1||C1B.
18. Neka su A, B, C, D etiri razne kolinearne take. Dokazati da je
H(A,B;C,D) akko su krugovi nad prenicima AB i CD ortogonalni.
19. Neka su A i B take a l du neke ravni. Konstruisati take C i D takve
da je H(A,B;C,D) i CDl.
20. Konstruisati pravu koja see dva data koncentrina kruga u tetivama
iji je odnos 2:1.
21. Neka su: S, Sa centri upisanog i spolja upisanog kruga koji dodiruje
ivicu BC trougla ABC; P, Pa dodirne take tih krugova sa tom ivicom;
A' podnoje visine; E presek bisektrise unutranjeg ugla kod temena A
sa ivicom BC; L, La podnoja upravnih iz taaka S i Sa na pravoj AA'.
Dokazati:
(i) H(A,E;S,Sa); (ii) H(A,A';L,La); (iii) H(A',E;P,Pa).
22. Ako su P, Pa dodirne take upisanog i spolja upisanog kruga koji
dodiruje ivicu BC trougla ABC, sa tom ivicom i P' dijametralno
suprotna taka, taki P upisanog kruga, dokazati da su take A, P', Pa
kolinearne.
23. Konstruisati trougao:
(i) ha, r, ; (ii) ha, ta, b-c; (iii) r, b-c, ha; (iv) r, b-c, ta;
(v) ha, r, a; (vi) ha, la, b-c; (vii) ha, r+ra, a.
24. Ako su k i l dva kruga neke ravni sa centrima O i S, konstruisati krug
sa centrom na pravoj OS, koji je upravan na tim krugovima.
25. Ako su A, B, C, D etiri razne kolinearne take, konstruisati take X i
Y takve da je H(X,Y;A,B) i H(X,Y;C,D).
26. Ako je k krug u unutranjosti kruga l, dokazati da postoji inverzija
koja preslikava krugove k i l u dva koncentrina kruga.
27. Neka je k krug u unutranjosti kruga l takav da postoji niz krugova a1,
a2, ... , an koji dodiruju krugove k i l, i od kojih se svaka dva susedna,
u XIX veku. Na taj nain, u projektivnoj geometriji, dokazao ju je francuski geometriar
. V Ponsele (1788-1867). U narednom zadatku dat je njen specijalni sluaj, kad su X, Y,
Z tzv. beskonano daleke take.
216
Razni zadaci
Razni zadaci
217
218
Razni zadaci
47. Ako su A i B dve take i m, n, l tri dui neke ravni, odrediti skup svih
taaka te ravni takvih da je mAX2 + nBX2 = l 2 .
48. Konstruisati etvorougao kome su ivice podudarne etirima datim
duima a, b, c, d i:
(i) zbir dva naspramna ugla jednak uglu ;
(ii) du odreena sreditima dve naspramne strane podudarna dui l.
49. Neka je P taka kraeg luka A1A2n+1 kruga opisanog oko pravilnog
poligona A1A2...A2n+1. Ako je di=PAi, dokazati da je:
d1+d3+...+d2n+1=d2+d4+...+d2n.
50. Ako su ta, tb, tc teine dui i s poluobim trougla, dokazati da je:
ta2 + tb2 + tc2 s2 .
51. Neka je ABCD etvorougao i neka je ABCD=P, BCAD=Q,
ACPQ=R, BDPQ=S. Dokazati da je H(P,Q;R,S).
52. Neka je O taka van pravih p i q i d du neke ravni. Konstruisati krug
sa centrom O na kome prave p i q odreuju tetive iji je zbir du d.
53. Neka je AB=2r prenik kruga k. Dokazati da je za proizvoljnu pravu
p, koja see taj prenik pod uglom 45o u taki X i krug k u takama Y i
Z, izraz XY 2 + XZ2 konstantan.
54. Ako su a i b katete, a c i hc hipotenuza i odgovarajua visina
pravouglog trougla, dokazati da je: c+hc>a+b.
55. Konstruisati kvadrat ABCD, ako su teme A i sredite E ivice BC, dve
date take.
56. Neka su P i Q take na kracima p i q, ugla pOq i m i n dve dui neke
ravni. Konstruisati pravu l koja see krake p i q u takama X i Y tako
da je XP:YQ=m:n i:
(i) l paralelna datoj pravoj s;
(ii) XY podudarna datoj dui d.
57. Ako je P proizvoljna taka u ravni pravougaonika ABCD, dokazati da
je PA2 + PC2 = PB2 + PD2 .
58. Ako je ABCD tetivan etvorougao kod koga je BC+AD=CD, dokazati
da se bisektrise unutranjih uglova kod temena A i B seku u taki koja
pripada ivici CD.
Razni zadaci
219
220
Razni zadaci
F. Morlej (1860-1937), engleski matematiar, je otkrio ovo tvrenje 1904 g., ali ga je
publikovao dvadesetak godina kasnije. U to vreme, ta teorema je, kao zadatak,
objavljena u asopisu "Educational Times". Jedno od tada predloenih reenja bazira se
na lemi iz 69. zadatka.
Razni zadaci
221
66
222
Razni zadaci
Razni zadaci
223
224
Razni zadaci
Reenja zadataka
Glava II
2.29. Dokaz emo izvriti indukcijom
po n. Neka je najpre n=4, i:
P41 2 3; P31 2 4;
P
P4
P21 3 4; P12 3 4.
Razmotriemo samo dva, od vie
moguih sluajeva (dokaz u ostalim
sluajevima je slian):
P3
zad. 2.29
225
226
Reenja zadataka
Glava III
C'
.
Neka
je
C
BAC>B'A'C'. Tada postoji
E
C"
poluprava l, unutar ugla BAC,
tako da je BA,lB'A'C'. Sa
A'
B
C" oznaimo taku poluprave l,
l
za koju je AC"A'C'. Tada su,
B
na osnovu stava SUS, trouglovi A
zad. 3.7.4
ABC" i A'B'C' podudarni, pa je
BC"B'C'. Dovoljno je, dakle, dokazati da je BC>BC". Ako je C" taka
ivice BC, to je trivijalno ispunjeno. Pretpostavimo da taka C" ne pripada
ivici BC. Neka je E presena taka bisektrise ugla CAC" sa ivicom BC.
Na osnovu stava SUS, podudarni su i trouglovi ACE i AC"E, pa je
CEC"E. Sada je:
3.7.4.
BC=BE+EC=BE+EC">BC"=B'C'.
. Neka je BC>B'C'. Ne moe biti BACB'A'C', jer bi tada, na
osnovu stava SUS, trouglovi ABC i A'B'C' bili podudarni, pa i BCB'C'.
Reenja zadataka
227
C
A
M
N
M
zad. 3.21
C
zad. 3.27
228
Reenja zadataka
X=Y
A
Q
K
A
P
L
D
B
A'
zad. 3.33
zad. 3.38
C
L
S
H
D
B
A
zad. 3.41
A
zad. 3.48
Reenja zadataka
229
1
SH= AB=KC; SH||AB||KC.
2
Prema tome, etvorougao SHCK je paralelogram pa, kako je CHSB,
mora biti i KSSB.
( 3 ,6 )
( 4 ,4 )
( 6 ,3 )
zad. 3.51
D
S
E
B'
C'
. Pretpostavimo suprotno, tj. da nije
ABAC. Ne umanjujui optost neka je
AB<AC. Tada je ACB<ABC, odnosno
ACC'<ABB', pa unutar ugla ABB' B
C
zad.
3.53
postoji poluprava p, sa poetnom takom
B, koja ivicu AC see u taki D, takvoj da je B(A,D,B') i DBB'ACC'.
U trouglu BCD je ACB<DBC, a odatle i BD<CD. Dakle, postoji taka
E, izmeu taaka C i D, takva da je BDCE. Prema stavu SUS, podudarni
230
Reenja zadataka
K
Q
P
zad. 3.54
E
zad. 3.55
Reenja zadataka
231
B'
l0
A
P'0
l0
zad. 3.58
zad. 3.57
3.58 Formirajmo skup pravih L kao u prethodnom primeru (v. zad 3.57),
kao skup svih pravih od kojih svaka sadri bar dve take skupa P. Kako je
skup P konaan, to je i skup L konaan, pa onda i skup rastojanja:
D={d(P,l) | P P, lL, Pl}
Kako je konaan, skup D ima svoj minimalni element d(P0,l0) (od kojeg
nijedan iz D nije manji), koji se dostie za neku taku P0 P i neku pravu
L0 L. Na osnovu zad. 3.57, prava l0 sadri tano dve take skupa P.
Glava IV
4.2.7. Na osnovu zad. 4.2.2 je:
1
XY = ( MQ + PN )
2
1 1
1
1
= ( ( AE + BD) + DB) = AE .
2 2
2
4
M
Q
zad. 4.2.7
232
Reenja zadataka
1 1
1
1
= ( (OM + ON ) + (ON + OP) + (OP + OM ))
3 3
3
3
=
2
2
(OM + ON + OP) = OT ,
9
3
OT1 2
= .
T1T 1
P
A
D
C
O
A
N
M
zad. 4.3.7
zad. 4.3.11
n
BA + (1 ) BC i
n+m
BF = BA + (1 ) BE = BA +
m
(1 ) BC ;
m+m
Reenja zadataka
233
r
P0 u
S0
r
v
Q
r
1
1 r
S0 S = ( P0 P + Q0Q) = (u + v ) ,
2
2
zad. 4.3.13
r r
pa je vektor S0 S paralelan sa vektorima u i v , tj. taka S pripada ravni .
r
Analogno svaka taka X ravni je odgovarajua kombinacija vektora u i
r
v , pa je X sredite neke dui ije su krajnje take na pravama p i q.
4.4.4. (i) Dokazati da zbirni vektor u isto vreme mora biti pravca npr.
OA1 i OA2.
A1
A3
S1
1
S 2 S3 = ( A2 A3 + B2 B3 )
2
1
= ( A1 A2 + B1B2 ) = S1S 2
2
2
A2
S3
S2
B1
B2
zad. 4.4.6
B3
234
Reenja zadataka
A
k
O
H
B
4.4.20.
zad. 4.4.19
Glava V
5.14. Neka je H ortocentar trougla ABC, k krug opisan oko trougla ABC i
H' druga presena taka kruga k sa pravom odreenom visinom AA'.
Dokaimo da je H' simetrina taka, taki H, u odnosu na pravu BC.
Dovoljno je dokazati da je HA'H'A'. Uglovi BH'A i BCA su podudarni
kao periferijski uglovi nad tetivom AB, a uglovi BCA i BHA' podudarni
kao uglovi sa normalnim kracima. Dakle, podudarni su i uglovi BH'A' i
BHA', a na osnovu toga i trouglovi BH'A' i BHA', pa je zaista H'A'HA'.
A
A
k
B'
H
H
A'
B
H
C
k'
H
zad. 5.14
zad. 5.15
Reenja zadataka
235
5.15. Neka je H ortocentar trougla ABC. Na osnovu zad. 5.14, taka H',
koja je simetrina taki H u odnosu na pravu BC, pripada krugu k,
opisanom oko trougla ABC. Tada je k krug opisan i oko trougla BH'C, pa
je simetrian krugu opisanom oko trougla BHC, i njemu podudaran.
Q
P
B
R
C
S
zad. 5.19
BPR=BSR=RSC-BSC
=RSC-(180o-BAC)
= RSC-RSQ=CSQ=CPQ.
5.20. =14 .
5.27. Dokazati da dui O1A1, O2A2, O3A3 imaju zajedniko sredite, tj. da
su odgovarajui etvorouglovi paralelogrami.
l'
C'
C
l
D'
D
B
1
CC'BCBC'= ACB,
2
1
DD'BDBD'= ADB.
zad. 5.30
2
Kako su uglovi ACB i ADB podudarni, kao periferijski uglovi, podudarni
su i uglovi AC'B i AD'B, pa take C' i D' pripadaju odgovarajuem luku l',
nad tetivom AB. Kako je CC'CBCA, AC' je prenik kruga koji sadri
236
Reenja zadataka
luk l', pa je ugao AD'C' prav. Du AC' je, dakle, hipotenuza pravouglog
trougla AD'C', pa je:
AC+CB=AC'>AD'=AD+DB.
D
H
O
C
CBHCADCHB,
sledi HCBC, odnosno OM =
B
zad. 5.34
1
BC .
2
A
/2
/2
Reenja zadataka
237
RPL=RPA=RCA=/2,
PRL=PRQ=PRC+CRQ
P
zad. 6.36
=PAC+CBQ=/2+/2.
Dakle zbir uglova u trouglu PRL je:
/2+/2+ /2+RLP=90+RPL, pa je RPL=90, odnosno APQR.
238
Reenja zadataka
o
l
O
B
BAC=BAO+CAO
=BCO+CBO=180o-BOC=BPC.
zad. 5.59
D
P
l
C
B
k
E
zad. 5.61
Reenja zadataka
239
AE,BFAPFACF=60o.
Rb
Sb
Q
M
Q
Sc
Pc
M
A
R
Rc
B
N'
O
A1
Pa
Pb
Q
N
Ra
zad. 5.63
Sc
5.63. (i) Koristei jednakost tangentih
dui dobijamo:
1
1
AQa=ARa= (AQa+ARa)= (AB+BRa+AC+CQa)
2
2
1
1
= (AB+BPa+AC+CPa)= (AB+BC+AC)=s.
2
2
(ii) Analogno kao u prethodnom sluaju.
(iii) QQa=AQa-AQ=a.
(iv) Izraunati najpre BP i CPa=CQa.
(v) PbPc=CPc+BPb-a=2s-a=b+c.
(vi) Sledi iz BP=CPa=s-b.
(vii) Take A1 i N su sredita dijagonala trapeza SPSaPa sa osnovama
SP=r i
SaPa=ra.
(viii) Prave NA i ScSb su upravne kao simetrale unutranjeg i spoljanjeg
ugla kod temena A, pa taka M pripada pravoj ScSb. Sada traena
240
Reenja zadataka
Glava VI
6.20. Konstrukciju etvorougla ABCD svesti na konstrukciju trougla
ABD, a zatim koristiti zad. 6.1 (xx).
k
C
D
C
N M
k
A
P
zad. 6.24
B
zad. 6.29
Reenja zadataka
241
q
zad. 7.6.6
SS()= Sq o S p ()=Sq(Sp())=.
7.9. Neka je
fiksnu taku E, pa predstavlja neku osnu refleksiju Sl. Kako je ugao EAB
prav, medijatrise p i x su upravne, pa osne refleksije Sp i Sx komutiraju.
Dakle, vai:
T = Sl = S y o S r o S q o S x o S p = Sy o (Sr o Sq o S p ) o S x .
242
Reenja zadataka
SOS = St = Sr o Sq o S p .
C
q
M
r
t
O
K
B'
y
E
E
zad. 7.12
zad. 7.9
A
"
Q
Z
X'
A'
p
A
zad. 7.14
X
zad. 7.15
Reenja zadataka
243
7.24. Ako je P'= R A,60 (P), trougao PP'C ima ivice podudarne duima PA,
o
B1
Q
C
c
C
B
zad. 7.29
zad. 7.30
244
Reenja zadataka
D
S
E
C
B
P
X4
C
T
X'
A
X1
P
Q X2
B
X
zad. 7.33
zad. 7.39
Reenja zadataka
245
Tada je
7.55 Prema alovoj teoremi (iz odeljka 7.9) jedine indirektne izometrije
su osne i klizajue refleksije. U oba sluaja traena prava je osa
odgovarajue osne odnosno klizajue refleksije.
B'
Xi
A
A'
C
s
C'
zad. 7.56
Yi
s
zad. 7.57
T je indirektna, a take Xi
preslikava u take Yi, pa, prema teoremi al-Hjelmsleva (v. zad. 7.55),
sredita dui XiYi pripadaju jednoj pravoj.
246
Reenja zadataka
Glava VIII
M
A
l
Q
S
r
O
= SA CN .
Reenja zadataka
247
BX
AX2
=
.
XC XC2
Iz slinosti trouglova AXB i CXA je:
AX
BA
BX BA2
=
, pa vai i
=
.
XC AC
XC AC2
zad. 8.40
= 1,
=
AC2 BA2 CB2
XC YA ZB
XC YA ZB
krug k:
p(B,k)=BPBA=BEBA1,
p(C,k)=CQCA=CECA1,
BP BA BE
=
, odnosno, B
CQ CA CE
koristei primer iz odeljka 8.5, BP=CQ.
odatle je:
Q
E
A1
zad. 8.53
248
Reenja zadataka
C'
B'
zad. 8.62
P = R o H.
CB AB' CB AD b d
=
=
.
AB
AB
a
r
B i C, D pri emu je ABCD. Neka je v vektor odreen sreditima dui
AB i CD. Tada se krug k translacijom vr preslikava u krug k' koji sadri
take C i D. Dakle krugovi k' i l seku se u takama C i D. Jasno je da se
r
konstrukcija prave p svodi na konstrukciju vektora v , odnosno take
O'= vr (O), centra kruga k'. Prava odreena centrima S i O' krugova l i k'
Reenja zadataka
249
r
upravna je na njihovoj zajednikoj tetivi CD. Tada iz OO'= v ||p sledi
OO'S=90. Dakle, taka O' pripada krugu nad prenikom OS. Taka P
pripada potencijalnoj osi p, krugova k' i l. Na osnovu toga je PLPK, gde
su PL i PK tangente krugova l i k' u takama L i K. Ako sa r oznaimo
poluprenik kruga k bie:
l
L
S
C
D
p
P
k
C'
O'
B'
k'
K
zad. 8.63
A'
zad. 8.64
= 1 ,
AA' RB' BS
SA A' Q C ' C
SC C ' P B' B
= 1 ,
= 1 .
AA' QC ' CS
CC ' PB' BS
= 1 , pa su prema obratnoj
QC ' PB' RA'
Menelajevoj teoremi u odnosu na trougao A'B'C' take P, Q, R
kolinearne.
250
Reenja zadataka
= 1 ,
XM DN BL
LA MY NF
= 1 ,
AM YN FL
LE MC NZ
= 1 .
EM CN ZL
Na osnovu potencije taaka M, N, L u
odnosu na krug k je dalje:
MC MD = MA ME ,
NC ND = NF NB , LA LE = LB LF .
L
B
A
N
M
k
Z
p
F
E
zad. 8.67
LX MY NZ
= 1 , pa su prema
XM YN ZL
obratnoj Menelajevoj teoremi take X, Y, Z kolinearne.
Iz prethodnih est relacija sledi da je i
Reenja zadataka
251
Glava IX
9.4. Sa O oznaimo centar a sa r
poluprenik kruga k.
T
l
k,
preslikava u taku C.
i,
inverzija u odnosu na taj krug koja take A, B, C preslikava u take A', B',
C'. Tada je, na osnovu primera iz odeljka 9.1:
252
Reenja zadataka
r2
A' B' =
AB
PA PB
r2
B' C' =
BC
PB PC
r2
A' C' =
AC
PA PC
B
A'
C'
B' P
zad. 9.20
A'B':B'C':A'C'=PC:PA:PB.
Sada moemo prei na dokaz traene ekvivalencije:
Pk akko i(k) predstavlja krug
akko su take A', B', C' nekolinearne
akko dui A'B', B'C', A'C' predstavljaju ivice nekog trougla
akko dui PC, PA, PB predstavljaju ivice nekog trougla.
c2
cn
sa centrom u taki P,
c1
koji je upravan na
a
krugu cn (krug i
b
b'
a'
sadri dodirne take
c0
c'1
tangenti iz take P na
c'0
krug cn). Inverzijom l
Q' R'
P
R
Q
i u odnosu na taj
zad. 9.23
krug se prava l=PQ i
krugovi a i b preslikavaju u prave l', a', b'; pri emu su prave a' i b'
upravne na pravoj l', budui da je inverzija konformno preslikavanje.
Krugovi c0, c1, c2, ..., cn, ... preslikavaju se u podudarne krugove c'0, c'1,
c'2, ..., c'n, ... , koji dodiruju paralelne prave a', b', a svi su podudarni
krugu cn, jer je c'n=cn. Dalje centar kruga c0 pripada pravoj l, pa je
rastojanje centra kruga cn=c'n od te prave n puta vee od poluprenika tog
kruga.
Reenja zadataka
253
254
Reenja zadataka
LZ MA1 NB
= 1 ,
ZM A1 N BL
LA MY NC1
= 1 ,
AM YN C1L
LB1 MC NX
= 1 ,
B1M CN XL
C
B
A
p
Z
N
M
p1
A1
LA MC NB
= 1 ,
AM CN BL
B1
zad.
C1
= 1 .
B1M A1 N C1L
Iz prethodnih pet relacija (mnoei prve tri, a zatim zamenjujui etvrtu i
petu) sledi da je i:
LZ MY NX
= 1 ,
ZM YN XL
pa su prema obratnoj Menelajevoj teoremi take X, Y, Z kolinearne.
Napomena: Uporediti iskaz i dokaz prethodne teoreme sa Paskalovom
teoremom (v. zad. 8.67)
Reenja zadataka
255
DB
C' A'
J'
p'=p
l'
k'
n'
zad.
l'
a2
a1
a2
a1
l
an
k'
an
'
zad.
256
Reenja zadataka
OAl r, pa taka O pripada krunim povrima kp, kq, kl. Dakle, svake tri
od krunih povri k1, k2, ..., kn se seku. Kako su krune povri konveksne
figure, na osnovu Helijeve teoreme (v. zad. 2.29), postoji taka S koja
pripada svim krunim povrima k1, k2, ..., kn. Tada je k(S,r) traeni krug,
jer je SA1, SA2, ..., SAn r.
kb
kd
S
Q
l
P
kd
A
zad.
b
Kako je C=SS(A), taka C pripada krugu kb (Q, ) , i slici kd' kruga kd (P, )
u centralnoj simetriji SS.
= 1 .
DB SP QA
Q
S
R
A
Analogno,
primenom
evaove
teoreme na isti trougao i taku R dobijamo:
C
zad.
Reenja zadataka
257
AC BS PQ
= 1.
CB SP QA
AC
AD
=
, tj. H(A,B;C,D).
CB
DB
11.62. Neka je L presena taka pravih PR i SQ. Luk PQ (na kome je
taka B) je odgovarajui za periferijski ugao PSL, pa je taj ugao jednak
polovini centralnog ugla koji odreuje taj luk, odnosno etvrtini
centralnog ugla koji odreuje luk AC na kome je taka B. Analogno,
periferijski ugao SPL jednak je etvrtini centralnog ugla koji odreuje luk
AC na kome je taka D. Dakle, zbir uglova PSL i SPL jednak je etvrtini
centralnog ugla od 360o, pa je, u trouglu SPL, ugao kod temena L prav.
Iz prethodne dve relacije sledi
R
P
SB
L
C
SC
SA
Q
P
B
zad.
A
SD
M
B
zad.
258
Reenja zadataka
11.65. Ako je
transformacija
slinosti koja predstavlja kompoziciju
rotacije i homotetije: P = HA, k o R A, 45,
C=B'
B1
B
b
b1
zad.
AMCN,
iz
podudarnosti
odgovarajuih dijagonala sledi CMEN. Tada, na osnovu BCDE i
BCMDEN= 30, sledi podudarnost trouglova BCM i DEN a zatim:
BCMDEN=. Tada je:
BND=CND+BNC
=(180 -)+(- 60)=120 .
Neka je O centar pravilnog estougla ABCDEF, i k krug k(C,CB). Tada
take O i D pripadaju tom krugu i vai BOD=120 . Dakle, sada je
BODBOD, pa i taka N pripada krugu k, na osnovu ega sledi
CNCB.
F
N
D
X
C
zad.
Y1
Z1
Y'
Z'
B
zad.
Reenja zadataka
259
2 =
y
YY' YY" YY" YY'
CY BY
=
Sada iz
x2
PS2 x2
sledi x=y.
=
y2
PS2 y2
D
Y'
X"
" y
x S
X' Y"
B
Ti
Y
ti
Q
k
ti'
Ai
Ti
k'
k
l
C
zad.
11.81
zad.
Bi
260
Reenja zadataka
1
.
(n + 1)(n + 2)
11.87. Neka je
PA
zad.
PA
QA
zad.
C
p
Reenja zadataka
261
A
S
H
X
B
H
'
C
PA
B
p
P'
Q1
Q
zad.
11.92
P1
zad.
11.93
262
Reenja zadataka
2) Ako su prave m i n
paralelne, tada su paralelne i
n
l
prave AB i CD (i po
n
D
pretpostavci razliite). Sa p
D
C
k
oznaimo pravu paralelnu sa
l
C
O
M
AB i CD takvu da su AB i
p
A
N
CD sa raznih strana prave p.
A
B
m
Ako su M i N (MN)
B
k
m
presene take pravih m i n
zad.
sa pravom p, traeni krugovi
su opisani oko trouglova
ABM i CDN, jer su sa raznih strana prave p. Ako je M=N tj. m=n, traeni
krugovi su su k(M,MA) i l(M,MC).
B0A0C0=A0B0,A0C0=A0B0,A0'B0'=.
C'
C
B0'
B'
C
A'
A
B0
A0'
A
zad.
11.101
Reenja zadataka
263
P0'
li
Si
Ti
O
k
Pi
P
zad.
TiSiPi=2TiOP0.
Meutim, TiOPi je odgovarajui periferijski ugao kruga l, pa je:
2TiOPi=TiSiPi=2TiOP0.
Dakle, taka Pi je kolinearna sa takama O i P0, pa je traena putanja
take P, prenik P0P0' (P0'=SO(P0)) kruga k.
3
3
pa su trouglovi ABC i QP'C
zaista slini sa koeficijentom
3
slinosti
.
Analogno
3
dokazujemo i da su trouglovi
ABC i RBP' slini sa istim
Takoe je CQ:CA=CP':CB=
P'
R'
Q'
A1
P
zad.
264
Reenja zadataka
1
1
RP' = AQ .
2
2
B
ivica AB i BC. Centralnim
D"
A
O
simetrijama SO i SS, taj
etvorougao preslikava se
C'
D'
u etvorouglove BAC'D' i
E
A"CBD", pri emu je
zad.
ABD' i CBD". Na osnovu toga je D'BD", pa, kako je
BD'AD i BD"CD, postoji taka E, takva da su etvorouglovi D'ED"B i
ABCD podudarni. Dakle, oko take B sustie se etiri etvorougla, od
kojih je svaki podudaran etvorouglu ABCD. Sada se postupak
"prekrivanja" ravni moe nastaviti, tako to koristimo centralne simetrije
u odnosu na sredita ivica novonastalih etvorouglova.
Indeks
Adler, A. 133
Ajntajn, A. 7
aksioma 3
- Dedekindova 23
- Lobaevskog 24
- Paova 12
- Plejferova 24
Apolonijev krug 181
Apolonijevi problemi o dodiru
krugova 208
Arhimed 71, 188, 213
Belati, . 161
bisektrisa ugla 40
Boljaj, J. 6
Brahmagupta 109
Brijanon, . . 66, 201
centar
- homotetije 172
- kruga 22
- opisanog kruga trougla 54
- upisanog kruga trougla 54,
56
- pravilnog trougla 58
- rotacije 128
- simetrije 132
ekscentrini krugovi 85
elementarne konstrukcije 110
Erde, P. 64
Euklid 4, 20, 21, 44, 50
euklidski(a) prostor, ravan,
prava 22
265
266
Indeks
Hamiltonova teorema 80
harmonijska etvorka
taaka 152, 161
Helijeva teorema 27
Heron 124
Hilbert, D. 6, 11
Hiparh 191
hipotenuza 53
Hjelmslev, J. T. 146
homotetija 153
Horner, V. D. 226
incidencija 8
induktivni metod 1
invarijantne take 31
inverzija 182
inverzna
- izometrija 30
- transformacija slinosti 158
inverzivna ravan 217
involucija 121
ivice
- mnogougla 13
- trougla 13
izmeu 7, 10
izometrija 29, 119
- direktna 119
- indirektna 119
jedinina du 147
Jungova teorema 222
Karamata, J. 64
Karnoova teorema 226
Indeks
kateta 53
Kepler, J. 63
koeficijent
- homotetije 153
- transformacije slinosti 157
- slinosti 158
koincidencija 30
Kokseter, H. S. M. 64
kolinearne(i)
- take 7
- vektori 66
komplanarne(i)
- take 7
- vektori 67
- prave 7
kompozicija
- izometrija 30
- transformacija slinosti 158
koncentrini krugovi 85
koncikline take 94
konformna preslikavanja 185
konstrukcije
- lenjirom i estarom 109
- samo lenjirom
(u projektivnoj
geometriji) 179
- samo estarom 118
- u afinoj geometriji 118
Kopernik, N. 228
kosinusna teorema 200
Koijeva teorema 100
kraci
- ugla 15
- jednakokrakog trougla 41
- trapeza 49
267
268
Indeks
- trougao 16
- ugao 16
ortocentar 57
ortogonalnost
- pravih 37
- krugova 85
- ravni 103
- prave i ravni 100
ortologiki trouglovi 226
osa simetrije
- figure 123
- osne refleksije 120
- klizajue refleksije 138
osnova
- jednakokrakog trougla 41
- trapeza 49
osnovne konstrukcije 109
Paskalova teorema 179
Papos 189, 220
Paposova teorema 220
paralelnost
- pravih 22
- ravni 23
- prave i ravni 23
paralelogram 49
Peano, . 11
peti Euklidov postulat 4
Pitagora 4, 39, 45, 63, 173
Pitagorina teorema 167
podela dui 77, 152
podudarnost
- parova taaka 7, 17
- n-torki taaka 19
- figura 33
Indeks
- trouglova 39
Poenkare, A. 6, 63
pojmovi
- osnovni 2
- izvedeni 2
poligon 13
poligonalna linija 13
poluprava 12
poluprenik kruga 19
poluravan 14
Ponsele, . V. 59, 156, 179, 220
potencija take 171
potencijalna osa 171
potencijalno sredite 172
povr
- trougaona 15
- kruna 83
- mnogougaona 16
povrina trougla 199
pramen
- pravih 126
- krugova 172
prava 7
pravac 23
pravac vektora 66
prave
- paralelne 22
- mimoilazne 9
pravilan
- n-tougao 52
- trougao 42, 52
pravilo
- paralelograma 68
- nadovezivanja 67
- trougla 67
269
- poligona 68
pravougaonik 51
prenik kruga 83
pretpostavljene teorije 3
proporcija dui 148
prostor 7
Ptolomej 166, 191
Ptolomejeva teorema 166
ravan 7
razmera
- dui 148
- kolinearnih vektora 72, 76
refleksija
- klizajua 138
- osna 120
romb 51
rotacija 128
sa iste strane
- take 12
- prave 14
sa raznih strana
- take 12
- prave 14
seica kruga 84
Silvesterov problem 64
simetrala
- dui 39
- ugla 36
Simson, R. 95, 167
Simsonova prava 95, 227
sistem aksioma
- neprotivrean 3
270
- potpun 3
- minimalan 3
sistem merenja dui 147
slinost
- figura 158
- trouglova 159
sredite dui
- u euklidskoj geometriji 34
- u afinoj geometriji 72
srednja linija
- trougla 52
- trapeza 53
stavovi o
- podudarnosti trouglova 39
- slinosti trouglova 159
Stjuartova teorema 167
suprotni vektor 66
susedne ivice etvorougla 49
susedni uglovi etvorougla 49
alova teorema 140
al-Hjelmsleva teorema 146
tajner, J. 63, 170
tajnerova teorema 221
tajner-Lamusova lema 63
taka 7
Tales 4, 39, 85, 159
Talesova teorema
- spec. sluaj, u polju Q 73
- u vektorskom obliku,
direktna i obratna 76
- u obliku razmere dui 148
tangenta kruga 55, 84
tangentne dui 89
Indeks
teme
- ugla 15
- trougla 13
- mnogougla 13
teorema
- o srednjoj liniji trougla 52
- o paralelogramu 50
- o tri normale 101
- Leonarda da Vinija 146
- o leptiru 226
teselacija 63
tetiva kruga 83
teina du 56
teite
- trougla 56
- figure 75
Torielijeva taka 99, 189
transformacija 29
- izometrijska 29
- slinosti 157
translacija 135
transmutacija 122
trapez 49
trisekcija ugla 110
trisektrisa 225
trougao 13
- pravilan
(jednakostranian) 42, 52
- jednakokraki 41
- pravougli, otrougli,
tupougli 53
tvrenja 2
- osnovna 3
- izvedena 3
Indeks
271
272
Indeks
Literatura
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
272