Professional Documents
Culture Documents
Синдром Сагоревања На Раду
Синдром Сагоревања На Раду
851
UDC 159.944.4:616.89-008.481
A K T U E L N A
T E M A
K lj u n e r e i :
Key words:
Uvod
Sindrom sagorevanja na radu (burnout) karakteriu
emocionalna iscrpljenost, depersonalizacija i nisko lino postignue. Predstavlja prolongirani odgovor na hronine emocionalne i interpersonalne stresore koji su povezani sa radnim
mestom. Nastaje kao posledica neusaglaenih odnosa izmeu
zaposlenih ljudi s jedne strane i radne sredine, s druge.
Javlja se kod osoba koje obavljaju poslove vezane za
rad i komunikaciju sa ljudima. Ovom sindromu su posebno
podlone osobe koje tee perfekcionizmu, imaju nerealno
visoka oekivanja i procene vezane za sebe i lini rad. Konflikti vezani za profesionalnu ulogu stvaraju emocionalni
zamor, a ambivalentan odnos prema poslu, smanjena podrka saradnika i niska poslovna sposobnost stvaraju oseaj
snienog samovrednovanja i niskog linog postignua (1).
Freudenberger (2) je 1974. godine uveo naziv burnout
sindrom i ovaj anglosaksonski naziv se koristi u veini drava u svetu, pa i kod nas. Naziv potie iz naslova romana
Grejema Grina Sluaj Burnout koji je objavljen 1961. godine u kojem razoarani arhitekta naputa svoj posao i odlazi u afriku dunglu. Ovaj sindrom je poeo da se koristi sa
ciljem da oznai proces deterioracije koji nastaje u profesionalnom odnosu i radu sa klijentima, odnosno bolesnicima
u medicinskim, socijalnim i obrazovnim institucijama, posebno onima koje se bave mentalnim zdravljem ljudi.
Stanje slino opisanom fenomenu u strunoj literaturi
je i ranije bilo poznato pod nazivom reakcija na iscrpljenost. U psihijatriji je ovaj poremeaj prema Klasifikaciji
mentalnih poremeaja i poremeaja ponaanja (ICD-10)
852
stranim armijama pokazuje da ni vojna sredina nije poteena ove pojave (1621).
Pojava sindroma sagorevanja u vojnoj sredini je najpre
uoena kod pilota i letakog osoblja. Istraivanje izvreno u
Wilford Hall U.S. Air Force Medical Center Mental Health
Clinic pokazalo je da 60% zaposlenih ima stres na radnom
mestu, a da kod 52% uzroka stresa na radnom mestu ine
emocionalni problemi (20). Istraivanje u F. E. Warren Air
Force Base, SAD pokazalo je da su vojna lica u odnosu na
civilna ee imala stres na radnom mestu, pri tom vie od
etvrtine u znaajnom stepenu, dok je 15% izjavilo da su
uzroci stresa znaajni emocionalni problem (22, 23).
Najtee uslove ivota i rada u vojnoj sredini predstavljaju svakako situacije dugotrajnog izlaganja stresu, posebno kod boraca izloenih ratnom stresu. Nepripremljenost za
borbu, doivljeni strah u prvim okrajima, izloenost neprijateljskoj vatri koja traje due od tri dana, doivljene snane
traume, boravak u jedinici slabog kolektivnog morala, uz
individualnu osetljivost na stres, stvaraju uslove za nastanak
sindroma sagorevanja (24).
Istraivanje stresa kod lanova italijanske mirovne misije u Bosni pokazala su da su u veem riziku za nastanak
stresa bili lanovi misije koji su poticali iz siromanijih porodica, sa vie od tri lana porodice, a koji su bili nezaposleni pre angaovanja u mirovnoj misiji (21).
Uzroci nastanka sindroma sagorevanja na radu
Uzroci nastanka sindroma sagorevanja na radu u psihijatrijskim ustanovama su: stres kao primarni faktor; specifinost situacije u kojoj ljudi rade, najee situacije u kojima je meusobni odnos sa bolesnikom teak, komplikovan
i posebno emotivno zahtevan (duina vremena provedena sa
bolesnikom, njihov teak i problematian meusobni odnos,
susretanje sa nepromenjenim stanjem bolesnika, tekoe u
radu sa bolesnikom koji je anksiozan, snienog raspoloenja, koji lako plane, kao i njegove patnje); rezultat prepreke
i tekoe vezane za samu organizaciju posla, sam posao ili
institucionalne ustanove.
Sindrom sagorevanja na radu javlja se kod osoba koje
su kontinuirano, kroz dui vremenski period bile izloene
vanrednim psihosocijalnim stresorima na radnom mestu.
Nastaje onda kada osobe posveene svom poslu shvate da
njihovo rtvovanje nije bilo dovoljno da bi se postigli eljeni ciljevi.
Uoeno je da prisustvo stresnih ivotnih dogaaja, koji
su prethodili pojavi sindroma sagorevanja, utiu na njegovu
pojavu ili ga pojaavaju. Stresni ivotni dogaaji naruavaju
psihike funkcije oveka dovodei ga u stanje pojaane
vulnerabilnosti i umanjene snage (25).
Konflikt dvostrukih uloga, izloenost dugotrajnom
stresu i frustracije uzrokovane naporima svakodnevnog ivota, uz neefikasne strategije zaposlenih u radu sa klijentima i bolesnicima dovode do pojave sindroma sagorevanja
na radu.
Emocionalna iscrpljenost je vezana za prevelike i preteke radne obaveze koje zaposleni postavljaju pred sebe, uz
11
11
853
854
11
rebno je razvijati vetine komunikacije sa drugima koje doprinose prevenciji javljanja sindroma sagorevanja na radu;
u teim sluajevima koji dugo traju preporuuje se
psihoterapijski tretman (1, 18).
Pojedinici, svesni znaaja koji u pojavi sindroma sagorevanja na radu ima njihov posao, a u nemogunosti da
spree njegovu pojavu, jedini izlaz za sebe nalaze u promeni radnog okruenja, te naputaju posao (31).
Naim istraivanjem adaptacije vojnika na vojnu sredinu na zavretku vojnog roka utvreno je da se pojedini
vojnici koji imaju smetnje adaptacije oseaju psihiki iscrpljeni, umorni od sluenja vojnog roka jer su pred otpust iz
vojske zabrinuti za svoju egzistenciju, uz oseaj gubitka linih vrednosti, besperspektivnosti budueg ivota, egzistencijske ugroenosti, to sve moe da dovede i do pojave sindroma sagorevanja (32, 33). Meutim, istraivanja sindroma sagorevanja na radu do sada nisu vrena u naoj vojnoj
sredini to, s obzirom na specifinosti Vojske Srbije i Crne
Gore, posebno zbog posledica ratova koji su se vodili na teritorije bive Jugoslavije, smatramo potrebnim.
Smatramo da je potrebno izvriti istraivanje ovog
sindroma kod letakog osoblja, zatim kod vojnika i oficira
angaovanih u zoni borbenih dejstava, kao i kod medicinskog osoblja, posebno kod zaposlenih u odeljenjima intenzivne nege i odeljenjima psihijatrije da bi se utvrdio rizik od
pojave sindroma sagorevanja na radu u vojnoj sredini kod
pojedinih radnih mesta i dunosti, a radi njegove prevencije.
LITERATURA
1.
2.
3.
4.
Kahn J, Langlieb A, editors. Mental health and productivity in the workplace: a handbook for oranizations
and clinicians. San Francisco: Jossey-Bass; 2003.
5.
6.
al-Ma'aitah R, Cameron S, Horsburgh ME, ArmstrongStassen M. Predictors of job satisfaction, turnover, and
burnout in female and male Jordanian nurses. Can J
Nurs Res 1999; 31(3): 1530.
Beasley BW, Kern DE, Kolodner K. Job turnover and
its correlates among residency program directors in internal medicine: a three-year cohort study. Acad Med
2001; 76(11): 112735.
9.
10. Salyers MP, Bond GR. An exploratory analysis of racial factors in staff burnout among assertive community treatment workers. Community Ment Health J
2001; 37(5): 393404.
11. Varhama LM, Bjorkqvist K. Conflicts, workplace bullying and burnout problems among municipal employees. Psychol Rep 2004; 94(3 Pt 2): 111624.
12. Fujiwara K, Tsukishima E, Tsutsumi A, Kawakami N,
Kishi R. Interpersonal conflict, social support, and
burnout among home care workers in Japan. J Occup
Health 2003; 45(5): 31320.
13. Elloy DF, Terpening W, Kohls J. A causal model of
burnout among self-managed work team members. J
Psychol 2001; 135(3): 32134.
7.
8.
11
855
26. Cunradi CB, Greiner BA, Ragland DR, Fisher J. Alcohol, stress-related factors, and short-term absenteeism
among urban transit operators. J Urban Health 2005;
82(1): 4357.
18. Pflanz S. Psychiatric illness and the workplace: perspectives for occupational medicine in the military. Mil
Med 1999; 164(6): 4016.
19. Fry ST, Harvey RM, Hurley AC, Foley BJ. Development of a model of moral distress in military nursing.
Nurs Ethics 2002; 9(4): 37387.
27. Soderstrom M, Ekstedt M, Akerstedt T, Nilsson J, Axelsson J. Leep and sleepiness in young individuals with
high burnout scores. Sleep 2004; 27(7): 136977.
Correspondence to: Gordana Dedi, Vojnomedicinska akademija, Odeljenje za mentalno zdravlje i vojnu psihologiju,
Crnotravska 17, 11 040 Beograd, Srbija i Crna Gora. Tel: +381 11 1767 402, mob. tel. 064 129 20 36. E-mail: sdedic@ptt.yu