04 - Celicni Plocasti Elementi I Limeni Nosaci 15 - 16

Zavod za konstrukcije
Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/metkon2_a
Kolegij: Metalne konstrukcije 2 (diplomski studij)
Separat 4: elini ploasti elementi i limeni nosai
ELINI PLOASTI ELEMENTI I LIMENI

NOSAI
SADRAJ
1.
1.1.
1.2.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
1.8.
1.9.
1.10.
1.11.
1.12.
1.13.
1.14.
2.
TEMELJNI POJMOVI VEZANI UZ PONAANJE ELINIH PLOA .................... 3

Pojam izboavanja ploe .............................................................................................................................. 3
Analogija tlanog tapa i ploe optereene na tlak .................................................................................... 3
Linearna teorija izboavanja ....................................................................................................................... 4
Nelinearna teorija izboavanja .................................................................................................................. 11
Geometrijski parametri i rubni uvjeti kod ploa ..................................................................................... 14
Djelovanja na plou .................................................................................................................................... 15
Izboavanje obzirom na parametre ploe ................................................................................................. 19
Analogija rotiljnog djelovanja kod izboavanja ploe ........................................................................... 25
Efektivna irina ploe ................................................................................................................................. 26
Utjecaj imperfekcija na ponaanje ploa u pogledu nosivosti ................................................................ 27
Elastino ponaanje ploe uslijed djelovanja okomito na njenu ravninu ............................................. 28
Ploe i ukruenja......................................................................................................................................... 31
Ponaanje ploa sa ukruenjima ............................................................................................................... 33
Zakljune napomene .................................................................................................................................. 35
LIMENI NOSAI ............................................................................................................... 36
2.1.
Tipovi limenih nosaa ................................................................................................................................. 36
2.2.
Dimenzije poprenog presjeka................................................................................................................... 41
2.3.
Naini instabiliteta ...................................................................................................................................... 42
2.4.
Dimenzioniranje .......................................................................................................................................... 45
2.4.1. Otpornost na izboavanje uslijed posmika .......................................................................................... 46
2.4.2. Interakcija poprene sile, momenta savijanja i uzdune sile ............................................................. 50
3.
PRIMJER PRORAUNA: STABILNOST HRPTA PUNOSTJENOG NOSAA ...... 52
1. TEMELJNI POJMOVI VEZANI UZ PONAANJE ELINIH PLOA

Nepoznavanje ponaanja elinih ploa najee proizlazi iz nedovoljnog razumijevanja
temeljnih pojmova vezanih uz problematiku ploa. Iz tog razloga objasnit e se niz temeljnih
pojmova koje treba poznavati prije uputanja u projektiranje elinih ploa. U praktinim
zadacima najee se primjenjuju limeni nosai, ije pojedine dijelove moemo smatrati
ploastim elementima, tako da za te dijelove vrijede ovdje obraeni pojmovi.
1.1. Pojam izboavanja ploe
Izboavanje ploe je pojava njenog ugibanja izvan ravnine uslijed naprezanja u njenoj ravnini.
Do tog ugibanja dolazi kad se dostigne odreena razina kritinog napona izboavanja cr
(slika.1).
Slika.1. Izboavanje ploe
1.2. Analogija tlanog tapa i ploe optereene na tlak

Doputene nosivosti kod ploa optereenih na tlak u njihovoj ravnini, openito su iznad nosivosti
tlanog tapa. Zato se moe govoriti o razliitom ponaanju, u pogledu nosivosti, tapa i ploe:
Tlani tap opasnost izvijanja je kod cr , i to je gornja granica nosivosti tapa
(odgovara Eulerovoj kritinoj sili Ncr )
Ploa napregnuta na tlak mogua je nosivost iznad kritinog napona izvijanja
cr
Rjeenje problema izboavanja ploe slino je rjeavanju problema izvijanja tlanog tapa.
Analogija problema tapa i ploe vidi se na slici 2.
Slika 2. Ponaanje tlanog tapa i ploe optereene na tlak
1.3. Linearna teorija izboavanja

Kod linearne teorije izboavanja pretpostavlja se da je ovisnost napona i deformacija linearna.
Normalni naponi rastu proporcionalno s optereenjem sve do toke ravanja ravnotee. Nakon te
toke pretpostavlja se da normalni naponi ne mogu vie rasti (slika 3).
Slika 3. Linearna teorija izboavanja

Kod linearne teorije izboavanja uvode se sljedee pretpostavke:
Idealno ravna ploa
Idealan centriki unos naprezanja u ravninu ploe
Materijal je homogen i izotropan
Deformacije su male
Izraz za jednadbu ravnotee (indiferentne) glasi:
d 4
d 4
d 4 Nx d 2
dx 4
dx 2dy 2 dy 4
D dx 2
(1)
deformacija ploe okomita na njenu ravninu
Nx normalna sila za jedinicu duine ( Nx x t )
t3 E
D krutost ploe za irinu b 1 D

2
12
1
t debljina ploe
- Poissonov koeficijent
Uvoenjem postavka za oblik deformirane povrine ploe dobiva se:
amn sin
m=1 n=1
m x
n y
sin
a
b
(2)
m broj valova u smjeru x

n broj valova u smjeru y
Da se odredi kritina elastina sila izboavanja Ncr potrebno je izraz (2) uvrstiti u jednadbu (1).
Uzimajui u obzir uvjete oslanjanja ploe dobiva se:
2
m2 n 2 2 a2 D
Nx 2 2
b
m2
a
(3)
Vrijednost Ncr odgovara minimumu izraza (3) tj. Nx Ncr za n 1.
Uvrtavajui izraz za krutost ploe D i omjer njezinih stranica
a
u izraz (3), moe se
b
odrediti kritina elastina sila izboavanja:
2 E t t
m
Ncr
(4)
m 12 1 2 b
2
Ncr m
2 E
t

(5)
2
t
m 12 1
b
2
cr,p
Koeficijent izboavanja moe se prikazati izrazom:

m
k
m
(6)
Ukoliko ploa ima samo jednu izboinu vrijedi m 1 i izraz (6) dobiva oblik:
1
(7)
Uzimajui u obzir gornje izraze moe se kritini elastini napon izboavanja napisati u obliku
koji se esto koristi:
cr,p k E (8)
2 E
t
- openito
12 1 2 b
2
t
E 190000
b
N/mm2 - za elik
E - Eulerov kritini napon izvijanja u elastinom podruju za traku ploe debljine t , irine 1 i
duine b .
Za pojedine napone izboavanja vrijedi:
x,cr k x

y,cr k y E
k
cr
(9)
Za napon E koji se odnosi na traku ploe vrijedi analogija sa tlanim tapom, ali treba uzeti u
obzir da tu traku stabilizira vlana traka kako se i vidi na slici 1.
Iz izraza (8) i (9) vidi se da je cr direktno proporcionalan sa koeficijentom k.
Koeficijen izboavanja k ovisi od:
Broja izboina
Uvjetima oslanjanja ploe
O nainu naprezanja ploe
a)
Utjecaj broja izboina na koeficijent k
Slika 4 Broj izboina i koeficijent k
b) Utjecaj uvjeta oslanjanja ploe na koeficijent k
Slika 5 Rubni uvjeti ploe i koeficijent k

c)
Utjecaj naina naprezanja na koeficijet k
Slika 6
Na slici 6a vidi se vrijednost koeficijenta k obzirom na plou koja je napregnuta na savijanje,

posmik i tlak. Interakcija savijanja i tlaka prikazana je na slici 6b.
Za proraunate pojedine napone izboavanja x,cr , i postojee napone x i moe se
izraunati idealni uporedni napon izboavanja na sloeno naprezanje normalnim i posminim
naponima:
vcr
2
1
x2 3 2
(10)
3 x
1 x

4 x,cr
4
x,cr
cr
1 1
x,cr k x E
cr k E
Na tabilici 1 prikazane su vrijednosti koeficijenta k u ovisnosti naina naprezanja i uvjeta
oslanjanja ploe.
Tablica 1
U praktinim zadacima esti je sluak kada dolazi do izboavanja ploe samo uslijed posmika:
cr k E
(11)
U ovisnosti rubnih uvjeta ploe kao i odnosa strana
a
na slici 7 prikazani su koeficijenti
b
izboavanja.
Slika 7 Koeficijenti izboavanja k za posmino naprezanje

Za plou koja je obostrano zglobno oslonjena i koja je jednoliko optereena posminim
naprezanjima vrijedi:
k 5,34
4,00
2
za 1 (12)
k 4,00
5,34
2
za 1 (13)
Na slici 8. vide se polja izboavanja ploe koja je zglobno oslonjena po rubovima u ovisnosti
odnosa strana , a napregnuta je samo posminim naponima.
Slika 8. Polja izboavanja zglobno oslonjene ploe
10
Oblik izboene ploe uslijed napona iji su rubovi ukljeteni vidi se na slika 9
Slika 9. Polje izboavanja ukljetene ploe
1.4. Nelinearna teorija izboavanja

Kod ove je teorije potrebno razlikovati da li Hookov zakon vrijedi neogranieno ili ne, te da li je
ploa idealna ili se radi o realnoj ploi. Prekoraenjem toke ravanja ravnotee dolazi do
preraspodjele normalnih napona (postoji rezerva u odnosu na linearnu teoriju). Objanjenje se
vidi na slici 10.
Slika 10. Nelinearna teorija izboavanja (tri mogunosti)

Preraspodjela normalnih napona dogaa se u postkritinom podruju. Za praktian proraun
korisno je postkritino podruje nosivosti uzeti u obzir uvoenjem zamjenjujue irine
(djelotvorne irine).
Nelinearna teorija izboavanja i geometrijska nelinearnost pretpostavke su za proraun krajnjeg
graninog stanja ploe (Traglast). Doputa se preraspodjela normalnih napona uslijed
11
izboavanja sredinje ravnine ploe sve dok u jednom poprenom presjeku ploe nije dostignuta
granica poputanja na povrini ploe ili u njenoj sredinjoj ravnini. Onda se odgovarajua
pripadajua optereenja proglaavaju krajnje graninim optereenjem. Daljnje plastificiranje
pojedinih zona ploe se ne dozvoljava, tako da se priblini postupak onda moe prikazati sa dva
razliita kriterija:
Kriterij 1
Krajnje granino optereenje ploe dostignuto je onda kada se u najnapregnutijem

vlaknu ploe na povrini dostigne granica poputanja fy
Kriterij 2
Krajnje granino optereenje ploe dostignuto kada najvei normalni naponi u

sredinjoj ravnini ploe dosegnu granicu poputanja fy (membransko stanje
napona).
Na slici 11. vidi se da prema kriteriju 1 da e uslijed preraspodjele normalnih napona, kod vitkih
ploa (velikih odnosa b/t) biti prije dostignuto njeno krajnje granino optereenje.
Slika 11.
Meutim krajnje granino stanje ploe moe se odretiti potpunim nelinearnim proraunom
pomou FEM (Finite Element Methods). U tom se sluaju trebaju uzeti u obzir podruja ploe
koja su potpuno ili djelomino plastificirana. Pretpostavke prorauna su takove da se osim teorije
konanih pomaka, takoer uzima u obzir i irenje plastinih zona po poprenom presjeku ploe
ili na njenoj povrini. Na temelju tih razmatranja za dostizanje krajnjeg graninog stanja ploe se
mogu sada postaviti daljnja dva kriterija koji uzimaju u obzir rezerve nosivosti poprenog
presjeka i rezerve sustava.
12
Kriterij 3
Krajnje granino optereenje je najvee optereenje uzimajui u obzir

rezerve poprenog presjeka i rezerve sustava.
Kriterij 4
Krajnje granino optereenje je najvee optereenje uzimajui u obzir

poetak teenja u rubnim vlakancima ploe i rezerve sustava.
Objanjenje definicija:
Rezerva nosivosti poprenog presjeka
Pod tim se pojmom razumijeva razlika izmeu stanja potpune plastifikacije poprenog presjeka i
onoga stanja kada je poelo teenje rubnog vlakanca.
Rezerva nosivosti sustava
To je poveanje nosivosti obzirom na poetak teenja rubnog vlakanca ploe (kriterij 1), u
odnosu na krajnje granino optereenje proraunato prema kriteriju 4.
Razliita krajnja granina optereenja pravokutne ploe ( 1) koja su dobivena na temelju
kriterija 1 do 4 prikazana su na slici 12.
Slika 12. Ovisnost optereenja i deformacija za razliite kriterije odreivanja krajnjeg graninog
stanja ploe
13
Pripadna krajnja granina optereenja ploe i odgovarajue rezerve nosivosti za plou vitkosti
b / t 100 prikazana su na tablici II.
Oznake:
npl fy t
ncr cr t
1.5. Geometrijski parametri i rubni uvjeti kod ploa

Vani geometrijski parametri kod ploa prikazani su na slici 13.
Slika 13. Geometrijski parametri ploe
Pojedini rubni uvjeti kod ploa vide se na slici 14.
14
Slika 14. Rubni uvjeti kod ploa

1.6. Djelovanja na plou
I Djelovanja u ravnini ploe
Slika 15. Djelovanja u ravnini ploe
15
Vano: Ukoliko se ploa izboila, vrlo je vano razlikovati da li su:

kruti rubovi (jednoliki pomaci ruba)
meki rubovi (jednoliki naponi na rubu)
Slika 16. Stanje jednolikih pomaka i jednolikih napona na rubovima ploe
16
II Djelovanja izvan ravnine ploe
Slika 17. Djelovanje izvan ravnine ploe
17
III Odreivanje djelovanja na plou

U nekim sluajevima odreivanja djelovanja na plou vrlo je jednostavno (slika 18).
Slika 18. Djelovanje na plou

Ponekad se djelovanje na plou ne moe odrediti jednostavnom teorijom. Tako na primjer
kod sanduastog nosaa posmina deformabilnost gornjeg pojasa izaziva deformacije tog
pojasa. Tamo gdje je to sprijeeno, na primjer radi promjene smjera posmika u srednjoj
dijafragmi, kao rezultat promjene posminih deformacija dolazi do nelinearne raspodjele
normalnih napona. Ova se pojava naziva shear lag (slika 19).
18
Slika 19. Nelinearna raspodjela normalnih napona kao posljedica "shear lag" utjecaja
1.7. Izboavanje obzirom na parametre ploe
I Odnos a
U sluaju dugakih ploa najvei poetni utjecaj koji spreava izboavanje je poprena krutost
ploe na savijanje izmeu neoptereenih rubova. Kako se odnos
a
poveava, mijenja se i nain
b
izboavanja, odnosno mijenja se broj poluvalova (izboina) u produnom smjeru (slika 20).
19
Slika 20. Promjena naina izboavanja u ovisnosti odnosa stranica ploe
a
b
Sa slike 20 vidljivo je da se za proraun duge ploe moe usvojiti model pravokutne slobodno
oslonjene ploe. Na slici 21. prikazan je koeficijent izboavanja ploe u ovisnosti odnosa
stranica
a
b
20
Slika 21. Koeficijent izboavanja ploe k u ovisnosti odnosa
a
b
II Rubni uvjeti
Rubni uvjeti ploe utjeu na oblik izboene ploe k i kritini elastini napon cr , kako se vidi na
slici 22.
21
Slika 22. Rubni uvjeti ploe obzirom na savijanje u ovisnosti koeficijenta izboavanja k
Tako na primjer ukoliko se ukloni jedan leaj iz sluaja 1 dobiva se sluaj 4, a cr smanji se za
odnos 4 / 0, 425 tako da faktor smanjenja iznosi 9,4. Isto tako ukoliko se ukljeti jedan leaj u
sluaju 1 i na taj se nain dobije sluaj 2, povea se cr faktorom poveanja koji iznosi 1,35.
22
III Interakcija raznih naina izboavanja

Tamo gdje na plou djeluje vie komponenata naprezanja, oblik izboavanja dobiva se
interakcijom vie razliitih oblika izboavanja. Kod toga bitnu ulogu, na primjer ploe
napregnute u oba smjera, ima dominantno (vee) naprezanje (slika 23).
Slika 23. Naini izboavanja kod dominantnih naprezanja u ravnini ploe

Izboavanje ploe uslijed posminog naprezanja predstavlja interakciju dijagonalnog
destabilizirajueg tlaka i dijagonalnog stabilizirajueg vlaka (slika 24).
23
Slika 24. Izboavanje ploe uslijed posminog naprezanja

Ukoliko su naini izboavanja uslijed razliitih djelovanja slini, kritini naponi izboavanja
uslijed kombiniranih djelovanja nii su u odnosu na zbroj pojedinih efekata djelovanja.
Na slici 25. vidi se interakcija izboavanja cr1 i cr2 , te djelovanja cr i cr .
Slika 25. Interakcija izboavanja cr1 i cr2 , te cr i cr
24
1.8. Analogija rotiljnog djelovanja kod izboavanja ploe

Vrlo je korisno razmatranje u pogledu objanjenja izboavanja ploe je promatranje ploe koja
se moe prikazati na zamjenskom rotiljnom sustavu (slika 26).
Slika 26. Analogija rotiljnog sustava i ploe

Trakasti elementi rotiljnog sustava koji se izvijaju posjeduju veu otpornost na izvijanje,
ukoliko su blie rubu. Moe se rei da ti trakasti elementi "nose vie" u odnosu na one koji su
udaljeni od rubova. Drugim rijeima trakasti elementi ploe u sredini nose kritinu silu izvijanja,
a oni blie rubovima nose jo vie, pa se onda govori o "iznad kritinom" podruju nosivosti.
25
1.9. Efektivna irina ploe

Vrlo je vano razlikovati dva pojma koja se u literaturi nazivaju:
Efektivna irina - lokalno izboavanje (eng. effective widths, njem. wirksame Breite)
Efektivna irina - shear lag (eng. effective widths, njem. mittragende Breite)
I Efektivna irina - lokalno izboavanje

Uz taj je pojam vezana pojava lokalne nestabilnosti tlanih dijelova poprenog presjeka i odnosi
se samo na tlano napregnute dijelove presjeka (slika 27.).
Slika 27. Efektivna irina ploe (vai samo u tlanoj zoni)
II Efektivna irina - shear lag

Ova se zamjenjujua irina ploe uzima u obzir jer su naponi nejednoliko rasporeeni popreno
po presjeku, radi posminih deformacija hrptova presjeka. Ova se pojava moe odnositi na tlane
i vlane dijelove poprenog presjeka, te se naziva shear lag (engl.). Prikaz te pojave vidi se na
slika 28.
26
Slika 28. Efektivna irina ploe (vai za tlane i vlane dijelove ploe)
1.10. Utjecaj imperfekcija na ponaanje ploa u pogledu nosivosti
Ploasti elementi sadre geometrijske i strukturalne netonosti (imperfekcije). Na slici 29 vidi se
utjecaj netonosti ploe na nosivost vitkih i srednje vitkih ploa.
Slika 29
27
Na slici 30. prikazan je odnos vitkosti i nosivosti za ploe optereene na tlak.
Slika 30. Odnos vitkosti nosivosti ploa u tlaku

1.11. Elastino ponaanje ploe uslijed djelovanja okomito na njenu
ravninu
Elastino ponaanje ploe uslijed djelovanja okomito na njenu ravninu ovisi od uvjeta oslanjanja
(slika 31).
28
Slika 31. Elastino ponaanje ploe u ovisnosti uvjeta oslanjanja
29
Na slici 32 vide se "linije teenja" na ploi, te se moe utvrditi da to je vie tih linija to je
nosivost ploe vea.
Slika 32. Linije teenja ploe za razliite uvjete oslanjanja
30
1.12. Ploe i ukruenja
Ploe mogu biti konstrukcijski oblikovane tako da su izvedene sa ukruenjima ili bez njih (slika
33).
Slika 33. Konstrukcijsko oblikovanje ploa

31
Ukruenja se postavljaju da se povea nosivost ploe obzirom na problem izboavanja. Bitno je

da se ukruenja postavljaju na ona mjesta gdje su najdjelotvornija. Razmjetaj ukruenja
obzirom na plohu izboavanja ploe prikazan je na slika 34.
Slika 34. Razmjetaj ukruenja

Imajui u vidu djelotvorno razmjetanje ukruenja ploe naelno se mogu dati sljedee
preporuke:
Kod tlanih napona
poduna ukruenja
Kod posminih napona
poduna i/ili poprena ukruenja
Kod napona pri savijanju
poduno ukruenje u visini b/4 od tlanog ruba (Slika
35)
Slika 35. Razmjetaj podunog ukruenja kod naprezanja ploe uslijed savijanja
Kod problema dimenzioniranja ploe, radi jednostavnijeg i praktinijeg postupka prorauna,
poeljno je razlikovati "polje izboavanja" koje moe biti:
32
ukupno polje
djelomino polje
pojedinano polje
Podjela polja izboavanja vide se na slici 36.
Slika 36. Podjela polja izboavanja

1.13. Ponaanje ploa sa ukruenjima
Mnogi aspekti ponaanja ploa sa ukruenjima mogu biti objanjeni proirenjem temeljnih
principa ploa bez ukruenja. Medutim kod toga mora se uvaiti sljedee:
"ujednaiti" se utjecaj ukruenja po poprenom presjeku ploe moe samo ako se
promatra ponaanje globalnog (ukupnog) modela
ukruenja su obino postavljena ekscentrino u odnosu na srednju ravninu ploe.
Ponaanje na savijanje ekvivalentnog T presjeka uzrokuje lokalna naprezanja
lokalni efekti u ploi i pojedina ukruenja trebaju se odvojeno razmatrati
tlano optereena ortotropna ploa moe se ponaati u pogledu izboavanja na razliite
naine ve u ovisnosti njenih geometrijskih i statikih veliina (slika 37):
a) izboavanje ploe (slika 37a)
b) izboavanje panela izmedu poprenih ukruenja (slika 37b)
c) ukupno izboavanje sustava ili izboavanje ortotropne ploe (slika 37e).
33
Slika 37. Izboavanje ortotropne ploe
34
1.14. Zakljune napomene

Saetak dosadanjih razmatranja o ponaanju ploastih elemenata:
ploe u elinim konstrukcijama pruaju otpornost djelovanjima u njihovoj ravnini kao i
djelovanjima izvan njihove ravnine
ploe optereene u ravnini na tlak i/ili posmik podlone su problemu stabilnosti koje se
zove izboavanje
elastini naponi izboavanja idealne ploe ovise od:
b
vitkosti ploe
t
a
odnosa stranica
b
rubnih uvjeta (uvjeta oslanjanja)
interakcije djelovanja
za proraun ploe pri izboavanju u praktinim je zadacima korisno se vezati na pojam
postkritinog izboavanja
ponaanje realne ploe ovisi od geometrijskih i strukturalnih (zaostali naponi) netonosti
ponaanje ploe izvan njene ravnine u pogledu krajnjeg graninog stanja graninog stanja
uporabe ovisi od rubnih uvjeta (oslanjanja)
ploe koje su izvedene sa ukruenjima, kao na primjer ortotropne ploe, mogu pokazati
znakove lokalne ili globalne nestabilnosti.
35
2. LIMENI NOSAI
Limeni su nosai sastavljeni od ploastih elemenata kako se vidi na slici 2-1.
Slika 2-1 Limeni nosa

Najea primjena limenih nosaa je kod:
velikih raspona konstrukcija zgrada
mostova
nosaa dizalica
2.1. Tipovi limenih nosaa

Obino se limeni nosai dijele na pojedine tipove obzirom na vrste ukruenja (slika 2-2).
36
Slika 2-2 Tipovi limenih nosaa
37
Obzirom na oblikovanje poprenog presjeka postoji vie mogunosti izvedbe limenih nosaa.
Neke mogunosti prikazane su na slici 2-3.
Slika 2-3 Popreni presjeci limenih nosaa
38
Kod projektiranja limenih nosaa potrebno je voditi rauna o pokrivanju" M i V dijagrama.

Momenti se pokrivaju pomou pojaseva, a poprene sile pomou hrpta (slika 2-4).
Slika 2-4
39
Ova se ideja moe alternativno provesti i na taj nain da se na mjestima najveih naprezanja
koriste elici kvalitete Fe 510 ili vie. Dakle moe se koncipirati "hibridni" limeni nosa u
kojemu su dijagrami reznih sila pokriveni sa elicima razliite vrstoe. Trei nain, obino se
primjenjuje kod mostova, koncipiranja limenog nosaa mogue je ostvariti promjenjivim
visinama nosaa (slika 2-5).
Slika 2-5 Limeni nosa promjenjive visine
esto je potrebno u limenim nosaima predvidjeti otvore za prolaz instalacija. Takove je otvore
potrebno na odgovarajui nain ukrutiti (slika 2-6).
40
Slika 2-6 Otvori u hrptu limenog nosaa za prolaz instalacija

2.2. Dimenzije poprenog presjeka
Oznake dimenzija poprenog vide se na slici 2-7.
Slika 2-7 Oznake poprenog presjeka
41
U principu za dimenzije poprenog presjeka ne postoje ogranienja pod uvjetom da se dokae

sigurnost nosaa. Orijentacijske vrijednosti mogu se uzeti kako slijedi:
Visina h:
L0
L
h 0 openito
12
8
h
L0
za mostove
20
L0 -razmak nultoaka momentnog dijagrama
irina pojasnice b:
h
h
b
5
3
Debljina pojasnice t f :
c
14 (klasa 3)
tf
Debljina hrpta t w :
200
d
500 (poduno ukrueni hrptovi)
tw
d
250 (hrptovi bez ukruenja)
tw
2.3. Naini instabiliteta

Naini instabiliteta i poglavlja u EC3 gdje se navode odgovarajui dokazi prikazani su na slici 28.
42
Slika 2-8 Naini instabiliteta

Nain izboavanja vitkog hrpta koji je neukruen onoga koji je ukruen prikazan je na slici 2-9.
43
Slika 2-9 Izboavanje hrpta neukruenog i ukruenog

Radi pojave iznad kritinog izboavanja hrpta ploe, za razliku od tlanog tapa, mogue je
poveanje nosivosti ploe u odnosu na poetno kritino izboavanje. U hrptovima limenih
nosaa mogua je pojava djelovanja vlanih polja ("tension field action"). Analogija s
reetkastim nosaem vidi se na slici 2-10.
44
Slika 2-10 Iznad kritino izboavanje hrpta ploe prikazano pomou analogije sa reetkastim
nosaem
2.4. Dimenzioniranje
Radi sloenosti problema dimenzioniranja svih tipova limenih nosaa, promatrat e se samo oni
tipovi kod kojih se usvajaju sljedee pretpostavke:
hrbat je izveden s poprenim ukruenjima
poprena ukruenja posjeduju dovoljnu krutost
djelovanje nije prisutno izmeu poprenih ukruenja
hrptovi su punostijeni bez otvora za instalacije
45
2.4.1. Otpornost na izboavanje uslijed posmika

Otpornost na izboavanje uslijed posmika openito ovisi od odnosa visine nosaa d i debljine
hrpta tw razmaka poprenih ukruenja a. Tipian popreno ukrueni limeni nosa prikazan je na
slici 2-11.
Slika 2-11 Limeni nosa sa poprenim ukruenjima

Otpornost poprenog presjeka uslijed posmika za sve etiri klase poprenih presjeka, pokua se
izraunati kao plastina posmina otpornost djelotvorne povrine Av pri posmiku (hrpta),
oznaava se sa:
Vpl,Rd
Ukoliko se prekorai granina vitkost hrpta
hw
, nastupaju problemi instabiliteta tako da vie ne
tw
moe biti dostignuta vrijednost Vpl,Rd . Redukcija nosivosti hrpta uslijed izboavanja od posmika
slijedi na isti nain kao i redukcija kod klase 4 uslijed normalnog naprezanja. Tako da se
primjenjuje postkritina linija izboavanja. Dakle slijedi:
redukcija
46
Vpl,Rd
Vba,Rd
Interakcijski izrazi za otpornost poprenog presjeka ostaju nepromijenjeni, samo umjesto Vpl,Rd
kao granina vrijednost uzima seVba,Rd .
Dokaz za izboavanje hrpta visine hw uslijed posmika potreban je ukoliko je:
hw 72
tw
- za neukruene hrptove
hw 31
k
tw
- za ukruene hrptove,
gdje je
1, 2 za klase elike do S460
1,0 za klase elika vie od S460.

Neukrueni hrptovi ipak trebaju ukruenja na leajevima limenog nosaa.
Prema Eurocode 3 raunska otpornost na posmik za ukruene i neukruene hrptove treba se uzeti
kao:
Vb , Rd Vbw,Rd Vbf, Rd
f yw hw t
3 M1
gdje je doprinos hrpta dan s:

Vbw,Rd w
f yw hw t w
3 M1
a doprinos pojasnica s Vbf,Rd

hw
- visina hrpta
tw
- debljina hrpta
M1
- parcijalni faktor za otpornost
Za hrbat limenog nosaa moe se napisati izraz za svedenu vitkost:
w 0,76
cr
f yw
cr
hw
37,4 t k
- idealni kritini posmini napon kod kojeg dolazi do izboavanja izraunat prema
teoriji elastinosti cr k E
47
- Eulerov kritini napon izvijanja u elastinom podruju ploe ija je debljina tw = 1 i

visina hw
hw
- visina hrpta
tw
- debljina hrpta
fy
- granica poputanja
235
- parametar za kakvou elika
fy
- faktor izboavanja uslijed posmika izraunat linearnom (elastinom) teorijom

izboavanja
Na temelju izraunate svedene vitkosti hrpta w mogu se dobiti vrijednosti w kako slijedi:
a)
Debeli hrptovi
w 0,83 /
Ukruen kraj
Neukruen kraj
w 0,83 / w
w 0,83 / w
w 1,37 / 0,7 w
w 0,83 / w
b) Srednje vitki hrptovi

0,83 / w 1,08
c)
Vitki hrptovi
w 1,08
Faktor izboavanja k odreuje se:

za hrptove sa poprenim ukruenjima samo na leajevima: k 5,34
za hrptove sa poprenim ukruenjima na leajevima i sredinjim ukruenjima ako je
zadovoljeno
a
1
hw
k 4 5,34hw / a ksl
2
za hrptove sa poprenim ukruenjima na leajevima i sredinjim ukruenjima ako je

zadovoljeno
a
1:
hw
k 5,34 4,0hw / a ksl

2
gdje je:
48
ksl
h
9 w
a
2
4
I sl
3
t hw
ali ne manje od 2,1 3 I sl

t
hw
a je razmak izmeu poprenih ukruenja

Isl je moment povrina drugog stupnja uzdunog ukruenja oko osi z-z. Za hrptove ukruene s
dva ili vie uzduna ukruenja, nije potrebno da su jednoliko rasporeeni Isl je suma krutosti
svakog individualnog ukruenja.
Prethodni izrazi za k vrijede ukoliko je
a
a
3 . Ukoliko je
3 k se rauna prema
hw
hw
izrazu:
6,3 0,18
k 4,1
I sl
t hw
3
2,23
I sl
t hw
3
Na slici 2-12 prikazana je ovisnost w i w koja se moe nazvati krivulja izboavanja hrpta
uslijed djelovanja posmika.
Slika 2-12 Ovisnost w i w

Krivulja 1 dana je za nosae s ukruenim krajem.
49
Krivulja 2 dana je za nosae s neukruenim krajem.

Brojem 3 oznaeno je podruje faktora
U sluaju da otpornost pojasnice nije potpuno iskoritena kod prihvaanja momenta savijanja
(MEd < Mf,Rd) doprinos pojasnica treba se izraunati prema sljedeem izrazu:
Vbf , Rd
b f t 2f f yf M Ed
1
c M 1 M f , Rd
bf i tf se uzimaju za pojasnicu koja osigurava najmanju uzdunu otpornost,

bf se ne smije uzeti vei od 15tf sa svake strane hrpta.
M f , Rd
M f ,k
M0
je otpornost na savijnje efektivnog poprenog presjeka pojasnice
1,6b f t 2f f yf
c a 0,25
thw2 f yw
Ukoliko je prisutna uzduna sila NEd vrijednost Mf,Rd se treba reducirati mnoenjem sljedeim
faktorom:
N Ed
1 A A f
f1
f2
yf
M0
gdje su Af1 i Af2 povrine gornje i donje pojasnice.

Provjera se vri pomou izraza:
V Ed
1,0
Vb , Rd
gdje je VEd raunska poprena sila koja ukljuuje i posmik od momenta.

2.4.2. Interakcija poprene sile, momenta savijanja i uzdune sile
Ukoliko izraz 3 ne prelazi vrijednost 0,5, raunska otpornost na savijanje i uzdunu silu se ne
treba reducirati uslijed djelovanja poprene sile. Ako je 3 vei od 0,5 uinci savijanja i
posmika na hrptu I ili sanduastih nosaa trebaju zadovoljiti sljedee:
50
M f , Rd
2
2 3 1 1,0
1 1
M pl, Rd
za 1
M f , Rd
M pl, Rd
(7.1)
gdje su Mf,Rd raunska plastina otpornost na savijanje presjeka koji se sastoji od efektivne
povrine pojasnica, a Mpl,Rd je raunska plastina otpornost poprenog presjeka koji se sastoji od
efektivne povrine pojasnica i potpuno efektivnog hrpta bez obzira na klasu.
M Ed
M pl, Rd
V Ed
Vbw, Rd
Ovaj dokaz je potrebno provesti na svim presjecima osim onih koji su smjeteni unutar
udaljenosti hw/2 od leaja s vertikalnim ukruenjem.
Raunska plastina otpornost na savijanje Mf,Rd moe se uzeti kao produkt granice poputanja,
efektivne povrine pojasnice kao najmanja vrijednost Affy/M0 i udaljenosti izmeu teita
pojasnica.
Ukoliko je prisutna uzduna sila NEd, Mpl,Rd i Mf,Rd trebaju se reducirati prema lancima 6.2.9 i
5.4(2) EN 1993-1-1. Kada je uzduna sila toliko velika da je cijeli hrbat u tlaku treba se
primijeniti sljedee:
Pojasnica u sanduastom nosau treba se provjeriti prema izrazu (7.1) uzimajui da je Mf,Rd = 0 i
Ed uzet kao prosjeni posmini napon u pojasnici koji ne smije biti manji od polovice
maksimalnog posminog napona u pojasnici. Takoer je potrebno umjesto 1 uzeti 1 . Dodatno,
potpanele treba kontrolirati na prosjeno posmino naprezanje u potpanelu i w odreen za
posmino izvijanje potpanela u skladu s tokom 5.3, EN1993-1-5, pretpostavljajui da su
uzduna ukruenja kruta.
51
3. PRIMJER PRORAUNA: STABILNOST HRPTA PUNOSTJENOG

NOSAA
Potrebno je dimenzionirati zavareni nosa sustava proste grede izloen djelovanju kontinuiranog
optereenje i koncentriranih sila. Nosa je bono pridran na krajevima i na mjestima djelovanja
koncentriranih sila.
Zadano:
vlastita teina i korisno optereenje
qd 60 kN/m
Pd 540 kN
Materijal: S235
f y 235 N/mm 2
Statiki sustav:
Skica nosaca:
P
P
q
l/3
l/3
l=16m
l/3
Konstrukcija nosaa:
= 25x450
1
hrbat 10x1980
2 = 12x200
2666
2666
2 = 12x200
5336
16000
52
2666
2666
Presjek 1-1
25
10
25
1980
2030
450
Uinci djelovanja:
l=16m
2666
1020
2666
860
5336
2666
2666
700
700
860
2507
2507
4587
4800
Geometrijske karakteristike nosaa:
h 2030 mm
b 450 mm
A 423 cm2
I y 2,908 106 cm4
t w 10 mm
Wy 28652 cm3
tf 25 mm
I z 37985 cm4
53
4587
1020
hw 1980 mm
I w 382 10 6 cm 6
Wz 1688 cm3
I t 535 cm 4
Wpl,y 32357 cm3
Otpornost poprenog presjeka

''Shear lag''
Pojasnica:
b0
Le
50
b0 c
b 450
225 mm
2
2
Le 16000 mm
L0
320
50
225 320
Zanemaruje se utjecaj ''shear lag-a''.
Klasifikacija presjeka
Pojasnica:
- u tlaku:
c 450 / 2
9
tf
25
max
c
9 za klasu 1
tf
9 9 Klasa 1
Hrbat:
- savijanje:
c 1980
198
tw
10
54
max
c
72 za klasu 1
tw
198 72 Nije klasa 1

max
c
83 za klasu 2
tw
198 83 Nije klasa 2

max
c
124 za klasu 3
tw
198 124 Hrbat je klase 4

Popreni presjek je svrstan u klasu 4.
Odreivanje efektivnog presjeka i raunanje efektivnih geometrijskih karakteristika:
Pojasnica:
Klasa 1 Nije potrebna redukcija pojasnice
Hrbat
1
hw h 2 tf 2030 2 25 1980 mm
t w 10 mm
Za 1 k 23,9
55
1980
10
p
1,426 0,673
28,4 1 23,9
p 0,055 3
p 2
1,0
1,426 0,055 3 1
0,647
1,426 2
Hrbat je potrebno reducirati koeficijentom redukcije 0,647 (reducira se samo tlani dio hrpta!):
25
256
384
y
1980
2030
350
25
10
450
b 1980 , 1
be bc
b 0,647 1980
640 ,0 mm 64,0 cm
1
1 1
be1 0,4 be 0,4 64,0 25,6 cm

be2 0,6 be 0,6 64,0 38,4 cm
198
Aeff Abruto be1 be 2 423

25,6 38,4 388 ,0 cm2
2
Pomak teita iznosi:

e yN 5,04 cm
56
I eff, y 2785440,28 cm4
Weff, y
2785440 ,28
26144 ,55 cm 3
106 ,54
Otpornost presjeka na savijanje
M c,Rd M el,Rd
Weff, y f y
M0
26144 ,55 23,5

1,0
M c, Rd 614396 kNcm 6144 kNm
Uvjet nosivosti:
M Ed
1,0
M c,Rd
4800
0,78 1,0 Uvjet je zadovoljen.
6144
Otpornost presjeka na posmik:
hw 1980 mm, t w 10 mm
hw 1980
198
tw
10
Dokaz stabilnosti ukruenog hrpta uslijed posmika potreban je ukoliko je:

hw 31
k
tw
Prvo polje:
a 2666 mm
hw 1980 mm
a
2666
4
1,347 1 k 5,34
2
hw 1980
a

hw
57
k 5,34
1,3472
7,545
hw 1980
31
198
7,545 70 ,96 - dokaz stabilnosti je potreban.
t
10
1,2
kao:
f yw hw t
3 M1

Vbw,Rd w
f yw hw t w
3 M1
Relativna vitkost hrpta je:
hw
37 ,4 t k
198
1,927 1,08
37 ,4 1 1 7,545
1,37
1,37
0,7 w 0,7 1,927 0,522
Vbw,Rd w
f yw hw t w
3 M1
0,522
23,5 198 1
1402 kN
1 3 1,0
Doprinos pojasnice se rauna prema izrazu:
Vbf , Rd
b f t 2f f yf M Ed
1
c M 1 M f , Rd
1,6 b f t 2f f yf
c a 0,25
t w hw2 f yw
M f , Rd
2,666 0,25 1,6 0,45 0,025 0,697 m

2
0,01 1,98
M f ,k
M0
58
f yf 1
f yf 2
M f , Rd min h f A f 1
, h f Af 2
M0
M 0
M f , Rd
2,35 10 5
1,98 0,025 0,45 0,025
5300 kNm
1,0
Vbf , Rd
b f t 2f f y M Ed
1
c M 1 M f , Rd
Vb, Rd 1402 73,6
0,45 0,0252 2,35 105
0,697 1
f yw hw t
3 M1
1,2 2,35 10 5 1,98 0,01

3 1,0
Vb , Rd 1475 ,6 kN 3223 ,69 kN
Uvjet nosivosti:
VEd
1,0
Vb,Rd
1020
1475 ,6
Srednje polje:
a 5336 mm
hw 1980 mm
59
2507 2
73,6 kN
1
5300
a 5336
4
2,694 1 k 5,34
2
hw 1980
a

hw
4
k 5,34
5,89
2,6942
hw 1980
31
198
5,89 62,69 - dokaz stabilnosti je potreban.
t
10
1,2
kao:
f yw hw t
3 M1

Vbw,Rd w
f yw hw t w
3 M1
Relativna vitkost hrpta je:
hw
198
2,181 1,08
37 ,4 t k 37 ,4 1 1 5,89
1,37
1,37
0,7 w 0,7 2,181 0,476
Vbw,Rd w
f yw hw tw
M1 3
0,476
23,5 198 1
1278 ,7 kN
1,0 3
Doprinos pojasnice se rauna prema izrazu:
Vbf , Rd
b f t 2f f yf M Ed
1
c M 1 M f , Rd
1,6 b f t 2f f yf
c a 0,25
tw hw2 f yw
M f , Rd
5,336 0,25 1,6 0,45 0,025 1,395 m

2
0,01 1,98
M f ,k
M0
60
f yf 1
f yf 2
M f , Rd min h f A f 1
, h f Af 2
M0
M0
M f , Rd 1,98 0,025 0,45 0,025
Vbf , Rd
2,35 10 5
5300 kNm
1,0
2
2
b f t 2f f y M Ed 0,45 0,0252 2,35 105 4800
1
8,52 kN
5300
c M 1 M f , Rd
1,395 1
f yw hw t
3 M1
1,2 2,35 10 5 1,98 0,01

1278 ,7 8,52
3 1,0
Vb , Rd
Vb , Rd 1287 ,22 kN 3223 ,69 kN
Uvjet nosivosti:
VEd
1,0
Vb,Rd
700
1287 ,22
Interakcija savijanja i posmika:

Prvo polje:
VEd 1020 kN
Vbw,Rd 1402 kN
Ukoliko je 3
VEd
0,5 utjecaj poprene sile se uzima u obzir.
Vbw,Rd
VEd
1020
0,73 0,5
Vbw,Rd 1402
Dakle utjecaj poprene sile je potrebno uzeti u obzir sljedeim izrazom:
61
1 1
M pl, Rd
M f , Rd
2
23 1 1,0
M pl, Rd
Wpl, y f y
M0
za 1
M f , Rd
M pl, Rd
32357 23,5 2
10 7604 kNm
1,0
M f , Rd 5300
M Ed
2507
0,33
0,69
M pl , Rd 7604
M pl , Rd 7604
1 0,69
Stoga slijedi:
1 1
M f , Rd
2
23 1 0,69 1 0,69 2 0,73 12 0,75 1,0 Uvjet je zadovoljen.
M pl , Rd
Drugo polje:
VEd 860 kN
Vbw,Rd 1402 kN
Ukoliko je 3
VEd
Vbw,Rd
VEd
860
0,61 0,5
Vbw,Rd 1402
Dakle utjecaj poprene sile je potrebno uzeti u obzir sljedeim izrazom:
1 1
M pl, Rd
M f , Rd
2
23 1 1,0
M pl, Rd
Wpl, y f y
M0
za 1
M f , Rd
M pl, Rd
32357 23,5
10 2 7604 kNm
1,0
M f , Rd 5300
M Ed
4587
0,60
0,69
M pl, Rd 7604
M pl, Rd 7604
62
1 0,69
Stoga slijedi:
1 1
M f , Rd
2
23 1 0,69 1 0,69 2 0,61 12 0,71 1,0 Uvjet je zadovoljen.
M pl, Rd
Srednje polje:
VEd 160 kN
Vbw,Rd 1278 ,7 kN
Ukoliko je 3
VEd
Vbw,Rd
VEd
160
0,13 0,5
Vbw,Rd 1278 ,2
Dakle utjecaj poprene sile nije potrebno uzeti u obzir.

Poprena ukruenja:
Sila koju popreno ukruenje treba preuzeti iznosi:
N st VEd
1 hw tw f yw
, ali N s 0
w2
3 M1
Sudjelujua povrina hrpta

15 t w 15 1 1 15 cm
a 2666
1,35 2 1,41
hw 1980
hw tw
198 3 1,03
I st 1,5
1,5
164 cm4
2
2
a
266 ,6
3
63
200
Poprecno
ukrucenje
Hrbat
15 t w
12
200
15 t w
Povrina ukruenja:
Ast 2 1,2 20 2 15,0 1,2 1,0 79,2 cm2
Moment povrine drugog stupnja ukruenja:
1,2 20 3
13
2
I st
1,2 20 10,5 2 2 15 1,2 6894 ,6 cm4 164 cm4
12
12
Relativna vitkost hrpta:
hw
198
1,927
37 ,4 t k 37 ,4 1 1 7,545
Poprena sila na koju se proraunava ukruenje uzima se na udaljenosti 0,5hw od kraja panela:
VEd 1020 60 0,99 960 ,6 kN

N st VEd
1 hw tw f yw
1
198 1,0 23,5
960 ,6
960 ,6 723 ,4 237 ,2 kN

2
2
w
1,927
3 M1
3 1,0
Na ovu uzdunu silu potrebno je provjeriti stabilnost poprenog ukruenja:
I st
6894 ,6
9,33 cm
Ast
79,2
Duina izvijanja ukruenja se uzima kao:
li 0,75 hw 0,75 198 149 cm
64
A fy
N cr
li 1 149 1
0,170
i 1 9,33 93,9
Primjenjuje se krivulja izvijanja c za koju je faktor imperfekcije 0,49 .
0,5 1 0,2 0,5 1 0,490,170 0,2 0,170 2 0,507
1
2
N b,Rd
Ast f y
M1
1
0,507 0,507 2 0,170 2
1,0
1,02 1,0 Nema redukcije otpornosti!
79,2 23,5
1861 ,2 kN
1,0
Uvjet nosivosti:
N st
1,0
N b,Rd
237 ,2
1861 ,2
65

04 - Celicni Plocasti Elementi I Limeni Nosaci 15 - 16

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

04 - Celicni Plocasti Elementi I Limeni Nosaci 15 - 16

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zavod za konstrukcije

Katedra za metalne konstrukcije

ELINI PLOASTI ELEMENTI I LIMENI

TEMELJNI POJMOVI VEZANI UZ PONAANJE ELINIH PLOA .................... 3

LIMENI NOSAI ............................................................................................................... 36

PRIMJER PRORAUNA: STABILNOST HRPTA PUNOSTJENOG NOSAA ...... 52

1. TEMELJNI POJMOVI VEZANI UZ PONAANJE ELINIH PLOA

Slika.1. Izboavanje ploe

1.2. Analogija tlanog tapa i ploe optereene na tlak

Slika 2. Ponaanje tlanog tapa i ploe optereene na tlak

1.3. Linearna teorija izboavanja

Slika 3. Linearna teorija izboavanja

deformacija ploe okomita na njenu ravninu

Nx normalna sila za jedinicu duine ( Nx x t )

D krutost ploe za irinu b 1 D

m broj valova u smjeru x

Vrijednost Ncr odgovara minimumu izraza (3) tj. Nx Ncr za n 1.

Uvrtavajui izraz za krutost ploe D i omjer njezinih stranica

odrediti kritina elastina sila izboavanja:

Koeficijent izboavanja moe se prikazati izrazom:

Utjecaj broja izboina na koeficijent k

Slika 4 Broj izboina i koeficijent k

b) Utjecaj uvjeta oslanjanja ploe na koeficijent k

Slika 5 Rubni uvjeti ploe i koeficijent k

Utjecaj naina naprezanja na koeficijet k

Na slici 6a vidi se vrijednost koeficijenta k obzirom na plou koja je napregnuta na savijanje,

U ovisnosti rubnih uvjeta ploe kao i odnosa strana

Slika 7 Koeficijenti izboavanja k za posmino naprezanje

Slika 8. Polja izboavanja zglobno oslonjene ploe

Slika 9. Polje izboavanja ukljetene ploe

1.4. Nelinearna teorija izboavanja

Slika 10. Nelinearna teorija izboavanja (tri mogunosti)

Krajnje granino optereenje ploe dostignuto je onda kada se u najnapregnutijem

Krajnje granino optereenje ploe dostignuto kada najvei normalni naponi u

Krajnje granino optereenje je najvee optereenje uzimajui u obzir

Krajnje granino optereenje je najvee optereenje uzimajui u obzir

1.5. Geometrijski parametri i rubni uvjeti kod ploa

Slika 13. Geometrijski parametri ploe

Pojedini rubni uvjeti kod ploa vide se na slici 14.

Slika 14. Rubni uvjeti kod ploa

I Djelovanja u ravnini ploe

Slika 15. Djelovanja u ravnini ploe

Vano: Ukoliko se ploa izboila, vrlo je vano razlikovati da li su:

Slika 16. Stanje jednolikih pomaka i jednolikih napona na rubovima ploe

II Djelovanja izvan ravnine ploe

Slika 17. Djelovanje izvan ravnine ploe

III Odreivanje djelovanja na plou

Slika 18. Djelovanje na plou

Slika 20. Promjena naina izboavanja u ovisnosti odnosa stranica ploe

Slika 21. Koeficijent izboavanja ploe k u ovisnosti odnosa

III Interakcija raznih naina izboavanja

Slika 23. Naini izboavanja kod dominantnih naprezanja u ravnini ploe

Slika 24. Izboavanje ploe uslijed posminog naprezanja

Slika 25. Interakcija izboavanja cr1 i cr2 , te cr i cr

1.8. Analogija rotiljnog djelovanja kod izboavanja ploe

Slika 26. Analogija rotiljnog sustava i ploe

1.9. Efektivna irina ploe

I Efektivna irina - lokalno izboavanje

Slika 27. Efektivna irina ploe (vai samo u tlanoj zoni)

II Efektivna irina - shear lag

Na slici 30. prikazan je odnos vitkosti i nosivosti za ploe optereene na tlak.

Slika 30. Odnos vitkosti nosivosti ploa u tlaku

Slika 31. Elastino ponaanje ploe u ovisnosti uvjeta oslanjanja