UPRAVNO

PRAVO
(kolokvij)

1.)FUNKCIONALNI (materijalni) i ORGANIZACIONI

(formalni) POJAM UPRAVE!
-Prema funkcionalnom (materijalnom) shvatanju uprave nju
trebamo razumijeti kao odreenu djelatnost ili aktivnost
dravnih organa koja se ispoljava kroz vrenje odreenih
upravnih zadataka.Uprava u materijalnom smislu je dio sistema
vlasti koji polazi od sadraja upravne djelatnosti,bilo da se ona
odnosi na dravnu bilo na vandravnu upravu.Taj sadraj se
ispoljava u formi akata koje ti organi donose.Znaci po ovom
shvatanju ne uzimaju se u obzir dravni organi koji obavljaju
upravnu funkciju ni njihova forma po kojoj su organizovani i kroz
koju oni djeluju.
-Organizacijsko (formalno) shvatanje uprave podrazumijeva
organizacijski karakter koji ostvaruju dravni organi u sistemu
podjele vlasti.Uprava se odreuje u zavisnosti od upravnih
funkcija koje vre dravni organi kao i od forme kroz koju oni
djeluju.
2.)UPRAVA KAO VLAST I UPRAVA KAO JAVNA SLUBA! (ne
znam)
U svom razvoju dravna uprava kao vlast ,prerasta u upravu
kao servis graana, odnosno kao regulator drutvenih procesa
i odnosa,odnosno kao regulator zadovoljavanja mnogobrojnih
savremenih legitimnih potreba graana.
Savremena javna uprava se razvila i iskazuje se i kao dravna
vlast i kao servis graana u zadovoljenju velikog broja
legitimnih interesa i potreba.Graani doivljavaju javnu upravu
kao neophodno potrebnu za regulisanje sloenih drutvenih
procesa i odnosa u dravi.
3.)POZITIVNO-PRAVNI OKVIR UPRAVE U BiH!
-Zakon o upravi BiH
1

-Zakon o organizaciji organa uprave FBiH

-Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i
Hercegovine
-Zakon o Federalnim ministarstvima i drugim tijelima Federalne
uprave
-Zakon o naelima lokalne samouprave u FBiH

4.)OPE(generalne) I POJEDINANE(individualne) NORME

UPRAVE!
-Ope norme su takve norme koje sadre neko traenje prema
svima i odnose se na neodreen broj sluajeva i neodreen broj
lica koja se nalaze u istoj situaciji ili mogu doi u istu situaciju
predvienu pravnom normom (npr.norma: Svi graani su duni
plaati porez i sl.).
-Pojedinane norme se odnose samo na odreen sluaj i
odreeno ili odredivo lice (Duan je N.N. platiti porez u
iznosu..).
5.)PREDMET UPRAVNOG PRAVA!
Predmet upravnog prava su one pravne norme odnosno oni
pravni propisi koji reguliu organizaciju javne uprave i njenu
djelatnost kao i djelatnost drugih javnih institucija u vezi sa
upravno-pravnim odnosima koji se uspostavljaju izmeu
dravnih organa i institucija koje raspolau javnim ovlatenjima
s jedne strane ,i graana ,fizikih i pravnih lica,drugih organa i
zajednica,kao subjekata tih odnosa ,s druge strane.
Norme koje ulaze u sadraj upravnog prava su:
1.)
Organizacija i nadlenost javne uprave obuhvata
prvu grupa normi koja je vezana za propise kojima se
ureuje organizacija javne uprave.Ona obuhvata postupak
osnivanja,ustrojavanja i ukidanja organa uprave.Takoer
obuhvata pitanja koja su vezana za djelokrug ,nadlenost i
2

odgovornost javne uprave (norme koje ustanovljavaju

prava ,obaveze i funkcije organa uprave i slubenih
lica,podjelu nadlenosti izmeu pojedinih organizacionih
jedinica,ovlatenje organa da izdaju upravne akte).
2.)
Druga grupa normi odreuje formu i nain
djelatnosti javne uprave u razliitim oblastima
drutvenog ivota i rada. Ovim pravilima reguliu se
meusobni odnosi izmeu dravnih i drugih organa javne
uprave, kao i odnosi ovih organa prema samostalnim
ustanovama, privrednim i drutvenim organizacijama,kao i
prema graanima. To su znai norme koje ustanovljavaju
kako prava graana i pravnih lica na zatitu njihovih prava
i pravnih interesa tako i njihove obaveze koje proizilaze iz
rada dravnih organa i institucija u vrenju upravne
djelatnosti.
3.)
U treu grupu spadaju norme koje reguliu
meusobne odnose izmeu predstavnikih organa i
njihovih izvrnih oragana ,s jedne strane, i organa dravne
uprave ,s druge strane, kao i odnose izmeu pravosua i
organa dravne uprave , odnose izmeu tuilatva i organa
dravne uprave i odnose izmeu organa uprave i
samostalnih ustanova i organizacija.
6.)KAKVI SU TO GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI
UPRAVE?
Djelatnost uprave je esto vezana za tzv.graanska stanja u
kojima do izraaja dolaze matini poslovi koji su vezani za
line statuse graana u pogledu roenja ,vjenanja ,smrti
,dravljanstva ,promjene imena,ustanovljavanja
starateljstva,zatim brojna pitanja imovinsko pravnih odnosa i
sl.
7.)NORMATIVNA DJELATNOST UPRAVE!
Normativna djelatnost uprave u sistemu drutvene regulacije
podrazumijeva da uprava donosi odreene pravne propise.To
su podzakonski akti ope primjene kojima ili ustanovljava
pravno pravilo tako to donosi pravni propis ili se taj propis
3

izvrava.Ako donosi propis ,uprava tada regulie neku

apstraktnu drutvenu situaciju ,a ukoliko primjenjuje
propis,to znai da on ve postoji,tada javna uprava
uspostavlja upravno-pravni odnos za neki
odreeni,pojedinani odnosno konkretni sluaj.
8.)KAKVO JE TO NEPOSREDNO UPRAVNO DJELOVANJE?
Neposredno upravno djelovanje znai regulaciju kojom se
ostvaruje primjena pravne norme na konkretan sluaj.Ono
nastaje nezavisno od volje adresata na kojeg se odnosi.Za
njegov nastanak nije vano postojanje spora izmeu njegovih
stranaka kao adresata sa suprotnim interesima,niti se
zahtijeva posebno iniciranje postupka,odnosno formalno
podnoenje zahtjeva kao to je to sliaj u sudskom
djelovanju.
9.)POSREDNO UPRAVNO DJELOVANJE!
Posredno upravno djelovanje predstavlja takav vid drutvene
regulacije koja se vri u interesu svih graana.Na taj nain,
akt uprave nije usmjeren na neki pojedinani sluaj,nego je
njim obuhvaen najvei broj ljudi. Posredno upravno
djelovanje moe biti ostavreno aktivnou samo dravnih
organa,kada se radi odravnoj upravi, ali isto tako i
aktivnou drugih organa koji postoje radi zadovoljenja opeg
ili javnog interesa ,kada se radi o upravnoj djelatnosti koja
postoji u okviru rada javnih slubi.
10.)REGULATIVNA DJELATNOST UPRAVE!
Organizacija kojom se ostavruje regulativna djelatnost
dravnih organa pretpostavlja postojanje takvog sistema
preko kojeg se neki dijelovi cjeline usklauju i usmjeravaju
radi postizanja cilja kojem slue.Da bi organizacija kao sistem
drutvene regulacije bila djelotvorna ona,uz kadrove,
zahtijeva angaovanje odreenih materijanih i drugih
sredstava ,s tim, to njena djelotvornost zavisi od faktora koji
se na nju odnose. Ona ,prije svega, zavisi od faktora koji se
odnose na normu a ti faktori su uvijek vezani za adresata
4

kojem je norma upuena.U prvom redu radi se o uticaju

onoga to je u normi sadrano ,jer je sadraj norme jako bitan
za adresata. Ako je sadraj kompatibilan interesima adresata
onda e adresat prihvatiti normu.Zato je jako bitno upoznati
adresata sa normom i da on sagleda svoje interese koji iz nje
proizilaze.Naravno,teko je oekivati da e ses vi adresati na
koje se norma odnosi prihvatiti njen sadraj ,ali je vano da
veina njih ima kompatibilne interese sa normom kako bi se
ostvarila njena regulativna funkcija.
11.)NADZORNO-KONTROLNA DJELATNOST UPRAVE!
Ova vrsta djelatnosti uprave dolazi do izraaja u zavrnoj fazi
postupanja uprave.Preko nadzorno-kontrolne djelatnosti
uspostavlja se institucionalna pravna kontrola radaorgana
javnog poretka tako to kontrolu nad radom organa uprave
vre upravi kontrolni organi.Radi se o formalno pravnom
karakteru upravne kontrole koji se uspostavlja
konstituisanjem posebnih organa za tu namjenu. Za razliku
od njega ,kontrola upravne djelatnosti u materijalnom smislu
predstavlja takav vid kontrole u kojoj subjekt vrenja kontrole
prilikom njenog vrenja i sam obavlja upravnu djelatnost. To
je ureena autoritativna djelatnost kojom se uspostavlja
pravni odnos izmeu organa koji vri kontrolu i kontrolisanog
organa radi osiguranja zakonitog vrenja upravne djelatnosti i
provjeravanja pravilnosti (zakonitosti i cjelishodnosti)
upravnih akata. Radi se o naknadnoj provjeri pravilnosti
ponaanja organa javne uprave, dravnih organa i
organizacija koje raspolau javnim ovlatenjima. Upravna
kontrola moe biti unutranjeg i vanjskog karaktera . Ako se
radi o unutranjoj kontroli uprave , onda se ima u vidu
kvalitet upravnog rada slubenog lica koji je vrio neku
upravnu djelatnost. S obzirom na inicijativu prema kojoj
dolazi do vrenja nadzorno-kontrolne ,ona moe biti po
slubenoj djelatnosti ili povodom albe. Kada se radi o
vanjskoj kontroli uprave tada se ona u pravilu ostvaruje od
organa koji imaju naglaeniji politiki nego pravni
karakter.Vanjska kontrola uprave podrazumijeva kontrolu
5

uprave od strane parlamenta ,vlade,sudsku kontrolu

uprave,kontrolu i nadzor uprave od strane obdusmana i dr.
12.)REPRESIVNA DJELATNOST UPRAVE!
Organi uprave staraju se o izvrenju zakona i drugih propisa
i vrenjem odreenih nadzornih ovlatenja do momenta, dok
se njeni subjekti ponaaju u skladu sa zadanom normom.
Onog momenta kada se ispolji ponaanje koje je suprotno
zahtijevanom,dolazi do krenja pravne norme to za sobom
povlai primjenu odreenih mjera represije. Represivna
djelatnost uprave proizilazi iz same injenice da ona izvrava
i primjenjuje zakone. Kada uprava ne uspijeva ostvariti
regulativnu funkciju koja je utvrena primjenom propisa ,tada
ona autoritativno primjenjuje sankcije i druge mjere kojima se
adresat prinuava na ponaanje u skladu sa zadanom
normom. Primjenjivanje prinude ispoljava se samo kao
autoritativno pravno djelovanje uprave koje se ostvaruje
putem imperijuma odnosno vlasti i javnih ovlatenja dravnih
organa i drugih neautoritativnih organa i organizacija. Znai
pod represivnom djelatnou uprave podrazumijeva se
uprava u uem smislu u kojoj dolazi do izraaja neposredna
primjena mjera prinude kao i vrenje materijalnih operacija
primjenom prinude.
13.)IZVORI PRAVA U MATERIJALNOM SMISLU!
Materijalni izvori prava oznaavaju drutvenu injenicu iz koje
nastaje pravo zbog ega su mnogo blii izuavanju nauke u
teoriji i sociologiji prava.
14.)IZVORI PRAVA U FORMALNOM SMISLU!
Izvori u formalnom smislu su vezani za pravne propise kojima
se stvaraju ope pravne norme.U ovom znaenju formalni
izvor prava oznaava opi pravni akt tj.sredstvo pomou
kojeg se izraava materijalni izvor prava. Iz svega proizilazi
da formalni izvor prava nije nita drugo nego konstatacija
materijalno uslovljene postojee norme koja je zavisna od
drutvenih inilaca koji zahtijevaju. Ideal je svakog razvijenog
6

pravnog poretka da njegovi pravni izvori reguliu sva pitanja

koja treba pravno regulisati ,ostavljajui pojedinanim aktima
samo konkretizovanje normi sadranih u izvorima prava.
Meutim , i pored mnotva pravnih izvora, nikad nije mogue
sve do kraja unaprijed regulisati izvorima prava. Uvijek
postoje pravne praznine koje se pokuavaju popuniti nekim
drugim normama.
15.)VRSTE IZVORA UPRAVNOG PRAVA!
Upravno pravo nema iskljuivo svoje specifine ili posebne
izvore koji bi ga razlikovale od ostalih pravnih disciplina. Ono
i dalje koristi ope izvore prava u formalnom smislu , a to su
ustvari opi pravni akti koji sadre ope pravne norme kao
pravila ponaanja ,koje su imperativna, impersonalna. To su
takva pravila koja reguiu drutvene odnose, koje vae za
budunost i koja su sankcionisana dravnim monopolom
prinude. Takoer, opa pravila imaju jo jednu veoma vanu
karakteristiku koja je za njih karakteristina a to je
heteronomija volja koja znai da za njihov nastanak nije
potrebno da se saglase subjekti ija su ponaanja njima
regulisana. Ova pravila ih obavezuju bez obzira da li su oni
uestvovali u njihovom donoenju. Upravo zbog ovih obiljeja
oni se i smatraju izvorima prava u formalnom smislu.
Najbolja sistematizacija izvora upravnog prava je prema
hijerarhiji pravnih akata , jer u tom sluaju izvore upravnog
prava ine formalni izvori kod kojih je redoslijed utvren
prema njihovoj pravnoj snazi koja je u direktnoj vezi sa
poloajem dravnih organa u strukturi dravne vlasti.
Nesumnjivo,ustav je prvi i najznaajniji pravni akt u dravi i
samim tim temeljnji izvor prava s kojim moraju biti usklaeni
svi ostali pravni akti nie pravne snage.Na osnovu takvog
redoslijeda izvora upravnog prava mogue je izvriti njihovu
podjelu prema organima koji su ovlateni za njihovo
donoenje.Ti organi su odreeni poloajem u hijerarhijskoj
strukturi vlasti u BiH kao predstavniki (organi zakonodavne
vlasti), kao izvrno-politiki i upravni organi vlasti. U skladu s
7

tom podjelom razvrstani su i opi podzakonski akti koje oni

donose na:
1.ope akte predstavnikih organa
2.ope akte izvrno politikih organa.
16.)USTAV KAO IZVOR PRAVA !
Ustav kao opi akt najvie pravne snage s kojim moraju biti u
saglasnosti svi ostali pravni akt ,predstavlja najznaajniji
izvor prava.Njegove odredbe su posredan izvor upravnog
prava ,posebno u BiH iz razloga to predstvaljaju okvir u
kojem zakonodavac ureuje sva druga pitanja.Pojam ustava
odreen je dvojako i to ;u formalnom smislu i u materijalnom
smislu.
-Ustav u formalnom smislu odreen je prema vrsti i sastavu
organa koji ga donosi,proceduri donoenja,nainu
izglasavanja itd. Uformalnom smsilu ustav sadri najvanije
pravne norme koje se odnose na organizaciju organa dravne
vlasti, odnosno organizacionu strukturu dravnog ureenja.
Pri tome je nebitna sadrina tih normi iz ratloga to one ine
ustav u materijalnom smislu.
-Ustav u materijalnom smislu odreen je sadrinom pravnih
normi.U pitanju su najire apstraktno postavljene norme
kojima se ureuje cjelokupna organizacija drave.
Ustav BiH nije posvetio posebnu panju dravnoj upravi,osim
naelno. Ona su veoma znaajna za dravnu upravu, jer
predstavljaju putokaz za rad tih organa na osnovu zakona,pa
se zakon javlja kao posrednik izmeu ustava i uprave.
Entitetski ustavi sadre odredbe o nadlenosti dravnih
organa uprave na osnovu kojih se osigurava njihova
organizacija i nain funkcionisanja.U FBiH ,ustavima kantona,
ureena je organizacija upravne vlasti u radu kantonalnih i
opinskih organa uprave.
17.)ZAKON KAO IZVOR PRAVA,TE VANOST ZAKONA
KAO IZVORA UPRAVNOG PRAVA!

Zakon je opi pravni akt nie pravne snage od ustava ,ali koji
u u odnosu na njega ima mnogo veu primjenu. Osnovna
podjela zakona je na :zakone u formalnom te zakone u
materijalnom smislu.
-U formalnom smislu definicija zakona je odreena formalnim
karakteristikama i pravnom snagom koje nisu u korelaciji sa
sadrinom koja je utvrena zakonskim normama. Bez obzira
na sadrajni smisao njegovih odredbi zakon moe sadravati
ope ili pojedinane pravne norme. U formalnom smislu
zakon se smatra najvanijim izvorom upravnog prava u
BiH, pogotovo to ustavne odredbe ne tretiraju poloaj
uprave u organizaciji vlasti,pa zakon ima apsolutni primat
prema svim ostalim pravnim izvorima.
-U materijalnom smislu pojam zakona odreuje se po sadrini
akta tj. po normama koje sadri pa razlikujemo onaj pravni
akt koji sadri ope norme, bez obzira na to kakva mu je
forma.
18.)PODZAKONSKI AKTI KAO IZVOR PRAVA!
-razrauju sam zakon,njima se ne utvruju prava
-daju bre i efikasnije pravne odgovore ,donose se bre i
mijenjaju od zakona itd.
19.)KLASIFIKACIJA PODZAKONSKIH AKATA!
1.PODZAKONSKI AKTI PREDSTAVNIKIH ORGANA-donose ih
predstavniki organi i tu spadaju:
-autentina tumaenja- utvruje se
istinitost,autentinost,izvornost i pravilan smisao nedovoljno
jasne odredbe zakona i dr.propisa odnosno opeg akta.Ono
postaje sastavni dio zakona,dr .propisa odnosno opeg akta;
-odluke- to su akti kojim se rjeavaju pitanja iz nadlenosti
PSBiH .Uglavnom radi se o pitanjima koja se odnose na
izvrenje zakona ili opeg akta nie pravne snage radi
regulisanja rada, unutranje organizacije. Najee se odluke
9

donose kod imenovanja i razrjeenja pojedinih funkcionera i

rukovodnih organa.
-deklaracije- su akti PSBiH koji sadri naelno miljenje o
vanim pitanjima koja je PSBiH razmatrala.
-rezolucije- sadre naelno miljenje o vanim pitanjima
koja nemaju pravni karakter, ali bez obzira na to i deklaracije
i rezolucije su obavezne za organe dravne uprave.
-preporuke- akt kojim se ukazuje na znaaj odreenih
pitanja koja se odnose na provoenje zakona.U pitanju je akt
kojim predstavniki akt izraava svoje miljenje o pitanjima iz
odreene oblasti.Stoga preporuka u sebi sadri odreene
politike stavove. Zbog toga to preporuka moe sadravati i
neke sankcije kojima se adresati obavezuju na njeno
potivanje ona se smatra opim aktom i izvorom upravnog
prava.
-budet to je opi akt kojim se utvruje plan prihoda i
rashoda u toku jedne budetske godine. Na prijedlog
Predsjednitva BiH PSBiH svake godine usvaja budet koji
slue za izvravanje nadlenosti zajednikih institucija BiH i
me.obaveza BiH .Ukoliko se takav budet ne usvoji
blagovremeno ,budet za prethodnu godinu bit e koriten na
privremenoj osnovi.
-zakljuci- akt koji se donosi o pitanjima koja se tiu
postupka u pojedinanoj stvari.
2.OPI AKTI IZVRNO-POLITIKIH ORGANA-donose ih izvrnopolitiki organi u BiH: a.)Predsjednitvo BiH b.)Vijee
ministara BiH c.)Vlada FBiH te Vlada RS d.)Organi dravne
uprave na svim nivoima (ministarstva,slube za
upravu,sekretarijat i sl.). Moemo ih podijeliti u 2 grupe:
-spontani (ustavni) podzakonski akti
-podzakonski akti po posebnom ovlaenju vie pravne
norme.

10

Spontani (ustavni) podzakonski akti

To su takvi opi akti za ije donoenje nije potrebno posebno
ovlaenje u viem pravnom aktu,odnosno u zakonu , nego
se oni donose na osnovu ustava kao opeg zakonskog
ovlaenja.Dijelimo ih u dvije grupe:
a.)samostalni podzakonski akti (takav opi pravni kat koji
zamjenjuje zakon kao njegov vii pravni izvor. Kao
podzakonski akt,on niti razrauje niti dopunjava zakon,nego
ga mijenja, bilo da se njim regulie materija koja nije
regulisana, bilo da se njim mijenjaju odreene zakonske
odredbe ili ak suspenduju neke ustavne odredbe. Takvi
samostalni spontani podzakonski pravni akti su UREDBE SA
ZAKONSKOM SNAGOM.
b.)nesamostalni spontani podzakonski akti to su opi akti
koji se donose radi izvravanja zakona. U njih spadaju
UREDBE IZVRNIH ORGANA (VLADE). Ove vrste uredbi
moraju biti u skaldu sa ustavom i zakonom.
Podzakonski akti po posebnom (naroitom) ovlaenju
vie pravne norme
To su takvi opi pravni akti koji ,da bi se donijeli, moraju
sadravati posebno ovlaenje u vioj pravnoj normi. Njih
mogu donositi izvrni i upravni organi uprave, bilo da ih
donose radi izvrenja zakona (izvrni organi i organi uprave),
bilo radi izvrenja propisa izvrnog organa (organi uprave).U
svakom sluaju ovi propisi se ne mogu donositi
spontano,nego samo ukoliko su na to izriito ovlaeni u
pravnom propisu vie pravne snage.Takvo ovlaenje
nazivamo izvrna klauzula. U ovo kategoriju spadaju :
PRAVILNICI, UPUTSTVA i NAREDBE.

*Predsjednitvo BiH donosi: odluke,poslovnike,pravilnik i dr. pravila o

unutranjem ustrojstvu, te druge akte iz svog ovlatenja.
*Vijee ministara BiH donosi: odluke ,zakljuke, rjeenja i uputstva.
*Vlada FBiH (Vlada RS) donosi : uredbe sa zakonskom snagom (Vlada
FBiH donosi te uredbe u skladu sa Ustavom FBiH i to u sluaju opasnosti po
zemlju kada Parlament FBiH nije u mogunosti to uiniti.Svaka uredba e
11

imati snagu zakona i ne moe derogirati prava i slobode utvrene ovim

ustavom. Svaka uredba prestat e vaiti najkasnije istekom 30-og dana od
njenog objavljivanja , s tim da e prestati vaiti odmah po ukidanju odlukom
Parlamenta FBiH u zasjedanju kada je uredba objavljena.Po isteku roka
veenja uredbe se ne moe produavati,uredba se ne moe ponovo donositi
niti djelimino mijenjati bez odluke PFBiH i njegove saglasnosti); uredbe
(najvii pravni akt poslije zakona ali kojeg donosi Vlada. Nekada su u
zakonu sadrane samo najosnovnije norme,dok je sve ostalo ugraeno u
uredbu. Mnogo bre se donose po brem postupku) , odluke, rjeenja,
zakljuke.
3.PODZAKONSKI OPI PRAVNI AKTI ORGANA UPRAVE
20.) PODZAKONSKI OPI PRAVNI AKTI ORGANA
UPRAVE!
U pitanju su opi podzakonski akti organa uprave koji imaju
pravnu snagu manju od zakona. Njih donosi uprava u skaldu
sa svojim ovlatenjem pa njena djelatnost u pogledu
donoenja ovih pravnih akata podsjea na zakonodavnu
nadlenost predstavnikih organa. Podzakonske ope pravne
akte organa uprave dijelimo u dvije grupe. U prvu grupu
ulaze akti koji se donose radi regulisanja nekog druvenog
odnosa (u pitanju je odnos koji je pravno regulisan, ali se u
vezi njega nastoji bolakati primjena ili izvrenje nekog
zakona). U drugu grupu ulaze akti radi ostvarenja cilja koji se
eli postii donoenjem podzakonskog opeg pravnog akta
(nastoji se regulisati neki drutveni odnos koji uope nije
regulisan te drugaije urediti odnos koji je ve ranije
regulisan . Tu spadaju :
1.)opi akti eksternog karaktera
-pravilnici > najvaniji akt opeg znaaja koji donose organi
uprave radi izvrenja odreenog propisa sadranog u zakonu.
-uputstva > utvruju se pravila za postupanje i poslovanje
organa uprave ili institucija koje raspolau javnim
ovlatenjima radi izvrenja propisa. Ovim aktima mogu se
izvravati samo neke pojedine odredbe opeg akta kojeg
donose predstavniki ili izvrni organi vlasti. U putstvom se
12

neposredno ne mogu uspostavljati neposredni upravnopravni odnosi izmeu dravnih organa i institucija koje
raspolau javnim ovlatenjima s jedne strane ,i subjekata tih
odnosa (graana,fizikih i pravnih lica,zajednica,organizacija
udruenja i dr.) s druge strane.
-naredbe > njom se regulie neka odreena situacija na opi
nain radi izvrenja odreenog propisa sadranog u zakonu
odnosno opem aktu predstavnikog organa ili propisu
izvrnog organa. Dakle, to je akt opeg znaaja kojeg donose
organi uprave kada nareuju ili zabranjuju postupanje u
odreenom sluaju opeg znaaja.Norma koja je sadrana u
naredbi ima ui znaaj od norme u pravilniku.
2.)opi akti internog karaktera
-struna uputstva > donose organi uprave radi davanja
strunog uputstva dravnim slubenicima i namjetenicima u
organu uprave odnosno radi pravilnog vrenja poslova
organa uprave u primjene zakona. Mogu ih izdavati vii
organi prema niim organima.
-instrukcije
21.)KAKVI SU TO AUTONOMNI AKTI KAO IZVORI
UPRAVNOG PRAVA?
Nedravne organizacije razliitog oblika i naina
organizovanja ureuju brojna pitanja potpuno slobodno i,
naravno u skaldu sa zakonom i podzakonskim aktima.
Njihova autonomija volje uz primjenu dispozitivnih normi
omoguava ovim subjektima drutva da ureuju odnose sa
drugim subjektima ili u okviru vlastite organizacije. Iz toga
razloga oni mogu donositi dvije vrste opih pravnih akata:
1.statut >donose privredni subjekti na osnovu ovlatenja koje
je sadrano u zakonu
2.pravila > donose ustanove-organizacije koje obavljaju
poslove javnih slubi (oblasti obrazovanja, kulture i sl.)
22.)CENTRALIZACIJA !
Pitanje centralizacije direktno je vezano za pitanje
decentralizacije kao njegov pandan kojim se ureuje
13

meuzavisnost u obavljanju poslova izmeu centralnih i

necentralnih organa. Granice koje pitanja centralizacije
postavljaju vezana su za vrenje funkcijeorganizacionog
sistema i svode se na diobu poslova kao i sistem veza koji se
uspostavljaju u odnosima izmeu centralnih i necentralnih
organa. Kada su ti odnosi vrsto uspostavljeni na principu
hijerarhije u kojem se odluivanje protee odozgo na dole,
tada se radi o centralizaciji. Centralizacija je najzastupljenija
u upravljanju organizacionim sistemima u svim fazama
vrenja funkcije upravljanja. Princip centralizacije uzdignut je
na nivo ustavnih odredbi, a posebno je karakteristian za
zakonodavnu vlast u sistemu podjele vlasti, u kojoj
predstavniki organi vieg nivoa donose akte vie pravne
snage u odnosu na nie organe. Takoer ,centralizacija kao
odnos viih i niik organa u donoenju odluka postoji i kod
upravnih organa ali je ograniena po kriteriju lokacije, jer
razvrstava organe ija se mjesna nadlenost protee na cijelu
dravu (centralni organi) u odnosu na organe ija se mjesna
nadlenost u postupanju svodi na odreeno ogranieno
podruje koje se ispoljava kao odnos dijela prema cjelini
(kantonalni organi,organi lokalnih zajednica).Princip
centralizacije pokazao je odreene prednosti i nedostatke.
Prednosti:
-dugorono planiranje
-olakano usklaivanje interesa
-racionalnija organizacija
-nepostojanje sukoba nadlenosti
-olakano donoenje odluka
Nedostaci:
-birokratizacija
izvrenje odluka
-osjeaj podreenosti.

23.)DECENTRALIZACIJA!
14

Kao i centralizacija tako se i decentralizacija moe smatrati

procesomkoji se svodi na diobu dravnih poslova i sistema
veza u odnosima izmeu centralnih i necentralnih organa
jedne drave. Pod decentralizacijom se podrazumijeva proces
slabljenja uticaja centralnih organa na necentralne organe
prilikom prilikom donoenja odluka. Decentralizacija znai
smanjivanje nadlenosti viih ,dakle, centralnih organa u
odnosu na nie (necentralne) organe odluivanja. Odreene
poslove koji se pojavljuju kao necentralizovani,drava
izuzetno moe vriti preko necentralizovanih organa.
Odreene poslove koji se pojavljuju kao necentralizovani ,
drava izuzetno moe vriti preko necentralizovanih organa
to se naziva sistem duplog kolsjeka za razliku od sistema
jednog kolosjeka u kojem je necentralizovani organ
djelimino centralizovan.Mogu je i trei sistem u kojem
uopte ne postoje centralizovani organi. U njemu ,osim
drave i njene ustavne nadlenosti , svi poslovi su preneseni
na decentralizovane organe.
Decentralizacija je karakteristina za savremenu
demokratsku dravu zbog toga to je upravljanje u njoj
mnogo vie priblieno potrebama ljudi ,nego to je to u
sluaju postojanja principa centralizacije organizacijskog
sistema. iri i ui oblici decentralizacije odreuju
samostalnost pojedinih organa u sistemu vlasti to je vezano
za prenoenje poslova iz nadlenostiviih na nie organe
upravljanja.Kao organizacioni princip ,ona, sama po sebi , ne
odreuje odnos izmeu viih i niih organa,nego
podrazumijeva raspodjelu nadlenosti izmeu jednih i
drugih ,pri emu centralni organi ne mogu vriti supstituciju
nadlenosti u vrenju poslova niih organa vlasti. Oni, imjesto
centralnih organa ne mogu donositi akte niti odluivati o
pravima i obavezama ,ukoliko su ti poslovi u nadlenosti niih
organa vlasti. Uloga centralnih organa u odnosu na
necentralne,iskljuivo je kontrolno- nadzorne prirode.
24.)POJAM DRAVNE I JAVNE UPRAVE

15

Pod pojmom javne uprava treba razumjeti dravnu upravu i

javnu slubu koju vre dravni organi i institucije koje
raspolau javnim ovlatenjima. Javna uprava je iri pojam
vrenja upravne djelatnosti , nego to je to samo dravna
upravna djelatnost kod koje se upravljanje vezuje iskljuivo
za djelatnost dravnih organa i organizacija.
Vidimo da se organi koji vre djelatnost dravne i javne
uprave,lake se izraavaju na negativan, nego na pozitivan
nain. U njih ,dakle, spadaju svi oni organi koji ne spadaju u
domen javnih slubi industrijskog i komercijalnog karaktera.
Pored organa vlasti koje vre svoje aktivnosti shodno
karakteru svoga postojanja,u javnu upravu spadaju i
neprofitne slube ija djelatnost,takoer ne zavisi od
ostvarenog prihoda,kao to su sudovi,kada vre upravnu
javnu slubu ,institucije i organizacije kojima je povjereno
vrenje javne slube dodjelom javnih ovlatenja. Njihova
normativna djelatnost iskazana je iz autoriteta drave koja je
njen stvaralac normi kojima se osigurava djelotvorno,efikasno
i cjelishodno obavljanje upravnih funkcija.
25.)POJAM,VRSTE I SVRHA JAVNIH SLUBI ! (nisam ba
100% sigurna za odgovor)
Javna sluba je svaka ona djelatnost kojom upravljai
reguliu, osiguravaju i kontroliu odreene poslove u
zajednici.
-KONCESIONARNE JAVNE SLUBE> kada javnu slubu vre
privatna lica ,tada se sluba oznaava kao koncesionarna iz
razloga to tzv. koncesionar dobija koncesiju od politike
zajednice u vidu ovlatenja da moe vriti punu slubu u
svoje ime a za raun opeg interesa.
-JAVNE SLUBE INDUSTRIJSKOG I KOMERCIJALNOG
KARAKTERA > su najee javne ustanove koje karakterie
njihova djelatnost koja je najee ekonomske prirode i svodi
se na proizvodnju ,prodaju, distribuciju,transport i sl. Imaju
znatno veu autonomiju od administrativnih javnih slubi.

16

26.)ULOGA DRAVE U OBAVLJANJU JAVNE SLUBE! (ne

znam)
Dravu karakteriu zajedniki elementi kao to su javna
vlast,zatim stanovnitvo te teritorija. Vlast kao najvaniji i
najpromjenljiviji element vezana je za injenicu da jedni
ljudi ,a to su oni koji imaju svojstvo organa,izdaju nareenja
onim drugim,koji se moraju pokoravati. Ovakvo odreenje
drave je odreenje u subjektivnom smislu. U njemu,dravni
organi su fizika lica koja vre dravnu slubu. Oni
predstavljaju instrument preko kojeg drava ostvaruje svoje
ciljeve raspolaui legitimnom prinudom. U objektivnom
smislu ,pod dravnim organima podrazumijeva se kolektivitet
preko kojeg drava sprovodi svoju volju radi ostavrenja svog
cilja. Bez obzira o kojoj vrsti organa je rije uspostavlja se
hijerarhijski odnos u vidu nadreenosti i podreenosti . Na taj
nain javna vlast se ispoljava kao najvanija vlast u dravi.
Ona je uvijek razliita od privatne vlasti tj. ne vri se
neposredno u korist samog subjekta koji je njen nosilac.
Djelujui prema drugim vlast vri djelatnost u korist drave
kao cjeline kao impersonalna vlast koja, da bi bila pravna
mora djelovati prema svima bez izuzetka. U pitanju je
svojstvo dravne vlasti koje nazivamo njenom suverenou
koja se materijalno i formalno izraava kao samostalnost
(unutranja suverenost) i kao nezavisnost (spoljna
suverenost). Vaan stribut dravne vlasti jeste njen monopol
prinude koji se sastoji od naroitog skupa organa koji
raspolau sredstvima materijalne prinude. On se ispoljava
kao najvii i najmoniji koncentrat prinude koji se moe
oformiti u dravi /drutvu. Karakterie ga racionalizacija koja
se moe efikasno kontrolisati u skladu sa potrebama drutva.
Regulacija odnosa u drutvu/dravi predstavlja smislenu
suverenu namjeru dravne vlasti da stvori sistem provoenja
potrebnih aktivnostikojim e uspostaviti socijalnu regulaciju
odnosa u drutvu. Drava je vezana za pravo kao sistem
pravnih pravila koje ona donosi iz ega proizilazi da je
normativni cilj drave jedan od najvanijih ciljeva za njeno
postojanje.
17

*esto se za javnu upravu kae da je to struni i izvrni

mehanizam pomou kojeg djeluje drava,odnosno aparat
kojim drava izvrava svoje ciljeve.U vezi s tim se i tvrdi da
drave bez javne uprave , ne moe biti. Uprava se definie
kao dravna djelatnost koju vre dravni organi uprave prema
ustavu i zakonima drave. I to u skladu sa naelom podjele
vlasti na;zakonodavnu,upravnu i sudsku. Ulogu i znaaj
uprave u dravi danas najjednostavnije moemo shvatiti u
odnosu na njenu brojnost ljudi u njenoj organizaciji za razliku
od broja ljudi angaovanih u zakonodavnoj i sudskoj vlasti
drave.Savremena javna uprava se razvila i iskazuje se i kao
dravna vlast i kao servis graana u zadovoljenju velikog
broja legitimnih interesa i potreba.Graani doivljavaju javnu
upravu kao neophodno potrebnu za regulisanje sloenih
drutvenih procesa i odnosa u dravi. *

27.)PRINCIPI ORGANIZACIJE ORGANA DRAVNE

UPRAVE! lan 45. Zakona o javnoj upravi BiH
Unutranja organizacija organa uprave zasniva se na naelu
racionalnog i efikasnog rada organa uprave i naelu
osiguranja ekspertnog rada organa uprave ,to ukljuuje i
koritenje ekspertne i tehnike podrke postojeih institucija.
U cilju realizacije ovih naela,unutranjom organizacijom
organa uprave osigurava se:
-racionalna organizacija rada ,efikasno obavljanje poslova i
uspjeno rukovoenje organom uprave
-grupisanje poslova u skladu s njihovom prirodom i nainom
njihovog obavljanja i koritenja usluga zajednikih slubi
osnovanih za potrebe svih ili pojedinih organa uprave
-ostvarivanje pune saradnje organa uprave s drugim
organima , a naroito s onim organima i institucijama koje su
ustanovljene za pruanje ekspertne i tehnike pomoi.
28.)KAKO I U KOJEM OBLIKU SE OSNIVAJU ORGANI
UPRAVE?- lan 46. Zakona o javnoj upravi BiH
18

(sa vjebi):
Organi uprave su : ministarstva i upravne organizacije.
Organi uprave se osnivaju zakonom od strane organa
zakonodavne vlasti a na prijedlog organa izvrne vlasti.
Ministarstvo je organ uprave koji se osniva za obavljanje
upravnih i strunih poslova iz nadlenosti drave,entiteta i
kantona i to u jednoj ili vie srodnih oblasti u kojima
ministarstvo neposredno obezbjeuje primjenu zakona.
Upravne organizacije su organi uprave koji se osnivaju za
obavljanje upravnih i strunih poslova,ija je priroda i nain
izvrenja,takav da zahtijeva posebnu organiziranost i
samostalnost u radu.Upravne organizacije dijele se
na:samostalne i na upravne organizacije u sastavu
ministarstva.Osnovna razlika izmeu njih je u odgovornosti i
finansiranju.
-Samostalne upravne organizacije finansiraju se iz dravnog
budeta i nezavisnih izvora
-Upravne organizacije u okviru ministarstva finansiraju se iz
ministarstva u ijem sastavu se nalaze.Zajedniko im je da
imaju svojstva pravnog lica. Upravne organizacije u sastavu
ministarstva osnivaju se samo onda kada postoji meusobna
povezanost poslovaiz nadlenosti ministarstva i te upravne
organizacije i kada je i pored odreenog stepena
samostalnosti neophodno osigurati nadzor i usmjeravanje
rada od strane ministarstva.
Upravne organizacije osnivaju se na nivou drave ,entiteta i
kantona a samo izuzetno na nivou opine i grada ukoliko
broje preko 50.000 stanovnika i ako postoji stvarna potreba
za obavljanjem poslova iz nadlenosti upravnih organa i
ukoliko se poslovi iz nadlenosti upravnih organa ne bi mogli
obavljati u okviru opinskih organa uprave. Dva zajednika
kriterija za osnivanje su : obim i slinost poslova. Posebni
uslovi su : oni poslovi koji se obavljaju u sklopu FBiH prenose
se na organe koji obavljaju sline poslove ,da se organi

19

uprave obrazuju prema ekonomskoj razvijenosti i broju

stanovnika opina i gradova.
29.)KRITERIJI ZA OSNIVANJE ORGANA UPRAVE I
UPRAVNE ORGANIZACIJE! lan 35. Zakona o
organizaciji organa uprave FBiH
Prilikom osnivanja organa uprave odnosno upravnih
organizacija mora se polaziti od sljedeih kriterija.
1.)zajedniki kriteriji koji vae za Federaciju ,kanton, grad i
opinu su :
-da se broj i vrsta organa uprave i upravnih organizacija
osniva iskljuivo prema obimu i vrsti strunih poslova koji su
zakonom i drugim propisima stavljeni u nadlenost organa
uprave odnosno upravnih organizacija
-da se isti i slini upravni i struni poslovi obavljaju u okviru
jednog organa uprave (odnosno upr.org.) i tako osigura da se
takvi poslovi grupiu u okviru istog organa uprave( odnosno
upr.org.).
2.)posebni kriteriji koji vae samo za kanton,opinu ili grad su
:
-da se poslovi iz nadlenosti Federacije koji su federalnim
zakonom preneseni na vrenje kantonu ,gradu ili opini stave
u nadlenost onog organa uprave koji ima iste ili sline
poslove u svojoj nadlenosti i tako izbjegne osnivanje
posebnih organa za obavljanje prenesenih poslova ako
federalnim zakonom nije drugaije odreeno
-da broj i vrsta organa uprave i upravnih organizacija bude
prilagoen broju stanovnika i ekonomskoj razvijenosti
kantona kantona,grada ili opine
-da se ,posebno u opinama sa velikim podrujem i
udaljenosti pojedinih naseljenih mjesta od sjedita opine
,odreeni upravni poslovi iz lokalne samouprave opine
organiziraju tako da se obavljaju u mjesnim zajednicama
(mjesni uredi).
30.)ZAVODI,DIREKCIJE I AGENCIJE! lan 40. Zakona o
organizaciji organa uprave FBiH
Federalni zavod- osniva se za obavljanje odreenih strunih i
20

drugih poslova koji preteno zahtijevaju primjenu strunih i

naunih metoda rada i sa njima povezanih upravnih poslova
ija priroda i nain obavljanja zahtijeva organiziranje
posebnog organa i da bude samostalan u radu.
Federalna direkcija i federalna agencija- osnivaju se za
obavljanje odreenih strunih poslova preteno privrednog
karaktera i sa njima povezanih upravnih poslova ,ija priroda
i nain obavljanja zahtijevaju organiziranje posebnog organa i
da bude samostalan u radu.
31.)POSLOVI UPRAVE lan 10. Zakona o javnoj upravi
BiH
Poslovi uprave su: (sa vjebi)
1.)izvravanje i sprovoenje zakona
2.)donoenje podzakonskih ili provedbenih propisa za
izvravanje zakona
3.)vrenje upravnog nadzora nad sprovoenjem i
izvravanjem zakona
4.)davanje preporuka i prijedloga organima zakonodavne
vlasti
5.)davanje odgovora na pitanja zakonodavne i izvrne vlasti
32.)POVJERAVANJE JAVNIH OVLATENJA! lan 22.
Zakona o javnoj upravi BiH
Institucijama sa javnim ovlatenjima moe se zakonom
povjeriti obavljanje odreenih upravnih i strunih poslova iz
nadlenosti organa uprave.U okviru povjerenje nadlenosti
institucije sa javnim ovlatenjima odluuju u pojedinanim
stvarima o odreenim pravima i obavezama graana
,ustanova i drugih pravnih lica.Institucijama sa javnim
ovlatenjima ne mogu se povjeravati poslovi inspekcijskog
nadzora osim strunih poslova koji su od znaaja za vrenje
inspekcijskog nadzora.
Ako institucija s javnim ovlatenjem ne vri povjerene
poslove u skladu sa zakonom i drugim propisom,organ
uprave koji vri upravni nadzor duan je pismeno upozoriti
ovlateni organ te institucije i predloiti mu mjere za
rjeavanje tog pitanja , a prema potrebi, obavezan je
21

preduzeti i druge mjere u okviru svojih prava i dunosti kako

bi se javna ovlatenja obavljala u skladu sa zakonom i drugim
propisima.
33.)ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA ZAKONODAVNOJ
VLASTI- lan 27. Zakona o javnoj upravi BiH te lan 98.
Zakona o organizaciji organa uprave
Organi uprave i upravne organizacije odgovorni su organu
zakonodavne vlasti za zakonito ,potpuno i profesionalno
obavljanje poslova iz svoje nadlenosti.
Organi uprave i upravne organizacije iamju ovlatenja i
obaveze da organu zakonodavne vlasti podnose ,radi
razmatranja,pojedina pitanja iz svoje nadlenosti i daju
preporuke u vezi sa izvrenjem zakona i drugih propisa.
Organi uprave i upravne organizacije obevezni su na zahtjev
organa zakonodavne vlasti podnositi izvjetaje o svom
radu ,o stanju u odnosnoj oblasti i o izvravanju zakona i
dr.propisa ,odgovarati na pitanja organa zakonodavne vlasti i
u skladu sa programom rada tog organa odnosno na njegov
zahtjev ,pripremati zakone i dr.propise kako i
analitike,informativne i dr.materijale.
34.)ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA IZVRNOJ VLASTI
lan 28. Zakona o javnoj upravi BiH te lan 90.
Zakona o organizaciji organa javne uprave
Odnos organa uprave i upravnih organizacija prema izvrnim
organima vlasti zasniva se na obavezi provoenja zahtjeva i
smjernica koje u skladu sa ustavom i zakonom utvrdi organ
izvrne vlasti za pojedine upravne oblasti kao i odgovornosti
za stanje u oblasti za koju su organi uprave i upravne
organizacije osnovani.
Izvrni organi na svim nivoima vlasti imaju pravo razmatrati
rad organa uprave i upravnih organizacija ,ispitivati stanje u
oblasti iz njihove nadlenosti i pokretati postupak za
smjenjivanje rukovodioca organa uprave i upr.org. ako
ocijene da ti organi i organizacije ne izvravaju pravilno i na
zakonom predvien nain poslove iz svoje nadlenosti i da su
22

zbog toga nastale , ili mogu nastati tetne posljedice po

prava i dunosti graana ,pravnih lica i dr.subjekata ili
posljedice za javne interese.
Organi uprave i upravne organizacije obavezni su organima
izvrne vlasti dostavljati godinje izvjetaje o svom radu.
Organi uprave i upr.org. mogu od organa izvrne vlasti traiti
upute i smjernice o odreenim pitanjima za izvravanje
zakona i dr.propisa a ti organi su obavezni odgovoriti na
traenja organa.
35.)MEUSOBNI ODNOS ORGANA UPRAVE NA ISTOM I
RAZLIITIM NIVOIMA -lan 31. Zakona o javnoj upravi
BiH te lan 82. Zakona o organizaciji javne uprave
-U ostvarivanju meusobne saradnje organi uprave na istom
nivou vlasti obavezni su jedni drugima dostavljati odreene
podatke i informacije kojima raspolau i do kojih dolaze u
obavljanju svojih poslova a koji su potrebni za obavljanje
poslova iz njihove nadlenosti ,s tim da, prema potrebi, mogu
osnovati zajednike strune komisije ili radne grupe za
izvrenje odreenog zadatka,organizovati savjetovanja i
ostvariti druge oblike meusobne saradnje od zajednikog
interesa o emu zajedniki odluuju rukovodioci
zainteresiranih organa uprave.
-Odnosi federalnih organa uprave i kantonalnih,opinskih i
gradskih organa uprave zasnivaju se na obavezama koje
svaki od tih organa ima u odnosu na izvravanje federalnih
zakona i dr,propisa kao i meunarodnih ugovora koje je
zakljuila FBiH odnosno BiH.
Federalni organi uprave u okviru svoje nadlenosti imaju
pravo traiti od odgovarajuih kantonalnih opinskih i
gradskih organa uprave podatke,spise i dokumentaciju i
obavjetenja o obavljanju poslova predvienih u tim
propisima i meunarodnim ugovorima a ti organi su obavezni
dostaviti to sve traeno u rokovima koje su odredili federalni
organi uprave.
23

Ako federalni organ uprave utvrdi da kantonalni opinski i

gradski organi uprave ne izvravaju federalne zakone i
dr.propise i me.ugovore obavezan je o tome pisano upozoriti
andleni kantonalni opinski i gradski organ uprave a
istovremeno obavijestiti i vladu kantona odnosno opinskog
naelnika odnosno gradonaelnika kako bi oni preduzeli
potrebne mjere. Ako i pored upozorenja se i dalje ne
izvravaju federalni zakoni,dr.propisi te me.ugovori potrebno
je da se obavijesti Vlada FBiH.
36.)ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA STRANKAMAlan 39. Zakona o javnoj upravi BiH
Organi uprave obavezni su zahtjeve stranaka rjeavati u
propisanim rokovima.Obavezni su razmatrati i dati odgovore
na predstavke i prijedloge koje im stranke podnose.
Organi uprave ostvaruju neposredne kontakte sa strankama i
obavezni su organizirati obavljenje poslova od znaaja za
ostvarivanje prava stranaka na nain i pod uslovima kojima
se strankama omoguuje da to jednostavnije ,bre i
efikasnije ostvaruju prava i izvravaju obaveze kod tih
organa.
Organi uprave u rjeavanju upravnih stvari ne smiju od
stranaka zahtijevati da pribavljaju uvjerenja i druge javne
isprave o injenicama o kojima organi uprave ili institucije sa
javnim ovlatenjima vode slubene evidencije.
37.)ODNOS ORGANA UPRAVE PREMA PREDUZEIMA I
USTANOVAMA- lan 37. Zakona o javoj upravi BiH
Organi uprave sarauju sa preduzeima i ustanovama te
drugim pravnim licima koja su od znaaja ili interesa za rad
organa uprave.
Preduzea ,ustanove i dr.pravna lica obavezna su na zahtjev
organa uprave dostavljati podatke i informacije iz svoje
nadlenosti.0000
38.)PRAVILNIK O UNUTRANJOJ ORGANIZACIJI (KO GA
DONOSI, UZ IJU SAGLASNOST ,TA SE NJIME UREUJE) lan
52. Zakona o javnoj upravi BiH
24

*Pravilnikom se utvruje unutranja organizacija uprave.

*Pravilnik donosi rukovodilac organa uprave uz saglasnost
Vijea ministara.
Pravilnikom se utvruju:
-organizacione jedinice i njihova nadlenost
-nain rukovoenja
-programiranje i izvravanje poslova
-ovlatenja i odgovornosti dravnih slubenika u obavljanju
poslova
-ukupan broj dr.slubenika i zaposlenika za obavljanje
poslova
-naziv i raspored poslova po organizacionim jedinicama sa
opisom poslova za svakog dr.slu. i zaposlenika
-broj pripravnika koji se primaju u radni odnos i uslovi za
njihov prijem.
39.)OVLATENJA ,OBAVEZE I ODGOVORNOSTI
RUKOVODIOCA ORGANA UPRAVE lan 61. Zakona o
javnoj upravi BiH
-Organom uprave rukovodi rukovodilac uprave .
-On predstavlja organ uprave ,organizuje i osigurava zakonito
i efikasno obavljenje poslova,donosi propise i izdaje druge
akte za koje je ovlaten i preduzima druge mjere iz
nadlenosti organa uprave te odluuje u skladu sa zakonom o
pravima ,obavezama i odgovornostima dr.slubenika i
zaposlenika u vrenju slube.
-Imenuje ga i razrjeava dunosti organ odreen Ustavom i
zakonom.
-Rukovodilac organa uprave obavezan je da na osnovu i u
okviru Ustava ,zakona i dr.propisa i smjernica Vijea ministara
savjesno vri povjerenu mu funkciji i lino je dogovoran za
njeno vrenje kao i za rad organa kojim rukovodi.
-Rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik i savjetnik ne
smiju obavljati dunost ili biti na poziciji koja dovodi do
sukoba interesa.
-Rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik odgovorni su
ako se u izvravanju svojih ovlatenja i obaveza ne
pridravaju zakona ,smjernica PSBih,Predsjednitva i Vijea
25

ministara.
-U sluaju postojanja odgovornosti rukovodilac organa uprave
i njegov zamjenik razrjeavaju se s funkcije ,a razrjeivanje
ne iskljuuje krivino gonjenje niti odgovornost za naknadu
tete,ako Ustavom ili zakonom nije drugaije propisano.
-Rukovodilac organa uprave odnosno njegov zamjenik ima
pravo podniejti ostavku ako smatra da nije u mogunosti
obavljati povjerena ovlatenja i obeveze te ako ne moe
preuzeti odgovornost.
40.)SREDSTVA ZA RAD ORGANA UPRAVE lan 90.
Zakona o javnoj upravi BiH
Sredstva za rad organa uprave iskazuju se u Budetu koji
donosi Parlamentarna skuptina na prijedlog Predsjednitva a
na preporuku Vijea ministara.
Sredstva za rad organa uprave ine:
1.sredstva za plae i naknade
2.sredstva za materijal i usluge
3.kapitalni izdaci (inventar i dr.pokretne stvari ze izdaci
namijenjeni za nabavku opreme)
4.programi posebne namjene(slue za podmirenje odreenih
posebnih potreba u vezi sa radom organa uprave).
Prihodi koje organi uprave ostvare svojom djelatnou ine
budetska sredstva.

SA VJEBI:
Upravni nadzor obuhvata:
1.)nadzor nad zakonitou akata kojim se rjeava u upravnim
stvarima
2.)nadzor nad zakonitou rada institucija s javnim
ovlatenjima
3.)inspekcijski nadzor
Poslovi upravne inspekcije:
1.)nadzire ostvarivanje prava i pravnih interesa graana i
pravnih lica kao stranaka u postupku pred organom uprave
26

2.)nadzire primjenu propisa u oblasti organizacije i rad

organa uprave
3.)nadzire primjenu propisa koji reguliu rad i radne odnose u
organu uprave
4.)nadzire da li se zahtjevi graana i pravnih lica rjeavaju u
zakonskim rokovima
Upravne mjere koje preduzimaju u obavljanju
upravnog nadzora kada je utvrena povreda zakona:
1.)upravni inspektor moe narediti obavljanje odreenih
upravnih radnji u odreenom roku
2.)moe narediti da se otklone nepravilnosti i nedostaci
uoeni u vrenju upravnog nadzora u odreenom roku
3.) moe zabraniti poduzimanje odreenih upravnih radnji
ako se njima vrijea zakon

27