MATERIJALNO UPRAVNO PRAVO

STRANKA JE ono lice po cijem zahtjevu je postupak pokrenut ili protivkoga se vodi
postupak ili lice koje radi zastite svojih prava ili interesa ima pravo da ucestvuje u
postupku
AKTIVNA STRANKA lice po cijem je zahtjevu pokrenut postupak ili koje trazi
ostvarenje svog prava
PASIVNA STRANKA lice protiv koga se vodi postupak
UZGREDNA STRANKA ILI INTERVENIJENT lice koje radi zastite svojih prava I
pravnih interesa ima pravo da ucestvuje u upravnom postupku.
U upravnom postupku stranka moze biti svako fizicko I pravno lice a takodje mogu
biti I drzavni organi,poslovne jedinice,preduzeca,naselja,grupna lica..
SPOSBNOSTI STRANKE
STRANACKA SPOSOBNOST u upravnom postupku odgovara pravnoj
sposobnosti,sto znaci sposobnost da odredjeno lice moze biti nosilac vlastitih prava I
duznosti. Stranacku sposobnost imaju sva fizicka I pravna
licaustanove,banke,drzavni organi,grupna lica
PROCESNA SPOSOBNOST podrazumjeva uvijek I postojanje pravne sposobnosti,s
tim da je stranka u mogucnosti da sama obavlja radnje u upravnom postupku.
Pravno spososobna osoba ne mora biti I procesno sposobna.
STRANACKA LEGITIMACIJA ovisi od pravnog interesa jednog lica. Stranacka
legitimacija podrazumjeva poseban odnos lica prema predmetu upravnog postupka.
ZAKONSKI ZASTUPNIK djeluje za procesno nesposobna lica,kao I za pravna lica.
Za procesno nesposobna lica ili stranke odredjuje se na osnovu zakona ili aktom
nadleznog drzavnog organa.Pravno lice u upravnom postupku zastupaju njihovi
zakonski zastupnici,odnosno predstavnici.
PUNOMOCNIK stranka kao I njen zakonski zastupnik ima pravo da odredi
puno0mocnika za zastupanje u upravnom postupku. Punomocnik moze biti svako
lice koje je potpuno poslovno sposobno osim lica koja se bave nadpisarstvom.
Punomoc za zastupanje moze se dati pismeno ili usmeno u zapisnik,I moze se dati
za cijeli postupak ili samo za pojedine radnje postupka.
PRIVREMENI ZASTUPNIK postupak postavljanja ove vrste zastupnika obavezno
se sprovodi u slijedecim slucajevima:
- Ako procesno nesposbna stranka nema zakonskog zastupnika ili osoba cije se
boraviste ne zna,a protiv nje se preduzima radnja,a nema zastupnika ili
punomocnika
- Ako preduzece,ustanova ili drugo pravno lice nema zakonskog
zastupnika,predstavnika ili punomocnika.
- Kada se mora izvrsiti radnja koja se ne moze odgoditi a stranku odnosno
njenog zastupnika ili punomocnika nije moguce blagovremeno pozvati
ZAJEDNICKI PREDSTAVNIK VISE STRANAKA javlja se kada se u upravnom
postupku susrecemo sa procesnom zajednicom. I u slucajevima odredjivanja
zajednickog predstavnika,svaka stranka ima pravo da daje izjave I da samostalno
izjavljuje zalbe I druga pravna sredstva.
DISPOZITIVNE STRANACKE RADNJE TOKOM POSTUPKA U posebno vazne
stranacke radnje tokom postupka razmatraju se : izmjena zahtjeva, odustanak od
zahtjeva,poravnjanje.

IZMJENA ZAHTJEVA STRANKE Stranci je omoguceno: 1. Prosirenje prvobitno

postavljenog 2. Preinacenje prvobitnog zahtjeva svodi se na njegovo zamjenjivanje
drugim.
Stranka je ovlastena I na smanjianje svoga zahtjeva,sto je u vezi sa njenim pravom
na odustajanje od zahtjeva.
ODUSTAJANJE OD ZAHTJEVA od svog zahtjeva koji je bio povod za pokretanje
postupka,stranka moze odustati,kako u prvostepenom postupku sve do isteka roka
za zalbu,tako I u drugostepenom postupku sve dok joj ne bude dostavljeno rjesenje
povodom zalbe. Odustanak stranka izjavljuje organu izricito podnosenjem pismene
zalbe I usmeno na zapisnik.
PORAVNJANJE ( NAGODBA) Do poravnjanja moze doci ako se rjesava o
dvostranackim ili visestranackim stvarima,na inicijativu sluzbenog lica.
Poravnjanje moze biti:
- Potpuno prouzrokuje obustavu cijelog postupka
- Djelomicno obustavu samo dio postupka koji se odnosi na predmet
poravnjanja
Uslovi za poravnjanje su
- Jasnoca I njegova preciznost o predmetu poravnjanja
- Ne smije biti na stetu pravnog interesa
- Mora biti pismeno sastavljena
- Zakljucena pred licem koje vodi postupak

UPRAVNO PROCESNO PRAVO

UPRAVNO PRAVO PREDSTAVLJA sistem pravnih normi kojima se uredjuje
unutrasnja organizacija I nacin rada upravnih organa,postupak djelovanja,nacin
odlucivanja,nacin kontrole,nadzore,odgovornost u vrsenju upravnih funkcija.
IZVRSNO POLITICKI ORGANI BIH:
- vijece ministara BIH (vlada)
- predsjednistvo BIH
- vlada FBIH
- predsjednik/ca FBIH
- vlada kantona
- opcinski nacelnik gradonacelnik
ZAKONODAVNI ORGANI VLASTI
- Parlamentarna skupstina BIH
- Parlament federacije
- Kantonalne skupstine
- Opcinsko vijece
MINISTARSTVO je organ uprave nadlezan za obavljanje odredjenih poslova( resort
princip organiziranja) utvrdjenih materijalnim aktom odnosno zakonom.
OPCI PODZAKONSKI/NORMATIVNI AKTI ORGANA UPRAVE
UPUTSTVO je opci akt organa uprave kojim se propisuje nacin rada u obavljanju
oderdjenih poslova iz nadleznosti organa uprave.
NAREDBA kojom se naredjuje ili zabranjuje postupanje u odredjenoj situaciji koja
ima opci znacaj.
INSTRUKCIJA kojom se utvrdjuje bliza pravila ili upustva za rad na provodjenju I
primjeni odredjenih zakona.
PRAVILNIK kojim se poblize uredjuje unutar upravljanja organa uprave te druga
pitanja.
RAZLIKA IZMEDJU ORGANA DRZAVNE UPRAVE I INSTITUCIJA KOJE
RASPOLAZU JAVNIM OVLASTENJIMA
- Organ drzavne uprave je prije svega drzavni organ nema pravni
subjektivitet (nema svojstvo pravnog lica) iskljucivo obavlja upravno-pravnu
djelatnost
- Imaju status pravnog lica kao javne ustanove,javna preduzeca osnivaju se sa
ciljem obavljanja nekih poslova iz svoje nadleznosti: obrazovanje,zdravstvo I
sl.ali imaju ovlastenje da u odredjenom segmentu vrse I upravno-pravnu
djelatnost.

IZMEDJU KOJIH SUBJEKATA SE MOZE ZASNOVATI UPRAVNO PRAVNI ODNOS

Subjekti izmedju kojih se moze zasnovati upravno-pravni odnos na jednoj strani,to je
uvijek drzavni subjekt koji neposredno jacom voljom stupa sa vandrzavnim
subjektom koji je nosilac pojedinacnih ili grupnih interesa u pravni odnos.
NA KOJI NACIN PRESTAJE UPRAVNO-PRAVNI ODNOS
Novim upravnim aktom moze doci do prestanka upravno-pravnog odnosa ili
njegovog transforiranja u novi upravno-pravni odnos. Druga situacija je kada
upravno pravni odnos prestaje po sili zakona. U pravnoj praksi najcesce je da
upravno-pravni odnos prestaje ispunjavanjem svrhe zbog koje je I uspostavljen.
STA ZNACI AUTORITATIVNOST UPRAVNOG AKTA
Znaci da organ javne vlasti nastupa jednostrano,jacom voljom to je odnos
subordinacije,podredjenosti,a ne ravnopravnosti I kordinacije.
DEFINIRAJTE UPRAVNU STVAR to je konretna,pojedinacna situacija,predmet
upravnog postupka,razlog donosenja upravnog pojedinacnog akta tj.rjesenje.
SVJEDOCENJE Svjedociti moze svako fizicko lice koje je bilo sposobno da opazi
cinjenicu odlucnu za rjesavanje stvari I koje je u stanju da svoje opazanje saopci.
Sva lica koja se pozivaju kao svjedoci duzna su da se odazovu tom pozivu,bez obzira
o kojim licima je rijec.
VJESTACENJE KAO DOKAZNO SREDSTVO Vjestacenje je dokazno sredstvo
pomocu kojeg se utvrdjuju ili ocjenjuju cinjenice posebnim strucnim znanjem kojim
ne raspolaze sluzbeno lice koje vodi postupak a VJESTACI SU lica koja imaju
posebno strucno znanje potrebno za utvrdjivanje,odnosno ocjenjivanje cinjenica
odlucnih za rjesavanje stvari.Vjestaci mogu biti pravna ili druga lica.
UVIDJAJ je neposredno opazanje cinjenica I okolnosti odlucnih za rjesavanje
stvari.Uvidjaj obavlja sluzbeno lice koje vodi postupak.
DOKAZIVANJE IZJAVOM STRANKE izjava stranke je najslabije dokazno sredstvo
predvidjeno zakonom. Prije uzimanja izjave lice koje vodi postupak je duzno
upozoriti stranku da u slucaju lazne izjave mora odgovarati I krivicno I materijalno.
RJESENJE je konkretni,pojediancni upravni akt koji za cilj ima okoncanje upravnog
postupka. Rjesenje je upravni akt kojim se odlucuje o predmetu postupka odnosno o
glavnoj stvari. Rjesenja su u pravilu u pismenom obliku. Faza donosenja rjesenja je
najvaznija faza upravnog postupka.
VRSTE RJESENJA
1 Pravno vezana rjesenja I rjesenja koja se donose na osnovu slobodne ocjene
2 Pismena,usmena I rjesenja u vidu zabiljeske
3 Rjesenja koja donosi jedan ili vise organa
4 Potpuna,djelimicna ili dopunska
5 Rjesenja o glavnoj stvari I privremena rjesenja
6 Rjesenja koja se odnose na jedno lice

ZAKLJUCAK I VRSTE ZAKLJUCKA Zakljuckom se kao drugom vrstom upravnih

akata koji se javljaju u upravnom postupku ne odlucuje o upravnoj stvari koja je
predmet postupka,vec o pitanjima koja se koja se kao sporedna pojave u vezi sa
sprovodjenjem postupka,a o kojima se ne odlucuje rjesenjem.
ZUP poznaje dvije vrste zakljucaka:
1 Zakljucci o pitanjima koja se ticu postupka
2 Zakljucci kojima se odlucuje o sporednim pitanjima
ZALBA,PRAVO NA ZALBU I ISKLJUCENJE PRAVA NA ZALBU
Pravo na zalbu uvrsteno je u red osnovnih nacela ( nacelo dvostepenosti u
upravnom postupku). Ako je zalba izjavljena dolazi do pokretanja drugostepenog
postupka.
Zalba je redovno pravno sredstvo koje se moze uloziti protiv svih prvostepenih
akata u upravnom postupku. Rok za zalbu je 15 dana od dana dostavljanja
prvostepenog rjesenja. Zalba se predaje organu koji je rjesenje donio jer taj organ
ima odredjene obaveze I ovlastenja u vezi sa zalbom. Zalba ima dvostruko dejstvo:
suspenzivno I devolutivno.