ARTIKULACIJA ASA (7-10 min.

)
Uvodni dio
Tehnika priprema: Ulazim u uionicu, nakon pozdrava sa uenicima zapoinjem sa tehnikom
pripremom, koja podrazumijeva paljenje laptopa, zatim prikljuenje na projektor. To e trajati
oko 2 minute i ako je sve uredu sa tehnikom, zapoinjem sa psiholokom pripremom za as.
Nakon kratke psiholoke pripreme obraam se uenicima da navedu ono to su radili proli as
i od tome kratko diskutujemo.
Oekivani odgovor: Proli as smo radili nastanak Osmanske drave i nekoliko sultana koji su
odigrali kljunu ulogu u osnivanju carstva.
Nakon ovog pitanja vraam se na nastavnu jednicu sa prolih asova i postavljam pitanje
Pitanje: Objasni da li je u srednjovjekovnoj Bosni postojao neki oblik kulture?
Oekivan odgovor: U srednjovjekovnoj Bosni je postojala kultura kao i na prostoru drugih
drava.
Pitanje: Navedi ta je utjecalo na razvitak posebne kulture u srednjovjekovnoj Bosni.
Oekivani odgovor: Na razvitak posebne kulture uticalo je od razliitih kulturnih sredina koje
su ule u sastav srednjovjekovne Bosne, razliite vjerske podloge prisutne u srednjovjekovnoj
Bosni i otvorenosti Bosne prema kontinentalnim i mediteranskim, istonim i zapadnim
kulturnim.
Pitanje: Navedite u emu se ogledala ta jedinstvenost kulture u srednjovjekovnoj Bosni.
Oekivani odgovor: Jedinstvenost kulture u srednjovjekovnoj Bosni ogledala se na crkvenoj i
svjetovnoj arhitekturi, skulpturi steaka, kamenoj plastici dvorova Bobovca i Jajca, te pismenost
i knjievnost.
Pitanje: Objasnite Viteku kulturu na prostorima srednjovjekovne Bosne.
Oekivani odgovor: I u srednjovjekovnoj Bosni, kao i u zapadnoevropskom svijetu, dvorovi
vladara i velikaa bili su sredita viteke kulture. Bosanski feudalci primali su utjecaje i pratili
aktualnu modu evropskih feudalaca. Imaju svoje turnire, igre, bave se lovom, imaju svoj
ceremonijal i nastoje da se po svemu uzdignu jedan ispred drugog.

Zatim nastavljam dalje sa pitanjima s obzirom na to da su uenici radili i Osmansko osvajanje

Balkana Navedite kada je Bosna pala pod Osmansku vlast i za vrijeme kojeg sultana.
Oekivani odgovor: Bosna je pod Osmansku vlast pala 1463 godine za vrijeme sultana
Mehmeda II El-Fatiha.
Objasnite koje su promjene nastale nakon to su Osmanlije zauzele Bosnu.
Oekivani odgovor: Osmanlije su svojim dolaskom u Bosnu donjele novu vjeru, kulturu,
obiaje.

Zatim postavljam pitanje uenicima s obzirom da su se susretali s tim navedite da li su

Osmanlije uticali na razvoj obrazovanja tj.kola na prostorima Bosne.
Oekivani odgovor: Veliki doprinos dali su i osnivanju kola vjerskog karaktera.

Glavni dio (25-30 min.)

Nakon ovog odgovora najavljujem dananju nastavnu jedinicu Kulturno-obrazovne prilike u
Bosni i Hercegovini pod Osmanskom vlau do kraja 18 stoljea.
Objasnite pojam kultura.
Oekivani odgovor: Kultura je cjelokupno drutveno naslijee neke grupe ljudi, to jest naueni
obrasci miljenja, osjeanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili drutva, kao i izrazi tih
obrazaca u materijalnim objektima. Rije kultura dolazi iz latinskoga colere, to je znailo:
nastanjivati, uzgajati, tititi, tovati. (Ukoliko ne znaju, objasniti podrobno).
Navedite vrste kulture.
Oekivani odgovor: Postoje dvije vrste kulture to su duhovna i materijalna.(objasnim uenicima
ukoliko ne znaju objasnit kakve su to kulture).
Zapoinjem sa dananjom nastavnom jedinicom. Nakon pada pod Osmansku vlast Bosna je
dola pod snaan uticaj nove kulture, to je orjentalno-islamska kultura koja je za vrijeme
Osmanske vladavine doivjela snaan razvoj. Do promjena pod uticajem orjentalno-islamske
kulture dolo je u arhitekturi kao i prodoru arapskog, osmansko-turskog i perzijskog jezika.
Nastavljam dalje sa jedno bitno obiljeje osmanskog perioda prestavlja i urbanizacija.
Objasnite pojam urbanizacija.
Oekivani odgovor: Urbanizacija je porast udjela gradskoga stanovnitva, proces irenja
gradskog. naina ivota. (ukoliko uenici ne znaju ovaj pojam detaljno im objasnit)
Pojam urbanizacije obuhvaa prostorno irenje postojeih i nastanak novih gradova, preobrazbu
opega stanja urbaniziranosti teritorija neke zemlje: smanjivanje broja seoskih i mjeovitih
naselja, porast broja manjih, srednjih i velikih urbanih sredita. Na razvitak gradova najvie je
uticalo razvoj zanastva i trgovine ali velika uloga pripada vakufima. Pojam vakuf oznaava
zadubinu odnosno namjesnici ili neki drugi visoki dostojanstvenici su podizali vakufske
zadubine (damije, medrese, hanove, esme itd)
Srednjovjekovni gradovi poeli su dobijati novi izgled u prvom redu dobivaju tabije to su
zaravnjene povrine za smjetaj artiljeriskog orua.Stare pravougaone kule zadebljane i dobile
oklop sa 12 ili 6 uglova da bi se topovska zrna odbijana na kosinama zidova (Poitelj, Zvornik,
Travnik). Srednjovjekovni zidovi su ojaani tako da su sa unutranje strane skoro do vrha zasuti
zemljom tako su sainjavali bedem koji se nije ruio ni od najveih topovskih projektila. Tu su
3

izgraivane podzemne prostorije kazamati koje su sluile kao spremnice vojnog materijala. Pod
gradovima razvijala su se naselja najprije vojnika a zatim opta. Kasnije razvili su se najvei
gradovi Banja Luka, Prijedor, Gradika, Tuzla, Zvornik, Travnik.
Nova gradska naselja nalazila su se izan tvrave, meu njima postoje tri vrste, a to su varo,
kasaba i eher. Varo su zateena uglavnom rudarska i manja trgovaka srednjovjekovna
naselja.Kasaba oznaava naselje koje se naseli veim brojem stanovnika i u njemu se podigne
damija. eher su nazivani samo veliki gradovi kao to su Sarajevo i Banja Luka.
Svi gradovi osmanskog doba razvijali su se u dvije odvojne zone, a to su arija sredite obrta
trgovine i prometa a druge su mahale-stambene povrine grada.
Obraam se uenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izlaganja:
Objasnite ta je uticalo na razvoj gradova.
Objasnite novi izgled gradova.
Objasnite vrste gradskih naselja.
Nakon odgovora nastavljam dalje sa izlaganjem podnaslovom
Kue su jednospratnice sa prizemljem i spratom, jedino grad Jajce tu su se kue razvijale u tri
etae. U prizemlju su se nalazile sobe u kojima se zimuje zatim mutvak ili kuhinja koja nikad
nema stropa nego je otvorena prema gore. Zatim tu je drveno stubite koje vodi prema divanhani
otvoreni prostor na spratu. Na spratu se nalaze neto vee sobe sa dosta prozora. To su ardaci u
kojima se ljetuje. Ti dijelovi su produeni i izneseni neto prema vani nad ulicu.
Namjetaj- orjentalna kua nema namjetaja po sobama u smislu evropskog komfora uglavnoj
to je nepomina seija koja se prua ispod prozora. Sav ostali prostor je ist i zastrt arenim
ilimom pa se soba ini jo irom i prostranijom. U toj kui nema podjele prostora za
objedovanje, dnevni boravak i spavai dio. Sve se odvija tu izravno na ilimu ili seiji. Trpezu tu
zamjenjuje okrugla i niska sofra(sinija) uz koju moe sjesti i petnaest osoba. Ispod sinije se
stavlja velika plahta ili boa da se ostatci hrane ne rasipaju po ilimu. Tu su i ormari, pe i
kupaonica samo izvan tog prostora ugraen du itava stranjeg sobnog zida.
Obino u srednjem dijelu zida nalazi se zemljana pe sa glinenim loniima koji akumuliraju
unutranju toplinu i postepeno prenose u prostoriju sa desne strane je banjica ili hamamdik. U
4

nekom dijelu okolice je i duekluk tu se dre jastuci, jorgani i dueci preko dana. Ti dueci se na
vee prostiru ili po seiji ili po ilimu tako se pretvara dnevna soba u spavau.
U sklopu kua nalazi se i okunica ili avlija koja je pokaldrmljena okolo je posaeno razno
cvijee, zelenilo da kui daje hlad, ljepotu i miris. Tu se nalaze i bunari ili esme okolo kua je
opasana zidom sa kapijom na dva krila sa velikim halkama ili zvekirima. Tu je jo i baa sa
ljivikom i povrem.
Obraam se uenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izlaganja:
Objasnite izgled orjentalne kue .
Objasnite kakav je bio namjetaj.
Objasnite kakav izgled su imale avlije.
Kule su poseban tip starije Muslimanske kue u Bosni, to su etvrtaste, kvadratne kamene
zgrade sa dva ti sprata pa i vie. Posljednji sprat je pokriven bavastim svodom od sedre kako u
kulu ne bi ula vatra, tu su i pukarnice za odbranu u sluaju napada pored toga nalazio se i otvor
kroz koji se sipala vrela voda na neprijatelja. Takva naselja su ( Rataji kod Foe, Odak kod
Ustikoline) Hercegovaki tip kula ima prvi vrhu maikule sa kojih se moglo tui neprijatelj pod
samim zidom. (Metiljevia kula u apljini). Nakon ovoga prelazim na novi podnaslov, a to je :
Nonja- materijali od kojih se pravila odjea su bez, vuneno i laneno sukno, konoplja, lan i
koa.Neke vrste luksuznih materijala su svila, kadifa, oha.Prvaci i velikai zamotavaju bjele
alme, a srednji stale nosi pokratko odjelo akire s kopama grube papue. ene nose ferede
od crne ohe sa bijelim velom. Pripadnici drugih vjera nose drugaiju odjeu mukarci nose crne
i crvene trubane i koni pojas oko pasa, a ene lagane koulje i kecelje i na glavi maramu.
Obraam se uenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izlaganja:
Objasnite izgled kula.
Objasnite nonju muslimanskog naroda.
Objasnite nonju pripadnika druge vjere.
Nakon ovoga prelazim na vjerske objekte i njihov izgled.
Damije- su vjerski objekti koje predstavljaju najljepe spomenike kulture Bosne i
Hercegovine.Damije su podizale lokalne vlasti ali i bogati pojedinci vakifi kao svoje
5

zadubine. Sve damije se mogu podjeliti na dvije grupe i to damije sa kupolom i damije sa
etvrokutnim krovom dalje se dijele na one sa kamenom i drvenom munarom.Prve damije se
poele graditi polovinom 15 stoljea . Smatra se najstarijom damija u Ustikolini u jugoistonoj
Bosni. Po ljepoti se istiu: Gazi Husrev-begova (1530), Ali paina (1561), Careva (1565),
Ferhad paina (1579), Alada damija u Foi(1550) Karaoz-begova (1570) Jusuf-paina
(1584).(Ukratko u im dati opis pojedinih damija i pokazati slike na slajdovima .)
Sibijan mektebi ili mektebi meu najbronije kole u osmansko doba koje su postojale su u
Bosni bili su poetne muslimanske kole gdje se sticala osnovna pismenost i poetno vjersko
obrazovanje u prvom redu uilo se arapsko pismo i pravilno itanje Kurana.Najee graeni su
uz damije, njihovo podizanje poinje u 15 st i traje sve do kraja osmanske uprave.
Medrese pod mederesom podrazumjevale su se srednje i via kola (Gazi Husrev-begova
medresa). U njima se uilo itanje i tumaenje Kurana zati vrla obuka u vjerskim i erijatskopravnim znanostima.Izuavan je arapski, osmansko-turski i perzijski jezik. Uenici su podjeljeni
u skupine iz nie u viu su prelazili skupinu ovisno o svom uspjehu.
U vremenu Osmanske uprave nisu graeni samo Islamski vjerski objekti, nego zgraeni su i
pravoslavni i katoliki.Najpoznatiji manastir iz tog doba je Tvrdo kod Trebinja . U Manastiru
kod Gorada u 16 stoljeu pokrenuta je prva tamparija u Bosanskom ejaletu.
I stara pravoslavna crkva u Sarajevu sagraena je u prvoj polovini 16 stoljea, s obzirom na to
da je vie puta stradala u poaru tako se mjenjao i njen izgled i veliina. Dananji izgled dobila je
u 18 stoljeu. Uz nju je izgraena i kola koja je sluila za vjersko obrazovanje. Pored ovih istiu
se jo i Papraa na izvoru rijeke Spree crkva manastira Ozrena, Lomnica kod ekovia,
Moanica na Kozari, crkva zvana Gostovi kod Zavidovia.
Najpoznatije rimokatolike crkve sagraene su u Sarajevu, Travniku, Bugojnu, Livnu, Jajcu,
Bihau i Mostaru. Franjevaki samostani bili su mjesta gdje se sticala i irila katolika vjera i
kultura najpoznatiji samostani su nalaze se u Fojnici, Kreevu, Kraljevoj Sutjesci i Tolisi. Pri
franjevakim samostanima postojale su i kole za odgoj omladine i njihovo opismjenjavanje. U
samostanima su nastajala djela vjerskog karaktera. ( dodatno u pojasniti i pokazati slike na
slajdovima)

Obraam se uenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izlaganja:

Objasnite vrste damija.

Navedite koja je najstarija damija u Bosni i Hercegovini.
Objasnite ulogu franjevakih manastira.
Objasnite ulogu medresa.
Objasnite ulogu mekteba.

Od objekata privrednog znaaja naroito imaju vanu ulogu bezistani-to su bili posebni
trgovaki bazari po veim gradovima. Graeni su od kamena i presvedeni kupolama sa
bavastim svodovima.Pri gradnji se gledalo da to bolje bude zatiena od poara i nonih
skitnica koje bi mogle nanjet tetu. Poznati bezistan u Sarajevu (Brusa) 1551 podigo ga Rustem
paa, zatim Ferhat pain Banja Luka i Travnik .
Znaajniju poslovnu namjenu imali su hanovi i karavan saraji su javna svratia u kojima se
nalazila prenoita sa sobama za spavanje ali i prostoje gdje se smjetao konj ili vie njih.Graen
je u dvije etae ima jedan ulaz u dvoritu redovitu bunar ili esmu. Namjena je bila da prue
najnuniju pomo putnicima da im osiguraju krov nad glavom.Prvo poznato prenoite izgradio
je Gazi Isa beg 1462 u Sarajevu , kasnije Gazi Husrev beg Talihan 1540, zatim Moria han,
Kolobara han, Mehmed paa Kukavica je sagradio Veliki han prije 1758 godine.
Obraam se uenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izlaganja:
Objasnite ulogu bezistana.
Objasnite ulogu karavan saraja.
Meu najljepe spomenike orjentalne Islamske kulture u Bosni I Hercegovini spadaju i kameni
mostovi koji se odlikuju sloenom konstrukcijom i lijepim izgledom.Najuveniji most je
Mehmed Pae Sokolovia na Drini u Viegradu, izgraen u periodu od 1571 . do 1577. Najljepi
most izgraen je u Mostaru 1557 do 1566. Ne zna se kada je izgraen prvi most, ali se zna da je
sluio za vrijeme Mehmeda II El fatiha u 15 stoljeu kasnije je izgraen drugi. Poznat je jo i
Arslanagia most kod Trebinja (1574). (Pokazat u slike na slajdovima i bolje opisati ove
graevine)
U skladu sa vjerskim i zdravstvenim potrebama u osmanskom su periodu nastali i hamami i
javne esme. Hamami ili javna kupatila su graeni za odravanje line higijene. Podizanjem

javnih esmi smatrano je velikim dobroinstvom . Prvi poznati hamam sagradio je Gazi Isa bef
1462 kod Careve damije jo poznatiji hamami su od Gazi Husrev Bega u Sarajevu zatim u
Mostaru, Poitelju, Stocu, Blagaj.

Vodovodi su graeni po gradovima selima pa i putevima

izmeu gradova i sela. Prvi vodovod sagradio je Gazi Isa-beg u Sarajevu 1462.
Sahat kule Depni satovi su dosta bili skupi, zbog toga od druge polovine 16 stoljea
podignuti su visoki tornjevi sa gradskim satom. To su bile sahat kule.Najpoznatija j sahat Kula u
Sarajevu, zatim Banja Luka podigao je Ferhad paa.
Jo bitnije graevine su tekije i hanikah. Tekije su uspostavljene zbog potreba dervia .PRve
tekije na prostoru Bosne i Hercegovine nastale su jos 1462 podigao je Gazi Isa beg u Sarajevu
zatim Fojnica, Blagaj, Mostar i Travnik.Hanikah je slina tekiji samo to se razlikuje po tome
to ona je ujedno i kola za izuavanje teorije misticizma. Poznati hanikah sagradio je Gazi
Husrev beg1531.
Obraam se uenicima sa par pitanja da vidim koliko su usvojili znanja za ovaj dio izlaganja:
Objasnite ulogu hamama.
Objasnite ulogu tekija.
Objasnite ulogu hanikaha.
Neto u kratko rei o nadgrobnim spomenicima.Najstariji muslimanski nadgrobni spomenici
nazivaju se nianima i potiu iz perioda od polovine 15 do 17 st. Dijele se na tri skupine i to
najstarija skupina su niani formi veih obeliska sa prikraenim piramidama na vrhu, niani
rustinih stela i trea vrsta su niani sa nevjeto izvedenim turbanima. Zajednika karakteristka
sto su grubo klesani na njima su oznake polumjeseca, polulopti, sjekira, balti barjaka itd.Posebna
vrsta nadgrobnih spoenika jesu turbeta.
Kod ostalih vjera nadgrobni spomenici su uspravni sa oznakom krsta, kod jevreja masivno
kamenje u obliku bosanskih steaka.
Za kraj izlaganja dananje nastavne jedinice u spomenuti jo umjetnost i knjievnost.
Slikarstvo- Vezani vjerskim propisima Muslimani se nisu bavili slikanjem ljudskih figura nego
su se skoncentrisali na ornametntiku, koja je bila sastavni dio lijepih rukopisa naroito vjerske

sadrine. Kod ostalih konfesija takoe je razvijeno bilo slikarstvo uglavnom razliite vrste freski
po crkavama.Poznati slikari su Todor Vukovi, Strahinja, Vasilije idr.
Knjievnost Najdarovitiji uenici sa podruja Bosanskog ejaleta upuivani su u visoke kole u
Istanbul, Kairo, i Damask.Mnogi domai ljudi su se istakli u oblasti knjievnosti i nauke. Meu
poznatima je Nekresi iz Sarajeva koji j bio osniva samostalne literalne kole u okviru
osmanske knjievnosti. Pjesnik Hasan Kaimija takoer iz Sarajeva koji je stekao veliki ugled. I
Muhamed Hevai Uskufi., Fevzija Mostarac.Potrebno je spomenuti i Hasan Kafija Pruaka koga
su nazivali bosanski Makijaveli. Djelo Temelji mudrosti o ureenju svijeta prevedeno na dosta
jezika.
Kod franjevaca istaknuti knjievnici su Matija Divkovi, Stjepan Markovac. Fra Nikola
Lavanin, Fra Bono Beli.
Bitno je spomenuti jo i biblioteke najvaznije Gazi Husrev begova 1537, Karaoz begova 1570 i
Dervi paina zatim u Nevesinju, Poitelju, Foi, Blagaju itd.

Zavrni dio (10 min)

Nakon to sam zavrila dananju nastavnu jedinicu za zavrni dio asa planirala sam grupni rad.
Uenike u podjeliti u dvije grupe tako to e uenici izvui jedan papir u boji (plavi ili zeleni),
zatim e odrediti voe grupa. Voe e odabrati jednu od tri kutije koje su prije pripremljene u tim
kutijama nalazi se po tri pitanja na koje e oni odgovoriti. Ovo su ta pitanja koja e se nalaziti u
kutiji:
Objasnite ta je uticalo na razvoj gradova.
Oekivani odgovor: Na razvoj gradova uticao je razvoj zanastva, trgovina.
Objasnite ulogu karavan saraja.
Oekivani odgovor: Karavan saraji koristili su kao prenoite za putnike ali i odmor za
ivotinje .
Objasnite vrste nadgrobnih spomenika kod Muslimana, Katolika i Pravoslavaca i Jevreja.
Oekivani odgovor:Nagrobni spomenici kod Muslimana dijele se na tri skupine i to najstarija
skupina su niani formi veih obeliska sa prikraenim piramidama na vrhu, niani rustinih stela
i trea vrsta su niani sa nevjeto izvedenim turbanima. Kod ostalih vjera nadgrobni spomenici
su uspravni sa oznakom krsta, kod jevreja masivno kamenje u obliku bosanskih steaka.
Objasnite ulogu mekteba.
Oekivani odgovor: Mektebi su graeni uz damije imali su ulogu kao osnovne kole tu se
izuavalo itanje Kurana i arapski jezik.
Objasnite u kojoj je mjeri bilo razvijeno slikarstvo kod Muslimana.
Oekivani odgovor: U vezi sa vjerskim propisima kod Muslimana nije bilo slikanja likova nego
samo su se bavili ornamentikom tj: pisanjem nekih dijelova iz Kurana.

Pitanje: Navedite koje su vrste damija.

10

Oekivani odgovor: Sve damije se mogu podjeliti na dvije grupe i to damije sa kupolom i
damije sa etvrokutnim krovom dalje se dijele na one sa kamenom i drvenom munarom.Prve
damije se poele graditi polovinom 15 stoljea .
Pitanje: Objasnite ulogu Franjevakih samostana.
Odgovor: Franjevaki samostani bili su mjesta gdje se sticala i irila katolika vjera i kultura
najpoznatiji samostani su nalaze se u Fojnici, Kreevu, Kraljevoj Sutjesci i Tolisi. Pri
franjevakim samostanima postojale su i kole za odgoj omladine i njihovo opismjenjavanje.
Pitanje: Objasnite nonju kod Muslimana.
Oekivani odgovor: Prvaci i velikai zamotavaju bjele alme, a srednji stale nosi pokratko
odjelo akire s kopama grube papue. ene nose ferede od crne ohe sa bijelim velom.
Pitanje: Objasnite kakav je bio namjetaj.
Oekivani odgovor: To je bila nepomina seija, soba zastrta ilimom, zatim sinija gdje se jelo,
pe sa glinenim loniima.

Nakon to odgovore i prezentuju svoje odgovore zavravam dananji as ocjenjujem

najaktivinije uenike sa ocjenom pet (5) i voe grupa, i zadajem zadau da proitaju historijski
izvor u udbeniku Izet aboti, Mirza ehaji, Historija udbenik za 7 razred , na strani 176.

11