476.

-
, 1453. -
. 330.
, ,
, .
,
-
.
,
. ,
: , , , ,
, .
,
: ,
( )
( ). :
4. 6.
9. 12. .
,
, ,
,
,
.

, , , ,
, ,
, , .

,
. ,
.

,
,
.
6. ,
(527-565.)
-
,
.

526-547.
, ,

.
.
() 532-537. ,
. .


. ,
,
.

.

. . ( )
.
, .
,
. ,
, . .
.
,
9. 12. , ,

.

.

.
10.
. , .
( katholikon)

.
.
:
.
.
1063.
, .

.

 1453. ,

, .
, ,
.
1554-1560. .
-

Sant' Apolinare in Classe; Italy, Ravenna; 530-549

. ( 4.
,
, 629-634.
)
San Vitale; Italy, Ravenna; 526-547
Sv. Sofija; 532-537
Kapitel sv. Sofije nalik upljikavoj korpi sa motivima spirala i
akantusovog lia
ematski crte sv. Sofije
Sv. Irina u Istanbulu; VI vek (
(726-843.) - ,
.
, ,
)
Hosios Lukas u Fokidi Grcka; X vek (glavna crkva se na grckom kaze
katholikon)
Sv. Marko u Veneciji; 1063.
, 12. (
, II
, )

12. 13. ,
()
(
)
.
1453. ,
1948.
.

,
.
(. Yerebatan Sarnc)
.

.
I
; 1554-60.

ICONOCLASM
(726-843)
THE MACEDONIAN DYNASTY
(843-1025)
THE COMNENE DYNASTY
(1025-1204)
THE PALAIOLOGAN PERIOD
(1261-1453)

. , ,
.


.


, .
-

, , , 6.
,

- , , 10.
,
,

,

.
(, 450.
), , ,
,
.

,
,
.
-
,
,

.
, ,
.
, .
,
.

. ( 1420.
, , )

. ,
,
.
,
,
. ,

,
.
,
.
,
.
, , , ,
, , ,
, .
,
, ,
, .
, ,
, , .

,
.

. ,
, : , ,
, , ,
: , ...
,
,
, : , ,
, :
, .
, , 547. , ,
, ,

 , ,

. ,
,
.
, , 547. ,
,
, ,
, 11. , , ,

,
.
, , 11. , , ,

.
, , 1200. , .
, , , ,
4. .

, .
.
, 533-549. , , ,
, .
, , ,

,
.

,
.
, ,
.
:

, 5. , ,
() ,
.
, , 6. ,


.
.
,
.
-: The center of this exquisite triptych (three-paneled icon) shows the Virgin
holding the Christ Child and pointing toward him with her right hand. This portrait
type of the Virgin is known as "Hodegetria," named after a famous icon in the
Hodegon monastery in Constantinople, believed in the Middle Ages to have been
painted by Saint Luke the Evangelist. On the wings, two pairs of unnamed saints
pay homage to the Virgin and Child. Barely visible traces of pigment and gold
remain on this triptych, indicating that it was once brightly colored. The panels of
the triptych were cut down at some point, and the wings and central section do not
align perfectly, suggesting that this object might be the result of two earlier pieces
being joined together.

.
:
-

12. 13. (
, ,
, : , , )
12. 13. (
1941.)
( 14. )
( 14. )
1429.
()

 11. 14.
.
()
,
.
-

(11. , )
( 13. )

13. 15.
-

(13. )
, ,
(14. )

( 15. )
1422.

U arhitekturi sakralnih spomenika moravske Srbije vaspostavlja se stari oblik

trikonhosa (trolista), koji je preko Makedonije prenet iz Svete gore. Rasopredom i
stepenastim ritmovanjem masa ostvaruje se svojevrstan vertikalizam graevine,
koju nadviava jedino sredinje kube ili pet kubeta centralno i ugaona. Fasade
zidane kamenom i opekom, ralanjene kordonskim vencima, arkadama i
arhivoltama, ukraene meovito klesanim prepletima i rozetama, keramoplastinim
loniima i drugim reljefnim dekoracijama oko prozora i portala, moravskim
crkavama i manastirima daju prefinjenost ukusa i poetinost oseanja majstora i
naruioca ovih zdanja.

Po svojoj arhitekturi ia pripada rakoj koli, a fasade su crvene boje po ugledu na svetogorsku
arhitekturu.
Prvobitna crkva je jednobrodna graevina sa irokom polukrunom oltarskom apsidom na
istonoj strani, pripratom na zapadnoj i pravougaonim pevnikim prostorima na junoj i severnoj
strani. Promeni prvobitnog izgleda doprineli su prostori akonikona i proskomidije, sruen zid
izmeu naosa i priprate i prizidane bone kapele uz staru pripratu, kao samostalne graevine sa
kupolama i polukrunim oltarskim apsidama. ia je zahvaljujui injenici da je bila sedite
arhiepiskopije znaajno uticala na kasnije spomenike rake kole, otvarajui put svetogorskim
uticajima.

U veoma oteenom zidnom slikarstvu raspoznaju se tri hronoloko-stilske celine. Prvu ine
freske nastale posle sticanja crkvene nezavisnosti, a autori su bili carigradski majstori. Drugu
celinu ine slabo ouvane freske u kapeli kule, nastale poetkom etvrte decenije 13. veka.
Najznaajniju celinu ine freske nastale izmeu 1309. i 1316. godine, koje se nalaze u glavnom
delu crkve, a ine ih tematske celine: Veliki praznici, Scene iz ivota Hrista, stojee svetiteljske
figure i njihova poprsja. Autori ovih fresaka su majstori poznate slikarske radionice kralja
Milutina, ija su dela i freske u Starom Nagorianu, Bogorodici Ljevikoj u Prizrenu i
Kraljevskoj crkvi u Studenici.