1

1.1.RAVAN PODJELE I LINIJA SASTAVA UKOVNJA

Poloaj ravni podjele zavisi od vie faktora,a prvenstveno od konfiguracije otkivka da
bi se obezbedio osnovni zahtjev i nesmetano vaenje otkovka iz gravure ukovnja.
Ravan podjele e biti u ravnini presjeka dvije najvee dimenzije otkivka tj. Za ovaj
primjer poloaj ravni podjele biti na polovini otkivka gledajui ga u nacrtu tj. Presjeku
otkivka u podionoj ravni e biti identian tlocrtu prema sl.1.
1.2 DODACI ZA OBRADU
Dodatak za obradu je sloj materijala koji se skida naknadnom mainskom obradom.
Dodatak za obradu dodat emo samo onim povrinama kod kojih je predviena
naknadna obrada.
Kovake mjere odreuju se na osnovu dimenzija odreenog komada po obeascu.
DK=D+D, [mm]
dk=d-d, [mm]
Hk=H+H, [mm]
gdje je:
Dk,dk,Hk vanjski promjer,unutranji primjer i visina otkivka
D,d,H -vanjski promjer,unutranji promjer i visina gotovog mainskog dijela
D,d,H -dodaci za obradu
U tabeli 76 (O.m.p.d. autor:Binko Musafija) dati su dodaci za obradu za kovanje na
ekicima,a u zavisnosti od teine i dimenzija otkovka.
Zadani primjerak svrstavamo u 2 klasu tanosti-otkivci velikoserijske proizvodnje,
koji se obrauju na univerzalnim mainama sa specificnim I univerzalnim alatima.
Kod kvaliteta obraene povrine N7 dodatak za obradu se poveava za:
0,5-0,8 mm (usvajamo 0,5 mm).
Teina gotovog mainskog dijela je:
Gm=Vm
gdje je:
Vm -zapremina dijela
-zapreminska masa
Vm=V1+V2+V3+V4+V5
D1 D3
30 24

5760 mm 3
10 12 75
V1= h b L
2
2
2
2

V2=

D12 d12 H 1 30 2 14 2 16 8842,24 mm 3

4
4

V3=

D12 d12 H 2 24 2 14 2 10 2982 mm 3

4
4

V4=

D32 d 22 H 1 24 2 12 2 16 5425,92 mm 3
4
4

V5=

D42 d 22 H 2 20 2 12 2 10 2009,6 mm 3
4
4

Vm=5760+8842,24+2982+5425,92+2009,6=25020,76 [mm3]=0,025[dm3]
Gm=0,02578=1,95 [N]
Otkovak e biti za oko 25-30% tei zbog predvienja rubnog vijenca i dodatka za
obradu pa e biti:
Gotk=1,251,95=2,4397 [N]
Na osnovu teine otkovka za drugu klasu tanost i(velikoserijska proizvodnja) i za
pojedine dimenzije otkovka iz tabele br.76 (O.m.p.d. autor:Binko Musafija) biraju
se dodaci za obradu,saglasno sa slikom 2.
-za dimenziju H1=16 [mm], H1=2(1,0+0,5)=3 [mm] pa je:
H1k=H1+H1=16+3=19 [mm]
-za dimenziju H2=10 [mm], H2=1,0+0,5=1,5 [mm], pa je:
H2k=H2+H2=10+1,5=11,5 [mm]
-za dimenziju d1=14 [mm], d1=2(1,0+0,5)=3 [mm], pa je:
d1k=d1-d1=14-3=11 [mm]
-za dimenziju d2=12 [mm], d2=3 [mm], pa je:
d2k=d2-d2=12-3=9 [mm]
-za dimenziju D2=24[mm], D2=3 [mm], pa je:
D2k=D2+D2=24+3=27 [mm]
-za dimenziju D4=20 [mm], D4=3 [mm], pa je:
D4k=D4+D4=20+3=23 [mm]
1.3. KOVACKE TOLERANCIJE
Tolerancije izrade otkovka predstavljaju,kao i kod drugih vidova obrade dozvoljeno
ostupanje od nominalnih mjera. Dozvoljeno odstupanje od nominalnih mjera sastoji se
od dva dijela (gornjeg x i donjeg y) pri emu je:
x=a+c i
y=b+c
Ovdje a i b definiu zavisnost tolerancije od kvaliteta povrine i teine otkovka,
a c definie zavisnost tolerancije od dimenzije otkovka.
Na osnovu toga kovake mjere sa kovakim tolerancijama bie:
x

Dk=(D+D) y
x
Hk=(H+H) y
x
dk=(d+d) y
a 0,8;

-za vanjske promjere otkovka

-za visine otkovka
-za unutranje promjene otkovka

b 0,4;

c 0,1

Radi preglednosti sve mjere sa pregledom dodataka i tolerancija date u tabeli 1.

Tabela1
H,D,d[mm]

tolerancije

Kl.tanosti
D,H,d[mm]
HD,DH,dd[mm]
a[mm]
b[mm]
c[mm]
x[mm]
y[mm]

H1
16
2
3
19
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

H2
10
2
1,5
11,5
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

D1
30
2
0
30
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

D2
24
2
3
27
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

D3
24
2
0
24
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

D4
20
2
3
23
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

d1
14
2
3
11
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

d2
12
2
3
9
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

L
75
2
0
75
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

b
12
2
0
12
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

Prema tome kovake mjere uzevi u obzir dodatke i kovake tolerancije su:
0 , 9

H1k=19 0 , 5
H2k=11,5
0 , 9
d1k =11 0, 5
0 , 9
d2k=9 0, 5
0 , 9
D2k=27 0 , 5
0 , 9
D4k=23 0 , 5
0 , 9
Lk=75 0 , 5
0 , 9
bk=12 0 , 5
0 , 9
hk=10 0 , 5
1.4. KOVAKI NAGIBI
Da bi se omoguilo vaenje otkovka iz alata potrebno je da sve povrine otkovka,a
time i gravure,koje su paralelne sa pravcem kretanja gornjeg ukovnja budu pod
izvijesnim nagibom(slika3)
U tabeli 77 (O.m.p.d. autor:Binko Musafija)date su preporuene vrijednosti vanjskih
uglova nagiba.
Prema tome,poto se za na primjer predvia obrada na kovakom ekiu,
vrijednost uglova nagiba su:
za unutranje povrine =10
za vanjske povrine
=7
1.5. KOVAKI RADIJUSI
Unutranji radijusi zaobljenja r (radijusi zaobljenja ispupenja gravure),(vidi sl.3) i
vanjski radijusi zaobljenja R( radijusi zaobljenja udubljenja gravure) su vrlo vane
veliine,jer se s njihovim poveanjem olakava teenje materijala(metala) i bolje
popunjava gravure.Vei radijusi zaobljenja produavaju i vijek trajanja alata.
Vrijednost vanjskih radijusa zaobljenja R biraju se iz tabele 77(Binko Musafija) u
zavisnosti od teine otkovkai klase tanosti dok se unutranji radijusi mogu izraunati:
r=(2,53,5)R+0,5 [mm]

h
10
2
0
10
0,8
0,4
0,1
0,9
0,5

4
Za ovaj otkivak bie vanjski radijus R=1,5 [mm] tabela77 i unutranji r=3R+0,5=5 [mm].

1.6. SLIJEPA UDUBLJENJA I PLOICE ZA PRBIJANJE

Kod kovanja otkivaka sa upljinom ija je osa paralelna sa pravcem kretanja gornjeg
ukovnja u otkivak se utiskuje upljina,da bi se smanjio otpadak materijala pri obradi
sa skidanjem strugotine.
U tu svrhu se u kovakoj gravuri konstruiu posebna ispupenja koja odgovaraju profilu
utisnute upljine.Ove upljine se nazivaju slijepa udubljenja. Materijal koji razdvaja
gornju i donju upljinu zove se ploica za probijanje. Uprimjeni je nekoliko vrsta ploica.
Debljina ploice za na sluaj e biti: (vidi sl.4)
S1= 0,45 d1k 0,25

Hk
Hk
28
28
5 +0,6
5 +0,6
=0,45 11 0,25
2
2
2
2

S1=2,62 [mm]

S2=0,45 d 2 k 0,25

Hk
Hk
28
28
5 +0,6
5 +0,6
=0,45 9 0,25
2
2
2
2

S2=2,55 [mm]
Hk= H 1

H1

H 2 H 2 16 1,5 10 0,75
2
2

Hk=28 [mm]
Radijusi zaobljenja u slijepim udubljenjima e biti:
Hk
28
2 5 0,1 2
2
2
r1=8,4 [mm]

r1= r 0,1

r2=r1=8,4 [mm]
Povlaei radijuse r1=r2=8,4[mm] konstruktivno je nemogue imati ploicu debljine
S1=2,95 odnosno S2=2,55.Zadrat emo izradu slijepih udubljenja na otkovku uz
napomenu da e se provrti na otkivku dobiti naknadnom mainskom obradom
(buenjem),a ne probijanjem ploice.
1.7. HLADNE I VRUE KOTE
Pri konstruisanju zavrne gravure neophodno je znati koeficijent linearnog irenja,koji
zavisi od vrste materijala otkivka i temperature kovanja.
Tako da su vrue kvote:
Dv=(1+t)Dk=nDk
gdje je:
Dv -vrua kota,
Dk -hladna kovaka kota,

-koeficijent linearnog irenja,

n
-faktor poveanja dimenzije.

5
Za na materijal otkovka .1530 (sa 0,46%C i 0,65%Mn),a na osnovu datih tabela
14 i 15(dr.Ekinovi),faktor poveanja dimenzija: n=1,016,pa e vrue kote biti:
D1v=nD2k=1,01630=30,48 [mm]
D2v=nD2k=1,01627=27,43 [mm]
D3v=nD3k=1,01624=24,384 [mm]
D4v=nD4k=1,01623=23,36 [mm]
H1v=nH1k=1,01619=19,304 [mm]
H2v=nH2k=1,01611,5=11,684 [mm]
d1v=nd1k=1,01611=11,176 [mm]
d2v=nd2k=1,0169=9,144 [mm]
Lv=nLk=1,01675=76,2 [mm]
bv=nbk=1,01612=12,192 [mm]
hv=nhk=1,01610=10,16 [mm]
2. KONSTRUKCIJA KANALA ZA VIJENAC
Da bi odredili visinu mosta kanala m=0,015
otkovka u ravni.

D1d
D
D
D
75 1d 3d bk 3d
4
2
2
4

A trebamo izraunati povrinu

D1d D1V 2 0,98 31,96

mm

D3 d D3V 2 0,98 25,96

mm

31,96 2
31,96 25,96
25,96 2
75

12
4
2
2
4

A 801,83 552,48 529,02 1883,33

A

pa je:
m= 0,015

A 0,015 1883,33 0,65

Za glavu poluge:
H
16
H= H 2 1 10 18
2
2

mm

mm

Bsr1=0,5(31,96+30)=30,98 [mm]
Bsr2=0,5(25,96+24)=24,98 [mm]
Koeficijent za odreivanje irine kanala:
H

Bsr
18
K1= 1,5 0,3 30,98 1,5 0,17 1,67 mm
18
K2= 1,5 0,3 24,98 1,5 0,21 1,71 mm

K= 1,5 0,3

Dalje se rauna sa veim odnosom: K=1,71

Poto se dobivena vrijednost koeficijenta K=1,71 nalazi u intervalu K=1,62,5 to u
tabeli 80 odgovara kanal srednje irine (No2), pa usvajanjem m=0,6 [mm] imamo ostale

6
konstruktivne mjere rubnog kanala (sl.5):
bm=6 [mm],
bM=18 [mm],
bsr=2,1 [mm],
Ak=52 [mm2]
M=3 [mm],
R=1 [mm],
R1=M=3 [mm],
R2=m/2=0,3 [mm]

Izraunavamo zapreminu vijenca:

Vv=KPAk[Oo+q(bm+bM)]
Gdje je:
Kp=0,7 -za otkivke I grupe
Ak=201 [mm2] povrina poprenog presjeka kanala
Oo-obim otkivka u podionoj ravni
q=4 -prema tabeli
bm i bM -irina mosta i magacina kanala
D D

Oo D1 D2 2 bk 2 L 1 2
2
2

30 24

Oo 30 24 2 12 2 L
2
2

Oo 169,56 24 96 241,56

Vv= 0,761[241,56+4(60+20)] =14755,41 [mm3]

3. KONSTRUKCIJA REDUCIRANOG OTKOVKA

7
Da bi se odredila vrsta pripremne gravure potrebno je na osnovu oblika i dimenzija otkovka
konstruisati reducirni otkovak.
Reducirani otkovak je komad okruglog poprenog presjeka ija je povrina jednaka zbiru povrine
poprenog presjeka otkovka i vijenca na dotinom mjestu a iste je duine kao i zadani otkovak, tj.
Ar=A0+2kpAk
gdje je:
Ar-povrina poprenog presjeka reduciranog otkovka,
A0-povrina poprenog presjeka otkovka,
Ak-povrina poprenog presjeka kanala za vijenac
Kp-koeficijent popunjavanja kanala (kp=0,7 za otkovke prve grupe)
Srednja reducirana povrina:
Asr

V0 VV
L0

L0-duina otkovka (odgovara duini reduciranog otkovka)

Vo=

Gotk
2,4397

0,0312

78

mm
3

Vv=14755,41 [mm3]
D1 D1 tg 7 D2 D2 tg 7
30 30 tg 7 24 24 tg 7

75

2
2
2
2
Lo 75 3,68 2,94 81,62 mm
Lo L

Asr

35561,53 29824,34
620,9 621mm 2
105,3

Za na primjer prema sl.1 emo konstruisati reducirani otkovak.Posmatrat emo

Karakteristini presjek kako je prikazano na sl.6
Radi preglednosti za primjer prema slici 1 predstavit emo sve poetne i izraunate veliine u tabeli 2
Tabela2
Presijek
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Ao
mm2
201
3383
9491
18073
14234
18073
9491
3383
3262
3262
3448
5849

Ak
mm2
201
201
201
201
201
201
201
201
201
201
201
201

Ar
mm2
201
3383
9491
18073
14234
18073
9491
3383
3262
3262
3448
5849

dr
mm
16
65,7
110
151,4
134,9
151,9
110
65,7
64,5
64,5
66,3
86,4

8
13

12704

14
15
16
17
18

201
201
201
201
201
201

9827
12704
5849
3448
201

Gdje je:
Vo=

Gotk
2,4397

0,0312

78

12704

127,4

9827
12704
5849
3448
201

99,1
127,4
86,4
66,3
16

mm
3

Vv=14755,41 [mm3]
Lo= L
Asr=

D1 D2

75 15 12 102
2
2

0,0312 14755,41
144,66
102

mm

mm
2

Srednji reducirani promjer:

dsr=1,13 Asr

1,13

144,66 13,56 mm

Sa slike 6 je vidljivo da linija presjeka presjecima konturu reduciranog otkovka u takama

A-A i B-B.Znai da e otkivak biti sa jednim krakom i dvije glave,odnosno sloeni.
4. ODREIVANJE POTREBNIH GRAVURA I NAINA KOVANJA
Poto je reducirani otkovak sloen (jedan krak sa dvije glave), nakon podjele na proste
Reducirane otkovke izraunti emo koeficijente i za oba prosta reducirana otkovka.
Za prvi prosti reducirani otkovak su:
1

d r1 max
127,4

1,23
d sr
103,25

L01
129

1,249
d sr 103,25

L01 L g1 Lk 1 112 17 129 mm

d sr2
G01
L 01 84,7 N
4

Za drugi reducirani otkovak su:

2

d r 2 max
151,9

1,47
d sr
103,25

L02
395,3

3,8
d sr 103,25

9
L02=Lg2+Lk2=143+252,3=395,3 [mm]
to u istom dijagramu za teinu drugog reduciranog otkovka G02 daje gravuru za uvaljivanje
oblika-zatvorena.
G02=G0-G01=325,65-84,7=240,95 [N]
Kovanje teih otkivaka ili otkovaka veih duina se vri iz primjerka iz koga se iskuje
Samo jedan otkovak (zona c na dijagramu na sl.32). Gubitak materijala je kod ovog naina
Kovanja vei jer je potrebno predvidjeti i dodatak za pridravanje kovakih klijeta.
Za ovaj sluaj za teinu Gotk=325,65[N] i za duinu otkovka L0=524,3[mm]
Odgovara podruije c u dijagramu to znai da e se kovanje vriti iz pojedinanih primjeraka.

5. ODREIVANJE DIMENZIJA I TEINE POLAZNOG MATERIJALA ILI PRIPREMKA

Dimenzije primjerka odreuje se na osnovu zapremina otkovka i vijenca uveanih za dodatad .
Vp=(Vo+Vv).(1+)=(4,175+0,202326)(1+0,025)=4,48 [dm3]
Teina primjerka je:
Gp=VpY=4,4878=349,44 [N]
Povrina poprenog presijeka poetnog materijala:
Ap=CAsr=1,18348,9=9183,79 [mm2]
Usvojivi kvadratni popreni presjek primjerka:
Dp=

Ap

9183,79 95,8 mm

Usvaja se standardna vrijednost dps=95 pa je sada stvarni presjek

2
2
2
Apsstv= a ps 95 9025 mm

Duina primjerka za jedan otkovak:

10

Lp=

Vp
A psstv

4486759
497 mm
9025

Dakle kao polazni materijal,odnosno primjerak koristie se kvadratna ipka stranice

95 mm i duine 497 mm.
9. DEFORMACIONI RAD I SILA KOVANJA
U literaturi se najese susree izraz za deformacioni rad pri poslijednjem udaru malja ekia:
W=18(1-0,005D)(0,75+0,001D2)Dm [J]
Gdje je:
m[N/mm2] -vrstoa materijala u krajnjoj fazi procesa kovanja.Vrijednost zavisi od materijala
i maine na kojoj se vri kovanje(tabela22)
D[cm] - najveci promjer otkovka u horizontalnoj ravni.
Za otkovke koji u horizontalnoj projekciji nemaju okrugao presjek promjer D se rauna po obrascu;
D=1,13

Ukupan deformacioni rad posljednjeg udara ekia sastoji se iz deformacionog rada za

Kovanje otkivaka i deformacionog rada za kovanje vijenca.
Na osnovu gore reenog za na primjer se moe izraunati deformacioni rad.

W= 18 1 0,005 D 1,1

0,75 0,001 D 2 D m

W= 18 1 0,005 24,74 1,1

24,74

0,75 0,001 24,74 2 24,74 60

W=44454,5 [J]
Teina padajuih dijelova ekia:

G= 10 1 0,005 D 1,1

0,75 0,001 D 2 D m

G= 10 1 0,005 24,74 1,1

24,74

0,75 0,001 24,74 2 24,74 60

G=24696,9 [N]
Gdje je:

A 1,13 47933 247,4 mm 24,7 cm

D= 1,13

N
za
2
mm

m 60

.1530

Poto na otkivak u horizontalnoj ravni nema okrugao popreni presjek to je:

11

L0
G1=G 1 0,1
Bsr

G1=30611,9 [N]
Bsr=

24696,9 1 0,1 52,43

9,14

A
47933

91,4 mm 9,14 cm
L0
524,3

Usvaja se eki dvostrukog dejstva sa teinom padajuih djelova G1=30700[N]

6 Tehnoloka karta primjerka

Red.broj

Skica
-

12

Opis operacija
Rezanje polufabrikata na
Duinu Lp=497mm
Zagrijavanje uloka na
Temperaturu kovanja
Kovanje u pripremnoj
gravuri

Alat
Pilni alat

Postrojenje
Okvirna pila

Ukovnji

Komorna pec

Ukovnji

Kovanje u predzavrnoj
gravuri

Ukovnji

Kovanje u zavrnoj
gravuri

Ukovnji

Odsjecanje vika
materijala

Ukovnji

Alat za
krzanje
Brusna
ploa

10
11

Krzanje(odsjecanje)
vijenca
Kontrola i bruenje rubova koji su
ostali od krzanja
Termika obrada
(normalizacija+poboljanje)
Pjeskarenje
Zavrna kontrola

eki
dvostrukog
dejstva
eki
dvostrukog
dejstva
eki
dvostrukog
dejstva
eki
dvostrukog
dejstva
Ekscentar
presa
Brusilica

Kontrolni
alat