Islam (arapski: ;;latinino: al-'islm, predanost Bogu) ili muhamedanstvo, monoteistika

svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeu. Utemeljio ju je Muhamed, a njezini

sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i pravne religije. Islam znai religiju
(din), stav predanosti Bogu (iman) i civilizaciju (ovozemaljsko ureenje zajednice po islamskim
zakonima). Islamska era poinje 622., kad se Muhamed sa svojim pristaama seli iz Meke (gdje
su se tadanji Arapi protivili irenju islama) u Medinu (hidra).
Sadraj
[sakrij]

1 Nastanak i izvori

2 Vjerovanje
o

2.1 Bog - Alah

2.2 Meleci

2.3 Objave

2.4 Proroci

2.5 Sudnji dan

2.6 Predodreenje

2.7 Dodirne toke s kranstvom

3 Bogotovlje i vjerska praksa

3.1 Pet stupova islama

3.1.1 Ispovijedanje vjere (ehadet)

3.1.2 Molitva (namaz)

3.1.3 Post (saum)

3.1.4 Milostinja (zekat)

3.1.5 Hodoae (had)

3.2 Uenje Kur'ana (Kiraet)

3.3 Blagdani

4 Moral i pravo

5 Islamska zajednica (Uma)

6 Rasprostranjenost

7 Ostalo

8 Vanjske poveznice

Nastanak i izvori[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: Povijest islama
Islam se razvija u VII. stoljeu u polunomadskome politeistikom drutvu Arabijskog poluotoka,
gdje je ve bilo gradova s trgovakom elitom. Karavane iz Meke i Jathriba (Medina) prometuju
sa Sirijom i Palestinom, koje su onda bile unutar kranskoga Bizantskog Carstva. Na
sjeveroistoku je zarathustristiko Perzijsko Carstvo, na jugu nestorijanski Jemen, a na zapadu, s
one strane Crvenog mora, monofizitska Etiopija. U Medini i nekim drugim arapskim gradovima
ivjele su dobro organizirane idovske zajednice.
Islam, poput judaizma i kranstva, gaji strog monoteizam. Islam je nastao usavravanjem
prethodnih abrahamskih religija. Kako su se razvijali narodi i njihova svijest, tako su se mijenjali
propisi. Muslimanima se smatraju ne samo sljedbenici Muhammeda, ve i ljudi koji su kao Boje
poslanike i Boje robove prihvatili Abrahama (Ibrahima a.s.), Mojsija (Musaa a.s.), Isusa (Isaa
a.s.)i td.
Kabu su predislamski Arapi preuzeli od pravovjernih istunaca tzv. hanifa,
monoteista. Poligamija je kod predislamskih Arapa oznaavala mo i presti. U islamu je, pak,
imala cilj da zbrine udovice palih boraca. Musliman ne smije oeniti drugu enu bez pristanka
prve, niti smije oeniti treu bez pristanka prve dvije, niti etvrtu bez pristanka prve tri. Svaku je
enu duan darivati u istoj mjeri i nijednu ne smije preferirati. Unato tim sloenim poticajima i
utjecajima, islam e se oblikovati kao originalna religija, plod arapskoga religijskog iskustva.
etiri su izvora islamskog zakona:
1. kur'anska objava (Kuran)
2. Muhamedove upute i praktini primjeri (sunnet i hadis)
3. jednoduna suglasnost velikih islamskih zakono-znanaca ('idma)
4. teoloko razmiljanje, logike prosudbe po analogiji (kijas)

Vjerovanje[uredi VE | uredi]
Islamsko vjerovanje (akaid) sadri est temeljnih vjerskih istina, koje vjernik prihvaa
dragovoljno, u njih vrsto vjeruje i ispovijeda ih na arapskom jeziku, na slijedei nain:
Bog - Alah[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Alah

Alahovo ime, kaligrafski ispisano

Prva i temeljna istina vjere glasi: Amentu-bilahi - Ja vjerujem u Alaha. Bez nje ovjek ne moe
biti musliman. Oznaava vjerovanje u jednoga Boga- Alaha , stvoritelja i nestvorena,
svemogueg i milosrdnog, koji je slao objave preko poslanika svim ljudima. Islam gaji strogi
monoteizam, tako da je jedino Alah bog i jedino on ima boanska svojstva, dok pripisivanje tih
svojstava bilo kome drugome (irk) predstavlja teki grijeh koji izravno izvodi iz vjere. Alah je
stvoritelj i upravitelj svemira, oduvijek i zauvijek ivi, nije rodio, niti je roen, i nitko mu ravan nije.
On sve zna, sve vidi i sve uje. Alahov lik nikome nije poznat, ali e ast da vide njegovo lice i s
njime razgovaraju imati samo oni vjernici najvrega vjerovaja, koji su zasluili da budu na
najveoj, sedmoj razini Raja.
Meleci[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Aneli u islamu
Druga temeljna istina glasi: Ve melai-ketihi - I vjerujem u Njegove anele (meleke), bezgrijena
duhovna bia stvorena od svjetlosti (nur) kako bi sluila Alahu, pokoravala mu se i izvravala
njegove naredbe. Njihova je dunost veliati boga i izvravati zadatke koje im je on dao, a
odnose se na odravanje svemira, navoenje ljudi na dobro i biljeenje njihovih djela,
kanjavanje nevjernika, noenje Alahovog prijestolja i sl. Najpoznatiji meleki
su: Dibril (Gabrijel), Mikail (Mihael), Azrail (Melek smrti) i Israfil (Rafael). Meleci su bezgrijeni,
ne jedu, ne piju, nisu mukog ni enskog roda, stvoreni su od svjetla i ive od velianja Alaha.
Njihov broj poznat je samo Alahu. Ova ispovijest podrazumijeva i vjerovaje u ostale dvije skupine
duhovnih bia, to su dini i njihovi zli pripadnici ejtani, koji su suprotnost od meleka, ljudima ine
zlo i nagovaraju ih na grijehe i nevjerovanje, a njihov je vladar Iblis (Sotona).
Objave[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: Svete knjige u islamu

Prvih pet ajeta (stihova) Kura'na objavljenih Muhamedu

Trea temeljna istina glasi: Ve kutubihi - I vjerujem u Njegove Knjige (Objave), to je vjerovanje u
sve etiri pisane objave, koje su objavljene poslanicima:

Tevrat (Tora), objavljena Musau, muslimani vjeruju da su njen sveti tekst idovi previe
izmijenili i prepravili kako bi njima odgovarao

Zebur (Psalmi Davidovi), objavljen Davudu, muslimani smatraju je i to govor Alahov, a ne

djelo Davidovo, te da su i njega idovi obezvrijedili, izmijenili i oskvrnuli pretvorivi ih u
pjesme

Indil (Evanelje), objavljen Isau, muslimani smatraju da su idovi i Indil izmijenili,

prikazujui Isaa kao sina Bojega (i tako poiniliirk), i time u potpunosti obezvrijedili ovu
objavu, te odveli krane u zabludu

Kur'an, objavljen Muhamedu, najvea je Alahova objava, peat svih prijanjih objava,
jedina neizmijenjena i neoskvrnuta objava, direktno i bez izmjene prenesen govor Alaha,
temelj islamskog vjerovanja i zakona, uputa za ivot svakome muslimanu.

Pored velikih Alahovih objava, postoje i one male kojih ima mnogo, a to su: suhufi (svitci) - njih
ima 100 (dakle ukupno postoje 104 Alahove pisane objave), i njih su primili vjerovjesnici Adem,
it, Idriz, Nuh, Ibrahim, te risale(poslanice) i kelime (rijei), koje je Alah upuivao raznim
narodima, preko njihovih vjerovjesnika.
Proroci[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Proroci u islamu
etvrta temeljna istina glasi:Ve rusulihi - I vjerujem u Njegove poslanike i proroke, to je
vjerovanje u proroke, odnosno poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, kako bi na
pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili inili nered na Zemlji. U
Kur'anu ih je spomenuto dvadeset pet, a najpoznatiji su: Adem (Adam), Nuh (Noa), Ibrahim

(Abraham), Musa (Mojsije), Isa (Isus) i Muhamed. Muhamed je naveo da je najvie proroka
poslano idovima, te da su oni veinu njih prognali ili ubili, i da je Alah ljudskom rodu poslao 124
000 proroka. Svakom proroku Alah je dao mudize, natprirodne sposobnosti, kako bi dokazali
nevjernicima da su doista poslani od Boga. Muslimani su duni potovati i vjerovati u prorotvo
svih u Kur'anu spomenutih proroka, a Muhameda moraju slijediti, potovati i prakticirati sve ono
to je on za ivota radio (sunnet), te vrsto vjerovati u sve ono to mu je od Boga objavljeno.
Muslimani nakon imena svakog proroka dodaju i uzreicu alejhi-s-selam (skraeno: a.s.), to
znai: Neka je mir i spas Boji na njega.
Sudnji dan[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Sudnji dan u islamu
Peta temeljna istina vjere glasi:Ve li-jevmil-ahiri - I vjerujem u Sudnji dan, odnosno kraj svemira i
poetak vjenog ivota. Postoje dva aspekta Sudnjeg dana:

Kijametski dan (Jevmil-kijameh) - Dan unitenja (Apokalipsa), to je dan kada e cijeli

svemir bit uniten, Israfilovim prvim puhanjem u rog, dan kada e sve ivo pomrijeti. Prije
potpune propasti, na Zemlji e se stranim zemljotresom poravnati brda i doline, a od silne
vruine, Zemlja e postati bijela.

Sudnji dan (Jevmil-ahiri)- Dan polaganja rauna pred Alahom, kada e svi ljudi, stojei
pred vagom Mizan, koja e biti postavljena ispred Bojeg prijestolja, odgovrati za uinjena
djela, dobra ili loa, te e shodno tome biti rasporeivani u Dennet ili Dehennem. Taj e
dan nastupiti Israfilovim drugim puhanjem u rog, kada e sve mrtvo oivjeti. Ljudi e
odgovarati prema knjizi svojih djela, koju su sainili meleci Kiramen-katibin. Alah je u Kur'anu
obeao milost svima koji vjeruju, a Muhamed je svojim sljedbenicima obeao
svoj efat (zauzimanje kod Alaha za njih), ekskluzivno pravo koje imaju samo Muhamed i oni
koji su poginuli na Alahovom putu (ehidi). Kranima i idovima biti e ukazana milost,pa e
im biti sueno prema njihovim Knjigama, Tevratu, Zeburu i Indilu, ali originalnim verzijama,
ne onima koje su oni izmijenili. Oni koji su priznali poslaniku misiju Muhameda, mogu ui u
Dennet, ili odsluiti kaznu u Dehennemu, pa onda ui u Dennet.

O ova dva dogaaja najsaetije i najzornije su opisana 99. surom Kur'ana, El-Zilzal - Zemljotres.
Muhamed navodi da je izmeu ova dva dana razmak 40, meutim ne i ega (dana, godina,
stoljea...) Muslimani moraju vjerovati u ove dogaaje i traiti od Alaha svakodnevno milost, spas
i oprost na Sudnjem danu, te se uzdati u Muhamedov efat.
Predodreenje[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Predodreenje u islamu
esta temeljna istina vjere glasi: Ve bil kaderi hajrihi ve erihi minalahi teala - I vjerujem da sve
to se dogaa biva Alahovom voljom i odreenjem, dakle vjerovanje u predodreenje (kader). To
znai da sve to se dogaa biva Alahovom voljom i odreenjem, i nitko drugi nije u stanju to

promijeniti. Nije, meutim, predodreeno da li e ljudi izabrati put dobra ili zla, to je u njihovim
rukama, a Alah unaprijed zna njihov izbor, i nadahnjuje onoga koga hoe. Vjernici vjeru u ovu
istinu posebno moraju iskazati kada ih zadesi neka potekoa (bolest, smrt blinjih, siromatvo...)
vjerujui da o tako mora biti, jer Bog tako hoe i najbolje zna razloge za sve to je predodredio.
Sudbinu cijelog svemira Alah je predodredio prije nego ga je stvorio, te je naredio da se ona
zapie na Levhil Mahfuzu - Ploi Pomno uvanoj.
Dodirne toke s kranstvom[uredi VE | uredi]
Muslimani vjeruju u Isa-a (Isusa) ali vjerovanje da je on Bog smatraju najveim grijehom (irk). U
Kur'anu, jedina ena spomenuta imenom je Merjem (Marija), majka Isusova. Prema islamskom
uenju, Merjem je zaela bezgreno i Bojom voljom, a njen je sin samo Boji poslanik i Boji
rob, a ne Boji sin. Kada je Isa uo da ga neki sljedbenici proglaavaju Bogom i sinom Bojim,
pao je na koljena i molio Stvoritelja za oprost. Tako je nastala veernja molitva.

Bogotovlje i vjerska praksa[uredi VE | uredi]

Pet stupova islama[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Praktine dunosti islama
Po islamskom uenju ovjek je religiozno bie. To se oituje ukupnim ivotom vjernika, a na
poseban nain u bogotovnim inima (ibadet). To ini i svjetovni ivot (muamalat), gdje svaki
musliman mora imati dobre meuljudske odnose sa svim ljudima. Stoga,sve to je dobro i
pozitivno islam prihvaa, a sve to je loe kategoriki odbacuje. U islamu je pet bogotovnih
dunosti, pet stupova (arkan) islama. Te dunosti se dotiu svakog zdravog, pametnog i
punoljetnog muslimana. To su islamski arti, odnosno praktine dunosti islama:

Grupno izvravanje namaza (demat) u damiji

Ispovijedanje vjere (ehadet)[uredi VE | uredi]

Podrobniji lanak o temi: ehadet
Vjernik ispovijeda svoju pripadnost islamu izgovarajui ehadet: "Ehedu en la ilahe ilallah, ve
ehedu en muhammeden abduhu ve resuluhu!", to znai: "Vjerujem i oitujem da nema drugog
Boga, osim Alaha, i vjerujem i oitujem da je Muhamed Boji rob i Boji poslanik!". Ukoliko osoba

eli prei na islam, potrebno je da pred imamom, sveenikom, izgovori ove rijei. Svaki musliman
duan je ove rijei izgovarati vie puta dnevno, a to i ine u sklopu pet dnevnih molitvi, gdje se
ove rijei spominju najmanje dva puta.
Molitva (namaz)[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Namaz (islam)
Namaz ili salat je obredna molitva koju je svaki vjernik duan izvravati svakodnevno pet puta, u
tono odreeno vrijeme, pri emu se mora okrenuti prema Kabi u Meki. Postoje jutarnja,
podnevna, poslije podnevna, veernja i nona molitva. Molitva se sastoji od recitiranja Kur'ana,
formuliranih molitava i razliitih pokreta i poloaja tijela. Vjernik mora biti ist da bi obavljao
molitvu, a to se postie ritualnim pranjem - abdestom. Skupna molitva (demat) je mnogo bolja i
vrjednija, a vri se u damiji ili na nekom drugom istom mjestu, a predvodi je imam. Pokueno
je i nepoeljno (mekruh) je da se molitva obavlja u vrijeme izlaska ili zalaska sunca i kada je
sunce na polovini neba. Poetak odreenog namaskog vremena se oglaava posebnim pozivom
sa minareta damije - ezanom.
Post (saum)[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Post u islamu
U islamu post predstavlja odricanje od jela, pia, puenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih
zadovoljstava, ali neprilinog govora i ponaanja od zore do zalaska sunca, u toku devetog
mjeseca islamskog kalendara, ramadana ili ramazana, koji traje trideset ili dvadesetdevet dana.
Osim toga, u tom blagoslovljenom mjesecu vjernici mnogo vie ine i druga bogotovna djela, te
mnogo vie posjeuju damije i itaju i prouavaju Kur'an. Postoje dva obroka u
ramazanu, sehur (laki obrok prije poetka posta) i iftar (obilnij obrok nakon zavretka posta).
Post se zapoinje i prekida prigodnim molitvama, uz vodu i datulje.
Milostinja (zekat)[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Zekat

Kaba u Meki, glavno odredite hodoaa - hada

Imuni muslimani duni su od vika svoje imovine udjeliti 2,5% kao milostinju, zekat, za potrebe
siromanih, uenika, bolesnika, starih i iznemoglih, ali i onih koji su tek preli na islam. Novac od

zekata pak ne smije ii onima koji su u blioj rodbinskoj vezi sa davaocem. Islamska zajednica
svake zemlje ima instituciju za prikupljanje zekata. Zekat se daje na novac, zlato, srebro, stoku,
poljoprivredne proizvode (itarice, voe, povre, med..), po tono utvrenoj tarifi. Pored zekata,
postoji i vitra, a to je dobrovoljna milostinja, dok je zekat obavezan svakome tko ispunjava uvjete
za njega.
Hodoae (had)[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Had
Barem jednom u ivotu, tko je u mogunosti, uputiti se na hodoae u Meku. To hodoae je
sloen skup rituala koji se izvravaju u Meki i njenoj okolici, pri emu hodoasnici, hadije,
moraju biti isti i obueni u ihrame - posebno bijelo odijelo. Da bi otiao na had, vjernik mora
izmiriti sve dugove, pomiriti se s onima s kojima se prije posvaao, te ostaviti obitelji dovoljno
novca za normalan ivot dok njega nema. Had mora biti financiran iskljuivo halal novcem.
Had se obavlja izmeu 8. i 12. mjeseca islamskog lunarnog kalendara. Pored hada postoji
i umra, a to je dobrovoljno hodoae u Meku, koje se moe obaviti u bilo koje doba godine.

Uenje Kur'ana (Kiraet)[uredi VE | uredi]

Indijski musliman ui Kur'an

Recitiranje, odnosno itanje i prouavanje Kur'anskog teksta (kiraet) jedno je od najveih

bogotovnih ini. Ono predstavlja posebnu duhovnu aktivnost u ivotu svakog vjernika. Da bi
vjernik mogao uiti Kur'an mora biti ist, dakle obaviti vjersko pranje (abdest), odjeven u istu
odjeu (vjernice moraju biti odjevene kao i za namaz, dakle pokriti sve osim lica, aka i nogu do
iza lanaka), sjesti na lijepo mjesto, okrenuti se prema Kibli (Kabi u Meki), te lijepim i
razgovijetnim glasom, smireno i skrueno recitirati Kur'anski tekst. Vjernik mora biti koncentriran
na recitiranje i nastojati razumjeti tekst, pa su zbog toga najee u uporabi Mushafi (zbirke
Kur'anskog teksta) sa prijevodom na jezik kojim vjernik govori i tumaem nepoznatih pojmova.
Takoer, postoji skup pravila recitiranja Kur'ana, koji se naziva tedvid i koji bi svaki vjernik
trebao poznavati, pored arapskog pisma (sufara). Iako bi recitiranje Kur'ana trebalo biti
svakodnevna navika vjernika, oni to uglavnom ine za vrijeme svetog mjeseca Ramazana,
blagdana i svetih noi, kada se ova vrsta ibadata viestruko nagrauje. Postoji veliki broj vjernika

koji znaju tekst cijelog Kur'ana napamet - hafizi. Muhamed je obeao vjernicima koji recitiraju i
prouavaju Kur'an, da e se Sveta Knjiga zalagati za njih na Sudnjem danu. Muslimani se prema
Kur'anu i njegovoj zbirci, Mushafu, nose s velikim potovanjem, tako da je on postavljen na
posebno mjesto u kui i umotan u ist i namirisan ubrus.

Blagdani[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Islamski blagdani
Islamski kalendar (koji se jo naziva i Hidretski kalendar, jer je za poetak njegovog raunaja
uzet najvaniji dogaaj u povijesti islam - Hidra) ima 12 lunarnih mjeseci, od kojih je
najsvetiji Ramazan, 9. mjesec, mjesec duhovne obnove i preporoda i cijeli se obiljeava kao
mjesec ibadata (bogotovlja), te se provodi u sveanom raspoloenju i duhovnom uzdizanju.
Petak (jevmul-duma) je molitveni dan, kad mujezin s minareta (danas preko razglasa) poziva
vjernike u damiju. Ondje imam predvodi zajedniko klanjanje i dri propovijed (hutba). Takoer,
ponedjeljak (jevmul-isnejn) se smatra blagoslovljenim danom, kada je lijepo zapoinjati sve
vanije i korisnije poslove. Najvanija dva islamska blagdana su:

Muslimani u Singapuru obiljeavaju Ramazanski bajram

1. Ramazanski bajram (Eid al-Fitr), obiljeava se prvi, drugi i trei evvala, po zavretku
mjeseca Ramazana, veliki je obiteljski blagdan, kada se slavi kraj posta i Boji blagoslov.
Mukarci idu u damiju i poslije sabah-namaza (jutarnje molitve) klanjaju skupno bajramnamaz, koji ukljuuje i prigodnu bajramsku propovijed. Nakon toga se blagdan estita
svima vjernicima, obie se groblje, te se u kuama u blagdanskoj atmosferi darivaju
lanovi obitelji, nakon ega poinje bajramska gozba, simbol kraja posta. Drugi i trei
dan se koristi za obilazak rodbine i susjeda. Vjernici moraju biti okupani, lijepo odjeveni i
namirisani kako bi obiljeili ovaj blagdan.
2. Kurban bajram (Eid al-Adha), obiljeava se deseti, jednaesti, dvanaesti, trinaesti i
etrnaesti Zul-hidea, blagdan je rtve. Na ovaj blagdan svaka obitelj koja je u
mogunosti duna je pribaviti jedan kurban (rtvu) ukoliko se radi o stoki sitnog zuba
(ovan, ovca, jarac, koza), ili, ukoliko se radi o stoki krupnoga zuba (bik, krava, deva) vie

obitelji mogu uestvovati. rtva se rtvuje u Alahovo ime, po islamskim propisima, te se

dijeli na tri dijela: jedan obitelj ostavlja sebi, jedan je za rodbinu i susjede, a jedan za
siromane i gladne. Ne moe se rtvovati konj, magarac, perad niti riba. Takoer, postoji
dobna granica za ivotinje koje se rtvuju. Bajram namaz, bajramska propovijed, gozba i
svi drugi obiaji su isti kao i kod Ramazanskog bajrama. Ovaj blagdan predstavlja
sjeanje na Ibrahimovu (Abrahamovu) rtvu i najvei je islamski blagdan.
Osim ovih blagdana u ivotu svih muslimana veoma znaajno mjesto zauzimaju i slijedei
blagdani:
1. Nova hidretska godina, obiljeava se prvi Muharrema, blagdan koji se provodi s
obitelji, uz prigodnu veeru i molitvu za Boji blagoslov (bereket) u novoj godini.
2. Mevlud, blagdan roenja Muhameda, obiljeava se dvanaesti Rebiul-evvela, kada se
vjernici okupljaju u damijama i , poslije jacije-namaza (none molitve), uz recitiranje
Kur'ana, pjevanje pobonih pjesama (ilahija i kasida), te pripovijesti o Muhamedovom
roenju i ivotu, prisjeaju se svoga Vjerovjesnika.
3. Dan Aure - Dan spasenja, obiljeava se 10. Muharrema, dan kada su se desili mnogi
za islam vani dogaaji, poput toga da je Nuh (Noa) sa svojom Arkom pronaao kopno,
Junusa (Jonu) je riba koja ga je progutala izbacila na obalu i mnogi drugi. Na ovaj veliki
dan je lijepo postiti, ali sa danom prije ili poslije njega (9. ili 11. Muharrema), a spravla se
i blagoslovljeno jelo aura od 7 do 70 razliitih namirnica (voa, povra, itarica, meda,
zaina), u spomen na posljednje dane plovidbe u Nuhovoj (Noinoj) Arci kada su svi
lanovi posade pretraili Arku i od sakupljenih ostataka hrane skuhali kaasto jelo, te
tako preivjeli. Dok je ovo dan radosti za sunije, za iije je to dan teke alosti je je na
ovaj dan ubijen Muhamedov unuk Husein, i oni ovaj dan obiljeavaju raznim
procesijama, udaranjem u prsa i ritualnim bievanjem.
4. etiri svete noi, koje obiljeavaju vane dogaaje za islam, i prilika su za iskupljenje
grijeha kroz poveano slavljenje Boga (ibadet): Lejletul - regaib ili No elja i
nadanja - obiljeava se prvog etvrtka u mjesecu Redebu, Lejletul - mirad ili No
uznesenja Muhameda - obiljeava se 26. Redeba, Lejletul- berat ili No ienja
grijeha - obiljeava se 14. a'bana i Lejletul - kadr ili No sudbine - najsvetija no,
slubeno se obiljeava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je no Kadr, sa
sigurnou se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana.

Moral i pravo[uredi VE | uredi]