Professional Documents
Culture Documents
03 - Gradevne Konstrukcije PDF
03 - Gradevne Konstrukcije PDF
SADRAJ :
1. UVOD............................................................................................................................................... 3
1.1. GRADITELJSTVO, PODJELA I ZADAA ............................................................................ 3
1.2 VRSTE RADOVA U GRAENJU I DIJELOVI ZGRADA ................................................. 4
2. PRIPREMNI I ZEMLJANI RADOVI . ................................................................................. 5
2.1. PRIPREMNI RADOVI PRIJE GRADNJE ............................................................................... 5
2.2 NANOSNA SKELA ................................................................................................................. 6
2.3. VRSTE ZEMLJANIH RADOVA I ........................................................................................... 7
OSIGURANJE ISKOPA OD URUAVANJA I UTJECAJA PODZEMNE VODE ...................... 7
3.TEMELJI......................................................................................................................................... 11
3.1. NOSIVOSTI TLA I VRSTE TEMELJA............................................................................ 11
3.2.VERTIKALNA I HORIZONTALNA HIDROIZOLACIJA PODRUMA............................. 13
4. ZIDOVI
. .............................................................................................. 15
4.1. PODJELA ZIDOVA ( STIJENA ) ......................................................................................... 15
4.2. KONSTRUKTIVNI SUSTAVI .............................................................................................. 16
4.3. STABILNOST KONSTRUKTIVNOG SISTEMA............................................................... 16
4.4. STABILNOST ZIDANIH KONSTRUKCIJA ...................................................................... 17
4.5. ZIDOVI OD OPEKE .............................................................................................................. 18
4.6. ZIDOVI OD MODULARNIH POROTHERM BLOKOVA .................................................. 20
4.7. ZIDOVI OD BETONSKIH I LAKOBETONSKIH BLOKOVA............................................ 22
4.8. ZIDOVI OD BETONA I ARMIRANOG BETONA .............................................................. 23
4.9. OPLATE .................................................................................................................................. 25
4.10. VIESLOJNI ZIDOVI........................................................................................................... 28
4.11. PREGRADNI ZIDOVI ILI STIJENE ................................................................................... 30
4.12. ZIDNE OBLOGE .................................................................................................................. 33
5. OTVORI U ZIDOVIMA ................................................................................................................ 40
5.1. PROZORI ................................................................................................................................ 40
5.2. VRATA.................................................................................................................................... 43
5.3. NADVOJI IZNAD OTVORA ................................................................................................. 44
5.4. DIMNJACI I VENTILACIONI KANALI ........................................................................... 47
6. MEUKATNE KONSTRUKCIJE
. ........................................................................... 53
6.1. ARMIRANO BETONSKI STROPOVI ................................................................................. 53
6.2. STROPOVI SA GREDICAMA OD ARMIRANE UPLJE OPEKE..................................... 59
6.3. DRVENI STROPOVI.............................................................................................................. 62
7. STUBITA
. ............................................................................................ 67
7.1. ARMIRANO BETONSKA STUBITA ................................................................................ 69
7.2. ELINA STUBITA ........................................................................................................... 72
7.3. DRVENA STUBITA............................................................................................................ 73
8. KROVOVI
.............................................................................................. 76
8.1. RAVNI KROVOVI ................................................................................................................. 76
8.2. DRVENA KROVITA........................................................................................................... 79
8.3. KROVNI POKROVI ............................................................................................................... 83
8.4. LIMARSKI RADOVI.............................................................................................................. 91
1. UVOD
1.1. GRADITELJSTVO, PODJELA I ZADAA
GRADITELJSTVO je u najirem smislu umijee graenja radi stvaranja organiziranih
prostora za ljudsko obitavanje ili za razliite druge svrhe i potrebe.
GRAEVINARSTVO je privredna grana koja se bavi projektiranjem i izvoenjem
graevinskih objekata te ispitivanjem zemljita i i materijala u graevinske svrhe; u irem
smislu obuhvaa jo i industriju graevinskih strojeva, graevnog materijala i opreme.
Proizvodne organizacije u u graevinarstvu ine projektni biro i zavodi, graevninska
poduzea za visokogradnju, graevinska poduzea za niskogradnju, poduzea za montau
i poduzea za zavrne graevinske radove. Nauno istraivakim radom bave se
graevinski instituti.
GRAENJE je izvoenje radova (pripremnih radova, zemljanih radova, radova na izradi
graevinskih konstrukcija, graevinsko-instalaterskih radova, graevinsko-zavrnih radova,
radova na ugradnji graevnih proizvoda, ugradnji postrojenja ili opreme, te drugih radova)
radi podizanja nove graevine, rekonstrukcije, adaptacije i odravanja uporabljive
graevine ili radi promjene stanja u prostoru
GRAEVINSKA TEHNIKA je najstarija znaajnija grana tehnike koja se bavi poslovima
potrebnim za graenje svih vrsta zgrada, cesta, mostova, tunela, vodovoda, ureenjem
okolia, iskoritavanjem vodnih snaga i sl.
Prema vrsti i karakteru poslova razlikujemo dva smjera graevinske tehnike i grupe
objekata.
Glede visine izgradnje, objekte moemo podijeliti na :
1.
objekte niskogradnje - objekti pri tlu ili neposredno iznad tla (prometnice,
hidrograevine, ispitivanja zemljita i materijala u graevinske svrhe)
2.
objekti visokogradnje objekti koji se grade iznad tla (stambene zgrade, kole,
bolnice, sportske graevine, sakralne graevine, silosi, industrijske hale i slino)
Prema vrsti, graevinske objekte dijelimo na :
1. .konstruktivne objekte objekti jednostavne, sloene i naroito sloene statike
konstrukcije (svi objekti visokogradnje i pojedini niskogradnje kao mostovi i vijadukti)
2. hidrotehniki ili vodograevni objekti - objekti niskogradnje vezani za zahvate sa vodom
(hidrocentrale, navodnjavanja, luke, plovni putevi, vodovodi, kanalizacije i drugi objekti)
3. saobraajni objekti svi objekti koji slue saobraaju (ceste, eljeznice, mostovi, tuneli,
aerodromi, kolodvori i drugi)
Prema vrsti materijala od kojih su izvedeni, objekte moemo podijeliti na:
1.
zidani objekti od opeke i kamena
2.
betonski i armirano betonski objekti
3.
objekti od drvenih konstrukcija
4.
objekti od elinih konstrukcija
5.
objekti od kombiniranih i drugih materijala
Glede naina izvedbe, objekte moemo podijeliti na :
1.
monolitne objekte konstrukcija i pojedini dijelovi se izvode na licu mjesta, na
gradilitu
2.
polumontani objekti objekti kojima se pojedine konstrukcije ili njihovi dijelovi
izvode monolitno a dio se montiraju ve gotovi elementi prethodno zgotovljeni.
.
3.
montani objekti objekti koji se u potpunosti izvode gotovim montanim
elementima koji se izrauju u specijaliziranim pogonima
Najvanije optereenje koje jedna konstrukcija mora prenijeti jest statiko optereenje
na osnovu kojeg se dimenzioniraju konstrukcije i smatramo ga nepromjenjivim ili malo
promjenjivim. U statiko optereenje spadaju :
1.
stalno optereenje teina konstrukcije
2.
korisna optereenja sva pokretna optereenja (ljudi, oprema, strojevi i sl.), kia,
snijeg, led, pritisak vode, vjetar, promjene temperature, slijeganje tla
Optereenja koja takoer djeluju na graevinu na nain da brzo mijenjaju smjer, jainu i
javljaju se iznenada nazivamo dinamika optereenja (jaki udar vjetra, potres i sl.)
Bez obzira da li optereenja djeluju stalno, privremeno ili kratko, deformacija konstrukcije
mora nestati nakon prestanka djelovanja optereenja
1.
2.
transportiranje zemljanog
..
materijala.
Kod iskopa dubljih od 2 m izrauju se bone stijene u nagibu, a ako za njih nema mjesta
onda se u zemljitima II i III kategorije, do dubine od 2 m mogu ostavljati strmiji nagibi koje
treba osigurati oplatom koju dre stupovi, a oni su poduprijeti kosnicima. Da se u
graevinskoj jami ne bi zadravala oborinska voda potrebno je na pogodnom mjestu
iskopati sabirnu jamu i postaviti pumpu za crpljenje vode iz jame.
popreni presjek
pogled
USKI ISKOPI potrebni su za trakaste temelje zgrada. Osiguranje ovakvih iskopa vri
se razupiranjem. Kod iskopa posebnu panju treba obratiti na mjesta gdje se uski iskopi
(rovovi) sueljavaju, jer je neophodno osiguranje u oba dva smjera. Okomite stijene iskopa
za temelje dubine 1,5 do 2,0 m razupiru se u gornjoj treini dubine. Zatita stranica kod
veih dubina kombinira se sa platformama za izbacivanje zemlje. to je dubina iskopa
vea, to je i osiguranje vee.
prikaz razupiranja
tlocrt ugla
tlocrt suelja dva rova
prikaz osiguranja uglova uskog iskopa
Da bi se mogli vriti zemljani radovi, a kasnije i drugi graevinski, potrebno je sniziti razinu
podzemne vode (P.V.) do ispod dna graevinske jame. To se postie pumpanjem vode i
spreavanjem dotoka na nekoliko naina:
1.
Ukoliko se radi o manjem dotoku P.V. se moe crpsti ili direktno iz graevinske
jame (putem okna sa niim dnom ) ili iz okolo graevne jame iskopanih bunara u koje se
onda slijeva P.V. zbog razlike razina podzemna voda se u tlu ponaa po zakonu o
spojenim posudama ali sa stanovitom retardacijom zbog otpora tla.
2.
Posebni ureaji sa kojima se istovremeno crpi voda i postavlja prepreka daljnjem
dotoku P.V. u graevnu jamu nazivaju se vakum pumpe sa iglofiltrima.
10
3.TEMELJI
3.1. NOSIVOSTI TLA I VRSTE TEMELJA
Temeljenje je faza koja tehnoloki slijedi nakon pripremnih i zemljanih radova.
TEMELJI su najnii konstruktivni dio zgrade u neposrednom kontaktu sa tlom, a
preuzimaju cjelokupno optereenje zgrade i prenose ga na temeljno tlo.
Temelji se dimenzioniraju prema doputenoj nosivosti temeljnog tla (u smislu kontaktne
povrine). Podatke potrebne za temeljenje(nosivost i dubinu temeljnog sloja) nalazimo u
Geomehanikom elaboratu.
Nosivost tla moe biti na pritisak i na trenje mijenja se odnosno raste sa dubinom
temeljenja, zbog vee zbijenosti i kompaktnosti terena.
Obzirom na razliite kvalitete (nosivost) temeljnog tla i na razliite dubine nosivog sloja
(ponekad nosivog sloja ni nema na iskoristivoj dubini) i vrlo razliita geometrijsko
konstrukcijska rjeenja, postoje razliiti naini temeljenja:
1. PLITKO TEMELJENJE
- obavlja se na praktino povrini terena uz minimalno
ukopavanje (min dubina 80 cm) jer je nosivo tlo vrlo plitko u odnosu na povrinu terena , a
na nivou temelja nema podzemne vode i izbjegava se smrzavanje nosivog sloja.
Konstrukcija mora biti takva da su optereenja prihvatljiva..su optereenja prihvatljiva
tlocrti
presjeci
11
2. PILOTI rade se od armiranog betona ili elika. Zabijaju se ili izvode do dubine
nosivog vrstog tla i na taj nain prenose optereenja. Ako je nosivo tlo preduboko nose
na trenje
12
13
Horizontalna hidroizolacija treba biti iznad nivoa okolnog terena podignuta 20-30 cm
VERTIKALNA HIDROIZOLACIJA se izvodi s vanjske strane podrumskog zida na onom
dijelu koliko je zid u zemlji. Vertikalnu HI imaju samo zgrade sa podrumom ili suterenom.
Postavlja se na prethodno izravnatu podlogu zida. Iz va na je moramo zatititi od
mehanikih oteenja epiastom folijom, termoizolacijom, geotekstilima, zidom.
Spoj s vertikalnom izolacijom se vri preklapanjem odozgo, kao i kod svih sastava
vertikalne izolacije. Za izradu vertikalne izolacije potrebno je izvriti iri otkop oko zgrade,
obino pod nagibom, tako da je u donjem dijelu irina prostora oko 40 cm. Preklopi ljepenki
moraju biti najmanje10 cm i takoer lijepljeni vruim bitumenom.
IZOLACIJA KOD VISOKE PODZEMNE VODE izvodi se kad bi planirani pod podruma bio
ispod razine podzemne vode. Obzirom da uzgon vode ( hidrostatiki tlak ) iznosi
1 000 kg na m2 poda podruma, potrebno je izvesti takve konstrukcije koje e izdrati toliki
pritisak.Danas obino rjeavamo takav problem izvedbom AB temeljne ploe i to na dva
naina :
a ) ploa se izvodi ispod itavog podruma i istovremeno slui kao temelj zgrade, pa se
preko nje zidaju i betoniraju zidovi.
b) ploa se izvodi naknadno, kad je slijeganje zgrade ve gotovo
DRENAE slue za odvodnju podzemne vode. To su podzemni kanali, rovovi se
ispunjavaju materijalom koji proputa vodu a na dno kanala se polau betonske ili
plastine drenane (perforirane) cijevi s padom od 2 % koje odvode podzemnu vodu .
Cijev se zatrpava pijeskom i ljunkom, a veliina zrna ispune ovisi o veliini zrna sloja tla iz
kojeg se sakuplja
podzemna voda. Ako bi ispuna drenae imala krupnija
zrna od okolnog tla, dolo bi do ispiranja tla i slijeganja terena. Visina ispune drenae
pijeskom i ljunkom ovisi o visini vodonosnog sloja iz kojeg crpimo vodu u drenau.
14
4. ZIDOVI
15
1)
2)
3)
4)
5)
16
moe doi do gubljenja ravnotee (prevrtanja), loma i savijanja. Zbog toga je potrebno
konstruktivne elemente ukrutiti ili im smanjiti vitkost.
Kod sistema punih nosivih stijena prostorna se krutost postie izvoenjem stijena
ukrute( vezne stijene ili vezni zidovi ) koje se postavljaju okomito na nosive stijene a
imaju ulogu preuzi- manja horizontalnih i kosih sila. Meurazmak zidova ukrute ovisi o
krutosti nosivih stijena.
17
18
produni mort je vri od vapnenog. Spravlja se tako da se u cementni mort
dodaje vapno ime se produljuje vrijeme vezanja morta (po tome je dobio naziv). Za
zidanje zidova spravlja se smjesa u omjerima 1 : 3 : 9 ili 1 : 2 : 5 (vapno : cement : pijesak).
Ovaj mort jo nazivamo i vapneno cementni mort ili pojaani vapneni mort.
Prostor izmeu opeka se ispunjava mortom i naziva se reka ili sljubnica . Horizontalne
reke su iroke oko 12 mm i nazivaju se leajnice. Vertikalne reke su iroke oko 10 mm i
nazivaju se sudarnice.
Opeka koja je ugraena u zid tako da joj je dua stranica paralelna sa licem zida naziva
se uzdunjak, a opeka koja je svojom duinom uzidana okomito na lice zida naziva se
venjak (ona vee i ukruuje zid).
vrstoa zida ne ovisi samo o vrstoi opeke i morta, nego i o nainu zidanja. Na
vrstou zida u najveoj mjeri utjee pravilno slaganje opeka prema odreenom vezu
opeka.
Osnovno zidarsko pravilo je da sudarnice po visini ne smiju prolaziti kroz dva
sloja, nego u svakom slijedeem sloju moraju biti pomaknute za ili opeke.
Opeka se dobiva iz kvalitetne oiene gline, oblikovane, osuene i peene na
temperaturi od 800 1 000oC.
Prema veliini i obliku razlikujemo :
1.
opeke normalnog formata ( NF )
2.
opeke poveanog formata ( modularne opeke i blokovi, ploe )
3.
radijalne
Prema strukturi razlikujemo :
1.
pune opeke
2.
uplje opeke ( sa horizontalnim i vertikalnim upljinama )
3.
porozne opeke
4.
fasadne opeke
Osnovni koncept rjeenja sastava zida ovisi o ulozi zida: da li je nosiv, gdje se nalazi, da li
treba odreenu zatitu , zamiljenom oblikovanju i sl.
Stvarne mjere duine, debljine i visine zidova, istaka, otvora i sl. proizlaze iz mjera
dimenzija i broja jedininih komada, sudarnica i leajnica.
Za zidove od modularnih blokova te mjere e biti viekratnici osnovnog modula od 10
cm, a za zidove od opeka NF viekratnici modula od 13 cm, a za Porotherm sustav 12,5
cm ( 25 cm )
.
19
ZIDOVI OD OPEKE NF
Mogu se izvesti kao jednostruki i mogu biti nosivi ili nenosivi. Ukoliko je zid nosiv
njegova minimalna debljina mora iznositi 25 cm ili 20 cm zazid od blok opeke .
Ovi zidovi su najee obostrano obukani, sa vanjske strane vanjskih zidova
vodozatitnom bukom. Zbog toplinsko izolacijskih svojstava opeke, nivo toplinske zatite
jednostrukog zida je vrlo nepovoljna pa je potrebno izvesti dodatnu toplinsku zatitu s
posebnom toplinsko izolacijskom bukom iil toplinsko izolacijskim fasadnim ploama.
Jednoslojni mjeoviti i dvoslojni zidovi od opeke danas se uglavnom ne izvode kao
vanjski.
Zidovi sa upljinom izvode se zidanjem dva zida na meurazmaku od 2-5 cm. Deblji
zid je unutarnji, konstruktivan, a drugi vanjski nenosivi, izveden kao obloni. upljina se
moe izvesti neprekinuta i do 10 m visine (zidove meusobno povezujemo nekorodirajuim
sponkama).
Veliina opeke neposredno je vezana na strukturu opeke. Pune opeke su tee od
upljih i poroznih, te se proizvode u normalnom formatu ( N F = 6,5 x 12 x 25 cm )
Danas se opeka NF koristi uglavnom za pregradne zidove i ispune. Nosivi vanjski zidovi
izrauju se iz blok opeke.
Za konstruktivne zidove mogu se koristiti pune opeke, uplje opeke i blokovi s
vertikalnim upljinama ako im je minimalna marka 10.
uplje opeke izraene u veim dimenzijama od obine pune zidne opeke nazivaju se
opekarski blokovi. Opekarskih blokova imamo tri vrste :
normalni ili obini blokovi ( O B N )
fasadni blokovi ( O B F )
blokovi s uzdunim upljinama ( O B U )
20
21
Prednosti zidanja Porotherm blokovima : bre se zida od zidanja opekom NF,laki su, bolji
toplinski izolatori a time i ekonominiji
22
23
Beton ima svojstvo da u toku stvrdnjavanja vrsto prianja uz elik tako da pri djelovanju
vanjskih sila oba materijala nose zajedniki. U prednosti armiranog betona ubrajaju se:
nezapaljivost, trajnost, neznatni trokovi odravanja, mogunost izrade najraznovrsnijih
oblika, otpornost prema potresu i stanovita mehanika svojstva
Beton titi elik od korozije. eline ipke koje preuzimaju glavna naprezanja nazivaju
se glavna armatura. ipke glavne armature rasporeuju se po stanovitim pravilima pa se
meusobno povezuju tanjim ipkama koje se nazivaju razdjelna armatura, a ako ona
preuzima neka od naprezanja onda je pomona armatura. U stupovima i gredama takva
armatura se naziva vilice ili stremeni.
24
7.
prednapregnuti beton. Ako se prije optereenja konstruktivnog el. njegova
armatura istegne u veoj mjeri nego to se ona istegne pod punim optereenjem i ako je
u tom stanju beton obuhvati i ukruti se , onda e se armatura nastojati vratiti u prvobitno
(neistegnuto ) stanje. U zoni gdje se nalaze zategnute ipke u betonu e nastati tlano
naprezanje. Kad se konstruktivni element optereti, onda se vlanom naprezanju
suprotstavit e se tlano naprezanje postignuto prednaprezanjem. U prednapregnutom
betonu armatura ne preuzima vlana naprezanja nego omoguuje da se beton
protunaprezanjem (tlanim naprezanjem) suprotstavlja vlanim silama prouzrokovanim
optereenjem
Ugraivanje betona moe biti u kalupima, oplatama ili bez oplata. Bez oplata se obino
betoniraju temelji u iskopanim rovovima.
4.9. OPLATE
OPLATE su privremene konstrukcije od drveta, metala ili kombinacije ta dva materijala,
u koje se ubacuje gotova betonska smjesa, kako bi zadrala eljeni oblik nakon
stvrdnjavanja. Kada beton postigne odreenu vrstou, oplate se demontiraju.
Svim oplatama zajedniki su neki karakteristini elementi:
1. oplatno platno je povrina koja daje direktno oblik betonu. Izrauje se od dasaka,
iverice,lesonita, perploa, limova i plastike. Za viekratnu uporabu oplatno platno se
treba zatiti od vlage premazima ili impregnacijom
2. oslonci su drvene gredice na meusobnoj udaljenosti ovisno o nosivosti
oplatnog platna. Mogu biti primarni i
sekundarni
3. razupore i zatege se obino rade zajedno tako da se zatezni vijak provue
krozcijev koja ujedno vri razupiranje i
titi vijak da ne doe u kontakt sa svjeim betonom
4. podupirai, vertikalni ili stupovi i kosi ili
kosnici
5. nosai ( za horizontalne konstrukcije )
danas su preteno metalni reetkasti
ili sanduasti
6. ukrute
25
DRVENE OPLATE ( za zidove, stupove, grede, ploe i dr.) - rade se od grae etinjaa IV
klase ( tzv. graa za oplate ), najee od jelovih dasaka i platica sa skelama od piljene i
oble jelove grae. Za privrenja i povezivanja slue avli, ice, pijavice, i specijalne
spone.
OPLATE OD ELINIH LIMOVA koriste se kao kalupi i ablone za armiranobetonske
stropne i sline elemente te prefabrikate, rjee se koriste kao oplate za zidove i zidne
elemente.
OPLATE OD PREPLOA I LESONITA koristimo za one betonske i armiranobetonske
elemente koji se nee bukati niti oblagati, a povrine im moraju biti ravne i glatke.
- PERPLOE za graevinske oplate se izrauju tvorniki od bukovog furnira ljepljenjem
vodootpornim fenolnim ljepilom.
- LESONITPLOE za graevinske oplate se izrauju od sitnih vlakanaca bukovog drveta
koja se pod visokim tlakom lijepe vodootpornim fenolnim ljepilom.
Za ukruivanje oplata od lesonita i perploa upotrebljavaju se posebni elini stupovi sa
horizontalnim gustim nizovima drvenih gredica koje pridravaju ploe ili drveni okviri
povezani horizontalnim gredicama samo na donjoj i gornjoj strani.
Velikoplone
oplate
26
tunelska oplata
klizna oplata
U dananjoj tehnologiji graenja beton i armirani beton imaju iroku primjenu kao materijali
za izradu zidova.
.
27
AB dvostrani zidovi
28
Prema namjeni
nosivi
pregradni
zidovi ispune
sandwich zidovi u
masivnim konstruktivnim sistemima
u okvirnim okvirnim
konstruktivnim sustavima
unutarnji
nadzemni
podzemni
suvremeni
( beton, metal, lagani materijali,
Izolacijski materijali )
Tipizacija odnosno podjela vieslojnih zidova na pet grupa izvrena je prema broju slojeva,
vrstama slojeva i nainu slaganja slojeva
Osnovna karakteristika svih navedenih tipova vieslojnih zidova je da mogu biti izvedeni
samo od obaveznih primarnih i sekundarnih materijala, te kombiniranjem obaveznih i
neobaveznih primarnih i sekundarnih materijala
29
1. SLOJ OPEKE
2. SLOJ BETONA
3. MINERALNA VUNA
4.BUKA
5. RABITZ - BUKA
1. FUGIRANA OPEKA
2. ZIDANA OPEKA
3. DAANA OPLATA
4. DAANA OBLOGA
5. KAMENA VUNA
6. MINERALNA VUNA
7. ZRANI SLOJ
8. DRVENI ROTILJ ILI METALNI NOSAI
9. BUKA
10. GIPS-KARTONSKE PLOE
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
30
4.
zidovi od ploa od paljene gline, betona i lakog betona zidaju se u produnom mortu
s izmicanim sudarnicama, do 4 m visine i 6 m duine ( zidovi d 9 cm ).
DVOSTRUKI ZIDOVI iz Porotherm pregradnih ploa slue za ispunu skeletnog sistema ili
kao unutarnji pregradni zidovi. Ugradnjom izolacijskih ploa izmeu zidova znatno se
poboljava zvuna izolacija. Debljina zida je 8 ili 11,5 cm, a izolacijskih ploa 5 ili 10 cm.
5.
zidovi od porobetona Ytong blokova zidaju se s izmaknutim sudarnicama u
ljepljivom mortu duine do 6 m visine do 3,5 m ( d = 7,5 ) i do 4,5 m ( d = 10 cm ). Ploe
velikih formata ne trebaju se bukati nego samo zagladiti.
Debljine ploa i blokova su 5, 7,5 ,10, 12,5,15,17,5 cm, a visine 25 cm. Duina je 62,5 cm.
Elementi su lagani, dobri toplinski izolatori, lagano i brzo se ugrauju. Najee slue kao
ispuna kod sketetnih ili AB nosivih konstrukcija.
.
31
6.
zidovi do gips ploa koje mogu biti oplemenjene dodacima koji im
poveevajuvodootpornost pa ih moemo koristiti za oblaganje proelja. Zidaju se u
sadrenom mortu. Ne trebaju se bukati.
7.
zidovi od lakih graevinskih ploa male su vrstoe, nekvalitetni, slabe zvune
izolacije, a relativno dobre toplinske izolacije ( drvolit heraklit ).Meusobno se povezuju
cem. mortom, dobro ih je obostrano armirati vertikalnim icama.
8.
pregradne stijene od staklene opeke su unutarnje ili vanjske pregrade koje daju
difuzno svjetlo. Sastavljene su od dvostrukih ( upljih ) staklenih elemenata. Proputaju
cca. 80 % svjetlosti u odnosu na prozorsko staklo.
HOMOGENE STIJENE
To su tanke betonske i armirano betonske stijene. Predviaju se tamo gdije pregradni
zidovi trebaju imati veu vrstou ili slue za zatvaranje otvora u zidovima. Njihovo ruenje
je tee. Izvode se u debljinama 6-12 cm
1.
Rabitz stijene
2.
Monier stijene
SASTAVLJENE STIJENE
Sastoje se od elemenata nosaa ( drveni ili metalni rotilj ) i elemenata obloge ( ploe )
te zvune i eventualno toplinske izolacije. Drveni se rotilj radi od gredica a metalni od U
( C ) ili I profila irine 50 100 mm. Elementi nosaa sidre se u podnu i stropnu
konstrukciju te bono u zidove.
Obloge mogu biti :
- drvene ( daske, ploe od
preraenog drveta ) debljine 16 20
mm
- gipskartonske ploe debljine 9 15
mm
- metalne ili plastine obloge debljine
3 5 mm
Nosive konstrukcije mogu se izvesti kao
jednostruke ili dvostruke to je vrlo
vano pri postizanju eljenog nivoa
zvune izolacije.
32
Fizikalnim
Energetskim
Estetskim
Klimatskim zahtjevima
BUKE
Za izvedbu kvalitetne fasadne buke trebamo na nekoliko mjesta izvriti provjeru podloge:
Navlaivanjem (upojnost)
Pranjavo otpraiti
33
BUKANJE
buke se izvode u povoljnim vremenskim uvjetima kako bi se omoguio pravilan proces
vezanja i suenja. Za bukanje treba odabrati umjerenu temperaturu bez jakog sunca i
vjetra iznad 5Oc.
bukanje moe biti strojno ili runo. Strojnim radom mogu se kvalitetno bukati vee
povrine unutarnjih i vanjskih zidova i stropova.
buke s obzirom na vrstu veziva mogu biti:
Vapnena buka volumenski omjer vapna i pijeska 1:1 -1:4. Slui kao
unutarnja buka, manje je vrstoe.
Cementna buka omjer cementa i pijeska 1:1 -1:4. Slui najee kao
podloga ili kad je potrebna vea vrstoa.
1.
2.
3.
4.
34
Zavrni dekorativni sloj moe biti razliite debljine od 0,1 1,0cm ovisno kakvog je
sastava. Od zavrnog sloja se trai da je vodoodbojan, paropropusan, jednoline strukture i
lijepog izgleda. Paropropusnost mora rasti od unutarnjih slojeva zida prema vanjskim.
S obzirom na kemijski sastav vezivo za zavrne dekorativne buke i dekorativne premaze
moe biti:
Zavrna obrada zavrnog sloja moe biti razliite strukture s obzirom na alat koji
upotrebljavamo; zaglaena gladilicama, strugana eljevima,noem ili gladilicama,prskana,
valjana spuvastim valjkom, tokana ekiem, bruena ili prana.
Fasaderske radove treba planirati kada je mogue izvriti sve faze rada.
Specijalne buke
Sve vrste specijalnih buka proizvode se industrijski, a na gradilitu se dodaje tono
odreena koliina vode, dobro izmijea i postupa strogo prema uputama proizvoaa.
Hidroizolacijska buka slui za sanaciju vlanih zidova. Sadri mineralna veziva sa
dodatkom za vodonepropusnost. Nanosi se u tri sloja na betonski ili zidani zid iz opeke
prethodno obukan cementnom bukom. Debljina svakog sloja nije deblja od 0,2 cm. U
nekim sluajevima zid se bui, a buotine ispunjavaju pastoznom bukom. Razmak
.
35
36
37
38
Ploe toplinske izolacije trebaju biti ravno postavljene i prianjati jedna uz drugu. Na
uglovima se ploe naizmjenino izmjenjuju.Prvo se postavlja sokl profil te u njega prvi red
ploa.U drugom redu ploe se pomiu za najmanje 25 cm. Lijepe se na min 40 % povrine.
Ljepilo ne smije ui u reke, ve ih treba ispuniti termoizolacionim materijalom.
Oko otvora se najprije napravi dijagonalno armiranje trakama 20x40 cm od tekstilno
staklene mreice.
Ovako izvedene fasade zovu se Demitfasade ili u novije vrijeme ETICS povezni sustav
za vanjsku toplinsku izolaciju. Prema novim odredbama, svi upotrijebljeni materijali trebaju
biti od istog proizvoaa to uz strunu izvedbu garantira kvalitetu.
39
5. OTVORI U ZIDOVIMA
Prozori i vrata su otvori u zidovima koji se ostavljaju jo za vrijeme zidanja. Iznad otvora
moramo postaviti nadvoj. Zid ispod prozora nazivamo parapet a donji dio otvora vrata je
prag. Pristupak slui za lake ugraivanje prozora ili vrata u debelom zidu.
5.1. PROZORI
Prozori slue za dnevno osvjetljavanje i provjetravanje prostorija kao i za otvaranje vidika
iz zatvorene prostorije.
Priblina povrina prozora za stambene zgrade moe se odrediti kao odnos povrine
prozora prema povrini prostorije.
Jaina osvjetljenja mjeri se u luksima. Jedan luks je jaina osvjetljenja koje na
horizontalnoj povrini veliine 1 m2proizvodi jedinica svjetlosti od jednog lumena (1 lumen
= jaina svjetlosti 1 svijee ).
Najveu povrinu naeg prozora zauzima staklo , pa se time istie kao jedan jako bitan
sastavni dio svakog prozora ,a time i zasluuje da o njemu znamo to je vie mogue.
Izolacijsko staklo je graevinski proizvod za zastakljivanje , sastavljen iz dvije ili vie
staklenih ploa koje su izmeu sebe razdvojene s jednim ili dva meustaklena prostora
napunjenim zrakom ili plinom.Da meustakleni prostor ne bi proputao vodenu paru ili
plinove , su staklene ploe po rubovima spojene organskim brtvama odnosno ljepilima, ili
su zavarene. Najkvalitetnija izolacijska stakla izraena su po sistemu dvostupanjskog
brtvljenja. Po tom sistemu na perforirani i sa sredstvom za suenje napunjeni distancni
okvir, nanesemo trajno plastino brtvilo napravljeno na bazi poliizobutilena (butil). To brtvilo
koje jo nazivamo unutranje ili primarno brtvilo nanosimo u obliku jednakomjerno iroke i
debele trake neprekinuto po itavom obodu stakla osim na krajevima.
Odnos jaine unutranjeg prema jaini vanjskog dnevnog osvjetljenja naziva se kvocijent
dnevnog osvjetljenja ili faktor dnevnog osvjetljenja.
U pogledu termike zatite i zatite od zvuka prozori predstavljaju slaba mjesta na
vanjskim zidovima.
Kod prozora razlikujemo dva osnovna elementa: element koji se ugrauje u zidove
doprozornik i pokretni element krila prozora koja se vjeaju na doprozornik.
Jedna od nepovoljnih pojava na prozorima je kondenziranje vodene pare, pogotovo kod
jednostrukih prozora.
Prozori i vanjski zid igraju veliku ulogu u toplinskim gubitcima zgrade, jer zajedno ine
preko 70% ukupnih toplinskih gubitaka kroz ovojnicu zgrade
Prema nainu otvaranja prozori mogu biti
- okretni ( otvaraju se oko vertikalne osi na kraju krila )
- obrtni ( otvaraju se oko vertikalne osi na sredini krila )
.
40
modularna mjera ( m )
arhitektonska mjera
( obukani vanjski otvor prozora )
drveni prozor
obloen PVC - om
41
42
5.2. VRATA
Vrata su pokretne pregrade koje meusobno povezuju unutarnje prostorije te unutarnji i vanjski
prostor. Vrata mogu biti jednokrilna, dvokrilna ili viekrilna.
Vrata obino imaju dva dijela, okvir ili dovratnik koji se ugrauje i predstavlja vrsti, nepokretni dio
vrata te krilo
. vrata koje predstavlja pokretni dio vrata. Izuzetak su .. . vrata koja
nemaju dovratnik nego je okov direktno ugraen u kameni okvir
koji obrubljuje otvor vrata.
detalj dovratnika
Osam komorni profili su profili namijenjeni polupasivnim i pasivnim kuama, njihovo vrijeme tek
dolazi jer za njih jo nisu dovoljno razvijeni pomoni profili. Petkomorni profili u kombinaciji s
.
43
44
2.
MONTANI NADVOJI
- nadvoji od elinih nosaa obino se izrauju od "I" najvie se koriste pri adaptacijama
ili naknadnih probijanja otvora u zidovima.
45
Primjeri primjene
popreni presjeci kroz zidove ( sistem Porotherm
prednapregnutih nadvoja od opeke )
46
47
Najbolji presjek dimnjaka je krug. U tom je presjeku strujanje najbolje jer nema kutova
koji bi prouzrokovali vrtloge. Meutim, iz opeke je teko izvesti okrugli dimnjak, pa se
izvode pravokutnog ili kvadratnog presjeka. Veliina presjeka dimnjaka ovisi o veliini i
broju prikljunih loita, gorivu i vuenju dimnjaka. Prema veliini presjeka razlikujemo uske
i iroke dimnjake.
U pravilu dimnjake treba stavljati u unutarnje zidove, gdje su dobro toplinski zatieni.
Ako se dimnjak postavlja u vanjski zid, tad dimnjak mora biti odijeljen od vanjskog lica zida
minimalno 25 cm. Kod tankih zidova, dimnjak moe stajati samostalno. Od drvene grae
dimnjak mora biti udaljen najmanje 20 cm. Ukoliko dimnjak pada tono na stropnu gredu
stavlja se na susjedne grede tzv. mijena, na koju se polae greda koja bi morala leati
preko dimnjaka.
Uski dimnjaci imaju najmanji presjek kanala 14x14 cm; a okrugli 15cm. Na takav se
dimnjak mogu prikljuiti maksimalno dvije pei. Ako se na takav dimnjak eli prikljuiti vie
pei onda se presjek kanala
poveava za 80 cm. kvadratnih na
svaku pe. Debljina stjenke uskog
dimnjaka mora iznositi najmanje 12
cm. iroki dimnjaci primjenjuju se
kod veih pei centralnog grijanja i
u industrijskim pogonima. Presjek
kod
takvih
dimnjaka
iznosi
najmanje 50x 60 cm. Stjenke
moraju biti debele najmanje 25 cm.
Visina dimnjaka odreena je
visinom zgrade , a da bi ispravno
funkcionirao, dimnjak mora biti
visok najmanje 5-7m. Prema propisima grlo dimnjaka mora biti najmanje 1 m. iznad
povrine krova. Ukoliko se dimnjak nalazi blizu sljemena grlo mora nadvisivati sljeme bar
50 cm; tako da bude izloeno slobodnom strujanju zraka.
Da bi se izbjeglo prljanje prostorija prilikom ienja dimnjaka, rade se tzv. "Shund"
dimnjaci. Ovdje je izveden jedan glavni dimnjak, koji slui i kao sabirni, a sa svakog kata
idu posebni dimovodni kanali, prikljueni na glavni kanal. Na taj je nain postignuto da se
ienje vri samo na jednom mjestu, a poto se smanjuje broj kanala, zidovi se ne
oslabljuju kao kod uskog dimnjaka.
48
d = 12 cm
d = 25 cm
d = 38 cm
49
50
VENTILACIJSKI KANALI
Ventilacijski kanali slue za pravilnu izmjenu zraka u prostorijama. Obavezno se ugrauju
u prostorijama gdije nema zraenja putem prozora.
U osnovi razlikujemo dva naina ventiliranja:
1.
prirodno ( toplinski uzgon samo za zgrade do 8 etaa )
2.
prinudno (mehaniki uzgon obavezan za zgrade sa vie od 8 etaa )
Tipovi ventilacija:
- gotovi blok (npr. Schiedel) na sistemu sabirnih i sekundarnih kanala (sabirni od prve etae
objekta; sekundarni od svake etae)
- pocinani lim (npr. Sigma) sistem pojedinane ventilacije koja polazi od svake etae
(kupaonica, izba, ugraeni ormar )
- gotovi blok, pocinani lim, opeka sistem pojedinanih ventilacija za dovod i odvod zraka
51
52
6. MEUKATNE KONSTRUKCIJE
53
Od naina oslanjanja ploa ovisi i nain armiranja. U ploama se postavljaju dvije vrste
armature glavna armatura koja prenosi optereenje na nosive zidove i
- razdjelna armatura koja povezuje ipke glavne armature. Ploe se armiraju mreastom
armaturom koja ima u jednom smjeru deblju armaturu.
Debljina ploe ovisi o optereenju, rasponu, marki betona, dobiva se proraunom, a
kree se od 8 20 cm. Kod stambenih zgrada preporua se debljina od 12- 20 cm zbog
zvune izolacije.
Leajevi na zidu trebaju biti jednaki debljini ploe, ali ne manji od 8 cm. Na zidovima se
ploa povezuje sa horizontalnim serklaem. Priblina debljina ploe je 1/35 raspona.
Glavna armatura je u smjeru kraeg raspona u vlanoj zoni.
Kod izrade monolitnih stropova potrebno je najprije izraditi oplatu i skelu .
Oplata za ploe moe biti jo od ukoenih ploa ili metalnih tabli.
Kod gradnje viestambenih zgrada upotrebljavamo montanu velikoplonu oplatu stropova,
najee u obliku oplatnih stolova. Osnovni element oplate je ukoena drvena ploa i
metalna konstrukcija na kotaima pa se jednostavno premjeta u horizontalnom smjeru i
podie dizalicom na vie katove. Oplatni stolovi mogu biti fiksnih ili podesivih dimenzija i
sklopivi
54
Skidanje oplate se vri oputanjem ( podlonih ) vijaka, ime se optereenje prenosi na kotae za
horizontalno izvlaenje oplate koje se vri na dva naina :
pasarelom
55
greda
mort
ploa
pod
zid
serkla
56
57
58
Slaganje zapoinje gredicama i sa po jednim redom blokova koji formiraju toan razmak
izmeu gredica. Predgotovljene gredice se proizvode nadviene, to osigurava nadvienje
konstrukcije jer se pod optereenjem slegnu. Ukoliko je potrebno postavljaju se podupore,
zatim ostali blokovi ispune. Slijedi uvlaenje ipki poprenih rebara vijenca. Preostali
dijelovi gredica i poprenih rebara te vijenca pune se mikrobetonom. Za ravnu i zaglaenu
povrinu stropa preko stropa nanese se sloj Ytong morta 0,3 cm debljine.
Bijeli strop ima vie prednosti lagan je, dobar toplinski izolator te otporan na poar.
GREDICA je predgotovljeni dio iz kojeg u postupku zavretka konstrukcije nastaje glavni
rebro.
STROPNI BLOK je predgotovljeni lakobetonski dio. Postavlja se izmeu gredica, a nakon
zalijevanja rebara i dogotovljenja sloja tankog morta, slue kao konana konstrukcija.
LEAJNICA je predgotovljeni dio koji slui kao oplata poprenog rebra. Obino se postavlja
nakon 4 6 blokova. Pri normalnoj irini rebra se postavljaju jednostruko, a po potrebi se
mogu postaviti dvostruko, trostruko i viestruko. Armatura leajnice je dovoljna za potrebe
montiranja. Za funkciju poprenog rebra dodaje se zasebna armatura.
59
popreni presjek
60
FERT STROP
Fert strop je takoer polumontani strop od armirane uplje opeke namijenjen individualnoj
stambenoj gradnji. Sastoji se od nosivih gredica postavljenih na meurazmacima od 40 ili
50cm i nenosivih gredica koje slue kao ispuna. Visina gredica je 16cm, a tlane ploe 4
cm, a za raspone preko 500 cm 5 cm. Rasponi gredica su do 6,6 m. Nalijeganje nosive
gredice na zid je 5 cm , a armature jo dodatnih 10 cm.
Prije poetka izrade meukatne konstrukcije postavljaju se podupirai sa poduporom na
razmaku 1 1,5 m. Ako je raspon vei od 4 m, izvodi se rebro za ukrutu irine 12 cm
armirano sa 4 profila 8mm. Blokovi ispune se na tom mjestu razmaknu, a ispod njih se
postavlja oplata za betoniranje. Podmetai stoje ispod konstrukcije najmanje 14 dana
nakon betoniranja.
61
62
63
KONSTRUKCIJA PODA
S gornje strane stropne konstrukcije se pribije gornja daana oplata. Na daanu oplatu
posta- vljamo sloj nasipa od perlita d = 8 cm ( slui kao toplinska i zvuna izolacija ). U
nasip se polau gredice na razmaku do oko 60 cm na koje se pribija daani pod.
Slijepi podovi su redovita podloga parketnih daica prostorija ispod kojih je bilo koja
vrsta drvenog stropa. Slijepi se podovi slau od jelovih dasaka debljine 24 mm i ne irih od
15 cm i pribijaju se direktno na stropne grede. Umjesto slijepih podova od dasaka izrauju
se namazi od drvobeto na tzv. blindit.
Kod adaptacije takve vrste drvenih stropova, nuno je izvesti betonsku plou debljine 5
cm zbog vatrozatite.
6.4. PODOVI
Podna konstrukcija ovisi o izboru podne obloge. Izbor podne obloge ovisi o tehnikim
zahtjevima i estetsko oblikovnoj komponenti. S tehnikog stanovita pod mora biti :
d.
otporan na istroenje ( habanje )
e.
dovoljno vrst na ploni pritisak
f.
dovoljno topao
g.
dovoljne sposobnosti da priguuje zvuk
h.
povoljan za ienje i odravanje
Podove moemo podijeliti na nekoliko naina :
1.
prema materijalu od kojeg su napravljeni ( drveni, kameni, keramiki, betonski, ... )
2.
prema nainu izrade podovi sa rekom i bez reke
3.
prema njihovim toplinskim osobinama topli i hladni podovi (za osjeaj ugodnosti
nuno je da povrinska temperatura poda iznosi 170-180 C )
KONSTRUKCIJA PLIVAJUEG PODA
Postavlja se neposredno iznad stropne konstrukcije da bi sprijeila prenos udarne buke u
ostale dijelove zgrade. Na pod se postavlja 2 4 cm zvune izolacije, a uz rub zidova 1 cm.
Vano je da podna obloga ne dotie zidove ve pliva u prostoriji i spreava prenos buke.
Preko izolacije postavimo PE foliju te cementni estrih 4 -6 cm debljine lagano armiran
staklenom mreicom. Mreica slui da estrih ne ispuca jer je na mekanoj podlozi, a folija da
izolacija ne upije vodu.
64
U prostorijama sa vodom, na
cementni estrih postavlja se
hidroizolacija te zavrna podna
obloga keramika, kamene ploe i
sl. Obino ove prostorije imaju
nii pod (tanji sloj cementnog
estriha za 1-2 cm) da voda ne
otie u ostale dijelove stana.
U ostalim suhim prostorijama postavlja se zavrna podna obloga. Ako zgrada ima
podno grijanje cijevi se polau u cementni estrih, a preko njih kamene ili keramike ploice
kako bi im bolje isijavale toplinu
Suhi estrih slui kao lagana montana podloga dobre zvune i toplinske izolacije u obliku
gipskartonskih ploa. Upotrebljavamo ga kod adaptacija zgrada kao konstrukciju plivajueg
poda jer je vrlo lagan, brzo se postavlja te prua dobru zatitu od poara.Sastoji se iz tri
meusobno slijepljene gipsane ploe debljine 2,5 cm ili sa dodatnim slojem stiropora
debljine 4,5 7,5 cm postavljene na ravnu podlogu.
65
66
7. STUBITA
Za svladavanje visinskih razlika izvode se kosi ili vertikalni konstruktivni elementi koje
dijelimo u
etiri glavne skupine:
1.
ravne kosine malih nagiba rampe ( max nagib 150 )
2.
stepenaste ili nazupane kosine stube i stubita
3.
ljestvaste strme kosine ljestvaste ili brodarske stube i ljestve
4.
ureaji za vertikalno kretanje vertikalne stube, penjalice, dizala
Podjelu stubita moemo izvriti na razliite naine:
1.
prema poloaju vanjska i unutarnja
2.
prema namjenu zgradi glavna i sporedna
3.
prema materijalu od kojeg su napravljena armiranobetonska, drvena, elina
4.
prema obliku ravna, zavojita, mjeovita
5.
prema broju krakova jednokraka, dvokraka, trokraka, viekraka, kombinirana
6.
prema nainu izvoenja monolitna, polumontana, montana
7.
prema nainu oslanjanja pojedinih stuba sa stubama oslonjenim po itavoj
povrini, sa stubama oslonjenim samo na krajevima na grede ili zidove, konzolne stube
koje su oslonjene na gredu
1.
2.
Omjer visine stube i irine gazita mora odgovarati prosjenoj duini ljudskog koraka koji
iznosi 63 cm. U zgradama se primjenjuje visina stuba od 14 do 19 cm ( ispod 14 su
vanjske stube ili rampe, a iznad 19 samo kod sporednih stubita ).
irina gazita rauna se po slijedeoj formuli :
= 63 2 V
Minimalni broj stuba u jednom kraku je 3 a maksimalni 12 15.
Svako stubite koje ima vie od tri stepenice treba imati i stubinu ogradu.
Ako je stubina ograda izraena od vertikalnih preki njihov meusobni razmak ne smije
biti vei od 12 cm kako djeca ne bi mogla progurati glavu i nakon toga pasti. Rukohvat
treba biti odmaknut od zida najmanje 6 cm.
Minimalna visina ograde je 100 cm a za zgrade vee visine od 15 m iznosi 105 cm.
.
67
irina stuba od jednog kraja ruba do drugog trebala bi iznositi najmanje 80 cm, a ve irina
od 90 cm ili ak 100 cm zasigurno je jo bolje rjeenje jer na taj nain ne samo da emo se
po njima sigurnije kretati nego emo po njima lake transportirati vee predmete ili dijelove
namjetaja. Kad je rije o visini odnosno meusobnoj razlici stuba prema visini i/ili dubini
onda ta vrijednost iznosi 17/29 cm. Tako kod prosjene visine kata od oko 260 do 285 cm
stubite bi trebalo sadravati ukupno 16 - 18 stuba.
Vrsta
elemenata
za
svladavanje visinskih razlika
Visina prolaza iznad stubinih krakova u pojedinim etaama odgovara priblino visini
prostorija ( od poda do plafona ) istih etaa. U podrumskoj i tavanskoj etai treba paziti da
ista visina od gornjeg brida pojedine stube do najblie povrine ili brida neke konstrukcije
bude najmanje190 cm
68
69
2. POLUMONTANA AB STUBITA
Kod polumontanih AB stubita nosiva
konstrukcija se izbetonira na zgradi, a stube se donose gotove i samo montiraju. Za
izvedbu nosive konstrukcije potrebno je najprije izraditi oplatu i postaviti armaturu, slino
kao kod monolitnog stubita.
Konsrtuktivni sistemi isti su kao kod monolitne izvedbe, kosa ploa se moe oslanjati na:
o
podestne nosae
o
zidove
o
obrazne nosae
Stube se montiraju naknadno na nain da se postavljaju preko kose ploe i veu
cementnim mortom i trnovima.
70
elementi stuba u obliku slova L, elementi podestnih greda u obliku slova L i nazupane
tetive
71
72
otvoreno
elino
stubite
s
nastupnicama
nasaenim na sedlu
povrh tetiva
73
74
75
8. KROVOVI
izolacija dilatacije
76
77
HLADNI ILI VENTILIRAJUI KROVOVI us svi oni ravni krovovi koji u slojevima imaju
i zrani prostor kao sloj za provjetravanje. Takvi krovovi se planiraju i izvode za nepovoljne
vanjske i unutranje klimatske uvjete i manje su zastupljeni kod nas.Da bi krov bio pravilno
izveden i zatien, uvjet je da su graevinski radovi koji prethode izolaciji izvedeni, tj. da
naknadnim radovima ne doe do oteenja izolacije. Osnovni elementi izolacije ravnog
krova su sloj za izjednaavanje pritiska difuzne vodene pare, parna brana, termoizolacija,
hidroizolacija, zatita izolacije.
Hidroizolacije na ravnim krovovima se dijele prema vrsti upotrebljenog materijala,
nainu izvedbe i stupnju vezanosti za podlogu. One se na ravnim krovovima planiraju i
dimenzioniraju prema nagibu krova i ovise o ostalim odabranim slojevima krova.
78
79
Duina rogova kod praznih krovova moe biti najvie do 4,5 m, a ako stavljamo pajante
onda je duina roga najvie do 7,5 m.Ukruenja se moraju izvesti u poprenom i uzdunom
smjeru.
.
80
Dio krova koji prelazi preko zida nazivamo streha. Dvostreni krovovi imaju
horizontalne i kose strehe. Kod praznih krovova horizontalne strehe sainjavaju stropne
grede, a kosu letve koje se postavljaju preko rogova.
KROVOVI SA STOLICAMA
Krovovi sa stolicama mogu se primjenjivati za sve raspone zgrada i nagibe krovnih ploha,
ali pod uvjetom da osim vanjskih nosivih zidova u zgradi postoje jo i uzduni nosivi zidovi,
koji slue kao oslonci stupova stolica.
Kod krovova sa stolicama rogovi se oslanjaju na horizontalne grede koje su paralelne sa
strehom i nazivamo ih podronice. Podronice u vrhu dvostrenog krova ( sljemenu )
nazivaju se sljemenjae.
81
82
detalj spoja
3.
na razmacima do 5 m izrauju se gredni reetkasti nosai raspona i do 50 m.
Upotrebljavaju se za izradu mostova,hangara, krovova i dr. Optereenje preuzimaju uvijek
u vorovima.
83
krovne konstrukcije. O pokrovu ovise nagibi krovnih ploha, oblik i rjeenje krovne
konstrukcije.
Kvaliteta pokrova ovisi o strunoj izvedbi i pridravanju tehnikih propisa. Razlikujemo
dvije grupe: vodonepropusni i vodoodvodni pokrovi.
Vodonepropusni pokrovi su bez reki lim, ljepenka, plastika
Vodoodvodni su pokrovi sa rekama, izvode se slaganjem pokrovnih elemenata. Mogui
minimalni nagibi krovnih ploha ovise o broju reki, nainu postavljanja i brtvljenja. to je
materijal nepropusniji, nie su krovne plohe.
Prema vrsti materijala razlikujemo slijedee vrste pokrova:
o crijepovi od peene gline
o crijepovi od betona
o vlaknasto-cementni proizvodi salonit, eternit
o bitumenski proizvodi - indra
o metalni limovi ravne i rebraste ploe
o plastini pokrovi eval valovite ploe
o stakleni pokrov
o stare vrste od kamena,drveta i slame
PROVJETRAVANJE KOSIH KROVOVA
Drvena krovita izvode se sa slojem za prozraivanje, uzdu rogova, debljine 3 5 cm.
Zrak ulazi u krovnu konstrukciju na otvorima uz strehu i struji prema sljemenu zahvaljujui
razlici u tlakovima. Neposredno ispod sljemena potrebno je omoguiti izlaz zraka.
Zrani sloj ljeti smanjuje prenos topline sa pokrova na ostalu krovnu konstrukciju. Zimi
usporava prolaz hladnog zraka u zgradu, odnosno gubitak topline iz zgrade prema van.
Ulaz zraka treba rasporediti da se provjetravanje odvija kontinuirano bez zadravanja u
uglovima. Poeljno je omoguiti i popreno strujanje zraka. Presjek otvora za ulaz zraka uz
strehu treba biti 20/00, a otvora za izlaz 0,50/00 horizontalne projekcije krova. Za vee irine
krovita potrebno je poveati nagib krova od minimalno predvienog za tu vrstu pokrova.
Provjetravanjem drvenih krovita uva se i krovni pokriva od kondenziranja vodene pare
to se stvara sa donje strane pokrova. Na krovovima zgrada gdje nije predviena poprena
ventilacija, kao i krovova sa blaim nagibom, vee koliine toplog zraka iz najvie
stambene etae zagrijavaju daske ispod pokrova i sam pokrov. Snijeg se otapa po cijeloj
krovnoj povrini. to je krovni pokriva glai, snijeg lake klizi, i ako nema snjegobrana
nagomilava se u olucima. Postepeno se hladi, smrzava i to prvo sa vanjske hladne strane.
Tako nastaje vea koliina snijega koja ne odlazi u zaleeni oluk ve se topi, prelijeva ka
zgradi, moi vanjski zid i njegovu toplinsku izolaciju koja gubi termoizolacijska svojstva.
84
%
100%
45%
45%
33%
21%
17,6%
10%
85
Biber crijep
Biber crijep se polae na letve 28 x 48 mm paralelno sa strehom. Prva letva je uvijek
dvostruka ili sjekomino poloena.Crijep se postavlja od strehe prema gore. Moe se poeti
postavljati sa lijeve ili desne strane krova nosom oslonjenim na letvu. Sljeme krova se
pokriva sljemenjacima postavljenim na sljemenu letvu 3/15 cm, meusobno vezanim
metalnim kopama. Stariji nain je polagenje sljemenjaka u produni mort sa preklopom 8
cm u obrnutom smijeru od uestalog vjetra.Grebeni se postavljaju odozdo prema gore.
Krovna uvala prvo se oblae limom. Kod biber crijepa razlikujemo tri naina pokrivanja:
o
jednostruko ili prosto
o
dvostruko ili gusto
o
krunsko
- Jednostruki pokrov biber crijepom
86
Prva letva je dvostruka a slui da bi podignuli donje krajeve crijepa. Crijep nema utora pa
je svejedno poinjemo li pokrivanje s lijeve ilidesne strane. Prvi i zadnji red crijepa su
dvostruki zbog prokinjavanja. Udaljenost zadnje letve od sljemena je 7 12 cm. Sljeme
pokrivamo utorenim sljemenjacima postavljenim na letve ispod kojih je armirana krovna
traka. Ona ujedno smanjuje trenje izmeu sljemenjaka i podloge. Sljemenjaci se
meusobno kvae metalnim kopama. Mogu se na klasian nain postavljati u mort.
Grebeni se isto pokrivaju utorenim sljemenjacima od strehe prema vrhu. Uvala krova
oblae se limom ili posebnom armiranom folijom koju proizvodi proizvoa pokrova.
- Krunsko ili dvostruko pokrivanje biber crijepom
Ovaj nain pokrivanja spada u teke pokrove i danas se vie ne upotrebljava. Naziv je
dobio prema izgledu jer izvana djeluje kao kruna. Neki ga nazivaju dvostruki jer su na
svakoj letvi po dva crijepa. Zbog teine letva je deblja 3,8/4,8 cm. Razmak letvi je 30 cm.
Sljeme, grebeni i uvale se pokrivaju uobiajeno.
87
Kupa kanalica
Za ovu vrstu pokrova upotrebljava se jo naziv kupe ili lijebnjaci. Pokrov je tradicionalan u
Primorju i Dalmaciji. U tim krajevima ima mnogo vjetra i zbog toga svaki element mora biti
privren sa jaim vapnenim mortom, a masivnost mu daje dobru toplinsku izolaciju.
Nedostatak mu je velika teina i mnogo runog rada pa je zbog toga skup. Veliina letvi je
4,8/ 4,8 cm.
Postavlja se tako da je prvi red uz strehu okrenut prema gore, a preko njih dolaze kanalice
koje su okrenute prema dolje u sloj morta.
Postoje tri naina polaganja:
1.
na letve paralelno sa strehom udaljenost letvi je 30 cm, a kupe se vjeaju ili
privruju avlima
2.
na letve okomito na strehu razmak letvi je 22 cm to odgovara veliini kupe
kanalice
3. na kosu krovnu plou iz polumontanih gredica koje su povezane tlanom ploom od 5
cm ili AB plou se u vapnenom mortu postavljaju kanalice okrenute prema gore, a preko
njih, u mortu dolaze kanalice okrenute prema dolje
Za pokrivanje sljemena i grebena postavljaju se vuene kupe kanalice u vapnenom mortu
sa preklopom.
Mediteran crijep
Mediteran crijep je nastao kao moderna kopija pokrova iz kupa kanalica. Crijep iz daljine
izgleda kao kupa kanalica ali se polae na suho bez morta. Znatno je laki od pokrova sa
kupama.
Crijep ima jedan val i jednu ravninu, a postavlja se pomou horizontalnih i vertikalnih utora.
Privruju se avlima na letve 3/5 koje su na meurazmacima od 35 cm. Pokrivanje
poinje uz strehu slaganjem od lijeva u desno. Postoje dodatni elementi za rubovne
zavretke te sa otvorima za ventilaciju.
BETONSKI CRIJEP
Betonski crijep je noviji proizvod. Minimalni nagib krova ovisi o tipu. Crijep je teak pa je
zbog toga dobar u vjetrovitim podrujima. Mnogo slabije proputa paru od glinenog crijepa.
Ima vie oblika betonskog crijepa: biber, dvostruki biber i profilirani crijep pod nazivima
alpski, kristal klasik, mediteran i antik. Svi crijepovi su iste veliine 33x42 cm sa glatkom i
hrapavom povrinom koja spreava klizanje snijega. Alpski crijep ima svjetlucavu strukturu.
Veliina letvi na koje se polau je 3/5 cm, a razmak izmeu letvi je 31,5 cm.
Pored standardnih crijepova za kompletiranje krovnog pokrivaa proizvode se crijepovi sa
otvorima za prozraivanje, rubni crijepovi, trake krovne i grebene folije, snjegobrani,
metalne stepenice, elementi sa nastavkom za ventilacijsku cijev i crijepovi za osvjetljenje
tavana.
SALONIT PLOE
Pokrov salonit ploama je bio est nain pokrivanja krovova u naim krajevima. Meutim
danas se iz vie razloga ne upotrebljava. U novoj proizvodnji azbest - cementne ploe su iz
zdravstvenih razloga zamijenjene vlaknasto cementnim. Ploe su vodonepropusne,
.
88
89
90
prvi red sa prorezima prema strehi. Ostali redovi lijepe se preko niih redova sa preklopom.
indra se lijepi ili vari te avla avlima sa velikom glavom. Broj avala ovisi o nagibu, vano
je da gornji red prekrije avle. Postavlja se na nagibe 10 850. Na strmijim nagibima
indra se prikucava direkno na podlogu. Na sljemenu se posljednji redovi preklapaju jedni
preko drugih. Za sljemenjake se ploe indre izreu po prorezima na etiri dijela. Svaki dio
se presavije i postavi duinom sljemena u suprotnom pravcu od najjaeg vjetra. Na isti
nain prekrivaju se i grebeni. Uz zidove indra se podie za min. 10 cm, a krovni zavreci
opivaju limom. Za dimnjake se izrauje limeni opav i postavlja prije polaganja indre. Na
uvalama se prethodno zalijepi za podlogu traka bitumeniziranog staklenog voala irine 50
cm sa svake strane od osi uvale, a zatim se polau redovi indre tako da se meusobno
preklapaju.
Zbog paronepropusnosti, krovovi pokriveni indrom obavezno moraju biti ventilirani
slojem zraka debljine 5 8 cm. Za ventilaciju izrauju se otvori ispod strehe za ulaz i ispod
sljemena za izlaz zraka.
91
92
Prema vrsti i debljini materijala, visini i vrsti profila, kao i optereenjima na krov
proraunava se razmak nosaa. Ploe se u njih uvruju vijcima. Meusobno se spajaju
zakovicama. Kod krovova sa blagim nagibom dobro je da ploe imaju punu duinu da bi se
izbjegli popreni preklopi.
lijebovi
Prema obliku lijebovi mogu biti polukruni i etvrtasti. Veliina lijeba odreuje se
prema veliini krova tako da povrini 1 m2 krovne plohe odgovara 1 cm2 presjeka lijeba.
lijeb je u nagibu 0,5 1%, a na jednu vertikalu zbog estetskih razloga dolazi 10 do 15 m
duine.
93
Najei su visei, leei nisu vie u upotrebi. Stojei lijebovi nisu vidljivi na proelju
zgrade.
94
Oluci
Oluci slue za vertikalni odvod vode. Veliina presjeka olune cijevi odgovara 2/3 presjeka
lijeba. Cijevi se sastavljaju iz limova duine 1 2 m i uvruju obujmicama za zidove.
Spojni element izmeu lijeba i oluka moe biti oblikovno rijeen na vie naina. Ispust iz
olune cijevi moe biti vanjski ili se voda odvodi u kanalizaciju. Dobro je zadnjih 1,5 m
limenog oluka zamijeniti metalnom cijevi.
spoj lijeba i olune cijevi
95
96
97
LITERATURA :
Mittag: Graevinske konstrukcije
Peuli: Konstruktivni elementi zgrada I i II
imetin : Graevna fizika
Vrkljan : Graevinske konstrukcije
Kruni, Mladenovi : Osnovni graevinski radovi
Lonari : Graevinarstvo
Smoljanovi: Elementi zgrada I i II ( izvod iz predavanja )
Bertol Vrek : Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrada ( izvod iz predavanja )
Mirkovi : Izvedba zgrada ( izvod iz predavanja )
Laarevi : Tesarski radovi I i II ( prirunik kao interno obrazovno sredstvo OIG )
Koriten promotivni materijal :
Isover
Rhepanol, Rhenofol
Tervol
Hidrosan izolacije
Bramac
Schiedel
Yitong
Wienerberger
Samoborka
Baumit
Beton Luko
Peri
Noe
98