PRAENJE, VREDNOVANJE I

OCJENJIVANJE

Zlatica imunovi, struni suradnik pedagog,

prof. savjetnik
kola za medicinske sestre Vrape

Volite li ocjenjivati?
Navedite neke od
dilema/potekoa/pitanja koje imate
kao ocjenjivai?

Bujas (1943.)

Ocjene koje uenici dobivaju na ispitima

nisu ni objektivne, ni pouzdane, ni valjane
za uenika je esto vanije tko ga ispituje,
nego koliko je njegovo poznavanje predmeta

Tri etape :

priprema
realizacija
vrednovanje

TEMELJNA NASTAVNA UMIJEA

PLANIRANJE I PRIPREMA
IZVEDBA NASTAVNOG SATA
VOENJE I TIJEK NASTAVNOG SATA
RAZREDNI UGOAJ
DISCIPLINA
OCJENJIVANJE UENIKOG NAPRETKA
OSVRT I PROSUDBA VLASTITOG RADA

1991.

Kyriacou,

ocjenjivanje/vrednovanje
znanja
=
posljednja karika u
odgojno-obrazovnom procesu

Svrhe ocjenjivanja
osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom
napretku
uenicima osigurati pedagoke povratne informacije
motivirati uenike
osigurati evidenciju napretka
posluiti kao izraz sadanjih postignua
ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje

Kyriacou, 1995.

VRSTE OCJENJIVANJA:
FORMATIVNO SUMATIVNO
NORMATIVNO OCJENJIVANJE
NA TEMELJU MJERILA
DIJAGNOSTIKO OCJENJIVANJE
INTERNO - EKSTERNO
FORMALNO - NEFORMALNO
TRAJNO JEDNOKRATNO
OBJEKTIVNO OCJENJIVANJE
OCJENJIVANJE POSTUPKA
OCJENJIVANJE NA TEMELJU
ZAVRNOG PROIZVODA

Weston (1989.):
Najvanija negativna obiljeja postojeih
ocjenjivakih postupaka ..
Najvaniji pravci poboljanja ocjenjivakih
postupaka:
vie formativnog ocjenjivanja
ocijeniti vie aspekata postignua
bolja odreenost pedagokih ciljeva
individualiziranija brzina uenja
ukljuivanje uenika kao partnera u
ocjenjivanje

Uspjeno ocjenjivanje = sloena aktivnost:

vrste ocjenjivanja
raspon odgojno-obrazovnih rezultata
(znanje, razumijevanje, sposobnost, stajalite)
vrste i priroda aktivnosti (usmena, pisana, praktina)
odgojno-obrazovna podruja (razliiti nastavni
predmeti, stjecanje sposobnosti itanja, pisanja,
osobne i drutvene sposobnosti npr. motivacije i
sposobnost da se uspjeno radi u skupini)

Pravilnik o..
nainima
postupcima
elementima
. vrednovanja uenika u O i S
utvruju se i
prava i obveze nastavnika, uenika, razrednika i
ravnatelja u provoenju postupka vrednovanja
tijekom kolske godine
prava i obveze roditelja i skrbnika

Definicije pojmova:
VREDNOVANJE = sustavno prikupljanje podataka u
procesu uenja i postignutoj razini kompetencija
(znanja, vjetine, sposobnosti, samostalnost i
odgovornost prema radu) u skladu s unaprijed
definiranim i prihvaenim nainima, postupcima i
elementima.
Sastavnice:
PRAENJE
PROVJERAVANJE
OCJENJIVANJE

PRAENJE
sustavno uoavanje i biljeenje
zapaanja o postignutoj razini
kompetencija i postavljenim zadacima
definiranim nacionalnim i predmetnim
kurikulumom, nastavnim planom i
programom te strukovnim i kolskim
kurikulumom

PROVJERAVANJE
procjena postignute razine
kompetencija u nastavnom
predmetu ili podruju i drugim
oblicima rada u koli tijekom
kolske godine

OCJENJIVANJE
pridavanje brojane ili opisne
vrijednosti rezultatima praenja i
provjeravanja uenikovog rada
prema sastavnicama ocjenjivanja
svakog nastavnog predmeta

POSTOJEI (STARI) KONCEPT

NOVI KONCEPT

CILJ: davanje ocjena

ocjenjivanje samo sebi cilj

CILJ: podizanje kvalitete

nastave i uenja

posebni satovi; izdvojeno od

nastave i uenja

ocjenjivanje je dio procesa

nastave i uenja

ocjenjuje se uglavnom
znanje

ocjenjuje se iroki krug

znanja, sposobnosti, stavova i
ponaanja kao i proces uenja

ogranien repertoar metoda i

instrumenata

iroki repertoar metoda i

instrumenata

preforsirana vanjska (externa)

motivacija

unutranja (interna)
motivacija

nedovoljno korisna povratna povratna informacija upuuje na

informacija poboljanje uenja
potie samoocjenjivanje

Elementi ocjenjivanja

Kriteriji vrednovanja

PODRUJE

Priprema
usmene
prezentacije

Prezentacija i
obraanje publici

Samoprocjena

OCJENA 5

OCJENA 4

OCJENA 3

OCJENA 2

Priprema dobru
strukturu
prezentacije
odreuje glavne
ideje
zna gdje pronai
potrebne
informacije

Razvija strukturu
prezentacije,
odreuje glavne
ideje i zna da su
mu potrebne neke
informacije

Plan izlaganja je
nedovoljno jasan,
ali su glavne ideje
jasne

Postoje neki
elementi
planiranja, ali
osnovne ideje nisu
jasno izdvojene

Izlaganje je
povezano i jasno i
na primjeren nain
se obraa publici

Izlaganje je jasno,
ali nain
obraanja publici
je neprimjeren

Vei dio izlaganja

je jasan, ali su
potrebna
dopunska pitanja
za neke dijelove

Izlaganje je
nejasno i
nepovezano

Zna analizirati
svoje izlaganje i
objektivno ga
procjenjuje

Zna najvanije
karakteristike
dobrog izlaganja,
ali neke dijelove
subjektivno
procjenjuje

Prepoznaje neke Ne razlikuje dobre

karakteristike
od loih
dobrog izlaganja,
karakteristika
ali je neobjektivan
izlaganja
u procjeni svog
izlaganja

Postoji li bolji nain?

Veina onoga to moemo bihevioralno
mjeriti neuroloki je nebitno za optimalan
razvoj mozga
.zahtijeva ponovno osmiljavanje kolske
procjene
Ono za to smo prije mislili da je vano
moda uope nije bitno moda je to
jednostavno lake mjerljivo

OSOBINE OCJENJIVAA

Koritena literatura:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Cindri, M., Miljkovi, D.,Strugar,V.: Didaktika i

kurikulum, IEP, Zagreb, 2010.
Duji, L.: Ocjenjivanje, Profil, Zagreb, 2008.
Grgin, T.: kolska dokimologija, Slap, Jastrebarsko, 1999.
Kyriacou, C.: Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb,
1995.
Matijevi, M.,Radovanovi, D.: Nastava usmjerena na
uenika, N, Zagreb, 2011.
Moini, S.
Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u O i
S (NN 92/95)

A sada vi.

Odredite kriterije

Kako i to biste mogli vrednovati u ovoj nastavnoj

jedinici

Svrha

Kojim pitanjima biste provjeravali

Koje su to razine

to za koju ocjenu