Utjecaj disktraktora na uenje jednostavnog i sloenog zadatka.

1. Vrste distraktora?
VANJSKI DISTRAKTORI: publika,buka, zujanje, razgovor,...
UNUTRANJI DISTRAKTORI: negativne emocije, umor, stres, ...
2. Kako utjeu distraktori na lagani, a kako na teki zadatak?
Distraktor poboljava uradak na laganom zadatku, dok loe utjee na
izvedbu u tekom zadatku
3. Najvei prediktor uspijeha u ivotu?
Sposobnost koncentracije i opiranje raznim distraktorima najjai je
prediktor uspjeha.

Uenje jezika kod djece

4. Je li uenje jezika uvjetovano naslijeem ili okolinom?
uvjetovano je i naslijeem i okolinom
5. Nabroji teorije usvajanja jezika i koja su obiljezja?
a. nativistika - predstavnika je N. Chomsky koji je smatrao da ljudi imaju
uroenu strukturu za usvajanje jezika (LAD- language acqisition device)
i da je u osnovi svakog jezika univerzalna gramatika ciji cu principi dio
te strukture
b. kognitivnistika - prestvanika J. Piaget smatrao je da je u osnovi
usvajanja jezika kognitivni razvoj i razvoj seznomotorne faze koja
imaoguuje razvoj simbolike faze bitne za usvajanje jezika
c. socio-kulturna - prestvanike je L. Vigotsky - smatra da je uenje jezika
uvjetovano okolinom koja pospjesuje razvoj simbolike funkcije bitne za
usvajanje govora.
6. Faze usvajanja jezika ?
gukanje, brbljanje, izrazi od jedne rijei, telegrafski govor, bazina
reenicna struktura odraslih

Kognitivni stilovi i uenje.

7. Definirajte kognitivni stil.
Relativno stabilna dimenzija linosti (ili osobina linosti) koja
podrazumijeva nain na koji pojedinac stjee znanja, obrauje i
pohranjuje informacije te pristupa rjeavanju problema.
8. Koje su znaajke kognitivnog stila refleksivnost-impulzivnost ?
Odnosi se na brzinu donoenja odluke u uvjetima neodreenosti
refleksivnost bi se mogla poistovjetiti s promiljenou, a impulzivnost s
brzopletou.
Radi se o dimenziji s dva kvalitativno razliita pola. Na jednom su kraju
pojedinci refleksivnog kognitivnog stila, na drugom oni impulzivnog. Prvi
su skloni oprezno, promiljeno i koncentrirano rjeavati kognitivne
zadatke. Koriste vie vremena za procjenu tonog rjeenja. Drugi
rjeavaju zadatke brzo, nepromiljeno i spontano. Iz toga proizlazi da
pojedinci refleksivnog kognitivnog stila rjeavaju zadatke s veom
tonou, ali sporije, dok oni impulzivnog kognitivnog stila rjeavaju
bre, ali s vie pogreaka.
Najee se mjeri testovima gdje treba nai za svaku od podraajnih
slika onu koja je identina meu vie ponuenih. Ispitanici koji su iznad
medijana po tonosti, a ispod medijana po brzini kategorizirani su kao
refleksivni, a u obrnutom sluaju kao impulzivni.
9. Koje su znaajke kognitivnog stila ovisnost-neovisnost o polju?

Odnosi se na koliko ovjek u procjeni nejasne situacije ovisi o vanjskim

podraajima.
Ispituje se mjerenjem individualnih razlika pri percipiranju okomice
testom tapa i okvira (RFT).
Ispitanici neovisni o polju vie se oslanjaju na unutarnje okvire
referencije (pokreti glave i oiju) te su uspjeniji u tom zadatku.
Ovisnost-neovisnost nije dobra ili loa, ve se sagledava u okviru
njegove adaptibilnosti na odreene ivotne uvjete. Ovisni su bolji u
timskom radu, neovisni u individualnom.

Stilovi uenja.
10.

11.

12.

to su stilovi uenja?
Stil uenja je ustaljen i dominantan nain prijema, obrade i upotrebe
informacija u procesu uenja
Nabrojite nekoliko modela stilova uenja.
VARK model, Kolbov model, Felder-Silvermanov model
Koji su nedostaci teorija o stilovima uenja?
Nedovoljno empirijskih dokaza, metodoloki nedostaci u istraivanjima
koja su potvrdila djelotvornost stilova uenja, kategorizacija po
stilovima uenja moe dovesti do razvitka samoograniavajuih
implicitnih teorija o vlastitim sposobnostima

Inteligencija i uspjeh u koli.

13.
Je li povezanost izmeu inteligencije i kolskog uspjeha
jednaka tijekom vremena? Objasni!
Veliina te veze se smanjuje s dobi, odnosno stupnjem kolovanja
Jedno od objanjenja tih smanjenja lei u injenici da dolazi do
smanjivanja varijabiliteta prouzroenog selekcijom uenika
u gimnazije se upisuju veinom najbolji uenici iz osnovne kole, a za
nastavak daljnjeg obrazovanja na sveuilitu dolazi do daljnjih oblika
selekcije.
14.
Na temelju ega se mogu predviati obrazovna
dostignua uenika?
Obrazovna dostignua uenika mogu se predviati na temelju obiljeja
uenika (dob, spol te kognitivne sposobnosti), na temelju obiteljske i
socijalne okoline iz koje uenik dolazi, na temelju obiljeja uitelja te
obiljeja kole.
15.
Koliko iznose korelacije izmeu inteligencije i kolskog
uspjeha u istraivanjima Chamorro-Premuzic i Furnham (2005)?

Chamorro-Premuzic i Furnham (2005) navode da su korelacija izmeu

inteligencije i kolskog uspjeha:
u dobi izmeu 6 i 12 godina iznosi r=0.6;
u dobi izmeu 13 i 18 godina iznosi r=0.4,
u dobi izmeu 19 i 22 godine r=0.3.
povezanost izmeu inteligencije i sveuilinog obrazovanja iznosi
r=0.2

Uenje kod djece snienih intelektualnih sposobnosti.

16.

to je mentalna retardacija?
Mentalna retardacija se definira kao sniena sposobnost kojoj su
svojstvena znaajna ogranienja u intelektualnom funkcioniranju i u
adaptivnom ponaanju.
17.
Kako ue djeca s mentalnom retardacijom ovisno o
stupnju mentalne retardacije?
Blaga mentalna retardacija-ue od primjera i preko vlastitih iskustava
Umjerena-ue od primjera i preko konkretnih iskustava
Tea-Ue preko konkretnih iskustava
Teka-Uenje je refleksno
18.
to je inkluzivno obrazovanje?
Inkluzivno obrazovanje je obrazovni koncept koji se temelji na pravu
svakog djeteta da bez obzira na njegovo fiziko,intelektualno,socijalno i
drugo stanje bude ukljueno u redovne kole i razrede.

Poeci ljudskog uenja.

19.

Zato je ljudsko uenje vano?

U prolosti je ono omoguilo naoj vrsti da preivi, inei nas neobino
prilagodljivima, uenje nas je uinilo sposobnima da se suoimo s
golemim promjenama klime i okoline koje su ugrozile mnoge ivotinje.
20.
Po emu se razlikuje ljudsko uenje i to to omoguava?
Razlikuje se po mogunosti usvajanja jezika. Jezik je tako poseban jer
osim to nam omoguava komunikaciju s drugim ljudima, on nam
doputa da govorimo sami o sebi, da mislimo i rezoniramo i svjesno
biramo. Pokazalo se da su jezik i miljenje na mnogo razina isprepleteni.
Jezik nam omoguava i pohranjivanje golemih koliina informacija i
pristup do njih. Doputa nam da pamtimo prolost i planiramo
budunost.
21.
Treba li se poticati govor kod djece i kakav pristup trebaju
imati roditelji?
Treba poticati razvoj govora kod djece jer usporeni jezini razvoj dovodi
do ogranienja u ovladavanju sposobnostima rezoniranja i planiranja
koje jezik omoguava, a posjedovanje dobrih jezinih vjetina mijenja
djetetove kapacitete za miljenje i pamenje. Roditelji ne bi trebali
zanemrivati dijete, ali ni nasilno ga tjerati da se zaima za neto te
previe ispravljati govor i gramatike greke. Situacije uenja za malu
djecu trebale bi biti neformalne, esto ukljuujui neku vrstu igre ili
ukljuujui dijete u svakodnevne aktivnosti kao to je kupovina ili
kuhanje.

Utiskivanje (imprinting).
22.

to je utiskivanje?


23.

24.

Utiskivanje je rano ponaanje slijeenja prvog opaenog objekta koji se

kree karakteristino kod ptica.
Evolucijsko objanjenje.
Mladi trae objekte/organizme koji e im osigurati hranu i zatitu, ako
nema majke.
Zato se ne pojavljuje kod ljudi?
Zato to su ljudi, kad se tek rode, puno bespomoniji i s jo
nerazvijenim mozgom nego ptice, a i samo vezanje s roditeljima je
dugotrajnije.

Motoriko uenje i pouavanje sloenih motorikih vjetina.

25.
Koje su faze Fittsovog modela uenja motorikih vjetina
analogno proceduralnom pamenju?
Kognitivna faza, asocijativna faza i faza automatskog odvijanja vjetine
26.
Koja krivulja motorikog uenja se javlja kod uenja sloenih
motorikih zadatak?
S- krivulja
27.
Koje podruje mozga se aktivira pri motorikom uenju?
Lijevi dorsalni premotorni korteks

Zakonitosti zaboravljanja i njihova primjena kod uenja i ponavljanja.

28.

29.
1.
2.
3.
4.
30.

Objasnite Ebinghausovu krivulju zaboravljanja.

Dosjeanje nauenog sadraja naglo se smanjuje tijekom prvog sata
nakon uenja, nakon ega gubitak upamenog sadraja postaje
postupan. Koliina upamenog sadraja se upola smanji nakon prvog
sata, ali je za sljedei pad od 50% potrebno mjesec dana.
Nabrojite etiri glavna uzroka zaboravljanja.
Postupno osipanje tragova pamenja
Nemogunost pronalaenja pohranjene informacije
Represija
Interferencija
Nabrojite metode koje mogu ublaiti zaboravljanje?
Mnemotehnike (skraivanje, metoda mjesta, stvaranje neuobiajenih
pretjeranih asocijacija itd.), ponavljanje i vjebanje, elaborirano
ponavljanje, posredovanje i organiziranje informacija

Hipnopedija.
31.

32.

to je hipnopedija?
Uenje za vrijeme spavanja (eng. sleep-learning ili hypnopdia) je
tehnika uenja gdje se informacije zadaju osobi dok spava u svrhu
pohrane tih informacija, a najee zadani podraaji su zvuni.
Neki metodoloki nedostaci istraivanja
U veini istraivanja krivo je koritena kontrolna i eksperimentalna
grupa ispitanika, dok neka istraivanja kontrolnu grupu uope nisu
imala. Takoer se javlja nedostatak usporedbe uspjenosti uenja
sadraja u budnom stanju sa uspjenou uenja istog sadraja za
vrijeme spavanja, uzorci ispitanika bili mali i homogeni po dobi, spolu i
sl. nije adekvatno provjeravano jesu li se ispitanici budili, ili uope i
zaspali prije putanja auditornih snimki, jer ih se o tome ispitivalo nakon
spavanja. u istraivanjima nije koriten EEG kako bi se provjerilo jesu li
ispitanici zaspali te u kojoj su fazi sna, a i u istraivanju u kojem se

33.

koristio ugaen je nakon to su se prestali javljati alfa valovi, te se nije

moglo provjeriti jesu li se ispitanici probudili. Nije provjeravana
uspjenost hipnopedije s obzirom na stadije spavanja, stoga se ne moe
zakljuiti odvija li se hipnopedija u REM ili NREM fazama sna.
Nedostaci hipnopedije ak i ako je ona mogua
Ako snimke nisu dovoljno stimulirajue, mozak e ih jednostavno
ignorirati, a ukoliko su preglasne mogue je da sprijee napredak NREMfaze u stanja 3 i 4, te mogu skratiti REM-fazu to moe ozbiljno naruiti
kvalitetu spavanja, te dovesti do negativnih posljedica deprivacije sna.

Sugestopedija.
34.

to je sugestopedija?
Metoda pouavanja kojoj je cilj dovesti uenika u oputeno stanje kako
bi se stvorili najpovoljniji uvjeti za primanje i pohranu informacija.
35.
Koje su tri psiholoke barijere po Lozanovu?
a. Logiko-kritika
b. Afektivna
c. Etika
36.
Koji su najei naini sugestije koje profesori primjenjuju u
takvoj nastavi?
a. rijei izravna verbalna sugestija
b. periferni znaci- govor tijela -da bi se naglasio materijal koji se treba
pamtiti i kako bi se pojaala verbalna sugestija
c. glazba, intonacija, ritam

Subperceptivno uenje.
37.

Definiraj subperceptivno uenje?

Subperceptivno ili subliminalno uenje definira se kao stjecanje
stavova, navika i informacija koje se razvijaju kada je osoba izloena
podraajima na nesvjesnoj razini.
38.
to su subliminalne poruke i gdje se koriste?
Subliminarne poruke su podraaji ispod granice svjesne percepcije koja
osoba ne moe svjesno opaziti. Koriste se u psihologiji, marketingu,
elektronici, politikoj propagandi, reklamama...
39.
Kako je povezano subperceptivno uenje i pozitivno
potkrepljenje?
Ako ispitanici rjeavaju neki zadatak, a istovremeno im se prezentiraju
subliminalni podraaji, uspjeno rjeavanje zadatka moe djelovati kao
pozitivno potkrepljenje u obliku zadovoljstva i moe poticati uenje
subliminalnog podraaja koji se automatski povezuje sa pozitivnim
potkrepljenjem, kao kod klasinog uvjetovanja.

Pasivno i aktivno uenje.

40.

to je aktivno, a to pasivno uenje?

Aktivno uenje tip je uenja koji karakterizira svjesno usmjeravanje na
razumijevanje i usvajanje gradiva, te uspostavljanje asocijacija. Pasivno
uenje karakterizira jednostavno usvajanje znanja, uenje injenica u
postojeem obliku bez svjesnog usmjeravanja na sadraj, kontekst ili
asocijacije.
41.Navedite metode aktivnog poduavanja.
Metode aktivnog poduavanja su dijaloka, istraivaka, metoda uenja
putem rjeavanja problema, metoda simuliranja i metoda igre.

42.

Navedite nekoliko metoda aktivnog uenja.

Metode aktivnog uenja su kreativno pisanje, foto-govor, meditativni
oblici, igra, projektno uenje, predodba i imaginacija, sluanje glazbe,
promjena mjesta uenja i kreativni rad.

Individualne karakteristike uenika u procesu uenja i pouavanja

(spremnost za kolu, sposobnost, linost,).
43.
Navedi razlike izmeu ponaanja steenog uenjem i onog
steenog maturacijom

44.

Koji su temeljni uvjeti uenja?

Dovoljna razvijenost sposobnosi za uenje, motiviranost za aktivnost uenja te

odgovarajue vanjske prilike za uenje

45.

Koja osobina linosti je najbolji prediktor uspjeha u koli?

Savjesnost zato to je povezana sa prisutnou na nastavi, odvajanju
vremena za uenje i izvravanje zadataka, motiviranosti za pripremanje
za nastavu te proaktivnost u svladavanju gradiva. Takoer, povezana je
s kontinuiranim trudom i postavljanjem ciljeva te usredotoenou na

domae zadatke, kao i regulacijom truda te boljim vjetinama

organizacije vremena
Osobine savjesnih osoba: samoefikasnost, urednost, tenja ka
postignuu, samodisciplina

Subjektivni i objektivni initelji uenja.

46.

to su subjektivni, a to objektivni initelji uenja?

Subjektivni i objektivni initelji uenja su faktori koji utjeu na koliinu i
kvalitetu nauenog gradiva. Subjektivni su vrsta, koliina, poznatost,
smislenost gradiva te psiholoki - motiviranost, aktivnost (koliina i
vrsta), iskustvo, mentalna kondicija, dubina obrade grae, vrsta
kodiranja, vrsta potkrjepljenja i osobine linosti, a objektivni ili fiziki:
temperatura u prostoji, vlanost zraka, koliina kisika, doba dana, mjesto
uenja.
47.
Nabroji neke fizioloke initelje uenja?
zdravlje, umor, spol, ivotna dob, inteligencija, struktura ivanog
sustava
48.
Kako rivalstvo utjee na uenje?
Rivalstvo moe utjecati pozitivno u smislu motivacije i elje za uspjenijim
rezultatima, no moe utjecati i negativno ako postane glavni fokus uenika
te on onda ne ui kako bi kvalitetno shvatio gradivo, ve ui samo kako bi
bio bolji od drugih uenika.

Utjecaj ispitne anksioznosti na uspjeh u uenju

49.

to je ispitna anksioznost?
Ispitna anksioznost je sloeni multidimenzionalni konstrukt koji
ukljuuje kognitivne, afektivne, fizioloke i ponaajne reakcije na
evaluativne situacije.
Obiljeavaju je stres i nelagoda izraena u ispitnoj situaciji, uz izraenu
percepciju bespomonosti.
50.
Objasni anksioznost kao emocionalno stanje i anksioznost
kao crtu linosti.
Anksioznosti kao emocionalno stanje odnosi se na osjeaje napetosti i
brige te na fizioloku aktivaciju tijekom ispitne situacije.
Anksioznost se kao crta linosti odnosi na relativno stabilne individualne
razlike u procijeni situacija, pri emu anksiozne osobe iri raspon
situacija procjenjuju opasnim i prijeteim.
51.
Koje su moderator varijable u odnosu ispitne anksioznosti i
akademskog postignua?
a. Promjenljive varijable: teina ispitnih zadataka, redosljed zadataka u
ispitu, vrsta ispitnih pitanja, humor
b. Situacijske varijable: atmosfera tijekom polaganja ispita, vremenski
pritisak , prisutnost promatraa, osobnost ispitivaa, vrsta evaluacijskog
feedbacka
c. Demografske varijable: spol, uzrast, sociokulturni faktori