You are on page 1of 21

Na osnovu lana 150 stav 1 Zakona o radu (Slubeni list CG br.

49/08, 59/11 i 66/12)


Vlada Crne Gore, Upravni odbor Unije poslodavaca Crne Gore, Skuptina Saveza sindikata
Crne Gore i Glavni odbor Unije slobodnih sindikata Crne Gore zakljuuju:
OPTI KOLEKTIVNI UGOVOR
I. OSNOVNE ODREDBE
Predmet
lan 1
Ovim kolektivnim ugovorom ureuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa,
postupak zakljuivanja, izmjena i dopuna kolektivnog ugovora; meusobni odnosi potpisnika
kolektivnog ugovora i druga pitanja od znaaja za zaposlenog i poslodavca.
Primjena
lan 2
Ovaj kolektivni ugovor se primjenjuje:
- na zaposlene kod poslodavca na teritoriji Crne Gore i zaposlene koje poslodavac sa
sjeditem u Crnoj Gori upuuje na rad u inostranstvo;
- na zaposlene u dravnim organima, organima dravne uprave i ustanovama koje se
finansiraju iz budeta Crne Gore i budeta lokalne samouprave, ako posebnim zakonom nije
drugaije odreeno.
lan 3
Pojedine odredbe ovog kolektivnog ugovora razrauju se u granskom kolektivnom ugovoru,
kolektivnom ugovoru kod poslodavca, optem aktu poslodavca i ugovoru o radu.
Granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca, optem aktu
poslodavca i ugovorom o radu ne mogu se utvrditi manja prava od prava utvrenih ovim
kolektivnim ugovorom.
1

II. RADNI ODNOS


1. Stupanje na rad
lan 4
Poslodavac e omoguiti stupanje na rad licu sa kojim je zakljuio ugovor o radu, a koje
nije stupilo na rad na dan predvien ugovorom o radu zbog:
- smrti srodnika zakljuno sa treim stepenom krvnog srodstva;
- bolnikog lijeenja;
- odaziva na poziv dravnog organa;
- prekida saobraaja izazvanog elementarnom nepogodom (zemljotres, poplava i sl.).
Zaposleni e stupiti na rad po prestanku razloga iz stava 1 ovog lana, odnosno, u roku od
sedam radnih dana u sluaju smrti lana ue porodice.
lanom ue porodice u smislu ovog kolektivnog ugovora smatraju se: brani drug, djeca
(brana, vanbrana, usvojena i pastorad), roditelji, braa i sestre.
Lice iz stava 1 ovog lana e na pogodan nain, u roku od 24 sata od dana koji je bio
predvien ugovorom o radu obavijestiti poslodavca o razlozima nestupanja na rad na dan
predvien ugovorom o radu.
2. Probni rad
lan 5
Probni rad se sprovodi prema prirodi poslova i uslovima za rad na radnom mjestu koji su
predvieni aktom o sistematizaciji.
Poslodavac vri ocjenu radnih i strunih sposobnosti zaposlenog na probnom radu.
Smatra se da je zaposleni zadovoljio na probnom radu ako poslodavac istekom vremena
predvienog za probni rad nije donio pojedinani akt kojim se konstatuje suprotno.
3. Trajanje pripravnikog staa
lan 6
Licu koje prvi put zasniva radni odnos, ako zakonom nije drugaije propisano, pripravniki
sta traje:
- devet mjeseci za lice sa diplomom steenom u visokom obrazovanju: esti referentni nivo
Okvira kvalifikacija - kvalifikacija visokog obrazovanja obima 180 CSPK; sedmi
referentni nivo Okvira kvalifikacija - kvalifikacija visokog obrazovanja obima 240 CSPK
(180+60), 300 CSPK, 360 CSPK i kvalifikacija steena u skladu sa propisima koji su
vaili prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2003. godine, odnosno
kvalifikacija sedmog stepena strune spreme;
- est mjeseci za ostala lica.
Pripravniki rad se ne rauna u vrijeme trajanja ugovora o radu na odreeno vrijeme iz lana
25 Zakona o radu.

4. Aneks ugovora o radu


lan 7
Pored sluajeva utvrenih zakonom, poslodavac i zaposleni mogu ponuditi aneks ugovora o
radu i u sljedeim sluajevima:
- transformacija ugovora o radu sa odreenog na neodreeno vrijeme;
- produenje ugovora o radu sa zaposlenim na odreeno vrijeme u periodu do 24 mjeseca;
- izmjene ugovora o radu sa zaposlenim sa nepunog na puno radno vrijeme;
- produenje ugovora o radu poslije navrenih 67 godina ivota ako zaposleni nije navrio
15 godina staa osiguranja do ispunjenja tog uslova;
- radi rasporeivanja zaposlenog na radno mjesto sa viim stepenom strune kvalifikacije u
odnosu na postojeu, na osnovu obrazovanja, strunog osposobljavanja i usavravanja;
- radi utvrivanja zabrane konkurencije;
- produenja ugovora o radu za enu koja koristi pravo na roditeljsko odsustvo, u skladu sa
zakonom; i
u drugim sluajevima utvrenim granskim, odnosno kolektivnim ugovorom kod
poslodavca i ugovorom o radu.

III. ODMORI I ODSUSTVA


1. Odmor u toku rada
lan 8
Zaposleni ima pravo na odmor u toku dnevnog rada (pauza) u skladu sa Zakonom,
kolektivnim ugovorom i odlukom poslodavca.
2. Godinji odmor
lan 9
Pored zakonom utvrenog minimuma, godinji odmor se uveava:
a) prema duini radnog staa:
- od 5 do 15 godina - jedan radni dan;
- od 15 do 25 godina - dva radna dana;
- od 25 do 35 godina - tri radna dana;
- preko 35 godina - pet radnih dana;
b) prema zdravstvenom stanju:
- licu sa invaliditetom - tri radna dana;
- roditelju djeteta koje ima smetnje u razvoju - tri radna dana;
c) samohranom roditelju djeteta do 15 godina ivota - dva radna dana.
Godinji odmor moe se uveati i po osnovu uslova rada, doprinosa na radu i drugih
kriterijuma utvrenih granskim, kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili ugovorom o radu.

3. Plaeno odsustvo
lan 10
Zaposleni ima pravo da odsustvuje sa rada, uz naknadu zarade (plaeno odsustvo), tokom
jedne kalendarske godine ukupno najvie do sedam radnih dana u sluajevima:
- sklapanja braka- pet radnih dana;
- rodjenja djeteta - tri radna dana;
- njege djeteta koje ima smetnje u razvoju - tri radna dana;
- smrti srodnika, izvan ue porodice, zakljuno sa treim stepenom krvnog srodstva,
odnosno sa drugim stepenom tazbinskog srodstva - jedan radni dan;
- teke bolesti lana ue porodice - sedam radnih dana;
- otklanjanja posljedica u domainstvu prouzrokovanih elementarnim nepogodama - tri
radna dana;
- uestvovanja u sindikalnim kulturnim, sportskim ili drugim javnim manifestacijma od
nacionalnog i meunarodnog znaaja- dva radna dana;
- korienja prevencije radne invalidnosti i rekreativnog odmora, u smislu lana 60
ovog kolektivnog ugovora- pet radnih dana;
- selidbe sopstvenog domainstva na podruju istog naseljenog mjesta - jedan radni
dan, a iz jednog u drugo naseljeno mjesto - tri radna dana;
- dobrovoljnog davanja krvi - jedan radni dan;
- dobrovoljnog davanja tkiva i organa - prema ljekarskoj dokumentaciji;
- polaganja strunog ispita - pet radnih dana.
Plaeno odsustvo iz stava 1 al. 4, 5, 6, 10 i 11 ovog lana ostvaruje se nezavisno od broja
dana koje je zaposleni u kalendarskoj godini iskoristio po drugim osnovama primjenom stava 1
ovog lana.
Plaeno odsustvo se moe koristiti u vrijeme kada se predvieni sluaj dogodio.
Pravo na plaeno odsustvo zaposleni ostvaruje podnoenjem zahtjeva poslodavcu i
dokaza o razlogu odsutnosti, osim ako je razlog te odsutnosti optepoznat.
Poslodavac vodi evidenciju za svaki sluaj ostvarivanja prava na plaeno odsustvo.
4. Neplaeno odsustvo
lan 11
Zaposleni ima pravo na neplaeno odsustvo sa rada u trajanju do 30 dana u kalendarskoj
godini u sluajevima:
- njege lana ue porodice usljed tee bolesti;
- lijeenja o sopstvenom troku;
- uestvovanja u kulturnim, sportskim ili drugim manifestacijama od nacionalnog znaaja;
- kada postoji saglasnost poslodavca i zaposlenog, kao i u drugim sluajevima utvrenim
granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno
ugovorom o radu.
Poslodavac moe na zahtjev zaposlenog omoguiti odsustvo due od 30 dana, ako to ne
remeti proces rada.
Odredbe lana 10 st. 3, 4 i 5 ovog kolektivnog ugovora shodno se primjenjuju i kod
ostvarivanja prava na neplaeno odsustvo.
4

IV. ZARADA, NAKNADA ZARADE I OSTALA PRIMANjA


1. Zarada
lan 12
Zarada zaposlenog sastoji se od: startne zarade, zarade za obavljeni rad i vrijeme
provedeno na radu u propisanim radnim uslovima (u daljem tekstu: osnovna zarada),
uveanja zarade, zarade po osnovu ostvarenih rezultata rada i naknade zarade.
lan 13
Startna zarada u bruto iznosu, je dio zarade koju zaposleni ostvaruje po osnovu
naknade za ishranu u toku rada i 1/12 regresa za korienje godinjeg odmora, i ini
sastavni dio minimalne zarade.
Startna zarada ne moe biti nia od 70% obraunske vrijednosti koeficijenta,
utvrene ovim kolektivnim ugovorom.
lan 14
Osnov za obraun uveanja zarade dobija se mnoenjem obraunske vrijednosti
koeficijenta i koeficijenta sloenosti postignutih ishoda uenja (u daljem tekstu: koeficijent
sloenosti).
lan 15
Osnovna zarada za puno radno vrijeme i standardni radni uinak ne moe biti nia
od iznosa dobijenog mnoenjem obraunske vrijednosti koeficijenta i koeficijenta
sloenosti iz l. 18 i 19 ovog kolektivnog ugovora.
Obraunska vrijednost koeficijenta za prosjeno 174 asa u bruto iznosu utvruje
se posebnim sporazumom izmeu potpisnika ovog kolektivnog ugovora.
lan 16
Minimalna zarada ne moe biti nia od 30% prosjene zarade u Crnoj Gori u prethodnom
polugoditu prema zvaninom podatku koji utvruje organ uprave nadlean za poslove statistike,
s tim to tako utvreni iznos ne moe biti nii od nacionalne apsolutne linije siromatva, prema
podacima organa uprave nadlenog za poslove statistike.
Zaposleni ima pravo na minimalnu zaradu utvrenu u skladu sa zakonom standardni
radni uinak i puno radno vrijeme, odnosno radno vrijeme koje se izjednaava sa punim radnim
vremenom.
U sluaju da ukupna zarada zaposlenog za standardni radni uinak i puno radno vrijeme
ili vrijeme koje se izjednaava sa punim radnim vremenom iznosi manje od minimalne zarade,
zaposlenom se isplauje zarada u visini minimalne zarade iz stava 1 ovog lana.
lan 17
Koeficijenti za utvrivanje zarade za pojedina radna mjesta sadre elemente koji
utiu na zaradu, a naroito: zahtijevani nivo obrazovanja, sloenost poslova, uslovi rada
5

pod kojima se ti poslovi preteno obavljaju, odgovornost za posao i druge elemente bitne za
vrednovanje odreenog posla.
lan 18
Ovim kolektivnim ugovorom utvruju se osnovne grupe poslova sa koeficijentima za
utvrivanje zarade po osnovu sloenosti postignutih ishoda uenja, i to:
Nivoi
Koeficijent sloenosti
________________________________________________________________________
Prvi nivo
a) podnivo 1
1,03
- kvalifikacija steena zavretkom dijela programa osnovnog obrazovanja (zavren najmanje
prvi ciklus osnovnog obrazovanja ili program funkcionalnog opismenjavanja);
- struna kvalifikacija;
b) podnivo 2 (I2):
1,29
- kvalifikacija zavrenog osnovnog obrazovanja;
- struna kvalifikacija;
________________________________________________________________________
Drugi nivo
1,65
- kvalifikacija nieg strunog obrazovanja (obima 120 kredita CSPK-a);
- struna kvalifikacija;
________________________________________________________________________
Trei nivo
2,00
- kvalifikacija srednjeg strunog obrazovanja (obima 180 kredita CSPK-a);
- struna kvalifikacija;
________________________________________________________________________
etvrti nivo
a) Podnivo 1
- kvalifikacija srednjeg opteg i strunog obrazovanja (obima 240 kredita CSPK-a);
- struna kvalifikacija;

2,27

b) podnivo 2 (IV2):
2,52
- kvalifikacija majstor (obima 60 kredita CSPK-a);
- diploma petog stepena strune spreme, majstorski ispit i specijalizacija u okviru strunog
obrazovanja sa IV2 podnivoom kvalifikacija;
________________________________________________________________________
Peti nivo

2,88

- kvalifikacija vieg strunog obrazovanja (obima 120 kredita CSPK-a);


- struna kvalifikacija;
________________________________________________________________________
esti nivo

3,09
6

- kvalifikacija visokog obrazovanja (obima 180 kredita CSPK-a);


- struna kvalifikacija;
- diploma o steenom viem obrazovanju na univerzitetu (ekvivalentna sa kvalifikacijom
referentnog nivoa Okvira kvalifikacija);
________________________________________________________________________
Sedmi nivo
a) podnivo 1
3,40
- kvalifikacija visokog obrazovanja (obima 240, 180+60, 300, odnosno 360 kredita CSPK-a);
- struna kvalifikacija;
- kvalifikacija visokog obrazovanja - Bachelor (obima 240 CSPK);
- kvalifikacija sedmog stepena strune spreme (kvalifikacija steena po propisima koji su vaili
prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2003. godine);
- kvalifikacija visokog obrazovanja - Specijalista (obima 240 CSPK);
b) podnivo 2
3,71
- kvalifikacija visokog obrazovanja- Magistar (obima 180+120 ili 240+60 kredita CSPK-a);
- struna kvalifikacija;
- kvalifikacija visokog obrazovanja Magistar nauka (kvalifikacija steena po propisima koji su
vaili prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2003. godine);
________________________________________________________________________
Osmi nivo
4,12
- kvalifikacija visokog obrazovanja - Doktor nauka (obima 300+180 kredita CSPK-a);
- kvalifikacija visokog obrazovanja Doktor nauka (kvalifikacija steena po propisima koji su
vaili prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju iz 2003. godine);
- struna kvalifikacija.
________________________________________________________________________
lan 19
Granskim kolektivnim ugovorom, odnosno kolektivnim ugovorom kod poslodavca
razrauju se koeficijenti iz lana 18 ovog kolektivnog ugovora.
lan 20
Zarada pripravnika se utvruje u visini koja ne moe biti manja od 80% zarade
odgovarajue grupe poslova iz lana 18 odnosno lana 19 ovog kolektivnog ugovora.
2. Uveanje zarade
lan 21
Zarada zaposlenog uveava se po asu najmanje:
- 40% za rad nou (izmeu 22 sata i 6 sati narednog dana);
- 150% za rad na dan dravnog ili vjerskog praznika;
7

- 40% za rad dui od punog radnog vremena (prekovremeni rad).


U sluaju kada je zaposleni ispunio uslove za uveanje zarade po vie osnova iz stava 1
ovog lana, procenti poveanja se sabiraju.
Granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno
ugovorom o radu mogu se utvrditi uveanja zarada i po drugim osnovima.
lan 22
Zarada zaposlenog uveava se za svaku zapoetu godinu radnog staa, i to:
- do 10 godina 0,5 %;
- od 10-20 godina 0,75 %;
- preko 20 godina 1 %.
3. Zarade po osnovu ostvarenih rezultata rada
lan 23
Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno optim aktom poslodavca utvruju se
mjerila i normativi za vrednovanje ostvarenih uinaka i stimulansi za ostvarivanje veih rezultata
rada.
Ako nijesu utvreni normativi i kriterijumi za vrednovanje ostvarenih rezultata rada,
smatra se da je zaposleni za radno vrijeme provedeno na radu ostvario standardni radni uinak.
4. Naknade zarade
lan 24
Zaposlenom pripada naknada zarade za vrijeme odsustvovanja sa rada u visini od 100 %
njegove zarade, po asu, kao da je na radu:
- za dane dravnih i vjerskih praznika, u skladu sa zakonom;
- za vrijeme korienja godinjeg odmora;
- za dane plaenog odsustva;
- za vrijeme strunog usavravanja i osposobljavanja po zahtjevu poslodavca;
- za dane odsustvovanja sa rada po osnovu uea u radu organa poslodavca, organa
sindikata, dravnih i drugih organa u svojstvu lana istih, odnosno po njihovom pozivu;
- za vrijeme odbijanja da radi kada nijesu sprovedene propisane mjere zatite na radu.
lan 25
Zaposlenom pripada naknada zarade za vrijeme prekida rada koji je nastao bez krivice
zaposlenog u visini od 70% osnova za naknadu, koji ini njegova prosjena zarada ostvarena u
prehodnom polugoditu.
Naknada iz stava 1 ovog lana moe se isplaivati najdue est mjeseci u toku
kalendarske godine i ne moe biti nia od visine minimalne zarade u Crnoj Gori.
8

Granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno


ugovorom o radu, moe se utvrditi naknada zarade u iznosu veem od iznosa iz stava 1 ovog
lana.
lan 26
Zaposlenom pripada naknada zarade za vrijeme privremene sprijeenosti za rad, u skladu sa
posebnim zakonom.
5. Druga primanja
lan 27
Poslodavac isplauje zaposlenom otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini od tri
minimalne neto zarade.
Otpremnina iz stava 1 ovog lana isplauje se danom odlaska u penziju, a najkasnije u
roku od 30 dana od dana prestanka radnog odnosa.
lan 28
Granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno
ugovorom o radu moe se utvrditi isplata jubilarne nagrade za 10, 20 i 30 godina rada.
lan 29
Poslodavac zaposlenom, odnosno, lanu ue porodice zaposlenog isplauje pomo za
sluaj smrti zaposlenog ili lana njegove ue porodice u iznosu od najmanje dvije minimalne
neto zarade.
lan 30
Granskim kolektivnim ugovorom, odnosno kolektivnim ugovorom kod poslodavca mogu
se urediti pitanja pomoi zaposlenima.
6. Naknada poveanih trokova zaposlenom
lan 31
Poslodavac zaposlenom nadoknauje poveane trokove koji su u funkciji izvrenja
poslova, ako to na drugi nain nije obezbijeeno, i to:
1) dnevnicu za slubeno putovanje u zemlji u visini od 20% obraunske vrijednosti
koeficijenta u skladu sa lanom 18 ovog kolektivnog ugovora, s tim to se putni
trokovi i trokovi noenja u hotelu sa etiri ili vie zvjezdica priznaju po
prethodnom odobrenju poslodavca;
2) dnevnicu za slubeno putovanje u inostranstvo u iznosu i na nain propisan od
nadlenog organa dravne uprave;

3) naknadu trokova u visini od 25% cijene litra benzina, po preenom kilometru


ukoliko zaposleni, uz saglasnost poslodavca, koristi privatni automobil u slubene
svrhe.
Granskim kolektivnim ugovorom, odnosno kolektivnim ugovorom kod poslodavca, uredie
se pitanje naknade poveanih trokova rada i boravka na terenu (terenski dodatak).
7. Obraun zarade i naknade i njihov sadraj
lan 32
Poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade, svakom zaposlenom daje
pisani obraun zarade, koji sadri:
- zaradu zaposlenog, koju ini startna zarada uveana za proizvod obraunske vrijednosti
koeficijenta i koeficijenta sloenosti poslova;
- uveanja zarade, po vrstama, koje proizilaze iz kolektivnog ugovora ili ugovora o radu;
- zaradu po osnovu ostvarenih rezultata rada (stimulativni dio);
- naknadu zarade, po vrstama;
- druga primanja iznad iznosa utvrenih kolektivnim ugovorom;
- bruto zaradu;
- iznos poreza na zaradu;
- iznose plaenih doprinosa, po vrstama;
- obustave od zarade bez poreza i doprinosa po vrstama;
- iznos neto zarade (bez poreza i doprinosa);
- iznos neto zarade za isplatu.
Poslodavac na obraunskoj listi iskazuje i naknade trokova, po vrstama, u skladu sa
kolektivnim ugovorom.
lan 33
Zarada, odnosno naknada zarade, isplauje se u novcu.
Poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade, istovremeno vri uplatu
poreza i doprinosa na zarade.
Ukoliko izmjenom zakonskih propisa, doe do smanjenja stope poreza na dohodak
fizikih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje iz linih primanja zaposlenih,
poslodavac je duan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih,
u skladu sa zakonom.
Zarade, odnosno naknade zarade, isplauju se u rokovima utvrenim granskim
kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod poslodavca ili ugovorom o radu, a najmanje
jedanput mjeseno.
Ako poslodavac isplatu zarade, odnosno naknadu zarade, nije izvrio na vrijeme, tu
isplatu vri po iznosu obraunske vrijednosti koeficijenta koja vai na dan njene isplate.
lan 34
Poslodavac, bez sprovedenog postupka, ne moe naplatiti potraivanje prema
zaposlenom uskraivanjem zarade ili njenog dijela, odnosno uskraivanjem isplate naknade
zarade ili njenog dijela.
10

V. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
lan 35
Zaposleni koji svojom krivicom ne ispunjava radne obaveze ili se ne pridrava odluka
poslodavca, odgovara za povredu radne obaveze.
Krivica zaposlenog postoji ako radnu obavezu povrijedi sa umiljajem ili iz nehata.
Povreda radne obaveze moe nastati injenjem ili neinjenjem zaposlenog.
1. Povrede radnih obaveza
lan 36
Lake povrede radne obaveze su:
1) nepotovanje radnog vremena;
2) neuredno ili nesavjesno uvanje slubenih spisa ili podataka koji nemaju karakter
povjerljivosti;
3) neopravdano izostajanje sa posla dva radna dana uzastopno ili dva radna dana u toku
est mjeseci;
4) nepostupanje u skladu sa propisima o zatiti na radu;
5) druge povrede utvrene granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod
poslodavca, odnosno ugovorom o radu.
lan 37
Tee povrede radne obaveze su:
1) neizvravanje ili nesavjesno, neblagovremeno ili nemarno vrenje radne obaveze,
odnosno ako zaposleni neopravdano odbije da izvri obaveze predviene ugovorom o
radu;
2) nepravilno raspolaganje povjerenim sredstvima;
3) zloupotreba poloaja ili prekoraenje ovlaenja;
4) odavanje poslovne tajne utvrene aktom poslodavca;
5) povreda radnih obaveza koja ima tee posljedice za poslodavca;
6) psihiko zlostavljanje ili poniavanje drugog zaposlenog, sa ciljem ugroavanja njegovog
ugleda, linog dostojanstva i integriteta (mobing);
7) ako se nesavjesno odnosi prema imovini poslodavca ili je priinio materijalnu tetu veih
razmjera utvrenu aktom poslodavca; i
8) druge povrede utvrene granskim kolektivnim ugovorom, kolektivnim ugovorom kod
poslodavca, odnosno ugovorom o radu.

11

2. Disciplinski postupak
lan 38
Disciplinski postupak pokree poslodavac, odnosno direktor ili izvrni direktor (u daljem
tekstu: nadleni organ), na osnovu zahtjeva koji moe podnijeti svaki zaposleni ili saznanjem da
je uinjena povreda radne obaveze.
Disciplinski postupak se pokree pisanim aktom, koji sadri naroito: lino ime
zaposlenog, radno mjesto na koje je rasporeen, opis i vremenski okvir povrede radne obaveze i
dokaze koji ukazuju na povredu radne obaveze.
Akt iz stava 2 ovog lana dostavlja se zaposlenom u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahtjeva iz stava 1 ovog lana, odnosno saznanja da je uinjena povreda radne obaveze.
lan 39
Disciplinski postupak je hitan.
Nadleni organ poziv za raspravu dostavlja podnosiocu zahtjeva, zaposlenom protiv koga
se pokree postupak, svjedocima (ako ih ima) i predstavniku sindikalne organizacije (u daljem
tekstu: sindikat) iji je zaposleni lan, najkasnije osam dana prije zakazivanja glavne rasprave.
Nadleni organ voenje disciplinskog postupka moe povjeriti strunom licu iz
administracije poslodavca ili treem licu (u daljem tekstu: ovlaeno lice).
Punomoje o povjeravanju voenja disciplinskog postupka mora se dostaviti u pisanoj
formi i isto deponovati u spise predmeta.
U postupku utvrivanja odgovornosti zaposlenog, uz njegovu saglasnost, nadleni organ
ili ovlaeno lice omoguava uee predstavnika sindikata iji je zaposleni lan.
lan 40
Zaposlenog u disciplinskom postupku moe, na njegov zahtjev, zastupati predstavnik
sindikata kod poslodavca iji je zaposleni lan (u daljem tekstu: zastupnik).
Zaposleni ima pravo da angauje branioca.
lan 41
Disciplinski postupak je javan.
Javnost na raspravi se moe iskljuiti samo ako to zahtijevaju interesi uvanja poslovne
tajne, odravanja reda i razlozi morala.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na zaposlenog protiv koga se vodi disciplinski postupak,
njegovog zastupnika, odnosno branioca i predstavnika sindikata kod poslodavca iji je
zaposleni lan, odnosno na predstavnika zaposlenih.
Lica koja prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljuena su duna da, kao tajnu,
uvaju ono to su na raspravi saznali.
lan 42
Rasprava u postupku je usmena.
Zaposlenom mora biti omogueno izjanjavanje u postupku.
12

Ako je zaposleni protiv koga je pokrenut disciplinski postupak uredno pozvan, a razlog
izostanka nije opravdao, rasprava se moe odrati i bez njegovog prisustva.
Ukoliko zaposleni zbog privremene sprijeenosti za rad nije u mogunosti da prisustvuje
usmenoj raspravi, a nije angaovao zastupnika, odnosno, branioca, svoje izjanjenje moe
dostaviti u pisanoj formi.
lan 43
Rasprava se moe odloiti samo ako iz opravdanih razloga nijesu prikupljeni relevantni
dokazi za raspravu ili ako je neophodno prisustvo svjedoka za tok rasprave.
Za sluaj odlaganja rasprave odredie se dan, as i mjesto nove rasprave, ili e se nova
rasprava zakazati naknadno, o emu se uesnici rasprave obavjetavaju neposredno ili naknadno,
pozivom za raspravu.
Glavna rasprava se mora okonati u roku od 60 dana od dana zakazivanja prve rasprave.
lan 44
U postupku rasprave izvode se dokazi na osnovu kojih se utvruju injenice od kojih
zavisi odgovornost zaposlenog.
Nadleni organ ili ovlaeno lice odluuje koje e dokaze i kojim redom izvesti.
Nadleni organ ili ovlaeno lice moe odluiti da se izvedu i oni dokazi koji nijesu
predloeni, odnosno od kojih se odustalo.
lan 45
Ako je to neophodno, u toku postupka e se sprovesti uviaj ili vjetaenje radi
utvrivanja okolnosti i injenica u vezi sa povredom radne obaveze.
lan 46
Po zavrenom dokaznom postupku nadleni organ ili ovlaeno lice daje rije
zaposlenom, zastupniku, odnosno braniocu, ukoliko ih je zaposleni angaovao.
Zaposleni protiv koga se vodi disciplinski postupak ima pravo da se izjasni da li prihvata
odbranu zastupnika, odnosno branioca.
lan 47
U toku rasprave vodi se zapisnik u koji se unose podaci o nadlenom organu, odnosno
ovlaenom licu, mjestu i vremenu odravanja rasprave, zaposlenom protiv koga se vodi
disciplinski postupak, uesnicima rasprave, sadrini zahtjeva za pokretanje postupka, izjanjenju
zaposlenog o povredi radne obaveze, izjanjenju predstavnika sindikata, svjedoka i vjetaka i
dokazima izvedenim u toku postupka.
Zapisnik potpisuje nadleni organ, odnosno ovlaeno lice, zaposleni protiv koga se vodi
postupak, odnosno zastupnik i zapisniar.
lan 48
Po sprovedenom postupku nadleni organ donosi odluku.
13

Odluka iz stava 1 ovog lana sadri: uvod, izreku, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku.
Odlukom iz stava 1 ovog lana zaposleni se moe oglasiti odgovornim uz izricanje
disciplinske mjere.
Postupak prema zaposlenom se obustavlja ako:
- nastupi zastarjelosti voenja postupka;
- zaposlenom prestane radni odnos kod poslodavca po drugom osnovu;
- se utvrdi da ponaanje zaposlenog ne predstavlja povredu radne obaveze;
- ne postoje dokazi da je zaposleni uinio povredu koja mu se stavlja na teret;
- podnosilac odustane od zahtjeva za voenje disciplinskog postupka;
- je povodom iste povrede radne obaveze ve donijeta konana odluka.
Postupak prema zaposlenom se zavrava oslobaanjem od odgovornosti usljed postojanja
stvarne zablude ili izvrenja koje je rezultat nezakonitog nareenja pretpostavljenog.
Nadleni organ je duan da odluku iz stava 1 ovog lana dostavi zaposlenom, odnosno
njegovom braniocu ako ga ima, predstavniku sindikata koji je uestvovao u postupku, najkasnije
u roku od osam dana od dana donoenja iste.
lan 49
Pri izricanju disciplinske mjere zbog povrede radne obaveze, uzimaju se u obzir: teina
povrede i njene posljedice, odgovornost zaposlenog, raniji rad i ponaanje zaposlenog, injenica
da li je u pitanju povrat, kao i druge okolnosti koje mogu da utiu na vrstu i visinu disciplinske
mjere.
lan 50
Odluka nadlenog organa iz lana 48 ovog kolektivnog ugovora je konana.
Protiv konane odluke iz lana 48 ovog kolektivnog ugovora, zaposleni moe pokrenuti
postupak pred nadlenim sudom, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.
Pokretanje postupka pred nadlenim sudom ne zadrava izvrenje odluke iz stava 1 ovog
lana.
VI. OTKAZ UGOVORA O RADU
lan 51
Pored razloga utvrenih zakonom, poslodavac moe otkazati ugovor o radu zaposlenom i
u sljedeim sluajevima:
1) ako je prilikom zasnivanja radnog odnosa ili rasporeivanja na drugo radno mjesto
(posao) dao neistinite podatke koji se odnose na uslove za zasnivanje radnog odnosa,
odnosno za obavljanje drugih poslova;
2) ako je zaposleni bez znanja poslodavca, a suprotno zakljuenom ugovoru o radu,
povrijedio prava i obaveze o zabrani konkurencije;
3) neopravdanog izostajanja sa posla vie od dva radna dana uzastopno, odnosno pet
radnih dana sa prekidima u toku kalendarske godine;
4) dolaska na posao u napitom stanju, opijanja u toku rada ili korienja opojnih droga,
uz odbijanje odgovarajueg testa radi utvrivanja tih injenica od strane obuenog
lica, u skladu sa posebnim propisima;
14

5) upotreba i raspolaganje slubenim automobilom, mainom i oruem za rad suprotno


aktu poslodavca sa kojim je zaposleni prethodno upoznat;
6) ako je zloupotrijebio pravo na odsustvo zbog privremene sprijeenosti za rad, a
naroito ako je za period privremene sprijeenosti za rad bio radno angaovan kod
drugog poslodavca, odnosno ako poslodavcu ne dostavi izvjetaj o privremenoj
sprijeenosti za rad, lino ili preko drugog lica, u roku do pet dana od dana izdavanja
izvjetaja;
7) ako je povrijedio propise o zatiti na radu i time izazvao opasnost po sopstveno ili
zdravlje drugih zaposlenih, odnosno tee povrede na radu, profesionalna oboljenja ili
bolesti u vezi sa radom;
8) nasilniko, nedolino ili uvredljivo ponaanje prema strankama ili zaposlenim;
9) ako se zaposleni bez opravdanog razloga ne vrati na posao u roku od dva radna dana
po zavretku neplaenog odsustva, odnosno, u roku od 30 dana od dana prestanka
razloga zbog kojeg su mirovala prava i obaveze iz rada;
10) ako zaposleni uini krivino djelo na radu ili u vezi sa radom, i
11) u drugim sluajevima utvrenim granskim kolektivnim ugovorom, odnosno
kolektivnim ugovorom kod poslodavca.
U sluajevima iz stava 1 ta. 1, 3, 5, 6 i 7 ovog lana poslodavac e u pisanoj formi
predhodno upozoriti zaposlenog o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu, ostavljajui mu
rok od pet radnih dana da se po istom, u pisanoj formi izjasni.
Upozorenje iz stava 2 ovog lana poslodavac dostavlja u pisanoj formi na miljenje
sindikatu iji je zaposleni lan koji je duan da se izjasni u pisanoj formi, u roku od pet radnih
dana po prijemu upozorenja.
U sluajevima iz stava 1 ta. 3, 5, 6, 8, 9 i 10 ovog lana poslodavac moe otkazati ugovor
o radu bez potovanja otkaznog roka od 30 dana od dana dostavljanja odluke o prestanku radnog
odnosa.
VII. USLOVI ZA RAD SINDIKATA
lan 52
Poslodavac sindikatu obezbjeuje uslove za efikasno obavljanje sindikalnih aktivnosti, i
to:

prostor za rad i odravanje sastanaka u okviru poslovnog prostora kod


poslodavca;
tehniku i administrativnu pomo za rad sindikata u mjeri neophodnoj za
ostvarivanje sindikalnih aktivnosti (korienje telefona, faksa, interneta, oglasne
table, raunara, fotokopira), ukoliko poslodavac raspolae tim sredstvima;

druga sredstva i uslove za rad sindikata, u skladu sa kolektivnim ugovorom.

Ostvarivanje prava iz stava 1 ovog lana blie se ureuje kolektivnim ugovorom kod
poslodavca.

15

lan 53
Poslodavac obezbijeuje potovanje sledeih prava za rad i djelovanje sindikata:
-

pravo na uee u sindikalnim aktivnostima na lokalnom, dravnom i


meunarodnom nivou;
nepovredivost sindikalnih fondova, imovine, sindikalnih prostorija, sindikalne
pote i telefonskih razgovora;
pristup medija sindikalnim prostorijama.
lan 54

Poslodavac je duan da zatrai i razmotri miljenje i prijedloge sindikata prije donoenja


odluke od bitnog znaaja za profesionalne i ekonomske interese zaposlenih,
otputanja
zaposlenih usljed tehnoloko-ekonomskih, restrukturalnih i drugih promjena, sistematizacije
radnih mjesta i dr.
U sluajevima iz stava 1 ovog lana poslodavac je duan da blagovremeno, a najkasnije
pet dana prije odravanja sastanka, obavijesti predstavnika sindikata na odgovarajuem nivou
radi prisustvovanja sastancima organa poslodavca na kojima se razmatraju dostavljena miljenja
i prijedlozi, i donose odluke od bitnog znaaja za profesionalne i ekonomske interese zaposlenih.
lan 55
Poslodavac je duan da jednom godinje informie sindikat na odgovarajuem nivou o:
-

ostvarenim poslovno-finansijskim rezultatima poslovanja na godinjem nivou;


razvojnim planovima, njihovom uticaju na poloaj zaposlenih i planiranim
promjenama u politici zarada;

planiranom uvoenju tehnolokih, ekonomskih i restrukturalnih promjena i


programa ostvarivanja prava zaposlenih za ijim radom prestaje potreba;

spisku zaposlenih, njihovom radnom statusu i kvalifikacionoj strukturi;

ukupnim obraunatim bruto i isplaenim neto zaradama, ukljuujui i doprinose


za obavezno socijalno osiguranje i visini prosjene zarade kod poslodavca;

evidentiranim povredama na radu i preduzetim mjerama bezbjednosti i zatite na


radu;

ostvarenom prekovremenom radu.


lan 56

Poslodavac je obavezan da predstavniku sindikata koji sindikalnu aktivnost ne obavlja u


punom radnom vremenu (profesionalno) na osnovu obavjetenja datog u pisanoj formi, najmanje
tri dana prije njegovog odsustva, omogui izostanak sa rada uz naknadu zarade, povodom
prisustvovanja sindikalnim sastancima, seminarima, kursevima, kongresima i konferencijama u
zemlji i inostranstvu.
16

Osim obezbjeenja aktivnosti shodno stavu 1 ovog lana, predstavniku reprezentativnog


sindikata se po potrebi obezbjeuje obavljanje aktivnosti u trajanju od 20 sati mjeseno.
lan 57
Predstavnik sindikata na odgovarajuem nivou, odnosno prestavnik zaposlenih ako nije
organizovan sindikat kod poslodavca, za vrijeme obavljanja sindikalnih aktivnosti i est mjeseci
nakon prestanka tih aktivnosti, ne moe biti pozvan na odgovornost u vezi sa obavljanjem
sindikalnih aktivnosti, proglaen kao zaposleni za ijim radom je prestala potreba, rasporedjen na
drugo radno mjesto kod istog ili drugog poslodavca u vezi sa obavljanjem sindikalnih aktivnosti
ili na drugi nain doveden u nepovoljniji poloaj, ukoliko postupa u skladu sa zakonom i
kolektivnim ugovorom.
Predstavnik sindikata na odgovarajuem nivou koji sindikalnu aktivnost obavlja puno
radno vrijeme (profesionalno) ima pravo da se po prestanku sindikalne funkcije vrati na radno
mjesto koje je obavljao prije dolaska na tu funkciju, a ukoliko to radno mjesto vie ne postoji,
onda na radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi.
lan 58
Poslodavac moe, na zahtjev sindikata, obezbijediti profesionalno obavljanje funkcije
predstavniku sindikata tako to zarada, naknada zarade i ostala primanja padaju na teret
poslodavca.
Poslodavac i sindikat meusobna prava i obaveze iz stava 1 ovog lana blie ureuju
posebnim ugovorom, odnosno sporazumom.
lan 59
Poslodavac i sindikat se mogu posebnim sporazumom dogovoriti o realizaciji programa
koje sindikat organizuje na planu povoljnije nabavke roba i usluga za svoje lanstvo, prilikom
obrauna i isplate zarada.
lan 60
Poslodavac e na raun posebnog fonda reprezentativnog sindikata na nivou Crne Gore,
prilikom isplate zarade, uplaivati iznos od 0,2% na zaradu zaposlenog koji je lan tog sindikata,
kao poveani troak u funkciji kvalitetnog izvravanja poslova, prevencije radne invalidnosti i
rekreativnog odmora zaposlenih.
Izuzetno, odredba stava 1 ovog lana ne odnosi se na poslodavca u grani djelatnosti u kojoj je
granskim kolektivnim ugovorom ureeno da sredstva za prevenciju radne invalidnosti i
rekreativni odmor poslodavac uplauje na raun posebnog fonda sindikata potpisnika tog
kolektivnog ugovora.
Nain upravljanja fondovima i korienja sredstava iz stava 1 ovog lana uredie
reprezentativni sindikati na nivou Crne Gore posebnim aktima.
17

lan 61
Reprezentativni sindikati na nivou Crne Gore duni su da jednom godinje socijalnim
partnerima, potpisincima ovog ugovora, dostavljaju izvjetaj o utroku sredstava iz lana 60 stav
1 ovog kolektivnog ugovora.
Izvjetaj iz stava 1 ovog lana sadri:
- iznos uplaenih sredstava po poslodavcu i ukupno;
- ukupan iznos utroenih sredstava;
- podatke o broju zaposlenih po poslodavacu koji su koristili sredstva fonda;
- podatke o pruaocima usluga i visini sredstava uplaenih po osnovu pruenih usluga.
Nakon podnoenja izvjetaja iz stava 1 ovog lana, na zahtjev socijalnih partnera,
reprezentativnih sindikata na nivou Crne Gore duni su da omogue uvid u dokumentaciju o
poslovanju fonda.
lan 62
Poslodavac obezbjeuje da se sredstva, koja zaposleni koji su lanovi sindikata od
zarade, odnosno naknade zarade, izdvajaju za sindikalnu lanarinu uplauju na raune sindikata
na odgovarajuem nivou, u skladu sa normativnim aktima sindikata.
Poslodavac je duan da dva puta godinje na zahtjev sindikata dostavi aurirani spisak
zaposlenih lanova tog sindikata kojima je, shodno aktima iz stava 1 ovog lana, izvrio
obustavu sindikalne lanarine.
VIII. SPROVOENjE KOLEKTIVNOG UGOVORA
lan 63
Sprovodjenje ovog kolektivnog ugovora prate ugovorne strane.
Ugovorne strane obrazuju Odbor za praenje, primjenu i tumaenje ovog kolektivnog
ugovora (u daljem tekstu: Odbor).
Odbor ima est lanova, od kojih po jednog lana imenuju sindikati, potpisnici ovog
ugovora, a po dva lana imenuju Unija poslodavaca Crne Gore i Vlada Crne Gore.
Poslovnikom o radu blie se ureuju nain rada i druga pitanja od znaaja za rad ovog
Odbora.
lan 64
Odbor daje struna tumaenja i miljenja u vezi sa ovim kolektivnim ugovorom.

18

lan 65
Odbor najmanje jedanput godinje informie potpisnike o primjeni ovog kolektivnog
ugovora.
lanovi Odbora imaju pravo na naknadu koja se utvruje posebnom odlukom Socijalnog
savjeta.
Naknada iz stava 2 ovog lana obezbjeuje se na teret sredstava opredijeljenih za rad
Socijalnog savjeta.
IX. ZAVRNE ODREDBE
lan 66
Potpisnici ovog kolektivnog ugovora e, u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovog kolektivnog ugovora, sporazumom iz lana 15 stav 2 ovog kolektivnog ugovora
urediti postupak i nain utvrivanja obraunske vrijednosti koeficijenta.
Do zakljuivanja sporazuma iz stava 1 ovog lana obraunska vrijednost
koeficijenta u bruto iznosu utvruje se u iznosu od 90 eura.
lan 67
Izuzetno od lana 21 stav 2 ovog kolektivnog ugovora u periodu od 1. aprila 2014.
godine do 30. aprila 2015. godine, ukupan procenat uveanja zarade za rad nou, prekovremeni
rad i rad na dane dravnog ili vjerskog praznika, po svim osnovama ne moe biti vei od iznosa
utvrenog lanom 21 stav 1 alineja 2 ovog kolektivnog ugovora.
Uveane zarade po osnovu rada nou, prekovremenog rada i rada na dane dravnog ili
vjerskog praznika od 1. maja 2015. godine obraunavae se u skladu sa lanom 21 ovog
kolektivnog ugovora.
lan 68
Ovaj kolektivni ugovor zakljuuje se na dvije godine.
Ugovorne strane mogu, u roku od 60 dana prije isteka perioda iz stava 1 ovog lana,
pokrenuti inicijativu za izmjenu ovog ili izradu novog kolektivnog ugovora.
U sluaju iz stava 2 ovog lana, strane potpisnice su dune da u roku od 15 dana pristupe
pregovorima za izmjenu ovog ili zakljuivanje novog kolektivnog ugovora.
Ukoliko u roku od dva mjeseca od poetka pregovora ne postignu sporazum, ugovorne
strane saglasne su da se pokrene postupak pred Agencijom za mirno rjeavanje radnih sporova.
Ako u roku od etri mjeseca od dana pokretanja inicijative, strane ne postignu sporazum
direktnim pregovaranjem ili u postupku pred Agencijom za mirno rjeavanje radnih sporova,
prestaju da vae odredbe ovog kolektivnog ugovora.

19

Za vrijeme trajanja pregovora iz st. 3, 4 i 5 ovog lana ovaj kolektivni ugovor nastavlja
da vai do isteka roka iz stava 5 ovog lana.
Ukoliko nijedna od ugovornih strana ne pokrene inicijativu iz stava 2 ovog lana,
ugovorne strane posebnom saglasnou utvruju da ovaj kolektivni ugovor nastavi da vai do
podnoenja inicijative za njegov otkaz, izmjenu ili izradu novog kolektivnog ugovora i isteka
rokova za postupanje po toj inicijativi iz st.3, 4 i 5 ovog lana.
lan 69
Granski kolektivni ugovori usaglasie se sa ovim kolektivnim ugovorom u roku od est
mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
Kolektivni ugovori kod poslodavca usaglasie se sa ovim kolektivnim ugovorom i
granskim kolektivnim ugovorom u roku od tri mjeseca od dana donoenja granskih kolektivnih
ugovora.
lan 70
Ovaj kolektivni ugovor stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.
Ovaj kolektivni ugovor zakljuen je dana 20.03.2014. godine.

Vlada Crne Gore


Ministarstvo rada i socijalanog staranja,
Ministar,
mr Predrag Bokovi

Reprezentativne sindikalne organizacije

Savez sindikata Crne Gore,

Unija slobodnih sindikata Crne Gore,

Generalni sekretar,

Generalni sekretar,

mr Marko Nikevi

Sra Kekovi

Reprezentativno udruenje poslodavaca,


Unija poslodavaca Crne Gore,
Predsjednik,
20

Predrag Mitrovi

21

You might also like