Funkcionalna stilistika

Tvorcem funkcionalne stilsitike smatra se Boguslov Havremek.

Funkcionalni stil ili registar jeste upotreba tipicnih jezickih jedinica u tipicnim okolnostima sto
znaci da je veci potencijal jezickih jedinica opste upotrebe ,ali da postoji i specificni registri
jezickih jedinica za upotrebu u posebnim oblastima covjekove djelatnosti u jeziku pa se na
osnovu njih npr.razlikuju stil knjizevnih tekstova od stila zakonodavno pravnih tekstova i slicno.
Danas se savremenoj funkcionalnoj stilistici izdvaja pet osnovnih funkcionalnih
stilova:razgovorni,knjizevno-umjetnicki,publicisticki ,administrativni i naucni. Svaki od njih
se raslojava u vise podstilova,a podstilovi na zanrove pa tako npr u publistickom stilu
izdvajamo: uze publisticki podstil i novinarski. U novinarskom podstilu izdvajaju se
brojnii zanrovi kao sto su vijest ,komentar, uvodnik,intervju,kolumne,reportaze,feljton.
Havranek je i tvorac teorije elasticne stabilnosti standardnog jezika sto znaci da
interesovanje praske lingvisticke skole bilo usmjereno i na normu kao posebu oblast jezika, a
norma se bavi pravilima na osnovu kojih se razlikuje standardni jezik od drugih jezickih idioma
prije svega od narodnog jezika i njegovih dijalekata ili raznih sociolekata.
Elasticna stabilnost podrazumjeva da se standardni jezik ne moze naglo mjenjati kao
ni da te promjene ne mogu biti velike jer bi se time ugrozio kontinuitet u pismenosti generacija
obrazovanih u tom standardnom jeziku. Zato norma standardnog jezika mora biti stabilna,s
druge strane norma mora da uvazi cinjenicu da se u jeziku desavaju promjene koje je ponekad
neophodno registrovati (posebno kada su u pitanju inovacije u leksickom sistemu koje nuzno
ukljucuju promjene i u gramatickoj formi posljedicno i u stilistickoj)pa se pod tom specificnoscu
norme podrazumjeva njena elasticnost ili mogucnost povremenih i sitnijih izmjena odnosno
njene rekonstrukcije.