Professional Documents
Culture Documents
Tehnički Sistemi
Tehnički Sistemi
9 788679 12 337 4
DUAN REGODI
TEHNIKI SISTEMI
TEHNIKI
SISTEMI
U N I VER Z I T ET SI NG IDUNUM
T E HNIK I SI ST EM I
Prvo izdanje
Beograd, 2011.
Autor:
Fakultet za informatiku i menadment, Univerzitet Singidunum
Recenzenti:
UNIVERZITET SINGIDUNUM
Beograd, Danijelova 32
www.singidunum.ac.rs
Dizajn korica:
Godina izdanja:
2011.
Tira:
300 primeraka
tampa:
Mladost Grup
Loznica
ISBN: 978-86-7912-337-4
Tehniki sistemi
Sadraj
PREDGOVOR ............................................................................................................. 1
Tehniki sistemi
II
Tehniki sistemi
7.1.1. Osnovna kretanja.......................................................................................... 135
7.1.2. Proizvodne operacije obrade glodanjem............................................................ 137
7.1.3. Alati u obradi glodanjem................................................................................. 139
7.2. OTPORI I SNAGA REZANJA............................................................................. 141
7.2.1. Otpori rezanja i snaga maine ......................................................................... 141
7.3. MAINE U OBRADI GLODANJEM .................................................................... 142
III
Tehniki sistemi
12.2.4.
12.2.5.
12.2.6.
12.2.7.
12.2.8.
IV
Tehniki sistemi
16.3. OBEZBEENJE TEHNOLOGIJE....................................................................... 254
16.4. MOGUNOSTI DRAVE ZA TRANSFER TEHNOLOGIJE................................... 255
16.4.1. Ostale karakteristike transfera tehnologija....................................................... 259
16.5. VRSTE I OBLICI TRANSFERA TEHNOLOGIJE................................................. 260
Tehniki sistemi
PREDGOVOR
Autor
Tehniki sistemi
UVOD U TEHNIKE
SISTEME
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
1.
2.
3.
4.
1.
5.
6.
Tehniki sistemi
1. UVOD
Tehniki sistemi
istorijski razvoj alatnih materijala sa osnovnim karakteristikama vidi se, da je na
primer, brzina rezanja u poslednjih pedeset godina porasla za oko deset puta i da su
trokovi alata po [cm3] skinute strugotine istovremeno opali za oko sedam puta.
Tehniki sistemi
Neproizvodne tehnologije prouavaju problematiku transformacije ili
prerade energije i informacija, transporta i organizacije transporta, skladitenja,
uvanja i ispitivanja materijala i proizvoda i sl.
Proizvodne tehnologije su tehnologije prerade sirovina i izrade
polufabrikata i proizvoda razliitih tipova i namena (alatnih maina, automobila,
aviona, brodova ...). To su tehnologije kojima se menja:
sutina materije (dobijanje gvoa, elika, bakra i drugih metala,
granulata za izradu sinterovanih delova i delova od plastike, drobljenje,
mlevenje i rastvaranje sirovina ...),
oblik, dimenzije i karakteristike delova i proizvoda,
struktura materijala i estetski izgled proizvoda (termika i
hemijsko-termika obrada, povrinska zatita, tehnologija modifikovanja
povrina ...).
Razvoj tehnologija je inicirao veliki broj postupaka izrade proizvoda u
razliitim oblastima ivota, tako da se prema nameni proizvodne tehnologije dele na:
tehnologije mainogradnje,
tehnologije prerade plastinih masa,
tehnologije prerade drveta,
tehnologije prerade papira,
tehnologije prehrambene industrije,
tehnologije dobijanja cementa itd.
Termin proizvodno mainstvo kod nas je nastao po uzoru na production
engineering (proizvodno inenjerstvo) koji se koristi u Evropi i Japanu, dok je u
Americi ekvivalentan termin manufakturing engeenering (tehnoloko
inenjerstvo) a obuhvata sve industrijske aktivnosti.
Proizvodno mainstvo predstavlja osnovnu naunu disciplinu proizvodne
prakse i sadri generalni kompleks aktivnosti za dobijanje industrijskih proizvoda.
Obuhvata sredstva i metode proizvodnje u industriji. Proizvodno mainstvo obuhvata
sredstva i metode proizvodnje u industriji. Proizvodno mainstvo obuhvata tri osnovne
oblasti i to: proizvodne tehnike, proizvodne tehnologije i proizvodnu kibernetiku.
Opta podela i klasifikacija proizvodnih tehnologija u proizvodnom mainstvu
prikazana je na slici 1.2 .
Proizvodno mainstvo
Tehnologija obrade rezanjem
Tehnologija plastinosti
Nekonvencionalne tehnologije
Kompjuterske tehnologije
Nano tehnologije
Tehniki sistemi
Proizvodne tehnike obuhvataju iroki spektar maina, robota,
automatizovanih sistema za rukovanje materijalom, sistema za automatizovanu
montau i fleksiblinih tehnolokih sistema.
Proizvodne
tehnologije
obuhvataju
konvencionalne
mehanike
tehnologije, nekonvencionalne tehnologije, kompjuterske tehnologije i nove visoke
tehnologije mikro i nano koje su u sprezi sa novom generacijom konstrukcionih
materijala.
PROIZVODNE TEHNOLOGIJE
Tehnologije obrade metala
Tehnologije zatite
L iv e n je
De for mis a nje
Re z a nje
Z a v a riv a nje
Te r mi k a obra d a
La k ira nje
E le kt ros ta t i k a za t it a
P D V I C VD pos t upa k
G a lv a niza c ija
Tehnologije obrade
palstinih masa
L iv e n je
P r e s o v a n je
D u v a n je
E k s t r u d i r a n je
Bru e nje
Hono v a nje
L e pov a nje
Re za nje (k ru no)
Tra k a s to r e z a nje ga te rom
Bla nja nje
Br u e n je
Proizvodnja unutar
belog prostora
Tehnologija
reciklae
Tehniki sistemi
podmikronskom domenu (<10m) pomeranja alata i instrumenata, kao npr. izrada
konekcija optikih vlakana fiber technology, proizvodnja pojedinih mehatronikih
komponenti (npr. promenljivi delovi hard-diska) i sl.
Proizvodna kibernetika obuhvata inenjerska projektovanja (CAD, CIM,
CAE) u oblasti proizvoda, proizvodnje, organizacije, planiranja i upravljanja
tehnolokim sistemima na bazi kompjutera. Ova znanja omoguuju integraciju
informacionih i proizvodnih tehnologija i tako se realizuje nova generacija proizvodnih
sistema.
U nastavku se daju objanjenja i definicije nekih osnovnih pojmova i izraza koji
se koriste u tehnologijama, a usko su povezani za razumijevanje tehnolokih
procesa, kao to su:
ta je sistem? Postoji mnotvo definicija sistema, a ovde emo se zadrati na
definiciji sistema datoj u knjizi amerikog naunika Deminga, kojeg smatraju
rodonaelnikom kvaliteta /Deming, W. E, 1996./:"Sistem je mrea meusobno
povezanih i zavisnih komponenti koje rade u sprezi u nastojanju da ostvare cilj
sistema".
Sutina ove definicije je da se sistem sastoji iz komponenti - elemenata (sloen
je), da sistem radi - obavlja neku funkciju i da sistem mora da ima cilj, tj. svrhu. Bez
svrhe - nema sistema. Dakle, ve u ovoj najoptijoj definiciji se pod sistemom
podrazumeva sistem koji neto radi (da bi ostvario cilj), dakle radni sistem.
Radni sistem podrazumeva ljude, sredstva rada i odgovarajuu organizaciju.
Po definiciji D. Zelenovia /Zelenovi, 1995./: "Radni sistem predstavlja skup
sastavnih elemenata uesnika (ljudi) i sredstava rada organizovanih na nain da
uspeno ostvaruju funkciju cilja u datom vremenu i datim uslovima okoline".
Ovo je dovoljno iroka definicija i moe se primeniti na svaki sistem koji neto
radi, a moe se smatrati zaokruenom celinom. Tako, radni sistem, zavisno od toga ta
se posmatra, moe da bude celokupan privredni sistem, preduzee, deo preduzea pa i
pojedinano radno mesto.
Sistem je re grkog porekla koja se odnosi na neto to je sastavljeno, ini
celinu, sastav, a predstavlja skup meusobno povezanih jedinki u jednu celinu po
odreenim zakonitostima. U okviru proizvodnog mainstva prisutno je vie razliitih
sistema koji se mogu definisati i hijerarhijski razvrstati prema slici 1.4.
POSLOVNI SISTEM
PROIZVODNI SISTEM
TEHNOLOKI SISTEM
OBRADNI SISTEM
Tehniki sistemi
Proizvodni sistem se sastoji od jednog ili vieg tehnolokih sistema u kome
se pojavljuje najmanje jedan obradni sistem, na primer sistem za vuenje cevi, sistem
za hladno kovanje i dr.
Tehnoloki sistem obuhvata liniju ili skup maina gde se od sirovine ili
polufabrikata dobijaju gotovi delovi ili gotovi sklopovi, na primer, linija za izradu
kuita statora, tehnoloka linija za izradu tela razvodnika paljenja i dr. Tehnoloki
sistem je podskup proizvodnog sistema.
Sistem za oblikovanje je iri sistem u odnosu na obradni sistem, a predstavlja
jednu zaokruenu celinu, na primer automatska viepoziciona presa za duboko
izvlaenje i dr.
Obradni sistem je kao i sistem za oblikovanje u okviru tehnolokog
sistema, a obuhvata odreenu mainu, presu ili grupu maina, koje izvode odreene
operacije, na primer hidraulina presa, presa za fino razdvajanje.
Pod pojmom proces podrazumeva se transformacija informacija, energije
i materijala od sirovine ili polufabrikata do gotovog dela ili proizvoda, slika 1.5.
U okviru sistema proizvodnog mainstva i procesi se, mogu podeliti na:
proizvodne procese,
tehnoloke procese,
procese oblikovanja,
obradne procese.
POSLOVNI PROCESI
Sirovina
polufabrikat
ULAZ
PROIZVODNI PROCESI
Proizvod
Polufabrikat
gotovi delovi
TEHNOLOKI PROCESI
Gotov deo
Podsklop, Sklop
P ripremak
OBRADNI PROCESI
IZLAZ
Izradak
10
Tehniki sistemi
OBRADNI SISTEM
Mainski
sistemi
Obradni
proces
Informacija
Informacija
Proces
obrade
Pribor
Pomoni
proces
Obradak
Energija
Alat
Izradak
Otpadni
materijal
Pripremak
Pomoni
materijal
Energija
Maina
Obradni proces kao deo tehnolokog procesa, sastoji se iz, slika 1.7.:
operacija, grupnih i sloenih zahvata, zahvata, prolaza, pomonih aktivnosti.
OBRADNI PROCES
OPERACIJA
GRUPNI ZAHVAT, SLOENI ZAHVAT
ZAHVAT
PROLAZ
Obradni proces sadri jednu ili vie operacija. Kompletan obradni proces se
moe izvoditi u jednoj operaciji, na primer fino prosecanje podloke, ili u vie
tehnolokih operacija, npr. prosecanje i savijanje viljuke u dve operacije, i dr.
Operacija kao deo obradnog procesa predstavlja konaan zavretak jedne
celine obradnog procesa, npr. prva operacija dubokog izvlaenja kuita automobilske
sirene.
Zahvat predstavlja osnovni tehnoloki deo obradnog procesa u okviru jedne
operacije. Omoguuje dobijanje jedne nove povrine jednim alatom, slika 1.8.
11
Tehniki sistemi
a) Elementarni zahvat
b) Sloeni zahvat
c) Grupni zahvat
Proireni oblik zahvata definie se kao sloeni zahvat i grupni zahvat, slika
1.7.b. i 1.7.c. Kod sloenog zahvata jednim alatom se vri formiranje sloene
povrine.
Grupni zahvat obuhvata istovremeno formiranje vie povrina sa vie
odgovarajuih alata.
Prolaz je deo zahvata kojim se skida jedan sloj materijala jednim alatom.
Poslednjim prolazom zavrava se aktivnost procesa obrade materijala jednim alatom,
slika 1.9.
a) Jedan prolaz
b) Dva prolaza
12
Tehniki sistemi
Izradak predstavlja zavreni, odnosno gotovi deo za odreenu operaciju. Na
primer, limeni zatvara, kuite, i dr., predstavljaju finalne izratke u obradnom
procesu.
13
Tehniki sistemi
14
Tehniki sistemi
VREME
KORIENJA
VREME
SKLADITENJA
ts
gde je:
15
Tehniki sistemi
tr vreme u radu,
tra vreme u aktivnom radu,
tro vreme osnovnog odravanja,
trf vreme funkcionalnih zastoja,
tr vreme ekanja.
Vreme stanja u otkazu se deli na vreme planskog (preventivnog) top i
vreme neplanskog (korektivnog) odravanja tok. Planski postupci odravanja odlau
pojavu otkaza. Vreme stanja u otkazu troi se na sprovoenje administrativnoorganizacionih priprema topp, na dijagnostiku topd, na neposredno obavljanje
postupaka odravanja topa i na kraju na proveru kvaliteta izvrenih radova topk.
Plansko vreme u otkazu, slika 1.14.:
top = topp + topd + topa + topk.
16
Tehniki sistemi
tokd vreme dijagnostike,
tok vreme ekanja,
toko organizaciono-tehniki poslovi.
Za stanje u radu i stanje u otkazu, se definiu odgovarajua vremena:
Vreme radne nesposobnosti (disabled time) odgovara vremenu u
kojem je sistem u stanju radne nesposobnosti;
Radno vreme ili zahtevano vreme (required time) odgovara
vremenu u kojem se od sistema zahteva da izvrava svoju funkciju na
propisan nain;
Vreme nerada (non-required time) odgovara vremenu u kojem se ne
trai da sistem izvrava svoju funkciju, ne postoji potreba da sistem radi;
Vreme neplaniranog zastoja (standby time);
Vreme funkcionalnog zastoja (idle time).
Vreme odravanja (maintenance time) predstavlja interval vremena u
kojem se na posmatranom tehnikom sistemu runo ili automatski sprovode postupci
odravanja, obuhvatajui pri tome i tehnike ili logistike zastoje. Vreme
odravanja se deli na:
Aktivno vreme odravanja (active maintenance time) je vreme
odravanja, ali bez vremena logistikih zastoja;
Vreme preventivnog odravanja (preventive maintenance time) je
vreme sprovoenja postupaka preventivnog odravanja;
Vreme korektivnog odravanja (corrective maintenance time) je
vreme sprovoenja postupaka korektivnog odravanja;
Aktivno vreme preventivnog odravanja (active preventive
maintenance time);
Aktivno vreme korektivnog odravanja (active corrective
maintenance time);
Vreme neotkrivenog otkaza (undetected fault time) je vreme izmeu
pojave otkaza i otkrivanja posledica na rad sistema;
Administrativni zastoj (administrative delay) je vreme zakanjenja u
sprovoenju korektivnih postupaka odravanja zbog adiministrativnih
razloga;
Logistiki zastoj (logistic delay) je vreme zakanjenja u sprovoenju
postupaka odravanja zbog nedostatka nekog od potrebnih elemenata za
odravanje, ali bez elemenata administrativnog karaktera;
Tehniki zastoj (technical delay) je ukupno vreme postpupaka
odravanja;
Vreme otklanjanja otkaza (fault correction time) je aktivno vreme
korektivnog odravanja u kome se otklanja uoena greka;
Vreme provere (check-out time) je deo aktivnog vremena odravanja
u kojem se proverava funkcija, ispravnost sistema;
Vreme dijagnostike (fault diagnosis time) je vreme u kojem se
utvruje uzrok otkaza;
Vreme lokacije otkaza (fault localization time) je deo aktivnog
vremena korektivnog odravanja u kojem se lokalizuje greka koja je
uoena;
Vreme popravke (repair time) je deo aktivnog vremena preventivnog
odravanja u kojem se sistem popravlja da ponovo bude u radnom stanju.
17
Tehniki sistemi
STVARANJE
OBLIKA
Glavna grupa
1
PRIMARNO
OBLIKOVANJE
IZMENA
SVOJSTVA
MATERIJE
IZMENE OBLIKA
Glavna grupa
2
DEFORMISANJE
Glavna grupa
3
RAZDVAJANJE
Glavna
grupa
4
SPAJANJE
Glavnagrupa
5
NANOENJE
ZATITNIH
PREVLAKA
Glavna
grupa
6
IZMENA
SVOJSTVA
MATERIJE
18
Tehniki sistemi
Razmatrajui probleme upravljanja tehnologijom, pravi se razlika izmeu
stratekog i operativnog upravljanja, tako da se kao znaajan problem u menadment
praksi istie balansiranje, uravnoteenje izmeu zadataka vezanih za ova dva kritina
domena.
Operativno upravljanje u praksi znai praenje stanja sistema i uoavanje svih
moguih poremeaja koji mogu da ugroze delovanje sistema van granica njegovog
doputenog ponaanja.
Strateko upravljanje vodi rauna o dugoronim promenama i kritinim
pravcima promena koje preduzea treba da usvoje kako bi preivela i napredovala u
dinaminom okruenju izraene konkurencije na razvijenim tritima.
Paradoks upravljanja tehnologijom se moe sagledati kroz odreeni stepen
konfliktnosti meu ciljevima operativnog i stratekog upravljanja, a ovaj paradoks ili
dilema reavaju se stalnim uravnoteenjem ili balansiranjem meu njima kao jednim
od kljunih zadataka savremenih menadera. Meutim, ovaj konflikt meu ciljevima
samo je pojavna, povrinska kategorija, u sutini meu njima konflikta nema, ako se
ima u vidu krajnji cilj, a to je preivljavanje preduzea, razvoj preduzea i rast dobiti u
promenljivom, dinaminom okruenju.
Ostvarivanje tehnoloke strategije podrazumeva tri kljune faze:
strategija nabavke nove tehnologije,
smanjivanje rizika i neizvesnosti,
potpuno usvajanje nove tehnologije.
19
Tehniki sistemi
nain na koji e to ostvariti - proizvodnja i prodaja odreenih proizvoda ili pruanje
odreenih usluga.
Definisanje ciljeva preduzea je vaan posao koji, uz definisanje misije (zato
preduzee postoji) i vizije (emu se stremi ili gde sebe vidi u budunosti), predstavljaju
polazne osnove pri osnivanju i razvoju preduzea.
Delatnost preduzea
Postoji veoma velik broj delatnosti koje obavljaju preduzea. Takoe, postoje i
razliite podele preduzea s obzirom na delatnosti kojima se bave. Najgrubljom
podelom, sva preduzea se mogu svesti na dve vrste - proizvodna preduzea, koja u
svojoj osnovnoj delatnosti imaju proizvodnju odreenih proizvoda namenjenih prodaji
kupcima i usluna preduzea, koja u svoj osnovnoj delatnosti pruaju odreene usluge
korisnicima. Sigurno se moe tvrditi da se proizvodna preduzea i realizacija proizvoda
razlikuju od uslunih preduzea i realizacije usluga.
Jedna gruba podela na proizvodna i usluna preduzea prikazana je /prema
U.S. Department of Commerce Standard Industrial Classification System/ u tabeli
1.2.
Tabela 1.2.
20
Tehniki sistemi
preraivaku industriju. Da bismo se upoznali sa tim delatnostima, u nastavku emo
dati izvod iz pomenutog Zakona. Zakonom su sve delatnosti podeljene u sektore,
nabrojane u nastavku:
Sektor A: Poljoprivreda, lov, umarstvo i vodoprivreda
Sektor B: Ribarstvo
Sektor V: Vaenje ruda i kamena
Sektor G: Preraivaka industrija
Sektor D: Proizvodnja i snabdevanje elektrinom energijom, gasom i vodom
Sektor : Graevinarstvo
Sektor E: Trgovina na veliko i trgovina na malo; opravka motornih vozila,
motocikla i predmeta za linu upotrebu i domainstvo
Sektor : Hoteli i restorani
Sektor Z: Saobraaj, skladitenje i veze
Sektor I: Finansijsko posredovanje.
Sektor J: Aktivnosti u vezi sa nekretninama, iznajmljivanje i poslovne
aktivnosti
Sektor K: Dravna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje
Sektor L: Obrazovanje
Sektor LJ: Zdravstveni i socijalni rad
Sektor M: Ostale komunalne, drutvene i uslune aktivnosti
Sektor N; Privatna domainstva sa zaposlenim licima
Sektor NJ: Eksteritorijalne organizacije i tela
Naravno da delatnosti iz svih sektora imaju odreeni znaaj za neku dravu.
Meutim, posebno vaan sektor za svaku dravu je preraivaka industrija. Od nivoa
razvijenosti preraivake industrije direktno zavisi nivo razvijenosti neke drave.
Pomenutim zakonom preraivaka industrije je dalje podeljena na vei broj grana
delatnosti, navedenih u nastavku:
Proizvodnja prehrambenih proizvoda, pia i duvana: mlinovi, pekare,
fabrike testa, klanice, proizvodnja konzervi, prerada ribe, mlekare, masti i ulja,
eerane, povre i voe, proizvodnja slada, pivare, mineralna voda, alkohol, aj,
kafa, stona hrana, prerada duvana, izrada cigareta itd.
Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda: tkanice, predionice, radionice
za pletenje, farbanje, sintetika vlakna, vetaka vlakna, celulozni pamuk,
konfekcija, krzna, svila itd.
Prerada koe i proizvodnja predmeta od koe: koa, kona i gumena obua,
predmeti od koe itd.
Prerada drveta i proizvodi od drveta: pilane, proizvodnja nosaa, pragovi,
impregnirana graa, furnir, per-ploe, iverica, burad, sanduci, graevinski
elementi (prozori, vrata, krovni nosai), nametaj, muziki instrumenti, deje
igrake, drveno brano, ibice itd.
Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira; izdavaka
delatnost i tampanje: celuloza, papir, kartonaa, proizvodi od papira i
kartona, tamparije, izdavanje knjiga, novina, asopisa gramofonskih ploa i
kompakt diskova, knjigoveznice itd.
Proizvodnja koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva: koks, derivati
nafte (benzin, kerozin, ulja, masti, bitumen), nuklearno gorivo itd.
21
Tehniki sistemi
22
Tehniki sistemi
23
Tehniki sistemi
24
Tehniki sistemi
meri odgovara i uslunom preduzeu. Centralni deo je drugaiji (umesto proizvodnje
je pruanje usluga), skladita ili ne postoje ili su od manjeg znaaja, a sve ostalo moe
da ostane.
Kako preduzee funkcionie? Preduzee funkcionie tako to obavlja gore
nabrojane procese. A ko obavlja te procese? Pa, pojedini organizacioni delovi
preduzea, odnosno pojedini zaposleni.
Svako preduzee ima svoju organizacionu strukturu, kojom je opisana
organizacija preduzea, odnosno definisani organizacioni delovi preduzea sa
(najee hijerarhijskim) vezama izmeu njih. Organizacionu strukturu uspostavlja
rukovodstvo preduzea (direktor). Postoje razliiti oblici organizacije preduzea,
zavisno od veliine preduzea i delatnosti preduzea.
Primer organizacione strukture koja se esto javlja meu srednjim i velikim
preduzeima dat je na slici 1.16. Ispod direktora, na prvom niem nivou su sektori koji
ispod sebe imaju slube, pogone ili odeljenja.
25
Tehniki sistemi
nekoliko desetina zaposlenih, nema sektora, nema slubi, nema odeljenja. Ali, i tamo
je direktor utvrdio zaduenja i odgovornosti za obavljanje svih gore navedenih procesa.
Na koji nain se obavljaju pojedini procesi? Nain obavljanja nekog
procesa rada je u stvari tehnologija rada. Tehnologija rada obuhvata sve ono to se
obavlja u nekom procesu - iz kojih aktivnosti se proces sastoji, kojim redosledom se
aktivnosti obavljaju, ko obavlja pojedine aktivnosti, na koji nain se obavljaju pojedine
aktivnosti (sadraj i redosled zadataka u okviru aktivnosti), koja sredstva rada se
koriste za obavljanje aktivnosti (maine, ureaji, alati itd.) i koji reimi rada
Tehnologija rada je neophodan element za obavljanje bilo kog procesa, a
naroito za proces proizvodnje. Tehnologija rada daje neophodne podatke za
planiranje procesa, samu realizaciju procesa i praenje (kontrolisanje) procesa.
Tehnoloki postupci za svaki proizvod iz programa proizvodnje preduzea,
predstavljaju pisana dokumenta koja opisuju kompletnu tehnologiju rada na izradi
proizvoda. Forma tehnolokih postupaka su razliiti od preduzea do preduzea i od
proizvoda do proizvoda, ali tehnoloki postupci u proizvodnim preduzeima uvek
postoje, jer se bez njih ne moe organizovati proizvodnja. Danas sve vie i uslunih
preduzea svoju tehnologiju rada dokumentuje preko tzv. procedura, kojima
propisuje nain obavljanja pojedinih procesa. Procedurama se definie nain
obavljanja svake pojedinane usluge i to predstavlja odreenu sigurnost da e se
usluga obaviti na kvalitetan nain.
26
Tehniki sistemi
27
Tehniki sistemi
slinosti su veoma velike. Kod proizvodnje proizvoda, ulazne veliine (sirovine,
energija, rad, informacije i kapital) se pretvaraju u izlazne veliine - gotove proizvode u
vidu materijalnih dobara (robe), koja preduzee prodaje kupcima. Kod usluga, iste te
ulazne veliine se pretvaraju u izlazne u vidu usluga, koje preduzee prua
korisnicima.
Proizvodi, kao rezultat rada preduzea, mogu biti razliiti. Kada se uzme u
obzir veoma veliki broj delatnosti kojima se preduzea bave i zamisli se ta je sve
rezultat rada tih preduzea, moe se zakljuiti da postoji veliki broj razliitih vrsta
proizvoda, meusobno i slinih i veoma razliitih. Iako se na prvi pogled iti tekim
sistematizovati sve te razliite vrste proizvoda u relativno mali broj slinih, standardi
serije ISO 9000 su i to obuhvatili. U standardu ISO 9000:2000 svi proizvodi su,
prema osnovnim karakteristikama, podeljeni u etiri kategorije:
hardverski (pojedinani) proizvodi,
procesni proizvodi,
softverski proizvodi i
usluge.
Hardverski (komadni) proizvodi su proizvodi koji se koriste za upotrebu
u svakodnevnom ivotu ili kao sredstva rada za obavljanje razliitih procesa: tekstilni
proizvodi (odevni predmeti, posteljina), predmeti od koe (obua, odevni predmeti,
kona galanterija), proizvodi od drveta (nametaj, stolarija, graevinski elementi),
proizvodi od gume i plastike, maine i ureaji (motori, pumpe, poljoprivredne maine,
maine za proizvodnju, alati, aparati za domainstvo), elektrini i optiki ureaji
(raunari, elektrine maine i ureaji, oprema za TV, radio i telefoniju), saobraajna
sredstva (kamioni, automobili, autobusi, inska vozila, motocikli, bicikli) itd.
Hardverski proizvodi su materijalni proizvodi koji imaju definisan oblik i mere i
prebrojivi su - iskazuju se u komadima, tako da im odgovara i naziv: komadni
proizvodi.
Osnovne karakteristike hardverskih proizvoda su:
materijalne su prirode (opipljivi),
imaju definisan oblik i mere,
prebrojivi su i iskazuju se u komadima,
najee su sloeni - sastoje se iz vie pojedinanih delova,
ponovljivi su, to znai da se mogu proizvoditi u vremenski nezavisnim
serijama,
korisnik proizvoda nije ukljuen u proces proizvodnje,
mogu se transportovati, skladititi i drati na zalihama,
moe da postoji posrednik izmeu proizvoaa i korisnika.
Procesni proizvodi su materijalni proizvodi koji nemaju definisan oblik i
mere, ve su kontinualni. U procesne materijale spadaju proizvodi koji se koriste za
dalju preradu, ali koji se koriste i kao finalni proizvodi: rude, elektrina energija, gas,
voda, prehrambeni proizvodi (so, eer, brano, jestivo ulje i masti, konditorski
proizvodi, alkoholna i bezalkoholna pia, stona hrana, cigarete i sl.), nafta i naftni
derivati, hemikalije i hemijski proizvodi (kiseline, baze, soli, vetaka ubriva,
farmaceutski prozvodi, deterdenti, kozmetiki preparati i sl.), proizvodi od nemetala
(staklo, opeka, crep, cement, kre, pesak, ljunak, beton i sl.), osnovni metali itd.
Osnovne karakteristike procesnih proizvoda su:
materijalne su prirode (opipljivi),
28
Tehniki sistemi
29
Tehniki sistemi
juga. Ili da je markirana jakna kvalitetnija od kineske jakne. Ili da je usluga ruavanja
u restoranu hotela Hajat kvalitetnija nego u restoranu na eleznikoj stanici.
Verovatno je najispravnija definicija kvaliteta preuzeta iz standarda ISO 9000:
Kvalitet - nivo do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava
zahteve.
Svaki proizvod ima sebi svojstvene karakteristike. Za svaku karakteristiku
proizvoda postavljeni su zahtevi koje ta karakteristika treba da ispunjava. Koji su to
zahtevi? Moe se rei da su zahtevi u stvari zahtevane vrednosti odreenih
karakteristika (osobina, performansi) koje neki proizvod ima. Sa vrednostima tih
karakteristika je kupac ili korisnik proizvoda upoznat. Razliite vrste proizvoda imaju
razliite vrste karakteristika i teko je navesti karakteristike koje bi vaile za sve
proizvode. Ipak, u nastavku je napravljen pokuaj sistematizacije karakteristika
proizvoda i usluga sa stanovita korisnika.
Sa stanovita korisnika proizvodi imaju sledee karakteristike:
30
Tehniki sistemi
Slika 1.17. Zavisnost trokova proizvodnje od zahteva u pogledu kvaliteta - tanosti mera
(kvaliteta povrine)
31
Tehniki sistemi
Zahtevi u pogledu kvaliteta imaju velik znaaj na trokove procesa
proizvodnje. Nije isto, sa stanovita trokova, proizvoditi predmete niih ili viih
zahteva u pogledu kvaliteta. Ako se, na primer, na predmetu zahteva visoka tanost
mera i visok kvalitet obraenih povrina, to za posledicu ima potrebu za veim brojem
operacija, preciznijim sredstvima rada za operacije obrade i kontrole, obuenijim
izvriocima itd.
Kvalitetu proizvoda se mora pridati velika panja pri procesu konstruisanja,
proizvodnje i kontrole.
32
Tehniki sistemi
STRUKTURA PROCESA
PROIZVODNJE
U PREDUZEU
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
33
Tehniki sistemi
35
Tehniki sistemi
36
Tehniki sistemi
37
Tehniki sistemi
o
Zahvat predstavlja svaki zaokrueni poseban deo operacije. Zahvati se dele na:
osnovne zahvate, koji predstavljaju delove operacije neposredno vezane
38
Tehniki sistemi
za obradu jedne povrine (ili montau jednog spoja, ako je u pitanju operacija
montae) na predmetu;
pomone zahvate, koji predstavljaju delove operacije koji nisu neposredno
vezani za obradu (montau) predmeta, ali su neophodni za izvrenje operacije;
u ove zahvate spadaju: ulaganje i odlaganje predmeta ili alata, stezanje i
otputanje predmeta ili alata, primicanje i odmicanje alata, pomeranje
predmeta u toku operacije itd.
Zahvati se dalje mogu ralaniti na pokrete, kao najmanje delove procesa koji
imaju svoju loginu celinu i vreme trajanja. S obzirom na prethodno, moe se zakljuiti
da se proces izrade nekog proizvoda sastoji, kako je prikazano na slici 2.5. na primeru
elektromotora, iz vie procesa: proces montae proizvoda, procese montae sklopova i
procese obrade pojedinanih delova. Svi ovi procesi se sastoje iz operacija, a operacije
iz zahvata, a zahvati iz pokreta.
Velika
Koliina
Svi procesi proizvodnje se, kako je prikazano na slici 2.6, s obzirom na obim
(koliinu) proizvoda mogu klasifikovati na:
pojedinanu proizvodnju (projekte),
serijsku proizvodnju,
veliko serijsku proizvodnju,
masovnu proizvodnju.
Masovna
proizvodnja
Mala
Velikoseriska
proizvodnja
Serijska
proizvodnja
Pojedinana proizvodnja
(projekti)
Niska
Standardizacija
Visoka
39
Tehniki sistemi
porudbini kupca - naruioca (projektni biroi, graevinska preduzea, zanatlijske
radnje, alatnice, serviserske radionice itd.). U ovaj tip proizvodnje spadaju projekti,
odnosno veliki i skupi proizvodi koji se izrauju po ugovoru sa naruiocem
(graevinski objekti, brodovi, avioni, specijalna postrojenja) i proizvodnja specijalnih
proizvoda, odnosno proizvoda koji nisu u standardnoj ponudi preduzea, npr. ivenje
garderobe, izrada obue po zahtevu, izrada specijalnog alata, kao i drugi slini radovi.
Ako iskljuimo projekte, kao posebnu vrstu proizvoda, osnovne karakteristike
pojedinane proizvodnje su:
lansira se jedan (ili nekoliko komada) proizvod i to tek kada je poruen,
sredstva rada su fleksibilna i univerzalna (da mogu da se koriste za irok
asortiman razliitih proizvoda),
standardizacija postupaka rada je na veoma niskom nivou (poto je svaki
proizvod praktino nov, malo se postupaka u realizaciji proizvoda moe
unapred definisati, odnosno velik je nivo improvizacije),
podela rada je na niskom nivou (esto jedan izvrilac obavlja sve aktivnosti u
realizaciji proizvodnje - i definisanje karakteristika proizvoda, i projektovanje
proizvoda i tehnologije rada, i samu izradu proizvoda),
osposobljenost izvrilaca je na veoma visokom nivou (jedan izvrilac obavlja
sve poslove ili velik deo poslova u realizaciji proizvoda; alatniari koji izrauju
specijalne alate, krojake ili obuarske zanatlije moraju da budu najsposobniji
u svojoj struci).
Serijska proizvodnja se odnosi na proizvodnju manjih serija istog
proizvoda (nekoliko desetina, nekoliko stotina, pa i nekoliko hiljada proizvoda u
seriji). Ovakav tip proizvodnje se pojavljuje kod preduzea koja u svom programu
proizvodnje imaju irok asortiman razliitih proizvoda sa relativno malim koliinama.
Primeri serijske proizvodnje su pekare, mainske radionice za izradu delova ili
proizvoda u manjim serijama, obrazovanje, pravljenje nametaja i slino. Osnovne
karakteristike serijske proizvodnje su:
lansira se serija proizvoda (ili ara) i serija prolazi kroz ceo tok proizvodnje,
sredstva rada treba da su dovoljno fleksibilna i univerzalna, a ne moraju da
budu naroito produktivna (da mogu da se koriste za irok asortiman razliitih
proizvoda),
standardizacija postupaka rada je na viem nivou (sam proizvod i tehnologija
su ve osvojeni),
podela rada je na viem nivou (proizvod u svom procesu proizvodnje prolazi
kroz razliite operacije, a svaku operaciju obavlja drugi izvrilac na svom
radnom mestu),
osposobljenost izvrilaca je na relativno visokom nivou (jedan izvrilac obavlja
odreenu vrstu operacije, ali mu dolaze veoma razliiti proizvodi, pa mora da
ima ira znanja).
Veliko serijska proizvodnja se odnosi na proizvodnju velikih koliina
odreenih proizvoda (nekoliko hiljada, desetina hiljada ili ak stotina hiljada
proizvoda u seriji). Ovakav tip proizvodnje se pojavljuje kod preduzea koja u svom
programu proizvodnje imaju relativno uzak asortiman proizvoda sa velikim
koliinama, obino za nepoznatog kupca. Tranja na tritu je uglavnom stabilna. U
proizvode, koji su rezultat ovakve proizvodnje, spadaju automobili, televizori, kuni
40
Tehniki sistemi
aparati, raunari i veina robe iroke potronje. Osnovne karakteristike veliko serijske
proizvodnje su:
lansira se serija proizvoda (ili ara) i serija prolazi kroz ceo tok proizvodnje,
sredstva rada su produktivna i na visokim nivou mehanizacije i
automatizacije, a ne moraju da budu fleksibilna (naglasak je na to broj
realizaciji proizvodnje zbog velikih koliina),
41
Tehniki sistemi
osnovu zahteva trita, bilo da se radi o neposredno ugovorenim poslovima ili vrsto
zasnovanim predvianjima. Opravdanje za ovakav prilaz je da je neekonomino
proizvoditi gotove proizvode za tzv. lager, odnosno proizvode za koje se ne zna da li e
se prodati.
Funkcija prodaje prima zahteve kupaca, preispituje zahteve, obavlja
poslove vezane za izradu ponude (zajedno sa funkcijom razvoja ili pripremom
proizvodnje) i poslove ugovaranja proizvodnje proizvoda za kupce. Na osnovu
ugovorenih poslova, ali i eventualnih predvianja potreba trita, funkcija prodaje
dostavlja funkciji proizvodnje nalog za proizvodnju odreenih proizvoda u
odreenom periodu (za naredni mesec, za narednu nedelju).
Funkcija pripreme proizvodnje (operativna priprema), na osnovu naloga
funkcije prodaje, obavlja poslove planiranja i pripreme proizvodnje. Plan
proizvodnje je osnovni planski dokument za realizaciju proizvodnje i moe se,
zavisno od vrste preduzea i vrste proizvoda, praviti za razliit planski period (nedelju,
mesec, kvartal, godinu). Pre uvrtavanja proizvoda u plan proizvodnje (za mesec ili
nedelju), vri se provera raspoloivih resursa za proizvodnju: ulaznih materijala
(sirovina), sredstava rada (maina, alata i sl.) i uesnika u procesu.
Za nedostajue materijale funkcija pripreme proizvodnje daje nalog funkciji
nabavke da ih nabavi. Za nedostajue eventualne alate i pribore organizuje se njihova
izrada ili nabavka. Funkcija nabavke obezbeuje potrebne materijale, alate i pribore
i prima ih na osnovu unapred definisanog postupka prijema i uz eventualnu ulaznu
kontrolu, ako je predviena za konkretan materijal, alat ili pribor. Ulaznu kontrolu
obavlja funkcija prijemnog kontrolisanja.
Proizvodnja se realizuje prema utvrenom planu proizvodnje, a nakon
obezbeenih potrebnih resursa za proizvodnju. Funkcija pripreme proizvodnje lansira
proizvodnju izdavanjem pogonske dokumentacije funkciji proizvodnje: radnog naloga,
radnih listi i trebovanja.
Radni nalog je osnovni dokument kojim se lansira i prati proizvodnja
pojedinanog proizvoda. Radni nalog sadri osnovne podatke o proizvodu koji treba
proizvesti (naziv, oznaka, koliina, rokovi), kao i o redosledu operacija koje treba
obaviti. Radni nalog se koristi za praenje dokle se stiglo u procesu proizvodnje, a
ujedno slui kao nosilac trokova proizvodnje.
Funkcija proizvodnje realizuje proces proizvodnje proizvoda na osnovu
radnog naloga za taj proizvod, pri emu se verifikacija pojedinih operacija vri na
unapred definisan nain. Verifikaciju pojedinih operacija obavlja funkcija kontrole
u toku procesa, koja organizaciono moe pripadati ili proizvodnji ili zasebnoj
organizacionoj celini (funkciji kontrole kvaliteta). Za izvoenje pojedinih operacija na
pojedinanim radnim mestima mogu se izdavati (a i ne moraju) radne liste. Radne
liste se kasnije koriste za evidentiranje obavljenih poslova za pojedine uesnike u
procesu.
Pre startovanja procesa proizvodnje, funkcija proizvodnje obavlja izuzimanje
potrebnih materijala, alata i pribora iz odgovarajuih skladita putem trebovanja.
Trebovanje predstavlja dokument kojim se zaduuju - razduuju pojedine
organizacione celine materijalom, alatom i priborom. Proces proizvodnje se obavlja po
dokumentaciji za proizvodnju (tehnolokoj dokumentaciji) za taj proizvod,
koja treba da sadri sve neophodne podatke vezane za nain izvoenja pojedinih
operacija. Proces proizvodnje za odreeni proizvod je zavren kada su obavljene i
verifikovane sve operacije naznaene na radnom nalogu. Gotove proizvode funkcija
42
Tehniki sistemi
proizvodnje predaje u skladite gotovih proizvoda, koje obino pripada funkciji
prodaje. Verifikaciju gotovih proizvoda vri funkcija zavrnog kontrolisanja.
Predaja se vri putem posebnog dokumenta predajnice proizvoda.
Otpremu proizvoda kupcu obavlja funkcija prodaje preko skladita gotovih
proizvoda, uz obavljanje eventualnih operacija pakovanja i uz odgovarajui dokument
- otpremnicu. Sistem vuenja je mnogo fleksibilniji od sistema guranja, koji je
opisan u nastavku, ali je mnogo komplikovaniji u realizaciji.
43
Tehniki sistemi
Sistem guranja, kao nain realizacije procesa proizvodnje, je prikazan dijagramom
toka na slici 2.7. i opisan u nastavku. Kod ovog sistema, sve se moe unapred
isplanirati i sa te strane je on mnogo jednostavniji za realizaciju od sistema vuenja
[29,30,31,34]
. Proizvodnja se lansira na osnovu unapred utvrenog plana (godinji plan,
razbijen po mesecima, na primer) izdavanjem radnog naloga, kojim se definie koji
proizvod treba proizvesti i u kolikoj koliini. S obzirom da se sve unapred planira,
prethodno je ve obavljena nabavka svih potrebnih materijala, tako da se odmah kree
na pripremu proizvodnje. Na osnovu radnog naloga, proizvodnja vri pripremu
proizvodnje: trebovanje materijala, podeavanje maina - postrojenja, eventualnu
probu procesa i kada je sve spremno donosi se odluka o redovnoj proizvodnji.
Proizvodnja se obavlja po dokumentaciji za proizvodnju (tehnolokoj dokumentaciji),
pri emu se obavlja meu fazna kontrola ili proizvoda ili parametara procesa.
Na kraju procesa, proizvodi se zavrno kontroliu i predaju u skladite. Vrlo
est sluaj je da se nakon zavretka procesa obavlja bilansiranje proizvodnje, odnosno
izvetavanje o utroenim materijalima i realizovanim proizvodima.
44
Tehniki sistemi
TEHNOLOKI RAZVOJ
I MENADMENT
TEHNOLOGIJAMA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
45
Tehniki sistemi
U
mnotvu
razliitih
definicija
autori
izdvajaju
osam
karakteristinih:
Tehnologija obuhvata angaovanje ljudi, alata, maina, procesa i ostalih
resursa u cilju reavanja odreenog problema ili poveanja mogunosti
odreenog sistema.
Tehnologija podrazumeva sredstva i postupke pomou kojih se odreenom
proizvodu u proizvodnom ciklusu poveava vrednost. U tom smislu NC
tehnologija podrazumeva primenu NC maina i odgovarajuih postupaka za
njihovo programiranje, upravljanje i odravanje.
Tehnologija je neposredan proces proizvodnje materijalnih dobara.
Tehnologija obuhvata postojeu opremu i metode proizvodnje.
Tehnologija predstavlja sistematsku primenu sreenog znanja na praktine
aktivnosti, a posebno proizvodnju.
Bez tehnologije nema sredstava za rad kao provodnika ovekovog dejstva na
predmet rada.
Tehnologija ima osnovni zadatak da reava meu dejstva sredstava za rad i
materijala.
Tehnologija je skup znanja o fizikalnim, hemijskim i drugim postupcima
obrade i prerade sirovina, poluproizvoda i preraevina u proizvodnji.
Iz ovih definicija sledi da se pod tehnologijom najee podrazumevaju
proizvodne tehnologije. Vrlo esto se koriste i definicije koje u prvi plan stavljaju
tehniku stranu tehnologije (maine, alati), a zapostavljaju metode i uslove njene
primene u konkretnim proizvodnim uslovima. Na slici 3.1. prikazan je aspekt
tehnologije sa interakcijom ljudi sa postojeim znanjima, iskustvom i motivacijom za
47
Tehniki sistemi
korienje tehnologija i ostale resurse koji obuhvataju sve procedure i organizacione
forme.
Ljudi
Ostali
resursi
Alati
TEHNOLOGIJE
Maine
Procesi
Ciklus
izmene
tehnologije
Izmene
Potreba
ili
problem
48
Tehniki sistemi
definicije: "tehnologija je sistem pomou koga drutvo zadovoljava svoje potrebe i
elje". Iako je ova definicija prilino umirujua i na prvi pogled suvie uoptena, njena
irina omoguuje da se na osnovu iste, precizno definiu sadraji razliitih tehnologija.
Pri tome se polazi od spektra ljudskih aktivnosti u domenu kreiranja i
realizacije, slika 3.3.
OSNOVNA ISTRAIVANJA
Primenjena istraivanja
KREIRANJE
INENJERING KVALITETA
CIM
DISTRIBUCIJA
PROIZVODA
INENJERING
APLIKACIJE
SERVIRANJE
PROIZVODNJE
REALIZACIJA
Inenjering izrade
PROCES
IENJERING PROIZVODNJE
TRITE
Inenjering proizvoda
PROIZVOD
RAZVOJ
REALIZACIJA I
PROIRENJE
NOVIH I POSTOJEIH
MOGUNOSTI
49
Tehniki sistemi
PROIZVODNE
TEHNOLOGIJE
INENJERING
PROIZVODA
INENJERING
USLUGA
PLANIRANJE
I UPRAVLJANJE
PROIZVODIMA
ININJERING
APLIKACIJA
(TEHNIKA PODRKA)
TEHNOLOGIJA
ODRAVANJA
TEHNOLOGIJE
KONTROLE
KVALIETA
OPREMA
I ALATI
SISTEM IZRADE
(OBRADE, MONTAE)
RUKOVANJE
MATERIJALOM
TEHNOLOGIJA
MATERIJALA
(Isporuioci,
karakteristike)
50
Tehniki sistemi
Oprema i alati su kljuna komponenta tehnologije izrade, jer se u cilju
poveanja produktivnosti pri izradi proizvoda koriste razliite vrste opreme (npr.
maina, ureaja, i sl.) i alata. Ovaj aspekt je u mainstvu toliko znaajan da je raniji
pojam "tehnologija mainogradnje" preteno se odnosio na opremu i alate. Dodatno,
zbog znaaja opreme i alata, kao tehnikih sistema, ranije je kod mnogih autora
postojao pristup da je tehniki sistem nadreen tehnolokom, tj. da tehniko reenje
diktira tehnoloko reenje. Ovo je tano ako se polazi od postojee opreme i alata. Pri
tome se zaboravlja da su oprema i alati (tehniki sistem) koncipirani da bi se
realizovao eljeni zadatak, drugim reima, odreena tehnologija. Ovo je razlog to je
vrlo malo tehnikih sistema toliko fleksibilnih da se mogu primeniti razliite
tehnologije.
Rukovanje materijalom se odnosi na transport, skladitenje, ulaz i izlaz
materijala iz pogona, a na mikro nivou dodavanje polufabrikata i "skidanje" i
odlaganje izraenog dela sa opreme.
Sistem izrade predstavlja integrisane obradne i montane sisteme uz pomo
informacionog sistema i upravljanja snabdevanjem, proizvodnjom i kontrolom
proizvodnje.
Tehnologija kontrole se odnosi na nain kontrolisanja ulaznih
komponenti (materijala i robe), procesa i izlaznih proizvoda kao rezultata procesa u
cilju utvrivanja da li su ostvarene projektovane karakteristike proizvoda.
Tehnologija odravanja treba da omogui kroz raspoloivost opreme,
alata i prostora da bi se mogle realizovati aktivnosti izrade. Naglasak je na
preventivnom odravanju i, u novije vreme, odravanju prema stanju opreme.
Informaciona tehnologija obuhvata aspekte prikazane na slici 3.7.
51
Tehniki sistemi
povezivanje informacionih sistema sa fizikim i kognitivnim procesima, iz ega
proizilaze koncepti ekspertnih sistema, vetake inteligencije itd.
Inenjering
proizvoda
Inenjering
procesa
Informacione
tehnologije
Inenjering
proizvoda
Inenjering
procesa
Informacione
tehnologije
uvoenje,
rast,
zrelost,
opadanje.
U fazi uvoenja posmatra se pojava novog proizvoda na tritu. Rast prodaje je
u poetku spor, da bi se vremenom tranja za proizvodom izrazito poveala i prodaja
poela naglo da raste. To se na kraju zavrava zasienjem trita, tako da e prodaja
dostii vrhunac u fazi zrelosti. Kada proizvod izgubi privlanost za kupca, poinje faza
opadanja u kojoj se prodaja smanjuje da bi konano pala na nulu.
ivotni ciklus (vek) tehnologije predstavlja apsolutnu uestalost inovacija
proizvoda i procesa u proizvodnoj jedinici. Tehnoloke inovacije predstavljaju
inovacije proizvoda i inovacije procesa. Strateko upravljanje tehnologijom
podrazumeva i odreivanje stanja tehnolokih inovacija i odnosa izmeu inovacija
proizvoda i inovacija procesa.
52
Tehniki sistemi
fluidna,
tranziciona,
faza specifinosti,
faza zrelosti.
U poetnoj, fluidnoj fazi inovacije proizvoda su dominantne jer jo uvek je
trite nedovoljno odreeno. U fazi tranzicije, naglo rastu inovacije procesa kao
posledica jasno odreenog zahteva u pogledu proizvoda koje se nametnulo na tritu.
To znai da se jasno izdvojio proizvod sa kljunim osobinama i cenom, koje su
potroai na tritu spremni da kupe i tako su ga potvrdili. Dalje se moe konkurisati
cenom, boljim kvalitetom, to prirodno vodi ka naglaavanju znaaja rastu inovacija
na procesu. Kada inovacije procesa postanu dominantne u odnosu na inovacije
proizvoda, smatra se da je proizvodna jedinica dola u specifinu fazu. U ovoj fazi
organizacija je sasvim definisana kroz jasne ciljeve i zadatke. Vremenom, iz ove faze
prelazi se u fazu zrelosti kada inovacijska aktivnost u celini opada.
53
Tehniki sistemi
odnosu na vreme. Ova kriva se naziva jo i S-krivom tehnolokog progresa, slika 3.11.
Na krivoj se izdvajaju tri faze:
faza nastanka,
faza rasta,
faza zrelosti.
U fazi nastanka, uloeni napori zavravaju se blagim porastom i unapreenjem
sposobnosti tehnologije. Vremenom, daljim investiranjem u poboljanje tehnologije,
kada je kritina masa znanja akumulirana, nastupa nagli eksponencijalni rast. Fazu
rasta prati faza zrelosti kada je poboljanje usporeno.
54
Tehniki sistemi
55
Tehniki sistemi
shvatanju pojma tehnologije koja je ranije iskljuivo posmatrana kroz procese u
materijalnoj proizvodnji. Pojam tehnologije danas ima daleko iri smisao zahvaljujui:
njenom prisustvu i delovanju u svim oblicima ovekove
delatnosti, u materijalnoj proizvodnji i van materijalne proizvodnje,
efektima i uticajima tehnologije na sve oblasti ovekovog ivota i
delovanja.
Na osnovu toga, tehnologija u odnosu na oveka, drutvo i prirodu zauzima
centralno mesto, slika 3.13.
Drutvo
TEHNOLOGIJA
ovek
Priroda
Sa druge strane ovek je taj koji inicira nauno-istraivaki rad, sprovodi ga,
stvara nove tehnologije, primenjuje ih i krajnji je korisnik rezultata primene novih
tehnologija, tako da logino sledi da su njegov znaaj i uloga u tom odnosu primarni.
ovek je u centralnoj ulozi, slika 3.14. U tom smislu potrebno je da se skrene
panja sa tehnologije i kapitala na ljude.
Tehnologija
OVEK
Priroda
Drutvo
56
Tehniki sistemi
Akumulacija
Rast ivotnog
standarda
Rast kreativnih
potencijala
Slika 3.15.
Odnos tehnologije i prirode ogleda se u stalnom naporu oveka da uz pomo
tehnologije prirodu prilagoava svojim potrebama. Pri tome postoji neophodnost
pravilnog korienja resursa i ouvanja ivotne sredine.
Tehniki pronalasci omoguili su prekid sa starim vremenima, izgradili su
novim snagama i civilizacijama jedan put kojim se menjaju socijalne strukture i
omoguuje istraivanje sveta. Oni su postali baza na kojoj su razvijeni oblici ljudskog
zajednikog ivota, oni su pretpostavka za bogatu i razvijenu kulturu.
Tehnoloka revolucija ide dalje, postala je motor, i ljudi su je rado nesvesno
uzeli kao bazu za stanje zdravlja i kao prihvatljivost ivota. Pre svega ljudi su se
oslobodili straha. Oni ne misle o tome, da svaki napredak ima svoju cenu.
Psiholoki je potpuno razumljivo da ovek poinje sa zadovoljavanjem vanih
materijalnih potreba - kao jelo, stanovanje i odevanje. Tehniki napredak a sa njim i
ekonomski zamah, bili su klju da se moe poslovati sa viim vrednostima.
Poetkom 60-tih godina otpoeo je jedan ambivalentni stav (dranje) tehnike
u odnosu na razvijanje; tehnika je bila podeljena na dobru i lou:
Dobar tehniki napredak je tamo gde je svakodnevni ivot uinjen
prijatnijim (lista dela prijatnosti: automobil, motocikl, interkontinentalni let
avionom, domainstva (budet), stereo ureaja i televizora).
Lo je tehniki napredak tamo gde ovek ne moe ili nee uoiti prednosti
za sebe (hemijska industrija za preradu sirovina u polufabrikate, elektrine
centrale i rafinerije itd.).
Neki od tehnolokih razvoja nisu vie shvaeni od mnogih ljudi a ovo posebno
vai za nove bazne tehnologije.
Iz ovoga moe nastati jedan mehanizam otpora prema tehnikom znanju jer tu
koliinu informacija koja se javi dodatno svake godine mogu jedva i eksperti savladati.
57
Tehniki sistemi
Neznanje laika e porasti sa veom brzinom koja odgovara optem tehnolokom
znanju ljudskog drutva. Posledice ovoga su nelagodnost i strah. ovek, dodue,
oekuje od tehnike kao i pre da osigura udobnosti modernog ivota, ali joj ovek vie
ne veruje.
Kriza verovanja u tehnologiju koja danas obuhvata i veliku krizu drutva
izbrisana je sa porastom znanja o riziku koji je bez sumnje povezan sa tehnolokim
napretkom. Tako znamo:
ovek se ponaao vrlo neracionalno i neoprezno sa okolinom i prirodnim
resursima,
sirovine i nosioci energije nisu neogranieni, jeftini i nezavisni od politikih
dogaaja),
obim svetskog naoruanja sa visoko-tehnikim ratnim sistemima i ideolokim
razlikama naroda dovodi do straha.
Sigurno e i u budunosti biti potrebni specijalisti u tehnikim, ekonomskim i
organizacionim oblastima, ali moramo uoiti meuzavisnosti, da je danas svaka
kvalifikovana aktivnost integrisana u ukupni drutveni "sistem". Samo tako mogu
mladi ljudi uiti da aktivnosti i znanje ne slue samo tome da se zadovoljavaju
sopstveni zahtevi, ve donose dug svakog prema zajednici.
Inenjeri mogu ovde mnogo uiniti, oni mogu i moraju dati pomo u okviru
njihovih mogunosti i znanja.
Nove tehnologije, zaposlenost i zapoljavanje
Razvojem tehnologije, kroz istoriju, menja se i uloga oveka, karakter ljudskog
rada koji je neophodan da bi se odreena aktivnost mogla obaviti. Uticaj
informacionih tehnologija na promene u oblasti kadrova mogu se posmatrati na dva
nivoa:
kroz uticaj na zaposlenost i zapoljavanje,
kroz uticaj na kvalitet ljudskog rada, potrebnih kvalifikacija i promene u
toj oblasti.
Promene koje izaziva nova tehnologija u oblasti kadrova odnose se
na sledee pojave:
potrebu za sve viim kvalifikacijama zaposlenih;
potrebu za prekvalifikovanjem, za dodatnim, dopunskim sticanjem novih
kvalifikacija;
potrebu za univerzalnijim kvalifikacijama usled potrebe za veom
fleksibilnou kadrova u organizaciji;
skraivanje radnog dana, nedelje uz poveanje udela slobodnog vremena
zaposlenih;
pomeranje ovekovih aktivnosti ka sve kreativnijim, sloenim poslovima
jer rutinske poslove i zadatke preuzimaju nove tehnologije;
nastanak novog tipa radnog mesta koje nije nuno vezano za boravak u
preduzeu.
Osnovni zahtevi u pogledu kvalifikacije i obuke kadrova za rad su:
pitanje permanentnog obrazovanja kadrova, naroito onih vezanih za rad
sa tehnologijom koja se intenzivno menja i razvija,
njihov kvantitet kao ulaznog elementa tehnolokog sistema; problem
zaposlenosti i zapoljavanja s jedne, i kvalifikaciona struktura kadrova, s
58
Tehniki sistemi
druge strane, opredeljuju usvajanje i uspeno funkcionisanje tehnologije u
preduzeu.
Paradoks produktivnosti
injenica je da je dolo do usporavanja rasta i razvoja u razvijenim
zemljama to se naziva i paradoksom produktivnosti. Kljuna pitanja vezana za
izuavanje fenomena ovog paradoksa koja treba analizirati:
U kojoj je meri opadanje ili usporavanje rasta produktivnosti u stvari
problem ili pitanje kanjenja. Poznato je da izmeu trenutka nastanka
otkria i njegovog pretakanja u konkretno novo tehnoloko reenje,
tehnoloku inovaciju, postoji odreeno vremensko kanjenje. Postoji
kanjenje izmeu trenutka nastanka tehnoloke inovacije i njene difuzije u
sve oblasti.
Drugo relevantno pitanje tie se sagledavanja odnosa izmeu usporenog
rasta produktivnosti i izmenjene prirode investicija u savremeno doba
koje sve vie iziskuju uvaavanje nune komplementarnosti izmeu
razliitih vrsta investicija.
U praksi produktivnost treba sagledavati uvaavajui dvoznanost tog
koncepta kroz:
aspekt efikasnosti (odnos autputa i inputa),
aspekt efektivnosti (vrednost autputa za kupce).
59
Tehniki sistemi
60
Tehniki sistemi
unapreenje inovacionog sistema u naoj zemlji i propise u oblasti zatite i prometa
prava intelektualne svojine. Ministar nadlean za inovacionu delatnost (ministar)
obrazuje Komisiju za praenje razvoja i komercijalne eksploatacije inovacija
(Komisija). Komisija realizuje:
priprema ekspertske analize u oblasti inovacione delatnosti;
analizira inostranu praksu u ovoj oblasti;
inicira izmene vaeih zakona i ostalih propisa u ovoj oblasti, s ciljem
podsticanja inovacione delatnosti.
Ministarstvo vodi Registar inovacione delatnosti. Registar je deo elektronske i
javno dostupne baze podataka koju vodi Ministarstvo, u skladu sa ovim zakonom.
Korisnici dravnih podsticajnih mera i budetskih sredstava za razvoj inovacione
delatnosti mogu biti samo subjekti koji su upisani u Registar. U Registru se posebno
vode podaci o tehnolokim privrednim drutvima. Kao tehnoloka privredna drutva u
Registru se evidentiraju ona privredna drutva koja primenjuju ili razvijaju tehnologiju
kao vanu komponentu svojih poslovnih aktivnosti, a bave se istraivanjem i razvojem,
sopstvenim ili naruenim kod drugih privrednih drutava, organizacija, ustanova ili
pojedinaca.
razvojno-proizvodni centar,
istraivako-razvojni centar,
inovacioni centar.
poslovno-tehnoloki inkubator;
nauno-tehnoloki park;
organizacija za podsticaj inovacionih aktivnosti u prioritetnoj oblasti
nauke i tehnologije;
61
Tehniki sistemi
sekretarske usluge;
administrativne usluge;
finansijske usluge;
62
Tehniki sistemi
transfera tehnologija i pomo u zatiti intelektualne svojine tehnolokim privrednim
drutvima koja razvijaju, proizvode i prodaju inovativne proizvode, procese i usluge sa
visokim nivoom know-how i novih tehnologija.
Radi podrke razvoju inovativnih proizvoda i usluga, podsticaja primene i
komercijalizacije naunoistraivakih rezultata, podrke korienju savremenih
tehnologija i izgradnji infrastrukture inovacionih organizacija, Vlada, na predlog
ministra, usvaja programe inovacione delatnosti za narednu budetsku godinu.
63
Tehniki sistemi
pripreme, realizacije i razvoja programa, projekata i drugih aktivnosti u oblasti
sprovoenja inovacione politike, a naroito:
strune i druge poslove u vezi sa pribavljanjem sredstava Fonda, upravljanjem
tim sredstvima i njihovim korienjem;
posredovanje u vezi sa finansiranjem inovacione delatnosti iz sredstava
meunarodnih organizacija, finansijskih institucija i tela, kao i domaih i
stranih pravnih i fizikih lica, naroito u oblastima nauke i tehnologije koje
strateki dokumenti utvrde kao prioritetne;
voenje baze podataka o programima, projektima i drugim aktivnostima u
oblasti inovacione delatnosti koje Fond finansira, kao i potrebnim i
raspoloivim finansijskim sredstvima za njihovu realizaciju;
podsticanje, uspostavljanje i ostvarivanje saradnje sa meunarodnim i
domaim finansijskim institucijama i drugim pravnim i fizikim licima radi
finansiranja inovacione delatnosti, u skladu sa inovacionom politikom i
drugim stratekim planovima i programima, kao i zakljuenim meunarodnim
ugovorima za namene utvrene ovim zakonom.
64
Tehniki sistemi
65
Tehniki sistemi
66
Tehniki sistemi
Drugi na trite ili strategija pratioca pretpostavlja ulazak u ranoj fazi rasta u
ivotnom ciklusu i brzu imitaciju inovacije pionira.
Minimiziranje trokova ili strategija kasno na trite omoguava
preduzeima koja je koriste relativnu prednost u trokovima putem ekonomije veliine
ili putem modifikacija na samim proizvodima i procesima.
Segmentacija trita znai orijentaciju na opsluivanje malih trita sa
specijalnom primenom bazine tehnologije.
67
Tehniki sistemi
Tabela 3.1 Sudbina 25 najveih kompanija u U.S.A.
Sudbina
I dalje u top 25
Ostaje u top 25 u drugoj oblasti
Bankrot
Smanjen obim delatnosti
Broj kompanija
1
7
2
3
12
Ukupno:
25
68
Tehniki sistemi
Menadment
i biznis
Inenjerstvo
Menadment
tehnologijama
Drutvene
nauke
Prirodne
nauke
Industrijska
praksa
Naune i inenjerske
discipline
Strategijske tehnologije.
Nauka i tehnoloka politika.
Proces tehnolokih inovacija.
R&D menadment.
Infrastruktura R&D i
tehnoloke promene.
Tehnoloko preduzetnitvo i
novi poslovi.
ivotni ciklus
proizvoda/procesa.
Tehnoloko predvianje i
planiranje.
Tehnoloke inovacije i
strategijsko planiranje.
Meunarodni transfer
tehnologija i uloga
multinacionalnih korporacija.
Analiza i ocena tehnolokog
rizika.
Tehnoloka i ekonomska
analiza.
Discipline iz ekonomije,
menadmenta i prava
Knjigovodstvo
Finansije
Menadment
Marketing
Ekonomika
Poslovno pravo
69
Tehniki sistemi
Strategijsko
planiranje tehnologija
izrade proizvoda
Organizaciono
uenje za nove
tehnologije
Selekcija
projekata novih
proizvoda
10
2
Kljune tehnolo ke
kompetencije
Ukljuivanje
kupaca
9
NAJVANIJI
PROBLEMI
MENADMENTA
Ukljuivanje grupa
za marketing
Smanjenje vremena
trajanja ciklusa
Kreiranje pogodne
kulture
Tehnoloki trendovi
i promena shvatanja
Koordinacija i menadment
timova za razvoj
Iz ovih razloga MOT se preteno izuava kao specijalistika ili posle diplomska
obuka, iako ima primera i do diplomskog obrazovanja ali uz podrku snane lokalne
industrije i njenih zahteva.
70
Tehniki sistemi
OSNOVI PROIZVODNIH
TEHNOLOGIJA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
Razumete osnovne pojmove iz tehnologije
mainogradnje.
Shvatite tehnologije obrade.
Objasnite obradu metala rezanjem.
Planirate procese rezanja.
Razumete osnovna kretanja alata, predmeta obrade i
geometriju reznog alata.
Objasnite tribomehaniki sistem u obradi metala
rezanjem.
Shvatite naune oblasti obrade materijala rezanjem.
71
Tehniki sistemi
73
Tehniki sistemi
karakteristike povrinskog sloja obraenih delova. Postupcima montae se, od
delova, formiraju podsklopovi, sklopovi i proizvodi razliite funkcionalnosti i namene.
Tehnologija povrinske zatite obezbeuje:
zatite metalnih delova i konstrukcija od tetnog dejstva razliitih hemijskih
uticaja okoline (kiselina, baza, soli, gasova, kiseonika iz vazduha itd.),
poboljanje estetskog izgleda delova i proizvoda.
Ostvaruje se:
metalom: cinkovanje, kadmijumizacija, pobakrenje, kalaisanje, niklovanje,
hromiranje, posrebrivanje, pozlaivanje ...,
nemetalom: emajliranje, bojenje, lakiranje, premazivanje sredstvima za
konzerviranje... i
hemijskim i elektrohemijskim postupcima: bruniranje, fosfatiranje...
Tehnologijama modifikovanja povrina se obezbeuje poboljanje
karakteristika povrinskih slojeva, veka trajanja i pouzdanosti mainskih delova i
tehnikih sistema. Poznate su pod nazivom i povrinske tehnologije. Dve osnovne
tehnologije su tehnologije:
nanoenja prevlaka,
modifikovanja povrinskih slojeva.
Tehnologijama nanoenja prevlaka nanose se ili deponuju antihabajue
zatitne, dekorativne, optike, regenerativne i druge prevlake na povrinu mainskog
dela. Najee koriene tehnologije su:
CVD - hemijsko taloenje prevlaka,
PVD - fiziko taloenje prevlaka,
termalni postupci (gasni, elektroluni, plazma sprej, laserski),
galvanizacija,
elektroforeza (anaforeza i kataforeza),
TD (difuzioni) postupci,
nanoenja prevlaka vrstih maziva (molibden disulfid...) ,
plastifikacija,
nanoenja neorganskih prevlaka (oksidne prevlake, fosfatiranje, hromiranje,
emajliranje ...),
nanoenja organskih prevlaka (gumiranje, bojenje i lakiranje).
Tehnologijama modifikovanja povrinskih slojeva se menja hemijsko,
strukturno i fiziko metalurko stanje materijala u povrinskim slojevima. Najee
koriene tehnologije modifikovanja su:
1.
Termika obrada:
Poboljanje,
Kaljenje itd.
2.
Termohemijski i hemijski postupci:
nitriranje (klasino, plazma ...),
cementacija,
karbonitriranje,
difuziona metalizacija (boriranje, siliciranje, alitiranje ...),
bruniranje ...,
jonska implantacija,
74
Tehniki sistemi
livenjem,
spajanjem,
deformisanjem.
Obrada livenjem, slika 4.2., obuhvata livenje elika, sivog liva, obojenih metala
i nematala u pesku, kokili, pod pritiskom, u obliku kouljice, centrifugalno i dr.
75
Tehniki sistemi
Slika 4.5. MIG postupak zavarivanje u zatiti argona topljivom metalnom elektrodom
Obrada deformisanjem
predstavlja postupke kovanja, prosecanja i
probijanja, dubokog izvlaenja, savijanja i dr.
76
Tehniki sistemi
77
Tehniki sistemi
zavrne - fine obrade
Postupci prethodne obrade (struganje, buenje, glodanje, rendisanje ... )
imaju, prvenstveni, cilj da uklone to veu koliinu materijala.
Postupcima zavrne obrade (razvrtanje, provlaenje, bruenje, honovanje,
lepovanje ...) se ostvaruje zahtevani kvalitet obrade (tanost i kvalitet obraene
povrine).
Osnovni postupci OMR su: struganje, buenje, glodanje, testerisanje
(odsecanje), rendisanje, provlaenje, bruenje i glaanje (lepovanje, superfini,
honovanje i poliranje), slika 4.10.
b) Provlaenje
c) Odsecanje i rendisanje
Slika 4.11. Postupci obrade metala rezanjem: alati definisane geometrije
78
Tehniki sistemi
Ravno bruenje
Slika 4.13. Postupci obrade metala rezanjem: alati sa nedefinisanom geometrijom
a) Lepovanje
b) Superfini
Honovanje
Slika 4.15. Postupci obrade metala rezanjem: alati sa nedefinisanom geometrijom
79
Tehniki sistemi
Spoljanji navoj
Unutranji navoj
80
Tehniki sistemi
U postupke OMR se esto ubrajaju i kombinovani postupci obrade kao
to su postupci: vibracionog rezanja, obrade u abrazivnoj sredini, obrade na povienim
temperaturama, ojaanja povrinskih slojeva deformisanjem, narezivanja i sl. To su
razliiti postupci kojima se obezbeuje poboljanje efekta obrade klasinih postupaka.
81
Tehniki sistemi
koja se nalazi u direktnom kontaktu sa reznim alatom. To je povrina koju obrazuje
rezna ivica alata u toku rezultujueg kretanja.
Dve grupe osnovnih parametara obrade su:
tehnoloki parametri obrade,
geometrijski parametri obrade.
Tehnoloki parametri obrade su, slika 4.21. :
a, mm - dubina rezanja,
S, mm/o - korak ili Vp, mm/min - brzina pomonog kretanja,
V, m/min - brzina rezanja ili n, o/min - broj obrta.
82
Tehniki sistemi
U procesu rezanja vei deo vika materijala CE uklanja glavno seivo i pretvara
u strugotinu. Manji deo obraivane povrine BE, uz obraenu povrinu, koji obrazuje
pomona rezna ivica AE, ostaje na obraenoj povrini kao sastavni deo
mikrogeometrije obraene povrine. Zato je nominalna povrina poprenog preseka
reznog sloja ograniena konturom ABCD i iznosi: A = aS bh .
Slika 4.23. Glavna (1) i pomona kretanja (2, 3) u obradi metala rezanjem
83
Tehniki sistemi
brojem obrta n:
brojem duplih hodova nL, dh/min (rendisanje) ili hodova nL, hod/min (ravno
bruenje):
84
Tehniki sistemi
Slika 4.28. Koordinatne ravni tehnolokog koordinatnog sistema i osnovna geometrija reznog
klina alata
Osnovna geometrija reznog alata je geometrija reznog klina alata, slika 4.28.b.
Prema standardu JUS K.A2.010 definisanje i utvrivanje geometrije se izvodi
korienjem dva koordinatna sistema:
85
Tehniki sistemi
tehnolokog - definisanje geometrije reznih alata kao geometrijskog tela pri
njegovoj izradi, otrenju i kontroli (osnovna geometrija alata),
kinematskog - definisanje geometrije alata u procesu rezanja (kinematska
geometrija alata).
Tehnoloki koordinatni sistem ine etiri ravni, 4.28.:
osnovna ravan Pr - ravan koja prolazi kroz posmatranu taku na seivu alata
i paralelna je ili upravna na neku ravan ili osu alata od znaaja za izradu i
otrenje alata ili kontrolu geometrije alata. Moe se definisati i kao ravan koja
sadri osu predmeta obrade ili alata i normalna je na vektor brzine u taki u
kojoj se posmatra geometrija alata,
ravan rezanja Ps - ravan tangencijalna na glavnu reznu ivicu (sadri glavnu
reznu ivicu alata) i normalna je na osnovnu ravan,
normalna ravan Po - ravan upravna na osnovnu i ravan rezanja,
normalna ravan na glavno seivo Pn - ravan normalna na glavnu reznu
ivicu ili tangentu na seivo u posmatranoj taki.
Poloaj grudne i lene povrine reznog klina alata odreen je osnovnom
geometrijom alata, koja obuhvata tri ugla, 4.28.b:
leni ugao
- ugao izmeu lene povrine reznog klina alata i ravni rezanja,
grudni ugao - ugao izmeu grudne povrine reznog klina alata i osnovne
ravni,
ugao klina - ugao izmeu grudne i lene povrine reznog klina alata.
Vrednosti uglova reznog klina alata se definiu (mere), najee, u normalnoj
ravni Po (osnovni uglovi reznog klina sa ili bez indeksa -
,
,
). Mogu se definisati i
normalni (
, , - u normalnoj ravni na glavno seivo Pn), radijalni i aksijalni uglovi
reznog klina alata.
86
Tehniki sistemi
Materijal se odnosi na materijal predmeta obrade i pomoni materijal
(sredstva za hlaenje i podmazivanje, ulja za podmazivanje prenosnika i voica alatnih
maina itd.). Polazni materijal ili polufabrikat se naziva pripremak, materijal ili deo
u toku obrade obradak (predmet obrade), a gotov deo izradak.
Energija se troi na ostvarivanje procesa rezanja, savlaivanje otpora rezanja,
otpora kretanju izvrnih organa obradnog sistema i ostvarivanje potrebnih kretanja
alata i predmeta obrade.
Informacija obezbeuje upravljanje procesom rezanja. Predstavljaju skup
podataka o mainama, alatima, priborima, pripremku, mernim i kontrolnim
sredstvima, reimima obrade, sistemima upravljanja procesom itd.
Izlazne veliine iz tribomehanikog sistema su: informacija, energija i
materijal.
Izlazne informacije su transformisane ulazne informacije i obuhvataju
skupove podataka o: kvalitetu obrade (tanost oblika, poloaja i ostvarenih mera i
kvalitet obraenih povrina), proizvodnosti i ekonominosti obrade.
Izlazna energija je transformisana ulazna energija, toplotna i kinetika
energija elastinih deformacija i vibracija elemenata tehnolokog sistema (maina rezni alat -pribor - predmet obrade).
Izlazni materijal je izradak i otpadni materijal (strugotina, utroeno
sredstvo za hlaenje i podmazivanje, utroeno ulje za podmazivanje i sl.).
87
Tehniki sistemi
OBRADNI SISTEMI
I PROCESI
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
89
Tehniki sistemi
91
Tehniki sistemi
predmetu obrade u toku izrade na odgovarajuim mainama, uz primenu reznog,
steznog i mernog alata. Elementi tehnolokog postupka su tehnoloke operacije ili
jednostavno operacije.
Operacija je obrada pripremka na jednoj maini (jednom radnom mestu) uz
jednu pripremu maine. Broj operacija je broj priprema ili broj maina (kada se
operacija poklapa sa obradnim procesom) ili broj pozicija obrade. Dva osnovna
principa projektovanja tehnolokih procesa su sa diferencijacijom i koncentracijom
operacija, slika 5.2.
92
Tehniki sistemi
Zahvat je proces istovremene obrade jedne ili vie povrina predmeta obrade
korienjem jednog ili vie alata, bez promene reima obrade. Razlikuje se
elementarni, sloeni i grupni zahvat. Elementarni zahvat je obrada jedne povrine
jednim alatom. Sloeni zahvat je proces oblikovanja sloene povrine jednim alatom
(kopiranjem ili na NU mainama), slika 5.3.b. Grupni zahvat ini proces istovremene
obrade vie povrina veim brojem alata, slika 5.3.c.
Prolaz je deo zahvata u kome se jedan sloj materijala uklanja jednim alatom,
slika 5.3. Poslednjim prolazom zavrava se zahvat i proces oblikovanja i obrade
posmatrane povrine.
a) Elementarni zahvat
b) Sloeni zahvat
c) Grupni zahvat
a) Jedan prolaz
b) Dva prolaza
93
Tehniki sistemi
94
Tehniki sistemi
Kaini prenosnik
Zupasti prenosnik
elektrini prenosnik
je funkcija brzine (V) i prenika alata ili predmeta obrade (D). Jedna te ista vrednost
brzine rezanja V, pri razliitim vrednostima prenika, se moe ostvariti samo razliitim
brojevima obrta alata ili predmeta obrade.
Kako se prenik kontinualno menja u granicama Dmin - Dmax, to se utvrena
brzina rezanja moe ostvariti prenosnicima sa kontinualnom promenom broja obrta u
granicama nmin - nmax. Kontinualnih (mehanikih) prenosnika ima malo i sreu se
najee u laboratorijskim uslovima, jer je njihova konstrukcija i izrada veoma sloena,
a cena visoka. Meutim, pojavom frekventnih regulatora nove generacije primena
elektrinih kontinualnih prenosnika postaje dominantna.
Veina obradnih sistema (maina) ima prenosnike sa stupnjevitom promenom
broja obrta. Prenosnici sa stupnjevitom promenom mogu biti sa: aritmetikom,
geometrijskom, dvostrukom geometrijskom i logaritamskom promenom. Najee se
95
Tehniki sistemi
koristi geometrijska promena. To je promena broja obrta koju karakterie
konstantan odnos dva susedna broja obrta:
Odnos brojeva obrta (koraka ili brzina pomonog kretanja) se naziva geometrijskim
faktorom promene prenosnika maine . Za unifikaciju i standardizaciju
maina i prenosnika za glavno i pomono kretanje koriste se standardne vrednosti
brojeva obrta i parametara pomonog kretanja. Standardne vrednosti se formiraju za
geometrijsku promenu korienjem osnovnog reda zasnovanog na geometrijskom
faktoru promene prenosnika:
Pored osnovnog reda najee se koriste izvedeni redovi:
a ree
Na osnovu navedenih vrednosti geometrijskih faktora promene formiraju se
tabele standardnih vrednosti brojeva obrta i koraka.
96
Tehniki sistemi
vieseni (proirivai, razvrtai, uputai, glodala, ureznici, ...) i mnogoseni alati (alati
za bruenje - tocila).
Prema obliku alata razlikuju se alati za obradu spoljanjih povrina, izradu
otvora, izradu navoja, oljebljenih vratila i zupanika.
Prema tipu alati se razvrstavaju na alate izraene iz jedna od alatnog
materijala (integralni alati), sa umetnutim reznim elementima (zubima), alati sa
lemljenim i mehaniki privrenim ploicama.
Prema nainu postavljanja na mainu razlikuju se alati sa drkom i nasadni
alati ili alati sa otvorom.
Najvanije karakteristike reznih alata su:
geometrijski oblik, koji je odreen postupkom obrade kome je namenjen,
rezna geometrija, koju ine osnovna geometrija i geometrija specifina za
pojedine alate,
materijal alata, materijal od koga je rezni alat izraen.
97
Tehniki sistemi
Drugi deo, drka odnosno prihvatni i stezni deo, obezbeuje pravilno
postavljanje -baziranje, prihvatanje i pouzdano stezanje alata u odgovarajui pribor
maine. U nizu sluajeva drka se koristi i za centriranje alata.
Oblik drke zavisi od tipa alata. Kod strugarskih noeva drka je krunog,
pravougaonog ili kvadratnog poprenog preseka, slika 5.9.a. Kod cilindrinih alata
(burgije, razvrtai, vretenasta glodala i sl.) oblici drke se razvrstavaju na, slika 5.9.bd.: cilindrine i sa Morze konusom i to: sa i bez uica. Zavreci cilindrinih drki su
prikazani na slici 5.9.e-g.
Nasadni alati imaju cilindrine ili konine otvore, preko kojih se ostvaruje
postavljanje, centriranje, baziranje i stezanje alata. Uzduni ili popreni klin spreava
proklizavanje alata i obezbeuje prenoenje obrtnog momenta sa vratila maine na
alat.
Oblici i karakteristike reznih ploica
Rezne ploice se izrauju od brzoreznog elika, tvrdog metala, rezne keramike,
dijamanta i kubnog nitrida bora, a za nosa alata se vezuju:
lemljenjem (lemljene ploice),
mehanikim privrivanjem (okretne ili izmenjive ploice).
98
Tehniki sistemi
99
Tehniki sistemi
Okretne - izmenjive ili viesene ploice se mehaniki vezuju za nosa
alata. Nakon habanja jednog seiva menja se seivo, a nakon habanja ploice menja se
ploica, slika 5.12. Pohabane ploice se skupljaju i vraaju na reciklau.
Okretne ploice su razliitog oblika, dimenzija, geometrije, tanosti izrade i sl.
Prema JUS K.A9.030 oznaka ploica je usklaena sa ISO standardima, slika 5.13.
Slika 5.13. Sistem oznaavanja okretnih ploica za strugarske noeve po ISO standardu
Ploice od alatne keramike imaju iste oblike kao i ploice od tvrdog metala.
Izrauju se bez centralnog otvora, imaju veu debljinu i leni ugao im je o. esto se
izrauju sa rubom - fazetom du glavnog seiva u cilju poveanja vrstoe.
100
Tehniki sistemi
Mehaniko privrivanje ploica i nosai alata
Mehaniko uvrivanje ploica za nosa ploica (alata) se ostvaruje na
razliite naine (preko poluge, klina i zavrtnja ili draa i zavrtnja itd.). Mehaniko
uvrivanje ploica predstavlja osnovu gradnje savremenih reznih alata, a sistem
uvrivanje je standardizovan. Nosai alata su razliite konstrukcije i izraeni su od
konstruktivnih materijala. Prema ISO standardu oznaka nosaa ima 14 simbola (12
obaveznih i dva dopunska), slika 5.14.
Slika 5.14. Sistem oznaavanja nosaa reznih ploica za spoljanju obradu po ISO standardu
101
Tehniki sistemi
102
Tehniki sistemi
Ugljenini alatni elici pripadaju grupi alatnih elika istorijskog znaaja.
Koriste se za izradu alata namenjenih obradi metala malim brzinama rezanja (runi
ureznici, razvrtai i sl.) i obradi drveta.
Legirani alatni elici su elici poboljanih karakteristika, posebno u
pogledu otpornosti na visokim temperaturama i otpornosti na habanje. Koriste se,
uglavnom, za izradu alata koji rade sa malim optereenjima i malim brzinama rezanja.
ee se koriste za izradu alata za isecanje i oblikovanje lima, kao i izradu mernih alata
i pribora.
Prema osnovnom legirajuem elementu dele se na: hrom, volfram, hrom volframove, hrom - silicijuumove i hrom - vanadijumove legirane alatne elike. To su,
na primer, elici tipa 4140, 4141, 4143, ..., 4149, prokron elici (4170 ... 4176),
merilo elici (3840, 4840, 6440, ...), OCR elici (4150, 4650, 4750 ...) i dr.
Brzorezni elik se preteno koriste za izradu alata za buenje, glodanje,
rendisanje, provlaenje i sl., alata koji preteno rade u uslovima prekidnog rezanja.
Predstavljaju najvaniji i najee primenjivani visokolegirani alatni elik sa veim
sadrajem legirajuih elemenata, pre svih: hroma, volframa, molibdena, vanadijuma i
kobalta. Variranjem sadraja legirajuih elemenata menjaju se tvrdoa i otpornost na
habanje, ilavost i otpornost na udarna - dinamika optereenja, otpornost na
povienim temperaturama i sl. Brzorezni elici sa poveanim sadrajem volframa (18
% W, 4 % Cr i 1 % V) su klasini brzorezni elici. U savremenim proizvodnim
uslovima sve vie se ko-riste molibdenski brzorezni elici sa smanjenim sadrajem
volframa (5 % Mo, 6 % W i 2 % V). Brzorezni elici poveane postojanosti na visokim
temperaturama sadre vei procenat vanadijuma (do 4 %), a brzorezni elici visoke
otpornosti na povienim temperaturama sadre vei procenat molibdena, vanadijuma
i kobalta. To su tzv. super brzorezni elici.
Poveanjem sadraja volframa poveava se i osetljivost brzoreznog elika na
pojavu defekata pri bruenju - otrenju. Poveanjem sadraja kobalta smanjuje se
ilavost brzoreznog elika.
Prema osnovnim legirajuim elementima brzorezni elici se dele na:
103
Tehniki sistemi
104
Tehniki sistemi
Brojni deo oznake odreuje kvalitet tvrdog metala i suava oblast njegove
primene. Tako, na primer, otpornost na habanje (tvrdoa) tvrdog metala raste sa
porastom sadraja karbida TiC i TaC (nia brojna oznaka). U tim sluajevima opada
ilavost, raste osetljivost na mehanika i termika naprezanja. Otuda se, na primer,
kvalitet P tvrdog metala sa veim sadrajem TiC i TaC (P01 - P10) koristi za izradu
alata namenjenih zavrnoj obradi, velikim brzinama rezanja i pri malim presecima
strugotine.
Kvalitet P tvrdog metala sa veim sadrajem WC i Co (P20 - P50) se koristi za
izradu alata namenjenih gruboj obradi, manjim brzinama rezanja i pri veim
presecima strugotine, jer se odlikuje poveanom ilavou i otpornou na dinamika
optereenja.
Tehnologijom nanoenja prevlaka nanose se: jednoslojne i vieslojne prevlake
od TiC, TiN, Al2O3, kubnog nitrida bora, dijamanta i sl., slika 5.19.
105
Tehniki sistemi
Supertvrdi alatni materijali su: prirodni dijamant, kubni nitrid bora CBN (borozan i elbor) i sintetiki dijamant - PKD. Odlikuju se vrlo visokom tvrdoom i
otpornou na habanje, niskom ilavou i otpornou na dinamika optereenja.
razliitih
pripremaka.
106
Tehniki sistemi
107
Tehniki sistemi
Mainske stege se koriste za runo stezanje razliitih delova na
rendisaljkama, builicama, glodalicama i dr., slika 5.22. Razliite konstrukcije stega,
okretne u ravni ili prostoru, omoguujui orijentaciju dela za obradu povrina pod
uglom. Pored runih, postoje i stege sa mehanizovanim stezanjem, najee
hidraulinim.
108
Tehniki sistemi
a)Nepokretna lineta
b) Pokretna lineta
109
Tehniki sistemi
Za stezanje alata sa drkom (burgije, uputai, proirivai, razvrtai, vretenasta
glodala...) koriste se univerzalni stezai, slike 5.29. i 5.30.
110
Tehniki sistemi
111
Tehniki sistemi
112
Tehniki sistemi
Etaloni (primarni, sekundarni i radni) su merila i merni pribori kojima
se identifikuje (materijalizuje), uva i reprodukuje jedinica mere neke fizike veliine u
odgovarajuem opsegu. Primarni etalon je nacionalni etalon jedinice mere i nalazi se u
Saveznom zavodu za mere i dragocene metale.
Merke su mehanika jednostruka (granina merila, abloni, kalibri i sl.) ili
viestruka merila (merni lenjiri, pomina merila, mikrometarska merila i sl.) za
merenje ili kontrolu jedne ili vie vrednosti fizikih veliina.
Granina merila se razvrstavaju uglavnom na granina merila za duine i
uglove. Za merenje i kontrolu duina najee se koriste paralelna granina merila PGM, kod kojih rastojanje dve paralelne ravni predstavlja nominalnu vrednost, slika
5.35. Formiranje slogova razliite nominalne vrednosti duine se vri lepljenjem,
odnosno slaganjem merki.
113
Tehniki sistemi
Kontrolnik za duine
Kontrolnik za konus
Kontrolnik za dubine
114
Tehniki sistemi
115
Tehniki sistemi
Univerzalni mehaniki uglomer se koristi za merenje uglova u rasponu od 0 360o sa tanou 5', slika 5.42.
116
Tehniki sistemi
radi generisanja, pretvaranja, memorisanja, prikazivanje ili korienja mernih
rezultata i informacija (mernih signala) za odgovarajue namene.
117
Tehniki sistemi
OBRADA BUENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
119
Tehniki sistemi
a) Buenje
b) Proirivanje
c) Razvrtanje
Kod proirivanja i razvrtanja irina i debljina reznog sloja su, slika 6.1.b,c.:
121
Tehniki sistemi
122
Tehniki sistemi
(poravnavanje eone povrine i uputanje glave vijaka). Ravno uputanje se
primenjuje za obradu eone povrine otvora kroz koji prolazi vijak sa ravnim seditem
(estougaone glave i sl.), cilindrino za imbus vijak, a konino za vijak sa konusnom
glavom.
Zabuivanje gnezda
123
Tehniki sistemi
124
Tehniki sistemi
Za proirivanje i uputanje otvora koriste se proirivai i uputai (JUS
K.D3.280 - 342, slika 6.9. Prema obliku razvrstavaju se na: spiralne proirivae sa
cilindrinom i koninom drkom, vratne, sa voicama, nasadne, sa ploicom od tvrdog
metala, specijalne i sl. odnosno cilindrine, konine, specijalne uputae itd.
Razvrtai (JUS K.D3.100 - 201) se dele na rune i mainske, prema
konstrukciji na podeljive i nepodeljive, vrsti alatnog materijala na razvrtae od
brzoreznog elika i sa ploicama od tvrdog metala, prema obliku na cilindrine i
konine, slika 6.10.
125
Tehniki sistemi
Vrh burgije se formira pomou dva konusa bruenjem na specijalnom
ureaju za otrenje burgija. Na reznom vrhu se uoavaju dve grudne i dve lene
povrine. Grudne povrine se poklapaju sa povrinama zavojnih ljebova.
Lene povrine ne obrazuju centralni konus sa uglom 2, jer bi u tom sluaju
dolo do direktnog kontakta sa materijalom. Zbog toga se lene povrine obrazuju
pomou dva konusa, kao presek konusa i tela burgije. Presekom lenih i grudnih
povrina nastaju dva glavna seiva. Glavna seiva su povezana pomonim
seivom nastalim presekom lenih povrina.
Reznu geometriju spiralne burgije, kao dvosenog alata, pored uglova reznog
klina (
, i ), definiu i uglovi, slika 6.12.:
126
Tehniki sistemi
Rezni deo, u vidu konusa sa uglom vrha 2, obezbeuje uklanjanje vika
materijala, a kalibrirajui voenje alata, kalibrisanje otvora i odravanje dimenzija
(prenika) alata nakon otrenja (pomeranjem reznog dela prema drci alata).
gde su:
127
Tehniki sistemi
Snage maine
Na osnovu obrtnog momenta u obradi buenjem:
definie se snaga maine:
pri emu su: - mehaniki stepen iskorienja snage maine i n, o/min - broj obrta
alata. Snaga maine se orijentaciono moe proveriti i na osnovu specifine snage
rezanja preko izraza:
gde su, pored poznatih veliina: q, cm3/min - specifina proizvodnost obrade i p,
kW/cm3 min - prosena specifina snaga rezanja.
128
Tehniki sistemi
e = 2 - 5 mm - prilaz alata i l1 D/3, mm - izlaz alata.
Preporuena vrednost koraka bira se u zavisnosti od prenika burgije,
materijala predmeta obrade i alata i drugih parametara, na osnovu preporuka
proizvoaa alata za buenje ili iz drugih literaturnih izvora (prirunici, fabriki
normativi i sl.).
Provera koraka se izvodi obzirom na:
otpornost spiralne burgije,
mogunost odvoenja strugotine,
vrednost kinematskog lenog ugla.
Pod brzinom rezanja u obradi buenjem podrazumeva se obimna brzina
alata na spoljanjem preniku. Izbor brzine rezanja se vri na bazi: preporuka ili
proraunom.
Proraun (provera) brzine rezanja se izvodi s obzirom na iskorienje:
postojanosti alata i snage maine.
129
Tehniki sistemi
Stubna builica je builica kod koje se na noseem stubu (1) nalaze konzola
radnog stola (2) i konzola pogonskog agregata (3), sastavljenog od elektromotora (4) i
prenosnika za glavno i pomono kretanje, slika 6.18. Posredstvom ruice (7) se
obezbeuje automatsko ili runo pravolinijsko pomono kretanje radnog vretena (8)
sa alatom. Radni predmet (6) se postavlja na radni sto maine (5).
Radijalna builica se sastoji od noseeg stuba (1) na kome se nalazi
vertikalno pomerljiva konzola (2) sa pogonskim agregatom (elektromotorom,
prenosnicima za glavno i pomono kretanje i radnim vretenom - 3), slika 6.19.a.
Builica obezbeuje zakretanje konzole u horizontalnoj ravni, vertikalno pomeranje
konzole du noseeg stuba i horizontalno pomeranje pogonskog agregata du konzole,
ime je obezbeeno dovoenje alata u radnu poziciju pri buenju predmeta obrade (4)
postavljenog na radni sto maine (5). To je posebno znaajno kod buenja predmeta
veih gabarita.
Univerzalna radijalna builica je slina radijalnoj builici, s tom razlikom
to obezbeuje i zakretanje konzole oko svoje ose, ime je obezbeeno buenje otvora
pod uglom, slika 6.19.b.
Koordinatna builica obezbeuje buenje odnosno obradu prema zadatim
koordinatama centra otvora, u skladu sa programom utvrenim koordinatama.
Zahteva posebne uslove, u pogledu mikro klime, i obezbeuje visok kvalitet obrade.
Osnovne eksploatacijske karakteristike jednovretenih builica (znaajne i pri izboru i
nabavci maina) su:
koeficijent preciznosti Cmp i tanosti maine Cmpk,
pogonska snaga maine P i mehaniki stepen iskorienja snage ,
raspon brojeva obrta nmin - nmax i geometrijski faktor promene
pomonog kretanja S,
gabariti predmeta obrade (maksimalni prenik i dubina buenja) i sl.
130
Tehniki sistemi
Redne builice su builice sa veim brojem radnih jedinica (pozicija) za
istovremenu obradu, u skladu sa tehnolokim postupkom izrade i obrade otvora (na
primer, na prvoj buenje otvora, drugoj proirivanje, treoj razvrtanje, etvrtoj izrada
navoja itd.), slika 6.20.
Builice sa vievretenom glavom su builice koje obezbeuju
istovremenu izradu i/ili obradu veeg broja otvora. Na radno vreteno builice postavlja
se vievretena glava, sa veim brojem radnih vretena rasporeenih u skladu sa
rasporedom otvora na predmetu obrade.
Vievretene builice
su builice sa veim brojem radnih vretena
rasporeenih u zavisnosti od namene (konfiguracije predmeta obrade), slika 6.21.
Posebna grupa vievretenih builica su agregatne builice sa veim brojem razliito
postavljenih agregata (jednovretenih i/ili vievretenih), slika 6.22.
U osnovne eksploatacione karakteristike vievretenih builica se, pored
karakteristika jednovretenih builica, ubrajaju i broj radnih vretena, broj agregata itd.
131
Tehniki sistemi
OBRADA GLODANJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
133
Tehniki sistemi
135
Tehniki sistemi
istosmernog glodanja debljina strugotine se menja od maksimalne vrednosti do nule, a
kod suprotno smernog od nule do maksimalne vrednosti hmax.
Osnovni geometrijski parametri obrade glodanjem, pored dubine
rezanja (a) i irine glodanja (B), su: ugao kontakta , ugao zahvata , irina (b) i
debljina reznog sloja - strugotine (h), trenutna, srednja i maksimalna.
Ugao kontakta je centralni ugao koji odgovara luku (FD) dodira alata i
predmeta obrade, dok ugao zahvata definie trenutni poloaj zuba glodala u
zahvatu, slika 7.2.
Kod obimnog glodanja irina reznog sloja (strugotine) je jednaka irini
glodanja b, dok trenutna debljina strugotine za proizvoljni ugao zahvata sledi iz
trougla ABC, slika 7.2:
h = S1 sin, gde je S1, mm/z - korak po zubu.
Slika 7.2. Osnovni geometrijski parametri procesa rezanja pri obimnom glodanju
Maksimalna
debljina
strugotine
odgovara
uglu
kontakta
iznosi
Slika 7.3. Osnovni geometrijski parametri procesa rezanja pri eonom glodanju
Kod eonog glodanja irina reznog sloja sledi iz trougla GHD, slika 7.3.:
136
Tehniki sistemi
137
Tehniki sistemi
Obrada krivolinijskih kontura je obrada profilisanih povrina, ispupenja,
udubljenja, zaobljenja, zavojnih ljebova, sloenih kontura i sl., slika 7.6.
Izrada i obrada povrina specijalnog oblika glodanjem je izrada T ljebova, profila prizmi, ljebova u vidu lastinog repa, povrina sa veim brojem
stepenica, pravolinijskih i krivolinijskih ljebova itd., slika 7.7.
Slika 7.7. Neke proizvodne operacije obrade povrina specijalnog oblika glodanjem
Slika 7.8. Neke proizvodne operacije obrade povrina sloenog oblika glodanjem
138
Tehniki sistemi
139
Tehniki sistemi
Glodala se razvrstavaju primenom razliitih kriterijuma. Prema konstrukciji
glodala mogu biti:
jednodelna (integralna) glodala - glodala iz punog materijala i
viedelna glodala i to sa:
o
umetnutim zubima,
o
lemljenim ploicama od tvrdog metala,
o
mehaniki privrenim ploicama alatnih materijala.
Prema nainu postavljanja na mainu glodala su, slika 7.10.:
sa koninom ili cilindirinom drkom,
otvorom - nasadna glodala,
a prema vrsti i obliku: valjkasta, eona, koturasta, vretenasta, testerasta,
profilna, vretenasta za T - ljebove, konina i sl., garniture glodala razliitog
oblika i namene, slika 7.11., itd.
Glodala spadaju u grupu viesenih alata, to znai da imaju vei broj reznih
elemenata (zuba), a time i vei broj reznih ivica. Geometriju alata u obradi glodanjem
ine osnovne dimenzije (prenik - D, irina - B, prenik otvora ili drke - d), broj zuba
glodala i geometrija reznog klina (
, i ), slika 7.12.
140
Tehniki sistemi
Za obradu ravnih povrina posebno su znaajni alati sa lemljenim ili
mehaniki privrenim ploicama, poznati pod nazivom glodake glave, slika 7.13.
141
Tehniki sistemi
Obimna komponenta se koristi za definisanje snage maine i deformacija
predmeta obrade, alata i elemenata maine. Radijalna komponenta ima vanu ulogu
pri proraunu elemenata maine i alata, kao i identifikovanju vibracija u procesu
rezanja.
Obimna sila jednog zuba
Fo1: Fo1 = KsmA=Ksmbh, N
je proizvod povrine poprenog preseka strugotine (A, mm2) i srednjeg specifinog
otpora rezanja (Ksm, MPa). Kako se debljina strugotine poveava od nule do svoje
maksimalne vrednosti kod suprotno smernog glodanja to glavni otpor rezanja raste od
nule do maksimalne vrednosti, odnosno smanjuje se od maksimalne vrednosti do nule
kod istosmernog glodanja to glavni otpor rezanja opada od maksimalne vrednosti do
nule.
Za praksu prouavanje i izraunavanje obimne sile jednog zuba nema
praktinog znaaja. Zato se utvruje obimna sila nastala kao rezultat rezanja zuba
glodala koji su istovremeno u zahvatu. To je srednja obimna sila ili krae obimna
sila.
Snaga maine u obradi glodanjem proizilazi iz izraza za brzinu rezanja i
glavni otpor rezanja:
142
Tehniki sistemi
zavojnica i sl., slika 7.16 i slika 7.17.. Osnovni elementi horizontalnih glodalica su
radno vreteno (1), radni sto (2), jedinica za glavno kretanje (pogonski elektromotor i
prenosnik glavnog kretanja - 3), jedinica za pomono kretanje (pogonski elektromotor,
prenosnik pomonog kretanja i sistem prenosnika tipa navojno vreteno - navrtka, 4),
postolje (5), sistem upravljanja (komandna tabla, ruice, poluge i sl.), sistem za
podmazivanje, sistem za hlaenje i podmazivanje i sl.
143
Tehniki sistemi
Osnovne eksploatacione karakteristike glodalica su:
pogonska snaga maine P i mehaniki stepen iskorienja snage,
raspon brojeva obrta nmin - nmax i geometrijski faktor promene
Konzolne glodalice
144
Tehniki sistemi
Univerzalne alatne glodalice, sa horizontalnim i vertikalnim radnim
vretenom, se koriste za izradu reznih alata, alata za kovanje, presovanje i sl., slika 7.19.
Konstruktivno su tako formirane da obezbeuju obrtanje radnog stola oko jedne ili dve
ose i obrtanje nosaa alata (glavnog vretena) u cilju postavljanja vertikalnog radnog
vretena pod odreenim uglom. Snabdevene su i ureajima za buenje i rendisanje,
tako da mogu raditi i kao builice ili rendisaljke, to znatno proiruje nomenklaturu
proizvodnih operacija.
145
Tehniki sistemi
Sutina programskog upravljanja se sastoji u automatskom upravljanju
radnim organima maine po unapred zadatom redosledu kretanja, bez uea radnika.
Redosled rada pojedinih organa maine je definisan programom koji se unosi u
upravljaku jedinicu glodalice.
146
Tehniki sistemi
OBRADA
TESTERISANJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
147
Tehniki sistemi
Kod obrade na krunim testerama alat izvodi glavno obrtno kretanje (brzina
rezanja V, m/min ili broj obrta testere n, o/min) i pomono pravolinijsko kretanje
(korak S, mm/o). Pri obradi na trakastim testerama alat izvodi glavno kretanje
brzinom rezanja V, m/min, a predmet obrade pomono pravolinijsko kretanje brzinom
Vp, mm/min.
U obradi testerisanjem na okvirnim testerama alat izvodi glavno pravolinijsko
oscilatorno (brzinom V, m/min - brojem duplih hodova nL, dh/min) i pomono
pravolinijsko kretanje brzinom Vp, mm/min ili korakom S, mm/dh. Posebnu grupu
proizvodnih operacija obrade testerisanjem ine i operacije isecanja razliitih kontura,
kopirnog seenja i sl., slika 8.2.
149
Tehniki sistemi
150
Tehniki sistemi
okvirne - lisnate,
krune,
trakaste testere.
Okvirne - lisnate testere su testere kod kojih se alat (2) postavlja na nosa
alata (1), slika 8.5.a. Alat izvodi pravolinijsko oscilatorno glavno kretanje i istovremeno
visinsko pomeranje, kao i odizanje pri povratnom hodu, okretanjem oko osovine A.
Time se ostvaruje pomono kretanje alata ka predmetu obrade (3), uz
istovremeno smanjenje trenja materijala i alata pri povratnom hodu. Kod krunih
testera alat (1) izvodi glavno obrtno i pomono pravolinijsko kretanje, ime se
ostvaruje primicanje alata predmetu obrade (2), slika 8.5.b.
151
Tehniki sistemi
b) Kruna testera
Trakasta testera ima pogonski (3) i voeni toak (4), preko kojih je
prebaena testera (1) u vidu beskonane trake, slika 8.6. Pomono pravolinijsko
kretanje se ostvaruje pomeranjem predmeta obrade (2) prema testeri.
Osnovne eksploatacijske karakteristike maina u obradi testerisanjem su:
pogonska snaga maine P i stepen iskorienja snage maine ,
brojevi obrtaja nmin - nmax, duplih hodova nLmin - nLmax ili brzine
kretanja trake Vmin - Vmax i geometrijski faktor promene prenosnika
152
Tehniki sistemi
OBRADA
RENDISANJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
153
Tehniki sistemi
U procesu obrade razlikuju se: radni i povratni hod alata ili predmeta obrade.
Radni hod je hod alata ili predmeta obrade u toku koga se izvodi proces obrade, od
take A do take B, dok se u toku povratnog hoda od take B do take A proces rezanja
ne odvija, slika 9.1. U zavisnosti od toga da li alat ili predmet obrade izvodi glavno
kretanje dva osnovna postupka obrade su obrada na, slika 9.1:
kratkohodoj,
dugohodoj rendisaljci.
Obrada rendisanjem je analogna obradi struganjem, jer se ravna povrina
predmeta obrade moe smatrati krunom povrinom beskonano velikog poluprenika
krivine, slika 9.2.
Povrina poprenog preseka strugotine je, slika 9.2:
A = a S = b h ,
155
Tehniki sistemi
pri emu su irina i debljina reznog sloja:
gde je:
- napadnu ugao;
mm - dubina rezanja i S, mm/dh - korak.
156
Tehniki sistemi
157
Tehniki sistemi
158
F2 - otpor prodiranja,
Tehniki sistemi
u kome su:
Na osnovu brzine radnog hoda (Vr, m/min) i glavnog otpora rezanja (F1, N)
snaga maine je:
159
Tehniki sistemi
160
Tehniki sistemi
161
Tehniki sistemi
162
Tehniki sistemi
OBRADA
PROVLAENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
163
Tehniki sistemi
a) Unutranje provlaenje
b) Spoljanje provlaenje
165
Tehniki sistemi
166
Tehniki sistemi
Proizvodne operacije spoljanjeg provlaenja su operacije obrade povrina
razliite konfiguracije primenom viedelnih alata za provlaenje, slika 10.4. Dva
osnovna postupka provlaenja su sa:
dubinskim primicanjem,
bonim primicanjem.
Kod spoljanjeg provlaenja sa dubinskim primicanjem alati obezbeuju
postepeno oblikovanje profila po dubini, dok kod bonog primicanja oblikovanje se
postepeno odvija po irini.
167
Tehniki sistemi
Alati za provlaenje (provlakai) spadaju u grupu specijalnih alata, zbog
svoje sloenosti, tanosti izrade i drugih specifinosti. Dele se na provlakae za:
unutranje i spoljanje provlaenje.
Provlakai za unutranje provlaenje se najee izrauju kao integralni
alati od brzoreznog elika. Mogu biti oplemenjeni prevlakama od TiN. Sastoje od pet
karakteristinih delova: prednjeg prihvatnog dela, vodeeg dela, reznog dela,
kalibrirajueg dela i zadnjeg prihvatnog dela, slika 10.6.
Prednji prihvatni deo obezbeuje prihvatanje alata i prenos potrebne sile za
provlaenje sa pogonskog sistema maine na alat. Vodei deo obezbeuje voenje alata
na poetku procesa rezanja. Reznim delom alata se uklanja viak materijala (dodatak
za obradu) i vri oblikovanje eljenog profila u skladu sa profilom alata, dok se
kalibrirajuim delom stvaraju uslovi za kalibrisanje profila odnosno postizanje visokog
kvaliteta i tanosti oblika i dimenzija profila. Nakon zavretka procesa provlaenja
preko zadnjeg prihvatnog dela alat se prihvata i dovodi u poetnu poziciju, poziciju pre
obrade. Prednji i zadnji prihvatni delovi provlakaa su standardizovani. Njihov oblik i
dimenzije zavise od namene provlakaa i vrste provlaenja. Ostali delovi provlakaa se
izrauju u zavisnosti od oblika i dimenzija profila koji se izrauje.
Pri provlaenju zatvorenih kontura nastaje zatvorena strugotina, koja se po
izlasku zuba iz zahvata zadrava u meuzublju. Da bi se olakalo uklanjanje strugotine
na zubima se izrauju ljebovi za lomljenje (sitnjenje) strugotine.
168
Tehniki sistemi
integralno ili sa segmentima, se mogu oplemeniti i prevlakama od TiN. Po konstrukciji
su znatno sloeniji od provlakaa za unutranje provlaenje i sastoje se od vie
segmenata, namenjenih obradi pojedinih delova konture predmeta obrade. Segmenti
se sastoje od reznog dela sa zubima za grubu i finu obradu i montiraju se na osnovnu
plou.
169
Tehniki sistemi
gde su:
gde je:
170
L = LR + l +2 e, mm - hod alata;
Tehniki sistemi
LR, mm - duina reznog dela provlakaa;
l, mm -dubina provlaenja,
e = 2 - 3 mm - prilaz i izlaz zuba provlakaa iz zahvata.
Izbor brzine rezanja se moe izvesti na bazi preporuka i proraunom.
Preporuena brzina rezanja se bira iz prospektne dokumentacije proizvoaa
alata u funkciji materijala predmeta obrade i alata, vrste provlaenja, dubine rezanja
po zubu i sl.
171
Tehniki sistemi
neophodno obezbediti odgovarajui sistem za prihvatanje i stezanje predmeta obrade
(1), slika 10.11.
Horizontalne maine za provlaenje obezbeuju mogunost kontinualnog rada
nepokretnim alatom, ako se predmeti obrade postave na obrtni sto ili beskonanu
traku.
172
Tehniki sistemi
OBRADA
BRUENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
Razumete proizvodne operacije obrade
bruenjem.
173
Tehniki sistemi
175
Tehniki sistemi
Pomono kretanje je obrtno i pravolinijsko (kod krunog) ili pravolinijsko
kretanje predmeta obrade (kod ravnog bruenja).
Obrtno i pravolinijsko pomono kretanje je odreeno brzinom Vr, m/min
odnosno brojem obrta nr, o/min i brojem hodova nL, hod/min kod krunog bruenja.
Kod ravnog bruenja pomono pravolinijsko kretanje predmeta obrade ili alata
odreeno je aksijalnim i radijalnim korakom (Sa ili Sr, mm/o).
Rezni elementi tocila (zrna brusnog materijala) su rasporeeni po obimu tocila
i po unutranjosti mase tocila sa nejednakim rastojanjem t1 t2 ... tn, slika 11.2.
Raspored zrna brusnog materijala je nepravilan to, pri konstantnim obimnim
brzinama tocila Vt i predmeta obrade Vr ima za posledicu razliite dubine rezanja a1
a2 ... an i razliite vrednosti koraka po reznom elementu S1i.
176
Tehniki sistemi
Spoljanje kruno bruenje je bruenje spoljanjih povrina najee
aksijalno nepominim tocilom i spoljanje radijalno bruenje povrina, slika 11.4.
a) Unutranje bruenje
b) eono bruenje
pravougaona povrina
ukrteno
luno
177
Tehniki sistemi
Bruenje bez iljaka je bruenje kod koga je predmet obrade naslonjen na
podupira i postavljen izmeu radnog i vodeeg tocila slika 11.7. Radno tocilo ostvaruje
proces obrade, a vodee voenje (obrtanje) predmeta obrade. Aksijalno pomono
kretanje se ostvaruje naginjanjem vodeeg tocila za ugao
.
178
Tehniki sistemi
179
Tehniki sistemi
tocila sastoji od zapremine brusnog materijala (B), vezivnog materijala (V) i pora upljina (P). Prema strukturi tocila se dele na: zatvorena, otvorena i visokoporozna.
Habanje tocila
Kontakt tocila i predmeta obrade propraen je veoma visokim specifinim
toplotnim i mehanikim optereenjima reznih elemenata tocila. Rezultat toga, je slika
11.10:
istiranje vrha reznih elemenata tocila i pojava povrine habanja i estica
obraivanog materijala na povrini habanja tocila,
pojava mikro i makropukotina u zrnu brusnog materijala, kao posledica
dinamikog karaktera optereenja zrna, uz postepeno odvajanje vrlo sitnih
kristala,
pojava ispadanja kompletnog zrna brusnog materijala.
180
Tehniki sistemi
u kojoj su:
i - broj prolaza;
k = 1,2 - 1,7 - koeficijent troenja tocila;
L = l + B + e hod alata;
l - duina bruenja;
B - irina tocila i e = 2 - 5 mm - prilaz alata.
181
Tehniki sistemi
Broj prolaza obuhvata prolaze grubog i finog bruenja (i = ig + if). Pri tome
broj prolaza za pojedine zahvate iznosi:
gde je, pored poznatih veliina, Bu = b + B + e2 - hod alata u poprenom pravcu i b irina bruenja.
Aksijalni korak se najee odreuje u funkciji vrste proizvodne operacije
bruenja i irine tocila (B).
Radijalni korak (mm/o - kod krunog i mm/hod - kod ravnog bruenja)
odgovara dubini rezanja u jednom prolazu i bira se u zavisnosti od vrste proizvodne
operacije, kvaliteta obrade i vrste materijala predmeta obrade.
Brzina predmeta obrade Vr se moe odrediti na osnovu: preporuka i
proverom (proraunom) preko: proirenih izraza ili maksimalne debljine strugotine.
182
Tehniki sistemi
Broj obrta predmeta obrade za proizvodne operacije krunog bruenja se
odreuje na osnovu brzine predmeta obrade iz izraza oblika:
ravno bruenje,
183
Tehniki sistemi
Brusilica za bruenje bez iljaka je brusilica za spoljanje kruno
bruenje. Radno tocilo (1) obezbeuje uklanjanje vika materijala, dok vodee tocilo
(2) obezbeuje potrebnu brzinu (koi predmet obrade da se ne bi okretao brzinom
tocila) i aksijalno pomeranje predmeta obrade (3), slika 11.16. Predmet obrade je
postavljen izmeu radnog i vodeeg tocila na podupira (4).
184
Tehniki sistemi
NOVI POSTUPCI
OBRADE
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
185
Tehniki sistemi
187
Tehniki sistemi
rezanja i temperature predmeta obrade i alata. Naime, i do 98 % generisane koliine
toplote se odvodi strugotinom, tako da su i predmet obrade i alat skoro potpuno
hladni.
Istovremno se znaajno poboljava i kvalitet obraene povrine (izuzetno
sjajna povrina) i tanost obrade, jer se obrada odvija izvan oblasti pojave vibracija.
Visoko brzinska obrada zahteva razvoj odgovarajuih alatnih maina i reznih alata.
Re je o mainama alatkama visoke krutosti i stabilnosti, kod kojih se posebna panja
posveuje podsistemima vretenita (glavno kretanje sa vrlo velikim brojem obrta i do
100.000 o/min), pogona radnog stola (sistema pomonog kretanja), upravljake
jedinice, sistema zatite i sl. Kod reznih alata osnovni zahtevi su u pogledu
konstrukcije (velika krutost, malo radijalno bacanje, maksimalna uravnoteenost ...),
postavljanja i stezanja (tano pozicioniranje i ponovljivost poloaja, laka i brza izmena
alata ...) i materijala i geometrije alata (tvrdi metali, rezna keramika, bornitrid ili
polikristalni dijamant, optimalna geometrija, najee pozitivan grudni ugao, velika
vrednost lenog ugla itd.).
Zavisno od vrednosti brzine rezanja visoko brzinski postupci obrade se dele na
postupke sa:
visokim brzinama rezanja (600 - 1.800 m/min),
vrlo visokim brzinama rezanja (1.800 - 18.000 m/min),
ultravisokim brzinama rezanja (preko 18.000 m/min).
Obrada visokim brzinama, odnosno visoko brzinsko glodanje je sve vie
prisutno, njime se obezbeuje istovremeno visoka produktivnost i visok kvalitet
zavrne obrade, to je posebno znaajno kod obrade sloenih konfiguracija (gravure
alata za kovanje, livenje i presovanje, matrice...). Izvodi se specijalnim glodalima za
visoko brzinsku obradu. Zavisnosti postojanosti alata i parametara obrade ukazuju na
razliit uticaj parametara obrade (koraka po zubu, irine glodanja, brzine rezanja i
materijala alata) na smanjenje otpora rezanja, poboljanje kvaliteta povrina i tanosti
obrade, poveanje produktivnosti i utede u vremenu obrade. Zato je neophodno
adekvatno prouavanje problematike i projektovanje optimalnih uslova kako bi se
dostigli eljeni efekti.
188
Tehniki sistemi
189
Tehniki sistemi
a) Princip obrade:
1 - izvor napajanja; 2 potenciometar; 3 elektrolit; 4 - alat katoda;
5 - anoda predmet obrade; 6 kada; 7 - radni zazor.
190
Tehniki sistemi
a) Princip obrade
191
Tehniki sistemi
192
Tehniki sistemi
nanoenje prevlaka, zavarivanje itd., slika 12.5. Zahvaljujui iskljuivo visokom
usmerenju - fokusiranju snopa (na povrinu reda 10-6 mm2), visokoj gustini energije
snopa (do 108 kW/mm2), mogunosti jednostavnog upravljanja laserskim snopom i
obrade u razliitim sredinama, obrada laserom dobija sve vei znaaj i ima niz
prednosti.
Za realizaciju proizvodnih operacija obrade laserom najee se koriste vrsti
rubinski i gasoviti (CO2) laserski ureaji.
193
Tehniki sistemi
Slika 12.8. Hidromehanike metode obrade, obrade abrazivnim (AJM) ili vodenim mlazom
(WJM)
194
Tehniki sistemi
Predstavljaju progesivne metode zasnovane na korienju energije razaranja
koju poseduje mlaz tenosti velike brzine i visokog pritiska. Primenom hidraulinih
instalacija snage 8 80 kW visokog pritiska (150 - 1000 MPa i vie) i brzine strujanja
tenosti (vode sa ili bez abraziva) stvaraju se uslovi za seenje i isecanje razliitih
konfiguracija na predmetima izraenim od metala i nemetala, slika 12.8.
195
Tehniki sistemi
OBRADA METALA
LIVENJEM
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
197
Tehniki sistemi
obradu metala livenjem spadaju procesi kod kojih se rastopljeni metal uliva u
upljinu kalupa, u njemu ovrava i dobija oblik gotovog predmeta - odlivka.
Najee, predmeti dobijeni livenjem predstavljaju poluproizvod koji se
naknadno obrauje obradom skidanjem strugotine da bi se dobio zavrni oblik i
dimenzije. U nastavku su opisani najee primenjivane vrste livenja.
Polazni materijal za livenje u kalupima u pesku je rastopljeni metal: sivi liv
(SL), elik, laki i obojeni metali. Tokom livenja olova, kalaja, cinka, vatrootpornih
elika mogu se pojaviti neke tekoe.
Opis procesa livenja u kalupima u pesku prikazan je na slici 13.1:
vlana smea pesak - vezivni materijal se sabija oko modela u kalupu;
model se uklanja i rastopljen metal se uliva u upljinu kalupa; nakon
ovravanja metala, kalup se rastavlja i vadi odlivak;
kalupovanje moe da bude runo ili mainsko; obavezno se predviaju
ulivni sistem (za ulivanje rastopljenog metala) i napojnik (za snabdevanje
rastopljenim metalom tokom ovravanja);
modeli mogu da budu: drveni ili metalni (sve ee i od vste plastike),
jednodelni ili rastavljivi, sa ili bez jezgara.
199
Tehniki sistemi
trokovi alata: niski,
cena opreme: niska
trokovi radnika: umereni do visoki, rad je naporan,
naknadna obrada: po pravilu ide ienje odlivka i mainska obrada.
Konstrukcione karakteristike dobijenog predmeta:
veoma sloeni predmeti,
vano je pravilno oblikovanje ulivnog sistema i postavljanje podeone
ravni,
dodaci za mainsku obradu: 1,5-6 mm,
teina odlivaka: od 20 g do 400 t,
kvalitet povrine: lo, srednja povrinska hrapavost: 3,2-50 m Ra,
ostvarene tolerancije mera: od 0,5 mm do nekoliko mm, zavisno od
dimenzija odlivka i vrste materijala.
200
Tehniki sistemi
201
Tehniki sistemi
202
Tehniki sistemi
Osa obrtanja moe da bude horizontalna (za duge odlivke) ili vertikalna (za
kratke odlivke). Primenjuje se na livenje cevi veih dimenzija, doboi konica,
remenice, topovske cevi, aure, prstenovi, valjci, leajevi, zupanici, kouljice cilindra
motora, posude pod pritiskom. Karakteristike ovog procesa su:
produktivnost: i do 50 kom/h,
priprema procesa: nekoliko nedelja,
iskorienost materijala visoka, jer nema ulivnog kanala i napojnika,
koristi se za velikoserijsku proizvodnju, ali moe i za manje serije,
trokovi alata: srednji,
cena opreme: srednja do velika,
trokovi radnika: niski do srednji,
naknadna obrada mala, obavezna obrada unutranjih povrina.
Konstruktivne karakteristike dobijenog predmeta:
sloenost oblika ograniena,
dodaci za obradu: 1,5-6 mm,
dobre mehanike osobine,
veliina odlivka: od 0,25 m do 1,8 m,
kvalitet povrine dobar, srednja povrinska hrapavost: 1,6-12,5 m Ra,
ostvarene tolerancije mera: od 0,1 mm do 1 mm, zavisno od dimenzija
odlivka.
203
Tehniki sistemi
204
Tehniki sistemi
OBRADA METALA
DEFORMISANJEM,
RAZDVAJANJEM,
OBLIKOVANJEM I
OBRADA PLASTINIH
MATERIJALA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
205
Tehniki sistemi
14.1.1.Toplo kovanje
Polazni materijal za toplo kovanje je prethodno odseen pripremak; ugljenini,
legirani, nerajui i vatrootporni elik, aluminijum, legure bakra, magnezijuma,
titanijuma, nikla; veoma je bitna kovljivost metala (tegljivost na temperaturi kovanja).
Proces toplog kovanja se odvija tako to se, slika 14.1.:
207
Tehniki sistemi
208
Tehniki sistemi
trokovi radnika: niski,
naknadna obrada: mala.
209
Tehniki sistemi
210
Tehniki sistemi
211
Tehniki sistemi
istezanje.
212
Tehniki sistemi
14.4.1.Ubrizgavanje
Polazni materijal za proces ubrizgavanja su granule termoplastike, slika 14.6.
Zagrejane granule se ubrizgavaju pod pritiskom u upljinu alata; alat se razdvaja i
predmet izbacuje iz alata.
Proces ubrizgavanja se primenjuje za proizvodnju elektro delova, zaptivaa,
kutija, poklopci za flae, vealice, drke.
213
Tehniki sistemi
14.4.2. Presovanje
Polazni materijal za proces presovanja su prethodno presovana plastika (kao
kutija ibice), uglavnom termostabilna plastika.
Proces presovanja se realizuje tako to se plastika dovodi u zagrejani model i
presovanjem potiskuje da popuni model, slika 14.7.
Primenjuje se za izradu posuda, poklopaca za kutije, elektro delove, zaptivae.
214
Tehniki sistemi
14.4.4. Duvanje
Polazni materijal za proces duvanja je plastina cev (termoplastini
materijali).
Proces duvanja se realizuje tako to se plastina cev (epruveta), prethodno
zagrejana, stavi izmeu dve polovine kalupa i ubaci (duva) se vreli vazduh. Cev se
rairi po unutranjosti kalupa, ohladi se i izbaci predmet. Moe se izvesti duvanje vie
proizvoda odjednom.
215
Tehniki sistemi
14.4.6. Istiskivanje
Polazni materijal za proces istiskivanja (ekstrurdiranja) su granule, praak,
loptice (termoplastini materijali).
Proces istiskivanja se realizuje tako to se materijal dovodi kroz levak u grejnu
komoru, zagreva i istiskuje zavojnim transporterom kroz alat (kalup) kojim se
profilie, slika 14.11. Na izlazu materijal se hladi i odseca.
Proces istiskivanja se primenjuje za izradu raznih profila: garnine, ipke, ploe, cevi,
trake, plastificirane ice i kablovi.
216
Tehniki sistemi
STRATEGIJSKI ZNAAJ
TEHNOLOGIJE
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
217
Tehniki sistemi
Ciljevi
Interna
analiza
Eksterna
analiza
Formulisanje
strategije
Implementacija
Kontrola i
nadgledanje
219
Tehniki sistemi
Nakon implementacije strategije potrebno je da menadment kontrolie i
nadgleda rezultate koji su ostvareni i da ih uporeuje sa projektovanim ciljevima na
poetku procesa.
Za strategiju razvoja tehnologija je najbitnije da se inkorporira potreba za
stalnom promenom i brzom adaptacijom na eksterne promene. To su dva
najznaajnija inioca strategije koja prave razliku izmeu uspenih i neuspenih
kompanija.
Danas je karakteristian prelazak sa klasine proizvedi-i-prodaj ekonomije
na oseti-i-reaguj ekonomiju. Ovo znai da kompanije vie ne prave proizvode koje
one ele, ve proizvode koje potroai ele da kupe. To zahteva prethodnu detaljnu
analizu potreba potroaa i maksimalnu kastomizaciju proizvoda. Krajnji cilj je
apsolutno zadovoljstvo potroaa. Pristup oseti-i-reaguj omoguava eksperimentisanje
sa razliitim reenjima kako bi se pronala ona koja najvie odgovaraju potroaima.
Nedostatak oseti-i-reaguj pristupa je to on podrazumeva reaktivno
delovanje i najvie odgovara inkrementalnim promenama. Poetna taka analize je
uvek potroa. Analizom njegovih potreba kompanija odreuje koja je najbolja
reakcija. Ni u jednom trenutku ona ne pokuava da proaktivno menja ili utie na
potrebe potroaa.
Proaktivno delovanje je postalo neminovnost u dananjem poslovanju, a
elektronsko poslovanje neminovnost za svaku tradicionalnu kompaniju.
Druga perspektiva strategije razvoja tehnologija govori o potrebi da se
strategija definie kao skup jednostavnih pravila umesto kao set kompleksnih
stratekih planova. Osnovna ideja je da kompanija ne moe da reaguje dovoljno brzo
ukoliko je njena strategija formulisana na tradicionalan nain. Usled rapidnih
promena koje se deavaju u okruenju praktino je nemogue da kompanija predvidi
sve trine situacije koje mogu da se dogode. Zbog toga treba postaviti skup
jednostavnih pravila koje predstavljaju postulate trine borbe. Ova pravila pomau
menaderima da razlikuju dobre od loih situacija i omoguavaju im da reaguju u
skladu sa tim.
220
Tehniki sistemi
Sve strategije, bile one definisane na korporativnom nivou ili na nivou
organizacionih jedinica, se formiraju kroz proces koji podrazumeva odreene analize i
potovanje odreenih pravila, slika 15.2.
221
Tehniki sistemi
222
Tehniki sistemi
223
Tehniki sistemi
Scorecard
komponenta
Perspektiva
potroaa
Interni proces
Finansijski
pokazatelji
Prihod
Profit
Uenje i rast
224
Tehniki sistemi
225
Tehniki sistemi
Tehnoloka strategija ima sledea svojstava:
kompetetivna strategija: izbor tehnologije, tehnoloko liderstvo, vreme za
ulazak nove tehnologije, licenciranje tehnologije.
lanac vrednosti: obim tehnoloke strategije, uesnici.
obezbeivanje resursa: dubina tehnoloke strategije, struktura resursa.
menadment tehnolokim resursima: podeenost organizacione forme,
specifinosti tehnologija.
Pri ovladavanju tehnolokom strategijom najbitnija su iskustva, tehnoloki
izvori, interni izvori, eksterni izvori, razvoj proizvoda i procesa tehnika podrka,
tabela 15.2.
Tabela 15.2. Osnove i naini sticanja iskustva za tehnoloku strategiju
NAIN STICANJA ISKUSTVA
OSNOVE
Eksterni
Izvori
tehnologije
Interni izvori
tehnologija
Razvoj
proizvoda
Razvoj
procesa
Tehnika
podrka
Strategija
konkurentnosti
(lider,izbor,
vreme, licence)
Lanac vrednosti
Briga o resursima
Menadment
Visok
Nizak
Razvoj trita
Diverzifikacija
(najve i rizik)
Nova trita
Novi kupci
Nova trita
Novi proizvodi
Ulazak na trite
(najmanji rizik)
Diverzifikacija
(najve i rizik)
Razvoj novih proizvodi
i usluga
Nema razvoja
trita ni proizvoda
Niska
Visoka
Inovacija proizvoda
Slika 15.9. Strategije razvoja proizvoda i trita
226
Tehniki sistemi
Potroai verovatno nee procenjivati poziciju kompanije na osnovu jednog,
ve e to initi na osnovu vie kriterijuma. Neki od kriterijuma mogu biti lakoa
korienja, ranija iskustva sa kompanijom/proizvodom, informisanost o
kompaniji/proizvodu, dodatne usluge, ukupni trokovi (ukljuujui trokove
transporta, carinjenja, kamate itd.) i drugi.
Razmatrajui probleme upravljanja tehnologijom, pravi se razlika izmeu
stratekog i operativnog upravljanja, tako da se kao znaajan problem u menadment
praksi istie balansiranje, uravnoteenje izmeu zadataka vezanih za ova dva kritina
domena.
Operativno upravljanje u praksi znai praenje stanja sistema i uoavanje
svih moguih poremeaja koji mogu da ugroze delovanje sistema van granica njegovog
doputenog ponaanja.
Strateko upravljanje vodi rauna o dugoronim promenama i kritinim
pravcima promena koje preduzea treba da usvoje kako bi preivela i napredovala u
dinaminom okruenju izraene konkurencije na razvijenim tritima.
Paradoks upravljanja tehnologijom se moe sagledati kroz odreeni stepen
konfliktnosti meu ciljevima operativnog i stratekog upravljanja, a ovaj paradoks ili
dilema reavaju se stalnim uravnoteenjem ili balansiranjem meu njima kao jednim
od kljunih zadataka savremenih menadera. Meutim, ovaj konflikt meu ciljevima
samo je pojavna, povrinska kategorija, u sutini meu njima konflikta nema, ako se
ima u vidu krajnji cilj, a to je preivljavanje preduzea, razvoj preduzea i rast dobiti u
promenljivom, dinaminom okruenju.
Ostvarivanje tehnoloke strategije podrazumeva tri kljune faze:
1. strategija nabavke nove tehnologije,
2. smanjivanje rizika i neizvesnosti,
3. potpuno usvajanje nove tehnologije.
Postoji bliska povezanost nauke, tehnologije i primene tehnologije u praksi.
Izmeu ove tri kategorije (nauke, tehnologije i primene) postoje kanjenja koja treba
svesti na minimum, slika 15.10.
227
Tehniki sistemi
Strategija inovacija se, u izrazito nepredvidivom i turbulentnom okruenju u
kome deluju savremene firme, pokazuje kao opravdana i jedino uspena. U tehnoloki
intenzivnim granama se ak pokazuje da jedino strategijom lidera mogu da se
ostvare poslovni uspesi, da je strategija sledbenika neuspena, ne generie se
oekivana dobit usled skraivanja ciklusa tranje i ivotnog ciklusa proizvoda/usluge.
Harmonizacija se odnosi na usklaivanje konkretnih sadraja ponude, koja
je nastala kao rezultat dobro osmiljenog poslovnog plana i strategije razvoja
tehnologije, s jedne, i trine tranje, s druge strane. Postignuti stepen harmonizacije
se neposredno odraava na poslovni uspeh.
Pored sadrajno dobro osmiljenog poslovnog i tehnolokog razvoja (u susret
trinim zahtevima), organizacije moraju da vode rauna o vremenu, kao jo jednom
kritinom faktoru. Svako kanjenje, nepodudaranje u ciklinom dinamizmu promena,
znai izostanak oekivanog trinog efekta, a samim tim i poslovnog uspeha.
228
Tehniki sistemi
segmentacija trita.
Rani ulazak na trite ili strategija lidera znai da se proizvod iznese na trite
pre konkurenata.
Drugi na trite ili strategija pratioca pretpostavlja ulazak u ranoj fazi rasta u
ivotnom ciklusu i brzu imitaciju inovacije pionira.
Minimiziranje trokova ili strategija kasno na trite omoguava
preduzeima koja je koriste relativnu prednost u trokovima putem ekonomije veliine
ili putem modifikacija na samim proizvodima i procesima.
Segmentacija trita znai orijentaciju na opsluivanje malih trita sa
specijalnom primenom bazine tehnologije.
Poslednjih godina jasno se uoava trend poveavanja izdvajanja za nove
tehnologije. Kod preduzea gde dominira visoka tehnologija (high technology
companies) ovo izdvajanje je do 5% od prodaje, a za ona preduzee koja zapoinju
izlazak na trite, to je znatno vie. Zbog toga je tehnologija, kao faktor
kompetetivnosti, prisutna u svim preduzeima. Kljuni koncepti su invencije,
otkria, tehnologije.
Proces generisanja tehnologije zapoinje sa tehnolokim inovacijama, na ijem
pak poetku su invencije ili otkria. Invencija je ono to pre toga nije postojalo, a da
bi to bilo potrebno je puno kreativnog i ciljno usmerenog rada, poev od rada naunika
iz baznih i primenjenih nauka. Na taj nain kumulirano znanje se sistematizuje,
proverava kroz eksperimente. Osnovni kriterijum uspenosti invencije je vie tehniki
nego komercijalni. Kroz patente, dobijene postupkom zatite intelektualne svojine
pronalazaa, omoguava se njegova zatita i u finansijskom smislu. To je prva faza u
procesu dobijanja tehnolokih inovacija. Druga faza je proces dobijanja tehnolokih
procesa inovacija, slika 15.11.
229
Tehniki sistemi
Tehnologija je sadrana u ljudima, materijalima, misaonim i fizikalnim
procesima, radionici, opremi, alatima. Kljuni element tehnologije je uvek zasnovan na
znanju, pa se kod mnogih autora menadment tehnologijama izjednaava sa
menadmentom znanjem.
Kriterijumi uspenosti tehnolokih inovacija su vie komercijalni nego
tehniki, tj. uspenija je ona inovacija ijim uvoenjem (a to znai investiranjem) se
ostvaruje bolji ekonomski efekat (npr. profit, stopa povraaja itd.).
Inovacije su rezultat procesa inoviranja, koji se definie kao kombinacija
aktivnosti koje vode do novih, trino prihvatljivih proizvoda i usluga i/ili novih
sistema proizvodnje i isporuke. U literaturi se razlikuju:
inkrementalne inovacije koje se odnose na adaptaciju, fino
poboljanje i poboljanje karakteristika proizvoda i usluga i/ili sistema
proizvodnje i isporuke (npr. ubrzane inovacije mikroprocesora i PC-a);
radikalne inovacije sa potpuno novim konceptom proizvoda i usluga
i/ili sistema proizvodnje i isporuke (npr. vozilo na struju ili vodonik) i
arhitekturalne inovacije koje se odnose na rekonfiguraciju sistema i
njegovih komponenti (npr. sve vea ugradnja raunarske tehnologije u
mobilne telefone).
Tehnoloko preduzetnitvo je osnovni pokreta procesa tehnolokih inovacija.
Ono obuhvata aktivnosti kombinovanja svih raspoloivih resursa da bi se ostvarila
inovacija, a to znai ne samo tehnike, ve i komercijalne resurse. Pri tome je potreban
i administrativan napor. Tehnoloko preduzetnitvo moe se odnositi na pojedinca
(individualni preduzetnik) ili vie uesnika u organizaciji (korporativno
preduzetnitvo).
230
Tehniki sistemi
Reaktivna strategija moe biti:
responzivna (preduzee reaguje neposredno na zahteve kupaca da se
uvede inovacija);
imitativna (odgovor na novi proizvod koji su uveli konkurenti na taj
nain to se novo reenje kopira u postojeem preduzeu);
drugi bolji (razvoj i unapreenje inovacija koje su uveli konkurenti);
defanzivna strategija (kao odgovor na novi proizvod konkurenata
postojei se inovira ili se razvija potpuno novi proizvod).
Proaktivne strategije se mogu podeliti na one koje su:
zasnovane na istraivanju i razvoju (uvode inovacije koje su
inicirane u preduzeu u njegovoj istraivako-razvojnoj jedinici i aktivno
deluju na okruenje pravei prve prodore na tritu);
preduzetnike (uvoenje inovacija sa visokim rizikom ali ne uvek i
potpuno novih tehnikih reenja);
strategije nabavke (kupovina novih tehnolokih reenja, ostvaruje se
strategija ka horizontalnom transferu tehnologije);
zasnovane na marketingu (podrazumevaju inovacije koje inicira
marketing funkcija i najee to znai konkurentnu, agresivnu inovaciju
proizvoda).
Promene na tritu od kojih treba poi uslovljene su tehnolokim promenama
i karakteristikama tehnolokog razvoja. Ove promene se odnose na:
skraivanje ivotnog ciklusa proizvoda,
ubrzano uvoenje novih proizvoda i procesa,
visoka segmentiranost trita,
nepredvieni konkurenti, i
neizvesnost tranje.
Promene u oblasti proizvodnje obuhvataju est karakteristinih svojstava:
dolazi do uproavanja proizvoda i procesa,
izraen zahtev ka smanjivanju zaliha JIT (just-in-time) proizvodnja,
pritisci ka sve veem kvalitetu,
menjanje odnosa originalnog proizvoaa-snabdevaa,
postaju aktuelna mala postrojenja,
manje serije proizvoda.
Tehnoloka strategija utvruje se polazei od stratekih ciljeva i
zadataka preduzea to znai da treba uvaavati ire, trine uslove u
kojima preduzee deluje.
Model hijerarhije strategije:
Na najviem nivou nalaze se poslovna strategija i posebno izdvojena
konkurentska strategija preduzea. Najvii hijerarhijski nivo vri
neposredan uticaj na srednji nivo.
Na srednjem nivou se odreuje trina strategija ili strategija
proizvoda.
Na najniem nivou odreuje se tehnoloka strategija.
Kao rezultat ovako uspostavljene hijerarhije javljaju se novi proizvodi, usluge i procesi.
Drugi mogui model je tehnoloki odreen. Polazi od tehnolokih kreativnih
sposobnosti unutar preduzea i naglaava znaaj tehnolokih inovacija koje prodiru u
preduzee koje ih usvaja.
231
Tehniki sistemi
U praksi se na dva naina sagledava strategijski odnos tehnologije i
organizacije koji uslovljava dva poznata pristupa uspostavljanju tehnoloke strategije:
Drugi model tehnoloke strategije je market pull ili strategy pull ili demand
pull model. Razvio se sa sve izrazitijim primerima u praksi kada sve tehnoloke
inovacije koje su primenjene i dale rezultate u praksi nisu i trino bile
verifikovane kroz odreeni oekivani poslovni uspeh. Ovo predstavlja relacija:
izraena trina potreba marketing istraivanje i razvoj proizvodnja
232
Tehniki sistemi
Pozitivan pristup strategiji se odnosi na stvarnu strategiju preduzea i kako
ona to postaje. Normativni pristup, sa druge strane se odnosi na to kakva strategija
treba da bude. U prvom sluaju strategija odrava stavove top menadmenta u vezi
prolosti i sadanjeg stanja. Ovi stavovi obuhvataju:
1. kljune kompetencije,
2. karakteristike trita proizvoda,
3. kljune vrednosti,
4. ljudske resurse.
Ovo utie na top menadment preduzea da, kroz proces organizacionog
uenja utvrdi, optimalnu tehnoloku strategiju. Stavovi top menadmenta nisu jedino
dovoljni, ve treba razmotriti nepristrasno stvarnu situaciju i razliku izmeu
proklamovane strategije i ostvarenih strategijskih akcija.
Pristup analizi trita proizvoda se koristi radi sagledavanja konkurentnosti sopstvenih
proizvoda i usluga na tritu. Resursni pristup strategiji se odnosi na analizu
raspoloivosti resursa (kompetencija) za ostvarivanje kompetetivne prednosti.
Strategija je, praktino, rezultanta, ili matematiki gledano funkcija kvantiteta
i kvaliteta svojstava (sposobnosti) preduzea. Viestruko je dokazano da strategija bez
sposobnosti za njeno ostvarivanje je besmislena i nekorisna. Strategija se dobija kao
odgovor na pitanje: Koje su kompetencije i svojstva potrebna za kreiranje i odravanje
kompetetivne prednosti? Stoga strategija artikulie naine za ostvarivanje postavljenih
ciljeva. Iz ovoga se vidi da strategija daje odgovor na pitanje: KAKO?
Normativni pristup o kljunim kompetencijama i kompetenciji na bazi sposobnosti
preduzea u ranim 90-tim godinama prolog veka ukazali su na veliki znaaj resursa.
Zato je aktuelan pristup integracije pristupa orjentisanog ka tritu proizvoda i
resursa.
Povezivanje tehnologije i strategije je u literaturi i praksi zapoeto u 80-tim
godinama prolog veka, kada je tehnologija posmatrana kao vaan element poslovanja
i kada je definisan pojam kompetetivne strategije (Porter, 1985.). Tako npr. Abell je
definisao tehnologiju kao jednu od tri dimenzije poslovanja, tj. "tehnologija dodaje
dinamiki karakter definiciji poslovanja, jer ona moe vie ili manje da se menja u toku
vremena". Porter je dodatno smatrao da je tehnologija najvaniji faktor koji odreuje
pravila kompetencije.
PROIZVOD
Tehnologija N
Proizvod A
Proizvod B
..
Proizvod N
Sa aspekta top menadmenta se postavlja pitanje ta on treba da zna o
tehnologiji. Preovladava shvatanje da se tehnologija posmatra kao crna kutija, gde nije
toliko vano kako funkcionie ve ta se dobija njenom primenom. Zbog toga top
menadment ne mora da poznaje do detalja tehnologiju, ali mora da razume drutveni
i ekonomski kontekst njene primene i da iznae odgovore na kljuna pitanja opstanka
preduzea.
233
Tehniki sistemi
Strategija preduzea izraava nain eljene pozicije preduzea na tritu
proizvoda i usluga. Jedan od naina integrisanja tehnologije u preduzeu i trine
strategije proizvoda, je dekompozicija svakog proizvoda ili usluge na konstitutivne
tehnologije i ocenu sopstvenih tehnolokih kompetentnosti. Time se dolazi do matrice
tehnologija/proizvod, tabela 15.3.
Ovaj prvi korak u analizi stepena integracije u preduzeu je vrlo teak jer na
raspolaganju su razliite tehnologije sa potrebnim nivoima detalja i njihov razliiti
doprinos u realizaciji proizvoda.
Zato se u narednom koraku koristi tehnoloki portfolio. Prema Harris, Show i
Somers, nakon identifikacije tehnologija, iste se klasifikuju u pogledu njihove
tehnoloke vanosti, koja se izraava kao odnos ako se njena vrednost u odreenu
klasu proizvoda i vrednost koja bi se mogla dodati drugoj klasi proizvoda za korienje.
Vanost tehnologije najvie zavisi od pozicije u ivotnom veku tehnologije. Relativna
tehnoloka pozicija se izraava u odnosu na konkurenciju, i pre svega zavisi od
prethodnog i sadanjeg obima investicija u tehnologiju, slika 15.12.
234
Tehniki sistemi
Tehnologije u etvrtom kvadrantu ("fold" ogranienje) karakterie ponovno
razmatranje investiranja, jer po inerciji se esto i dalje investira iako se ne dobija
potreban povraaj investicija.
Posle preispitivanja vri se prekid poslovanja i preraspodela resursa.
Tehnoloki i poslovni portfolio se dobija kada se analizira i atraktivnost
poslovanja, konkurentna pozicija preduzea. Ovaj pristup je razvila kua MC Kinsey
slika 15.13.
Osnovna
proizvodna
tehnologija
Tehnologija
materijala
Tehnologija
alatnih maina
Tehnologija
pakovanja
Tehnologija
transporta
Tehnologija
rukovanja
materijalom
Komunikaciona
tehnologija
Informaciona
tehnologija
Tehnologija
odravanja
Tehnologija
kontrole
Tehnologija
projektovanja
Tehnologija
medija
Tehnologija
zapisivanja
audio i video
zapisa
Komunikaciona
tehnologija
Informaciona
tehnologija
Tehnologija
dijagnosticiranja i kontrole
Informaciona
tehnologija
Ulazna
logistika
Operacije
Izlazna
logistika
Marketing i
postprodaja
235
Tehniki sistemi
Porter je istakao da ove tehnologije mogu izazvati promenu strukture
industrije ili diferencijaciju u preduzeu ili promenu konkurentnosti po osnovu
trokova, pa se stoga tehnologijama ostvaruje konkurentska prednost.
Zbog toga je potrebno poznavati tok tehnoloke evolucije i stalno vriti
tehnoloka predvianja.
236
Tehniki sistemi
Ove sposobnosti treba kombinovati sa sposobnou da se komercijalizuje
tehnologija. Pri tome je potrebo obezbediti efektivne interaktivne i odgovarajue veze
izmeu marketinga, R&D i inenjerskog dizajna. Istraivanja su pokazala da postoji
jaka korelacija izmeu konkurentnosti preduzea i njegove sposobnosti da
komercijalizuje tehnologiju slika 15.16.
237
Tehniki sistemi
aspekta: konkurentnost entiteta (preduzea, nacija, itd.), politika drave i
infrastruktura koja podrava tehnoloki razvoj.
Kod transfera tehnologije iz inostranstva postoje dve mogunosti, slika 15.18.
Koju e preduzee izabrati, zavisi od lokalnih uslova i postojeeg tehnolokog nivoa.
U transferu tehnologije postaje razliiti tipovi, slika 15.18., poev od direktnog
izvoza (trgovaki kanal), sopstvenog investiranja (kanal investiranja).
238
Tehniki sistemi
1.
239
Tehniki sistemi
240
Tehniki sistemi
Kapacitet strategijskog menadmenta da sarauje sa internim
preduzetnikim inicijativama:
241
Tehniki sistemi
242
Tehniki sistemi
Organizacioni faktori znaajno opredeljuju efektivnost globalne strategije firme u
datim uslovima potencijalnih mogunosti globalizacije pripadne grane.
Uspena primena strategije globalizacije dovodi do odgovarajuih prednosti:
redukcije trokova (usled prednosti ekonomije obima, niih trokova
proizvodnih faktora, fokusirane proizvodnje, vee fleksibilnosti i bolje
pregovarake pozicije u odnosu na snabdevae),
poboljanja kvaliteta proizvoda i programa (posledica koncentrisanja
oko manjeg asortimana),
poveanog interesovanja kupaca (posledica globalizacije), i
jaanja konkurentnosti.
Osnovni nedostaci globalne strategije vide se:
u poveavanju trokova menadmenta,
u opasnostima od standardizacije proizvoda,
koncentracija aktivnosti moe da udalji odabrani program od
istinskih elja kupaca,
prisutni su vei rizici vezani za devizni kurs i odreene trokove i
prihode u razliitim zemljama,
uniformni marketing moe da umanji stepen prilagoenosti
lokalnom trinom ambijentu, i
integrisanje konkurentskih poteza moe da ugrozi prihode.
Strateka pozicija i snaga firme se sagledavaju:
kroz odnos firme i njenog konkurentskog okruenja sa kojim se ona nalazi
u suparnikom odnosu, i
kroz odnose i veze firme sa njenim "komplementarnim-saradnikim"
okruenjem.
Na osnovu empirijskih istraivanja utvreni su dominantni kooperativni profili:
izolovane kompanije (veoma slabo ili nikako povezane sa drugim
firmama, horizontalno i vertikalno),
fokusirane kompanije (imaju razvijene veze samo u jednom pravcu,
najmanje sa dva snabdevaa),
iroki kooperativni profil (aktivno rade sa vie partnera, barem 2
saradnika, dominiraju odnosi sa snabdevaima i kupcima), i
veoma irok kooperativni profil (koje imaju istovremeno barem pet
znaajnih kontakata kooperacije sa snabdevaima, kupcima i paralelno).
Kooperativni profil je znaajna dimenzija korporativnog identiteta i dovodi se
u vezu sa pozicijom kompanije u okviru mrea. Jedna mogua klasifikacija formi
kooperacije se odnosi na razlikovanje formalizovanih od neformalizovanih
oblika.
Tehnoloka saradnja varira i s obzirom na ostvareni sadraj, i moe da bude u
domenima horizontalnog i vertikalnog transfera tehnologije (npr. meusobna
razmena tehnolokih informacija, zajedniki testovi i probe, specijalni projekti,
transferi putem licenci itd.)
Strateke tehnoloke alijanse i mree
Strateke tehnoloke alijanse oznaavaju takav oblik tehnoloke
kooperacije i ugovorenu saradnju meu firmama koja podrazumeva zajednike R&D
243
Tehniki sistemi
napore i/ili inovativne aktivnosti za koje se pretpostavlja da e uticati dugorono na
trite roba i poziciju barem jednog od partnera.
Tu se uglavnom misli na zajednika ulaganja sa zajednikim R&D, R&D
korporacije, zajedniki R&D projekti, istraivaki ugovori itd. Ovakvi oblici tehnoloke
saradnje jo se i nazivaju "viim" oblicima transfera tehnologije koji se najee
odvijaju izmeu partnera priblinih nivoa tehnoloke razvijenosti. Svi ostali ugovori o
transferu tehnologije javljaju se kao nii oblici: kupovina licenci, kupovina opreme, i
sl. i podrazumeva se izostanak znaajnije aktivnosti R&D to ukazuje na
neravnopravnost i nejednak status davalaca i primalaca tehnologije. Sutinska
internacionalizacija R&D je u velikoj meri ograniena na razvijene privrede.
Konkurentsko okruenje predstavlja situaciju u kojoj se organizacija nalazi u
svom specifinom konkurentskom ambijentu (odreenoj grani, delatnosti). U analizi
konkurentskog okruenja polazi se od kombinovanih snaga okruenja koje su od
posebnog znaaja za strategiju firme a vezuju se za konkurente, kupce, i snabdevae.
Model "pet konkurentskih sila" ili Porterov model obuhvata sledee faktore:
opasnosti od novih firmi-konkurenata,
opasnosti od novih proizvoda-usluga,
pregovarake snage snabdevaa,
pregovarake snage kupaca,
rivalitet meu postojeim firmama.
Ove sile deluju zdrueno i opredeljuju prirodu i veliinu konkurencije oblikujui time
strategije firmi u konkretnom konkurentskom okruenju.
Uporedni pregled tradicionalnih i partnerskih modela
U Japanu jaa novi pristup koji odnos snabdevaa i kupaca vidi kao priliku
za kooperaciju, a ne kao suprotstavljene strane u veitoj borbi za premo. Amerike
firme tradicionalno smetaju snabdevae u ulogu suprotstavljene snage koju treba
pregovaraki nadjaati i kojoj ne treba poklanjati poverenje. Japanci prihvataju
snabdevae uvek kao potencijalne saveznike i saradnike u ostvarivanju sistema iz koga
oni uzajamno izvlae korist i pokazuju jednak interes u postizanju zajednikog uspeha.
U Japanu se velike kooperativne poslovne mree nazivaju "kierecu" i one u
mnogome pojaavaju sposobnost individualnih kompanija lanica da konkuriu u
odgovarajuim granama. Ova filozofija polako zahvata i zapad.
Dokaz za ispravnost stava o potrebi kooperativnosti i saveznitva radi postizanja
uspeha i jaanja konkurentskih prednosti nalaze se i primenom teorije igara u
primeru sa dva zatvorenika i dva mogua scenarija: konkurentski i
kooperativni (ukoliko pristanu da svedoe jedan protiv drugog dobie jednake
zatvorske kazne, a ukoliko oboje ute izvui e se neosueni).
Uesnici tehnolokih mrea i alijansi
Shvatanje tehnologije kao konkurentske sile ne iskljuuje, meutim, potrebu
da se u cilju jaanja tehnolokih potencijala kao nunog preduslova konkurentnosti
firme udruuju na razliite naine ostvarujui tehnoloku kooperaciju, alijansu,
saveznitvo. Lideri korporacija su poeli da spoznaju ono to su lider nacija oduvek
znali, da u kompleksni i nesigurni svet sa mnogo opasnih neprijatelja ne treba ulaziti
sam. Menaderi su meutim sporo poeli sa stvaranjem stratekih alijansi iz razloga
gubljenja dela kontrole a menaderi vole totalnu kontrolu.
244
Tehniki sistemi
Mree i alijanse se grade sa tri grupe partnera:
drugim konkurentima (licence, sporazumi o kolaboraciji, partnerstva,
zajednika ulaganja itd.),
univerzitetima, istraivakim institucijama, nacionalnim
ministarstvima i agencijama (kao nain da se odri snana veza sa
naunim vrhom i obezbedi pristup visoko kvalifikovanim kadrovima), i
klijentima/kupcima (koji predstavljaju osnovni izvor inovacija).
Karakteristike i forme strateke tehnoloke alijanse
Strateka alijansa je sporazum izmeu dve ili vie strana o kolaboraciji u
specificiranim oblastima. Ono to ini okosnicu i sutinu strateke tehnoloke alijanse
je sinergija tehnoloke moi koja se javlja kao efekat kod uesnika, aktera takvog
saveznitva. Osnovno obeleje strateke tehnoloke alijanse je dugorono jaanje
tehnoloke konkurentnosti partnera omogueno kreiranjem istinskog saveznitva koje
podrazumeva razliite oblike i mogua podruja povezivanja i zajednikog rada
kooperacije.
Strateke tehnoloke alijanse podrazumevaju puno poverenje i
uvaavanje meu partnerima koji su spremni da dele i ono strateko, najmonije
oruje koje poseduju: znanja i tehnologije kojima raspolau.
Strateke tehnoloke alijanse oznaavaju takav oblik tehnoloke kooperacije i
ugovorenu saradnju meu firmama koja podrazumeva zajednike R&D napore i/ili
inovativne aktivnosti za koje se pretpostavlja da e uticati dugorono na trite roba i
poziciju barem jednog od partnera.
Strateka tehnoloka alijansa znai:
jaanje tehnolokih kompetentnosti partnera u relevantnim
podrujima,
ostvarivanje zajednikih stratekih tehnolokih projekata, i
ravnopravnost u realizaciji zajednikih R&D projekata.
Jedna mogua klasifikacija formi kooperacije se odnosi na razlikovanje
formalizovanih od neformalizovanih oblika. Tehnoloka saradnja varira i sa
obzirom na ostvareni sadraj, i moe da bude u domenima horizontalnog i
vertikalnog transfera tehnologije sve do kupovine novog preduzea (npr.
meusobna razmena tehnolokih informacija, zajedniki testovi i probe, specijalni
tehnoloki projekti, zajednike razvojne aktivnosti, transfer putem licenci).
Istinski tehnoloki transparentne alijanse podrazumevaju potpuno slobodno
raspolaganje akumuliranim znanjem svih sastavnih jedinica alijanse kao osnove na
kojoj se gradi komparativna prednost i ostvaruje sinergija. Transparentnost alijanse se
definie kroz postojanje kanala i puteva komunikacije unutar alijanse kao i
sposobnost usvajanja novih znanja i otvorenosti ka uenju.
Transparentnost strateke alijanse
245
Tehniki sistemi
postavljenih ciljeva tehnoloke sinergije i ciljeva ostvarenja "kritine mase"
potencijala alijanse koji donose prednosti alijansama.
Neformalne karakteristike alijansa sadrane su u odlikama receptorske
sposobnosti alijanse kao karakteristike razvijene organizacione strukture i
"mekih" dimenzija organizacije sainjavaju one kljune sadraje bez kojih se ne
moe ostvariti potencijal rasta zasnovan na sinergiji sastavnih jedinica alijanse.
Transparentnost se ostvaruje sposobnou apsorbovanja znanja, uenja u svim
delovima alijanse, a uloga "mekih" komponenti je posebno izraena.
Znaajne su i karakteristike samih organizacija koje ulaze u sastav alijanse. One se
mogu grupisati kao:
sposobnosti i resursi (struktura, strategija, sistemi),
otvorenost ka uenju (vetine, zajednike vrednosti, kadrovi, menadment
stil, organizaciona kultura).
Alijansa podsea na brak. Moe da i ne postoji formalni ugovor. Nema prodaje i
kupovine imovine. Postoji malo, ili nimalo, rigidnih obavezujuih zahteva. To je labav,
promenljiv tip odnosa. Postoje smernice i oekivanja, ali niko ne oekuje precizan,
merljiv doprinos od inicijalnog povezivanja. Oba partnera stupajui u alijansu nose
uverenje da e biti jai zajedno nego to bi bilo koji od njih bio sam.
Alijanse imaju svoje prednosti i nedostatke. Prednosti alijanse su:
1. tehnoloke:
pristup najnovijim tehnologijama saveznika (tehnikim informacijama,
specifikaciji konstrukcije i proizvoda, rezultatima R&D, razvijenom
softveru),
zajedniki trokovi R&D i konstrukcije,
sposobnosti da se koriste specijalne mogunosti testiranja,
zajedniki potencijali za R&D projekte;
2. marketing i prodaja:
pristup novim tritima,
prednosti od reputacije partnera,
zajedniki trokovi promocije,
korienje partnerove uspostavljene distributivne mree, post-prodajne
usluge servisiranja,
dogovori oko cena i izbegavanje rata cena,
korienje poznatih zatitnih znakova i naziva;
3. proizvodnja:
informacije o novim proizvodima i procesima,
pristup partnerovim proizvodnim resursima,
jeftinije komponente/podsklopovi,
pristup montanim linijama proizvoda,
mogunosti licencne proizvodnje,
prihodi od prodaje proizvodne licence;
4. finansije:
prilike u raspodeli prihoda,
atraktivni izvori finansijskih sredstava za zajedniko ulaganje,
prilike za poboljanje tokova gotovine,
smanjena zavisnost od promena kursa.
5. upravljake:
korienje individualnog i zajednikog iskustva,
246
Tehniki sistemi
razmena zaposlenih,
zajedniki napori u obuci zaposlenih i programima unapreenja
menadmenta,
zastupljenost i predstavljanje na geografskim podrujima gde bi plaanje
sopstvenih ljudi bilo preskupo.
3.
4.
5.
247
Tehniki sistemi
TRANSFER
TEHNOLOGIJE
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
Pojmovno odredite transfer tehnologije.
Shvatite tehnologija kao faktor ekonomskog rasta.
Razumete naine obezbeenja tehnologija i
mogunosti drave za transfer tehnologije.
Objasnite vrste i oblike transfera tehnologije.
Razumete i planirate finansiranje tehnologije.
249
Tehniki sistemi
251
Tehniki sistemi
nove tehnologije. U definiciji transfera prostor oznaava geografski prostor, ali i
opseg koji pokriva nova tehnologija.
Pri transferu tehnologije dolazi do otpora na strani primaoca to usporava ovaj
proces. Zbog toga je udeo populacije koja prihvata inovacije (nove tehnologije)
zavistan od pravilnog osmiljavanja transfera tehnologije i vremena, slika 16.1.
Na poetku transfera su i najvei otpori primeni novih tehnologija, pa je
njihova difuzija najmanjeg intenziteta. Nakon prevladavanja "dejih bolesti" i
ostvarivanja prvih pozitivnih efekata primene novih tehnologija, ubrzava se proces
difuzije, da bi u zavrnoj fazi dolo do usporavanja ovog procesa difuzije novih
tehnologija.
252
Tehniki sistemi
(kapital, materijal, rad, tehnologija), tehnologija je jedini faktor koji nije fiziki
ogranien.
Znaaj tehnologije se moe sagledati i analizom proizvodne funkcije:
Y T K a Lb
Diferenciranjem ove jednaine dobija se:
dY
Y
dT
dK
dL
a
b , gde su :
T
K
L
Y
K
i k
, dobija se :
L
L
dy dT
dK
a
y
t
k
Y
Funkcija y
je produktivnost rada. Iz poslednje jednaine se vidi da je
L
y
253
Tehniki sistemi
Prvi razlog nastaje zbog ubrzanog razvoja novih tehnologija, inovacione
sposobnosti preduzea nisu dovoljne, ve se moraju koristiti svi drugi raspoloivi
(mreni) izvori. U mnogim sluajevima, domaa mrea tehnolokih izvora nije
dovoljna, pa se mora koristiti meunarodna mrea.
Drugi razlog se odnosi na tranziciju od pojedinanog pristupa do ireg
pristupa, sa promenom poslovne politike u pogledu cene i razvoja proizvoda. Za uspeh
na tritu nije samo opredeljujua cena, ve su to sada brzina reagovanja na tritu,
kvalitet proizvoda i organizacije.
Slino tome, paradigma razvoja proizvoda je znatno ira i sada obuhvata
kompletan lanac snabdevanja i model/standarde poslovanja ukljuujui i integrisani
razvoj proizvoda. U tom smislu, nezaobilazni elementi tehnoloke strategije su
strategije unapreenja kvaliteta organizacije (saglasno seriji ISO 9000), proizvoda
(direktive EU i odgovarajui harmonizovani standardi), menadmenta zatite ivotne
sredine (saglasno ISO 14000), menadmenta bezbednosti i zatite na radu (saglasno
ISO 18000), to se moe obuhvatiti integrisanim sistemima menadmenta (IMS Integrated Management System).
254
Tehniki sistemi
255
Tehniki sistemi
Za razliku od njih, kod manje razvijenih zemalja iz ovih razloga postoje skromnije
mogunosti za uspean transfer tehnologija.
256
Tehniki sistemi
tehnologije u primeni, da bi se na izlazu iz modela simuliralo kanjenje u difuziji
tehnologije.
257
Tehniki sistemi
U drugom sluaju radi se o plodotvornoj tehnologiji koja inicira
stvaranje i gaenje novih proizvoda (P1, P2, P3 i P4), pri emu je trend krive
razvoja tehnologije prikazan kao obvojnica proizvodnje navedenih proizvoda slika
16.7. Drugim reima, tehnologija inicira stvaranje proizvoda, ali njene mogunosti su
uvek vee od mogunosti realizacije u proizvodnji.
Slika 16.7. Plodotvorna tehnologija koja inicira stvaranje i gaenje novih proizvoda
(P1, P2, P3 i P4)
Slika 16.8. Izmenljive tehnologije (T1, T2 i T3) koje se razvijaju u razliitim dravama (G1, G2 i
G3) u toku vremena.
258
Tehniki sistemi
Slika 16.10. Uticaj R&D na stopu razvoja domaih i uvoza "zatvorenih" tehnologija
259
Tehniki sistemi
260
Tehniki sistemi
nabavljena na ovaj nain iziskuje prihvatanje i svih ostalih uslova to podrazumeva
dodatne trokove.
Radi otklanjanja faktora koji ograniavaju razvoj proizvodnih snaga
na bazi uvoza opreme u preduzee, trebalo bi:
vriti selekciju i optimalni izbor opreme imajui u vidu svestrani razvoj
proizvodnje;
kupovati neophodni minimum opreme gde god je to mogue, imajui u vidu
neprekidni razvoj sopstvenog IR rada;
usklaivati i zajedniki istupati u pogledu nabavke opreme i snabdevaa barem u
pripadajuim granama i grupacijama preduzea;
pripremiti uslove u preduzeima da se nova oprema prihvati i optimalno
eksploatie i razvijanju IR aktivnosti u pravcu usavravanja opreme koja se
kupuje.
Priprema uslova za uspenu primenu nove tehnologije treba da se odvija sa
itavim periodom eksploatacije tehnologije. U poetku se radi o prvoj primeni, a zatim
poinje da deluje faktor uenja kroz iskustvo (pozitivno). Taj faktor uenja koji raste sa
iskustvom u radu deluje na podruje proizvodnje i na podruje taktike prodaje. Kriva
uenja predstavlja funkcionalni odnos izmeu mere performansi i iskustva pa se
eksplicitno izraava kroz odnos kumulativnog output-a i trokova po jedinici
proizvoda. Postoje dva spregnuta kola pozitivnog povratnog delovanja uenja na
poveanje prihoda: proizvodne, prodajne efikasnosti (poveavanje stope po kojoj
se menja sklonost kupaca ka novim proizvodima).
Ocena i vrednovanje pojedinih tehnologija ima velikog znaaja kod
opredeljivanja za pojedini prenos konkretnih tehnologija. Tehnoloki indeks nije
konani mehanizam koji bi omoguio automatsko donoenje odluka o optimalnom
transferu tehnologija. Ovaj indeks je zamiljen kao osnova za analizu i potpunije
sagledavanje transfera tehnologije u preduzeu i kao podrka i pomo u
donoenju kvalitetnije odluke o obliku i sadrini transfera tehnologije.
Na bazi ocene strunjaka mogue je uspostaviti tehnoloki indeks za svaku
ponuenu tehnologiju, koji bi omoguio njeno rangiranje u sklopu ponude. Takav
indeks emo posmatrati kao proizvod od etiri ocenjena parametra: parametar
tehnologije proizvoda, indikator tehnolokog procesa, parametar trita i
parametar tehnologije procesa transfera.
Vremenska dimenzija postaje kljuni element uspeha, jer biti prvi, pre
ostalih, je sutina uspeha firme u uurbanom savremenom svetu novih tehnologija.
Podreivanje svih funkcija i delova organizacije zahtevima ostvarenja strategije lidera
znai i uvaavanje znanja kao kritinog faktora. To uslovljava potrebu uspostavljanja
ueih organizacija, jer u otrim, konkurentskim uslovima savremenih
meunarodnih trita samo oni sa kritinom masom znanja koje generie pouzdani i
neprekinuti lanac inovacija mogu da raunaju da utakmicu nee izgubiti i da e
dugoronije ostati u areni konkurentske borbe.
Uloga tehnologije kao sile prestia, konkurentnosti i bogatstva privrede i zemalja
dovodi do postavljanja dva, na prvi pogled, oprena zahteva:
da se neprestano oivljava preduzetnitvo i preduzetni duh kao odgovor
na sve vei intenzitet globalne konkurentnosti, i
da se ostvari sve vei drutveni uticaj na to kako se upravlja
tehnologijama i preduzeem i njegovim mestom u postindustrijskom
drutvu.
261
Tehniki sistemi
Potreba da se smanji jaz izmeu tehnologije i organizacije kao opteg
okvira za svrsishodnu primenu tehnologije u korist oveka u i skladu sa njegovim
potrebama i ciljevima, otvara dve mogunosti:
stroga kontrola i upravljanje svim polugama nastanka, razvoja i primene
novih tehnologija to bi vodilo usporavanju stope tehnolokih promena, i
akceleracija stope organizacionih i drutvenih promena kao okvira za
osmiljenu i korisnu primenu novih tehnologija.
262
Tehniki sistemi
MENADMENT
INOVACIJAMA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
263
Tehniki sistemi
Slika 17.1 Fleksibilnost opreme i nivo investicija u opremu za novi tip automobila
265
Tehniki sistemi
266
Tehniki sistemi
problem trokova razvoja jer odreene poslovne jedinice nisu specijalizovane za nove
proizvode.
Menadment inovacijama, posebno u domenu koordinacije i kontrole, menja
se sa porastom standardizacije proizvoda i proizvodnih procesa. Karakteristini oblici
menadmenta su formalne grupe za planiranje, vertikalni i horizontalni menadment,
informacioni sistemi, timovi, menaderi procesa i kontrola menadmenta.
Kod izrade standardnih proizvoda ne mogu se oekivati vee inovacije, pa se
menadment inovacijama uglavnom kree ka smanjenju kompleksnosti procesa i
razvoju informacionih sistema.
Sa razvojem preduzea, od faze poetka do zrelosti i prestanka rada menja se
i organizaciona struktura i stil menadmenta u pravcu sve vee formalizacije i veeg
broja nivoa rukovoenja. Ova opta zakonitost u oblasti inovacija implicira da u svakoj
od faza rasta i razvoja preduzea postoje razliiti oblici inovacionih procesa. Oni su
posledica i razliitih ogranienja, esto i barijera.
Na slici 17.3 prikazana je promena karaktera inovacija u toku ivotnog
ciklusa preduzea i korespondentne karakteristike za tri karakteristine faze:
faza: preduzee koristi na poetku svoju visoku fleksibilnost i transparentnost
procesa,
267
Tehniki sistemi
Karakteristike
Naglasak na
inovacijama
koje stimuliu
Dominantni tip
inovacije
Linija
proizvoda
Proizvodni
procesi
Opreme
1. faza
3. faza
varijacija proizvoda
mogunosti
proirenjem internih
tehnikih sposobnosti
smanjenje trokova
pritisak za smanjenje
trokova i unapreenje
kvaliteta
iroko,
ukljuujui
dizajne kupca
ukljuujui najmanje
jedan dizajn stabilnog
proizvoda sa
znaajnijim obimom
proizvodnje
postaju rigidni, sa
izmenama u glavnim
koracima
inkrementalne za proizvod
i proces, sa kumulativnim
unapreenjem
produktivnosti i kvaliteta
uglavnom
neizdiferencirani
standardni proizvodi
fleksibilni i
neefikasni
veina izmena se
lako ostvaruje
opte namene,
zahteva visoko
obuene radnike
Materijali
ulazi su
ogranieni na
opte raspoloive
materijale
Radionica
mala, u blizini
korisnika ili
izvora tehnologije
Menadment
2. faza
funkcionalne
performanse
proizvoda
potrebe i
informacije
korisnika
este izmene
proizvoda
neformalan i
preduzetniki
efikasni, kapitalno
intenzivni i rigidni
visoki trokovi izmena
specijalna i uglavnom
automatska sa ulogom
radnika u praenju i
upravljanju
specijalni materijali se
obezbeuju direktno ili
kroz vertikalnu integraciju
opta sa
specijalizovanim
delovima
na osnovu strukture,
ciljeva i pravila
268
Tehniki sistemi
269
Tehniki sistemi
270
Tehniki sistemi
271
Tehniki sistemi
272
Tehniki sistemi
fazama. Ako se analizira drutveno - politika dinamika i sloenost sistema, mogu se
izdvojiti baze kao na slici 17.8.
273
Tehniki sistemi
INFRMACIONI SISTEM
ZA UPRAVLJANJE
PROIZVODNO
TEHNOLOKIM
RESURSIMA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
275
Tehniki sistemi
nformacioni sistem (IS) moemo definisati kao sreeni skup metoda, procesa i
operacija za prikupljanje, uvanje, obradu, prenoenje i distribuciju podataka u
okviru jedne organizacije, ukljuujui i opremu koja se u te svrhe koristi i ljude
koji te aktivnosti obavljaju [9,17,19,20,21,23,31,34].
Osnovne komponente IS su:
277
Tehniki sistemi
dokumentima, moraju se znati prava informacija to jest odgovori na sva prava
pitanja. Pod informacijom podrazumevamo podatke koji su oblikovani u neku
misaonu formu koja je upotrebljiva za ljudska bia. Da bi se neto smatralo
informacijom neophodno je da ta informacija:
tanost informacije,
278
Tehniki sistemi
Informacija mora biti tana. Bez tanih podataka menader ne moe donositi
dobre odluke. Tradicionalna obrada podataka retko je prilagoena za odluke u
proizvodnji.
Trokovi su alocirani u marketing, finansije, raunovodstvo i
proizvodnju. Obraun trokova zasnovan na aktivnostima nudi tanije informacije o
trokovima za proizvodnju, ali jo nije u irokoj upotrebi.
Slika 18.2. Uticaj kvaliteta informacije na kvalitet usluge isporuke i rad sistema
279
Tehniki sistemi
Efektivno komuniciranje informacije podrazumeva da menader mora da
komunicira tano tako da primalac poruka moe da ih dekodira korektno. Poiljalac
mora da kodira poruku tako da primljena poruka korespondira sa poslatom porukom.
Ona mora biti poslata kroz korektan kanal / medijum. Poiljalac mora da zna ta
primalac moe da zapazi, ta primalac oekuje da zapazi i kako e primalac da
odgovori na zapaanja. Komuniciranje zahteva feed-back od primaoca. Da li je
korektna osoba primila korektnu poruku? Feed-back govori o tome da li je poruka
primljena i korektno dekodirana.
280
Tehniki sistemi
281
Tehniki sistemi
282
Tehniki sistemi
Tabela 18.1.
Redni
broj
Knjigovodstvo
Marketing
Proizvodnja
Ljudski resurs
1.
Glavna knjiga
Elektronske
reklamacije
Terminiranje na
nivou radionice
Kontrola pozicije
2.
Voenje prospekata
Nabavka
Profili zaposlenih
3.
Obrada naloga
prodaje
Kontaktne informacije
Prijem
Znanja zaposlenih
4.
Obraun prihoda
5.
Obraun plaanja
Telemarketing
Otprema
Izvetavanje vladinih
institucija
6.
Kontrola zaliha
Direktna pota
Automatsko
rukovanje
materijalom
Selekcija i
rasporeivanje
7.
Obrada naloga
nabavke
CAD/CAM
Trening zaposlenih
8.
Spisak isplate
Praenje isporuke
Upravljanje
grafikim
podacima
9.
Rauni/pozivi
Elektronska kupovina
Razvrstavanje
materijala
10.
Masovna
kastomizacija
Mikromarketing i
Kontrola kvaliteta
skladitenje podataka
Upravljanje
performansama
283
Tehniki sistemi
IS za obraun i plaanje;
IS za kontrolu zaliha;
IS za obradu naloga nabavki.
284
Tehniki sistemi
285
Tehniki sistemi
o
286
Tehniki sistemi
Proces upravljanja proizvodnim sistemom;
Proces planiranja na nivou proizvodnog sistema;
Proces razvoja proizvoda i tehnologije;
Proces nabavke i snabdevanja;
Proces upravljanja proizvodnjom;
Proces upravljanja alatima;
Proces odravanja maina;
Proces prodaje proizvoda;
Proces praenja kadrova;
Proces upravljanja i praenja ekonomsko finansijskim tokovima.
Osnovni elementi proizvodnog sistema su: predmeti rada, sredstva za rad,
kadrovi, energija.
Okruenje proizvodnog sistema ine: kupci, dobavljai, banke, ostali poslovni i
drutveni sistemi.
Upravljanje razvojem proizvoda i tehnologija
Razvoj proizvoda obuhvata:
Odreivanje tehnikih karakteristika proizvoda;
Izradu idejnog reenja proizvoda;
Stilsko oblikovanje proizvoda;
Proraun vitalnih elemenata proizvoda;
Izradu konstruktivne dokumentacije za prototip proizvoda;
Izradu prototipova proizvoda;
Ispitivanje prototipova proizvoda;
Izradu proizvodno konstruktivne dokumentacije za proizvod i tehniko
odobrenje proizvoda;
Izradu preostale tehnike dokumentacije o proizvodu;
Praenje proizvoda u eksploataciji i sprovoenju konstrukcionih
unapreenja.
Razvoj tehnologija obuhvata:
Definisanje redosleda operacija izrade proizvoda;
Definisanje elementarnih postupaka i operacija;
Definisanje vrste, karakteristike i koliina sredstava za rad;
Odreivanje normativ materijala, energije, fluida, vremena izrade
komponenti i proizvoda u celini;
Definisanje sloenosti procesa rada, potrebnog profila, stepena strunosti i
broja radnika;
Konstruisanje specijalnih reznih i mernih alata;
Projektovanje tehnolokih reenja zatite ivotne okoline preduzea od
primenjenih tehnologija;
Projektovanje transporta, sistema za pakovanje i transportnih jedinica;
Definisanje vrsta i koliina pomonog i potronog materijala.
Istraivanje i razvoj novog proizvoda i procesa uz reavanje pitanja
optimalnog dizajna i konstrukcije proizvoda, moe se predstaviti kroz est
osnovnih faza: generisanje ideja, preliminarna selekcija i izbor ideja, generalna
specifikacija, ocena i odabir projekata (detaljne studije izvodljivosti), projektovanje
novog proizvoda, detaljno projektovanje tehnologije proizvoda i procesa,
projektovanje funkcije proizvoda (funkcionalni dizajn, projektovanje izgleda (forme)
287
Tehniki sistemi
proizvoda, i projektovanje procesa (izrade, proizvodnje); testiranje (praenje
proizvoda posle komercijalizovanja postkomercijalizacija).
Klasian, sekvencijalan pristup razvoju proizvoda je:
Marketing i istraivanje i razvoj su esto izvor novih ideja i koncepcija
o novom proizvodu/usluzi.
Dizajneri i konstruktori proizvoda pretvaraju koncept u skup
funkcionalnih specifikacija.
Funkcionalne specifikacije ukazuju na osnovne karakteristike
proizvoda, njegovu upotrebu, osobine koje mora da poseduje, trokove
i druge detalje.
Funkcionalne karakteristike se prevode u specifikaciju proizvoda koja
detaljno razrauje sam proizvod i njegovu upotrebu.
Inenjeri procesa tada razvijaju specifikaciju procesa kojom se
odreuje kako e se proizvod proizvesti.
Sve vie, kada je re o novim, konkurentnijim modelima i pristupima
inovativnoj, visoko responzivnoj organizaciji, gore opisani model sa jasno izdvojenim,
sekvencijalnim fazama, prelazi u model sa sve veim preklapanjima i paralelnim
aktivnostima meu fazama, da bi se dolo do modela istovremenog ili simultanog
inenjerstva. Simultano inenjerstvo okuplja predstavnike razliitih funkcionalnih
oblasti organizacije u naporu da se simultano ostvari razvoj novog proizvoda i procesa.
To je pre svega organizaciono reenje koje unapreuje integrisanje u organizaciju i rui
tradicionalne barijere izmeu razvoja proizvoda i razvoja procesa.
Projektovanje novog proizvoda podrazumeva reavanje pitanja njegovog
dizajna i konstrukcije. Ovo je sloen proces koji ukljuuje brojne faktore o kojima se
vodi rauna i koji se esto javljaju kao ogranienja u tom procesu. Znaajni faktori su
projektovanja novog proizvoda su: ekonomska opravdanost, pouzdanost, odravanje,
jednostavnost (simplifikacija proizvoda), jednostavnost u korienju, diversifikacija
proizvoda, trite, proizvodnja (standardizacija, modularnost), zatita okruenja.
288
Tehniki sistemi
289
Tehniki sistemi
Slika 18.8.
290
Tehniki sistemi
Slika 18.9.
291
Tehniki sistemi
Slika 18.12.
292
Tehniki sistemi
Proces lansiranja proizvodnje obuhvata: odreivanje potrebnih koliina materijala,
odreivanje termina, proveru raspoloivosti resursa, lansiranje u uem smislu rei.
Za razliku od odreivanja potreba materijala u fazi planiranja, u ovoj fazi se vri
precizno odreivanje koliina potrebnog materijala vezanog za svaki nalog.
Slika 18.14.
293
Tehniki sistemi
Na slici 18.15. prikazano je usklaivanje kapaciteta prilagoavanjem i
izjednaavanjem kapaciteta.
Provera raspoloivosti resursa omoguuje da se neophodni ulazi, potrebni za
sprovoenje zadataka i kapaciteta stave na raspolaganje u odreenim terminima na
radnim sistemima. Polazi se od programa proizvodnje ili narudbina, a zatim se
odreuju potrebe i termini.
Raposreivanje radnih naloga omoguuje povezivanje pojedinih zadataka,
naloga, prema predvienom redosledu sa pogodnim radnim resursima, tako da
sprovoenje zadataka moe zapoeti i zavriti u predvienom roku.
Rasporeivanje zadataka je spona sa drugom fazom upravljanja
proizvodnjom, slika 18.16. Praenje odvijanja radnih naloga. Rasporeivanje radnih
naloga omoguuje povezivanje pojedinih zadataka prema predvienom redosledu sa
pogodnim radnim resursima, tako da se sprovoenje zadataka moe zapoeti i zavriti
u predvienom roku. Rasporeivanje zadataka se spona sa drugom fazom upravljanja
proizvodnjom.
294
Tehniki sistemi
295
Tehniki sistemi
Informacioni sistem za upravljanje proizvodnjom je povezan sa modulima razvoja,
nabavke i snabdevanja, magacinskog poslovanja, planiranja proizvodnje, upravljanja
kvalitetom, odravanja proizvodne opreme, upravljanja alatima, prodaje i transporta,
slika 18.18.
Na slici 18.19. prikazana je struktura osnovnih baza podataka u sistemu
upravljanja proizvodnjom.
Slika 18.19.
Radni centar je fiziki determinisan prostor na kojem se obavlja jedna ili vie
operacija. Obradni sistem se moe podeliti po strukturi na proces kojim se upravlja i
upravljaki deo obradnog sistema koji upravlja procesom, slika 18.20.
Slika 18.20.
Slika 18.21.
296
Tehniki sistemi
Struktura kapaciteta radnog centra prikazana je na slici 18.22 .
297
Tehniki sistemi
298
Tehniki sistemi
299
Tehniki sistemi
Slika 18.31. Promena optimalne veliine serije pri variranju fiksnih i varijabilnih trokova
zaliha
Radni nalozi treba da omogui rad navedena etiri modula, tj. da se odgovori
na pitanja: ta se proizvodi kroz identifikaciju naloga? Kako se proizvodi kroz
tehnoloke postupke izrade? Koji sui resursi potrebni kroz realizaciju proizvodnih
operacije? Gde se proizvod realizuje?
Planiranje termina proizvodnje se realizuje i tok naloga se realizuje kroz:
terminiranje tokova, planiranje kapaciteta i usaglaavanja termina i kapaciteta, slika
18.34. Pri tome treba, za konkretne uslove jedne fabrike, definisati srednje optereenje
kapaciteta.
300
Tehniki sistemi
301
Tehniki sistemi
Modul praenja radnih naloga bazira se na projektovanju tehnolokog procesa,
gde se tehnoloki putevi delova programa proizvodnje i gde se odreuju punktovi kroz
koje delovi mogu da prou, slika 18.39. Zavisno od toga gde se proces moe
sistematizovati u odnosu na naznaenu podelu postoje razliite vrste praenja naloga,
kao to su praenje: poetka i zavretka radnog naloga, tehnolokih faza radnog
naloga, svih faza radnog naloga u odreenim vremenskim periodima, svakog radnog
naloga po maini, tako to se prati u on-line reimu rad maine i sve to se po radnom
nalogu na njoj uradi, svakog komada radnog predmeta pojedinano kroz sve faze.
Na slici 18.40. prikazana je vrsta praenja radnog naloga. Upravljanje
procesom sklapanja proizvoda je od posebnog znaaja za proizvodnju. Sklapanje je
poslednja etapa izrade proizvoda sloene strukture. Sklapanje je deo proizvodnog
procesa koji ima onoliko etapa koliko nivoa ugradnje ima sloen proizvod. Sklapanje
moe biti u osnovi na dva naina i to [9,17,19,20,21,23,31,34]:
Sklapanje u nedeljive spojeve zavarivanjem, lemljenjem, lepljenjem ili
zakivanjem;
Mehaniko sklapanje razdvojivim vezama u podsklopove i sklopove, koji
se obrnutim redom mogu razdvojiti.
302
Tehniki sistemi
Slika 18.42. Shema montae jednopredmetne linije sa uzastopno (a), paralelno (b) i
kombinovano postavljenim radnim mestima (c).
303
Tehniki sistemi
Upravljanje procesom sklapanja
zavisi od karakteristika procesa. U optem
sluaju u okviru procesa upravljanja razlikuju
se dva podproces i to:
Upravljanje kretanjem komponenti prema
mestu spajanja (sklapanja);
Upravljanje sa praenjem predmeta
sklapanja.
Ova dva podprocesa ine celinu, jer
prvi podproces ne moe funkcionisati bez
drugog, drugi moe bez prvog samo u
jednostavnijim sluajevima.
304
Tehniki sistemi
Slika 18.47.
305
Tehniki sistemi
RAUNARSKI
INTEGRISANA
PROIZVODNJA
CILJEVI UENJA
Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:
307
Tehniki sistemi
309
Tehniki sistemi
U sutini, CIM predstavlja savremeni koncept razvoja poslovnih sistema koji nudi
pravac reavanja problema koristei raunar (CComputer) za integraciju (I
Integrated) proizvodnih ili poslovnih aktivnosti (M-Manufacturing). Integracija
proizvodnih i informacionih tehnologija se ne vri sama za sebe, ve ona proizilazi iz
osnovnih potreba i ciljeva preduzea, slika 19.1. Ti ciljevi su najee poveanje
fleksibilnosti, kvaliteta i produktivnosti. Pogotovu je za poveanje produktivnosti bitan
ovaj tehnoloki faktor. Naravno, ne treba zanemariti ni ostale faktore, pogotovo
ljudski, u ijim je rukama znalako i optimalno korienje tehnolokog faktora.
Skraenice engleskih naziva koritene u daljem tekstu [9,17,19,20,21,23,31,34]:
Fleksibilni proizvodni sistemi (FMS-Flexible Manufacturing System);
Raunarski integrisana proizvodnja (CIM-Computer Integrated
Manufacturing);
Proizvodnja pomou raunara (CAM-Computer-Aided Design);
Projektovanje pomou raunara (CAD-Computer-Aided Design);
Sistem automatizovanog uskladitenja i iskladitenja (AS/RS-Automated
Storage and Retrieval System);
Sistem automatizovanog voenog vozila (AGVS-Automated Guided
Vehicle System);
Inenjering uz pomo raunara (CAE-Computer Aided Engineering);
Direktno numeriko upravljanje (CNC-Computer Numerical Control);
Humano orijentisan CIM (HOCIM-Human Oriented CIM);
Planiranje i upravljanje proizvodnjom (PPC sisteme-Producton Planning
and Control);
Raunarska integracija poslovnih sistema (CIE-Computer Integrated
Enterprise);
Raunarski integrisani industrijski sistemi (CAI-Computer Aided
Industry);
Raunarski integrisani poslovanje (CIB-Computer Integrated Bussines);
Komunikacionih sistema (CS-Communication System);
Upravljanje bazama podataka (DBMS-Data Base Management System);
Fleksibilne automatizacije (FA-Flexible Automatisation);
Projektovanje tehnolokih procesa primenom raunara (CAPP -Computer
Aided Process Planning);
Sistemi za podrku odluivanju (DSS-Decision Support System);
Kontrola kvaliteta pomou raunara (CAQ-Computer Aided Quality)
Integrisana kontrola kvaliteta pomou raunara (CIQ Computer
Integrated Quality)
CAD/CAM je akronim (Computer Aided Design/Computer Aided
Manufacturing);
Grupna tehnologija (GT-Group Technology);
Adaptivno upravljanje (AC- Adaptive Control);
Numerika kontrola (NC-Numerical Control) ;
Raunarom numeriko upravljanje (CNC- Computer Numerical Control);
Direktno numeriko upravljanje (DNCDirect Numerical Control);
Planiranje proizvodnje i kontrola (PPC-Production Planning and Control);
Integraciji aplikacija u preduzeu (EAI-Enterprise Application
Integration);
310
Tehniki sistemi
Naziv NC (Numerical Control) potie od toga to se upravljanje ostvaruje
preko odgovarajuih programa sastavljenih od odgovarajuih naredbi definisanih
preko numerikih veliina (0 i 1). Programska naredba se sastoji iz simbola koji se
registruju na buenoj traci u vidu razliitih kombinacija otvora. Svakom otvoru
odgovara signal 0 ili 1 koji se registruje iza itaa buene trake. Na taj nain se
ostvaruje numeriko upravljanje. Program za upravljanje NC alatnom mainom se
naziva NC izvorni program. NC alatna maina predstavlja sistem koji se sastoji od
podsistema: alatne maine, mernog sistema, pogonskog sistema, upravljake jedinice.
Razvoj raunara i nagli pad njihove cene na tritu omoguio je njihovu
primenu u upravljanju alatnim mainama. Pri tome raunar preuzima jedan deo
upravljakih funkcija, koje su kod NC maina bile reene hardverskim putem.
Raunarom numeriko upravljanje (CNC-Computer Numerical
Control) najee se definie kao numeriko upravljanje u koje je integrisan raunar.
U njegovoj memoriji su smeteni programi za realizaciju nekih ili svih funkcija
upravljake jedinice. Prema uputstvu kompjutersko numeriko upravljanje se definie
kao: numeriko upravljanje koje sadri programabilni raunar za upravljanje
radom alatnih maina, mernih maina ili nekoliko jedinica iste vrste koje simultano
izvode radne operacije. Programiranje NC i CNC maina moe da bude: runo, runo
sa pomagalima (poluautomatizovano) i automatizovano (mainsko).
Izmena bilo koje komponente NC sistema indukovala bi velike trokove, zbog
zamene i drugih komponenti sistema, pa se javila potreba za fleksibilnim interfejsom.
Ovo je uslovilo veu primenu programabilni logiki kontroleri (PLC Programmable
Logic Controler).
Kod PLC sistema zadate funkcije se realizuju softverskim putem. One se unose
u vidu programa u memoriju takvih sistema. Sve veu ulogu imaju inteligentni
kontroleri kojima inteligenciju omoguuje ugraeni mikroraunar, ije svojstvo
programibilnosti odreuje i njihov naziv. Zadatak PLC sistema je da: preuzme ulazne
informacije, prenese ih do procesora, na izlazu ostvari upravljake instrukcije.
Adaptivno upravljanje je vid upravljanja koji se zasniva na svojstvu adaptacije
sistema, a adaptacija ili prilagoavanje sistema je proces menjanja osobina sistema
radi postizanja najboljeg, ili u krajnjoj meri, prihvatljivog funkcionisanja u
promenljivim uslovima okruenja. Kod AC maina se reim rada maine menja u
zavisnosti od veliine poremeajnih dejstava za vreme procesa (sto nije sluaj kod NC,
CNC, PLC sistema). Adaptivno upravljanje karakterie zatvorena povratna sprega koja
se ostvaruje preko mehanizma za adaptaciju. Razlikuju se:
Granino regulisanje (ACC Adaptive Control Constraint);
Optimizaciono regulisanje (ACO Adaptive Control Optimisation).
Direktno numeriko upravljanje (DNCDirect Numerical Control)
prema se definie kao sistem za direktno numeriko upravljanje veeg broja alatnih
maina preko pridodatog procesnog raunara. Na ovaj nain je povean nivo
automatizacije uz evidentan visok nivo fleksibilnosti. U optem sluaju DNC sistem
ine dva raunara, jedan nadreeni ili veliki raunar jedan i jedan podreeni ili
mali raunar dva, koji preuzima odgovarajue programe od raunara jedan i
memorie ih u svojoj eksternoj memoriji. Raunar dva dostavlja odgovarajui program
obrade odgovarajuoj NC alatnoj maini.
CAD sistem (Computer Aided Design) se definie kao primena raunara
u smislu alata za podrku pri kreiranju, analizi, modifikovanju ili optimizaciji neke
konstrukcije. Primena raunara obuhvata korienje odgovarajueg hardvera i
311
Tehniki sistemi
softvera. CAD hardver obuhvata: raunar (CPU), jednu ili vie grafikih jedinica,
tastaturu i ostale periferijske ureaje (mis, palica, digitajzer).
CAD softver obuhvata: programe za primenu kompjuterske grafike,
aplikacione programe, programe za ostvarivanje komunikacije izmeu razliitih CAD
sistema.
CAM sistemi predstavljaju raunarom podranu proizvodnju. Ulaz u
svaki CAM sistem je opis geometrije predmeta. U prvom koraku je potrebno definisati
tehnoloki proces to obezbeuje tzv. CAPP modul (CAPP Computer Aided Proces
Planning). CAPP modul sadri tri osnovna segmenta:
ulaz geometrije,
opis tehnologije,
generisanje upravljajuih informacija i pratee dokumentacije.
Hardver CAM sistema je slian hardveru CAD sistema, a softver CAM sistema
obuhvata softver:
CAPP sistema,
za izvoenje operacija na CNC mainama i IR.
Osnovni pravac razvoja automatizacije u proizvodnim sistemima usmeren je
na automatizaciju projektovanja proizvoda i projektovanje tehnolokih procesa.
Automatizacija projektovanja proizvoda uspeno se reava primenom raunara i
razvijenih CAD sistema.
Projektovanje tehnolokih procesa primenom raunara je veoma
sloeno i ostvaruje se primenom CAPP (Computer Aided Process Planning) sistema.
Oni predstavljaju skup raunarom podranih funkcija, koje potpomau rad
projektanata tehnolokih procesa. Zavisno od strategije razvoja CAPP sistema, postoje
tri nivoa podrke koju CAPP sistemi omoguuje projektantu tehnolokih procesa i to:
1. Nii nivo podrazumeva primenu raunara za memorisanje i pretraivanje
podataka, za tehnoloke procese koji su prethodno projektovani klasinim
metodama. Prema tome, ovi CAPP sistemi omoguuju, pretraivanje
postojeih tehnolokih procesa, koji mogu da poslue kao osnova za
projektovanje novog tehnolokog procesa.
2. Vii nivo CAPP sistema automatski generiu projekte tehnolokih procesa, za
odreene delove jednostavnijeg geometrijskog oblika. Projektant tehnolokih
procesa u odreenim sluajevima koriguje tako izraene tehnoloke procese,
prema specifinostima proizvodnje.
3. Najvii nivo razvoja CAPP sistema podrazumeva ukljuivanje u sistem
znanja i ekspertnosti za projektovanje tehnolokih procesa. Tako projektovan
CAPP sistem u potpunosti preuzima ulogu projektanta tehnolokih procesa.
Prema datim mogunostima, strategija najnieg nivoa CAPP sistema,
omoguuje ubrzanje procesa projektovanja a CAPP sistemi najvieg nivoa potpunu
automatizaciju projektovanja.
Sistemi najvieg nivoa, da bi omoguili potpunu automatizaciju, treba da
obezbede vezu izmeu CAD i CAM sistema. Baza podataka i baza znanja CAPP sistema
najvieg nivoa treba biti integrisana sa bazama spregnutih CAD i CAM sistema.
312
Tehniki sistemi
U zavisnosti od naina projektovanja, odnosno od ugraene logike za
odluivanje, mogu se identifikovati tri sistema za automatizovano projektovanje
tehnolokih procesa i to:
varijantni,
generativni,
sistemi zasnovani na znanju.
Kontrola pomou raunara (CAQ-Computer Aided Quality)
predstavljaju odgovor poslovnih sistema na zahteve okruenja u pogledu unapreenja
kvaliteta. Na najniem nivou (1) raunar se koristi za obuhvatanje podataka iz
proizvodnje. To su podaci iz oblasti merenja. Na drugom nivou (2) je neposredno
upravljanje kvalitetom pomou raunara, a na osnovu podataka iz proizvodnje. Na
viem upravljakom nivou (3) su CAQ sistemi u uem smislu koji sadre i modul
planiranja kontrole kvaliteta i obrade rezultata kontrole kvaliteta. Na najviem nivou
(4) je CIQ sistem (CIQ Computer Integrated Quality) koji obezbeuje integraciju svih
podsistema poslovnog sistema uz unapreenje kvaliteta u svakom od njih.
CIM predstavlja arhitekturu integrisanja funkcije inenjeringa, marketinga i
proizvodnje pomou informacionih tehnologija, slika 19.3. U irem smislu, CIM
obuhvata integraciju svih poslovnih procesa od snabdevaa do kupca. CIM se koristi
kao strategija za planiranje resursa preduzea na irokom poslovnom nivou integracije
[9,17,19,20,21,23,31,34].
313
Tehniki sistemi
Prva celovita definicija CIM sistema je iz 1980. godine u vidu CIM toka
(CASA/SME), gde su u sreditu toka dati zajednika baza podataka i ostali zajedniki
informacioni resursi, slika 19.4. Pristup novim zajednikim informacionim resursima
imaju sve poslovne funkcije, grupisane u inenjering proizvoda, planiranje
proizvodnje, upravljanje proizvodnjom i automatizaciju proizvodnje.
Druga karakteristina definicija CIM sistema proizilazi iz CIM modela koji je
1985 godine razvilo nemako udruenje AWF, slika 19.5. Po toj definiciji CIM
obuhvata informaciono tehnoloke interakcije izmeu CAD, CAP, CAM, CAQ i PPC
sistema.
314
Tehniki sistemi
Imajui u vidu postojee zahteve poslovanja kao i razvoj raunarskih
tehnologija dolazimo do pojma CIM sistema odnosno raunarski integrisana
proizvodnja, slika 19.6. Zato je naglasak na I u akronimu CIM. Kod ovih sistema
proizvodnja je shvaena u irem smislu i ne obuhvata samo procese proizvodnje i
montae ve i ostale procese poslovnih sistema. Pojam CIM sistema je dalje evoluirao
tako da dolazimo do pojma HOCIM sistema sa naglaenom ulogom ljudskih resursa u
razvoju CIM sistema i CIE sa naglaenim vezama poslovnog sistema sa ostalim
poslovnim sistemima. Kasnije do pojma CAI sistema sa naglaenom integracijom
izmeu vie poslovnih sistema u okviru iste grane i industrije u celini, i pojma CIB
poslovanja u celini [9,17,19,20,21,23,31,34].
315
Tehniki sistemi
ispitivanje podataka,
odluivanje o nainu,
slanje podataka do eljenog odredita.
Osnovni procesi i elementi komunikacije su:
kodiranje,
komunikacioni softver,
paralelni port/serijski port,
serijski (modemski) kabl,
modem,
modularni kabl,
usluge prenosa,
lokalne i druge mree.
Drugi kljuni blok, u CIM arhitekturi, je upravljanje podacima koje
obuhvata definiciju podataka, relacije izmeu njih, arhiviranje i pristup podacima.
Znaaj ovog bloka postaje sve vei, jer je u industriji instaliran veliki broj raznovrsnih
raunarskih sistema sa razliitim upravljanjem podacima. Da bi se ostvarila integracija
razliitih sistema potrebno je da upravljanje podacima obuhvati:
suverenitet nad podacima,
bazu podataka,
ukljuivanje lokalnih baza podataka.
Baza podataka je veliki skup meusobno povezanih podataka pomou softvera
za upravljanje bazama podataka (DBMS Data Base Management System)
napisanog pomou jednog od programskih jezika. Postoji jo jedna, znatno potpunija
definicija DB-a i ona glasi:Baza podataka je skup meusobno povezanih i usklaenih
podataka, skladitenih zajedno bez tetne i nepotrebne redundanse, kako bi na
optimalan nain sluila jednom ili vie informacionih sistema (aplikacija) i kako bi
podaci u njima bili nezavisni od programa koji ih koriste.
Trei kljuni blok u CIM arhitekturi je prezentacija, koja omoguuje
dostavljanje neophodnih podataka do korisnika na nivou radionice ili poslovnih
funkcija. Ostvarivanje CIM arhitekture pretpostavlja da se, pri razvoju CIM sistema,
respektuju sledee prepreke: korienje standardnih platformi, integracija podataka,
osiguravanje investicija u CIM opremu, korienje razliitih sistema, korienje
industrijskih standarda i otvorenih interfejsa, smanjenje trokova za podrku
aplikacija, kastomizacija reenja, fazna primena, selektivnost u primeni CIM reenja,
unapreenje poslovnog procesa.
U fazi izrade aplikativnog softvera respektuju se potrebe za preuzimanjem i
manipulacijom istih podataka od strane veeg broja korisnika iz razliitih funkcija
poslovnog sistema. Neki od lanaca integracije su posebno vani kod CIM sistema, kao
na primer izmeu: CAD/CAM, CAD/CAM i PPC, PPC i DSS aplikacija.
CIM arhitektura treba da omogui smanjene trokove za podrku aplikacija,
jer se pravilno rasporeuju kadrovski resursi i ne vri se dupliranje mnogih aktivnosti.
Time se smanjuje vreme i trokovi izrade i trokovi odravanja aplikacija.
Iz prethodne analize sistema moe se zakljuiti da CIM arhitektura predstavlja
integraciju informacionih i proizvodnih resursa. Integracija ovih resursa ostvaruje se,
pre svega, pomou komunikacione tehnologije. U oblasti proizvodnje koriste se dva
osnovna protokola za razmenu podataka bazirana na ISO standardima i to:
MAP ( Manufacturing Automation Protocol ),
TOP ( Tehnical and Office Protocol ),
316
Tehniki sistemi
Iako je u to vreme postojalo nekoliko razliitih modela CIM sistema, oni su imali
nekoliko zajednikih karakteristika. Svi modeli su vrili integraciju proizvodnih i
informacionih tehnologija uvoenjem zajednikih baza podataka. Baze podataka su
mogle biti centralizovane za celo preduzee i povezane sa ostalim poslovnim
funkcijama ili distribuirane po poslovnim funkcijama pa zatim meusobno povezane.
Tako su svi modeli koji su nastajali zadravali tri osnovne karakteristike CIM strukture
i bile prilagoene potrebama preduzea, zahtevima trita i vaeim standardima.
Karakteristian je i CIM OSA referentni model koji je razvijen u okviru programa
Evropske zajednice a u okviru AMICE. To je CIM referentni model arhitekture
otvorene za povezivanje, to znai da svako preduzee moe na ovoj osnovi da gradi
svoj CIM model, slika 19.7. Arhitektura CIM OSA referentnog modela moe se iskazati
u tri dimenzije i to:
Nivo optosti: referentni, parcijalni i posebni.
Nivo primene: potrebe, specifikacije, opis primene
Nivo poslovanja sa aspekta: funkcija, informacija, resursa, organizacije.
Sa aspekta nivoa optosti najvii nivo ima referentni nivo na osnovu koga se
projektuju parcijalni nivoi a najnii posebni nivo. Upravljanje u CIM modelu moe se
predstaviti sa veim brojem upravljakih nivoa. U osnovnom CIM modelu postoje
etiri nivoa upravljanja: operativno, funkcionalno, generalno, izvrno. Poslednja dva
mogu se spojiti u jedno. Zadatak generalnog upravljanja je da definie elemente tzv.
konceptualnog plana CIM sistema, koji obuhvata: misiju, ciljeve i opte pravce razvoja
poslovnog sistema, raspoloive resurse, sagledavanje znaaja sinergijskog efekta pri
integraciji poslovnih podsistema, organizacioni okvir za razvoj CIM sistema.
317
Tehniki sistemi
318
Tehniki sistemi
319
Tehniki sistemi
radnih mesta proizvode samo deo nekog proizvoda. Postavljeni su tako da slede
redosled operacija tehnolokog procesa proizvodnje. Kao tip organizacije do kraja je
uspena kod realizovanja FPS samo uz dobro razraenu konstrukciju proizvoda i uz
usku povezanost projektovanja tehnologije proizvoda as projektovanjem procesa.
Delovi proizvoda se grupiu u familije primenom: metoda klasifikacije ili
ukrupnjavanja.
CAD/CAM je akronim od Computer Aided Design/Computer Aided
Manufacturing. Opti prevod bi glasio: kompjuterom podran dizajn i proizvodnja.
CAM sistemi obuhvataju sisteme za pripremu i realizaciju upravljakih zadataka za
CNC maine, industrijske robote i fleksibilne tehnoloke elije.
Povezivanje CAD i CAM sistema se vri u skladu sa povezivanjem bilo koja dva
raunarska sistema, slika 19.11. Ovaj interfejs meutim ima neke svoje znaajne
osobenosti. Najee se povezivanje vri preko zajednike baze podataka. Najvanija je
veza izmeu CAD i NC modula CAM sistema.
320
Tehniki sistemi
Slika 19.13.
Prisutan je veliki broj veza u oba pravca izmeu CAD i PPC (Production
Planning and Control) u oba pravca. CAD sistem obezbeuje mnogo informacija o
321
Tehniki sistemi
proizvodu, konstrukciji i, ako je integriran sa CAM sistemom, o tehnologiji i izradi na
CNC mainama. Ovi podaci predstavljaju ulaz u PPC sistem, koji treba da omogui
efikasno planiranje i upravljanje proizvodnjom. Oni se odnose na strukturu proizvoda,
planove rada i resurse (maine , alati, ostala oprema).
Na osnovu konstruktivne dokumentacije dobijaju se liste materijala, liste
delova za nabavku, liste delova za izradu.
Slika 19.14.
Slika 19.15.
U ovim sistemima veza izmeu CAD i PPC sistema ostvaruje se preko vezanih
procesora, koji omoguuju: runu manipulaciju podataka, primenu dodatnih
programa za manipulisanje podataka, transfer podataka u oba smera i transfer
podataka u dijalogu.
Za integrisano reenje razlikujemo tri sluaja: zajednika baza podataka na
jednom raunarskom sistemu, zajednika baza podataka za jednu raunarsku mreu i
zajedniko upravljanje podacima u jednoj mrei.
322
Tehniki sistemi
Slika 19.16.
323
Tehniki sistemi
korienje integracije u razliitim konfiguracijama, iroke mogue pristupe ka
integraciji, potrebna ekspertska znanja u ostvarivanju integracije.
On obuhvata modele integracije prezentacije, podataka i funkcionalnu integraciju.
Model integracije prezentacije je jedan od najjednostavnijih oblika
integracije. Integracija je ostvarena pomou korisnikog interfejsa aplikacija. Time se
dobija jedinstvena prezentacija za korisnika. Ovaj model omoguuje integraciju novog
softvera pomou prezentacije postojeeg. On se obino koristi za kreiranje novog
korisnikog interfejsa, ali i za integraciju sa drugim aplikacijama.
Model integracije podataka se zasniva na pristupu softverskih
komponenti podacima. Premoava se aplikativni softver, i direktnim pristupom se
ostvaruje kreiranje, upravljanje i memorisanje podataka. Ovo se najee vri radi
ponovnog korienja ili sinhronizacije podataka kroz aplikacije.
Model integracije funkcije se zasniva na integraciji softvera na nivou koda.
To moe biti na nivou procedure ili objekta, koristei API (Application Programming
Interface). Ukljuuje se pristup svakoj aplikaciji , ukljuujui semantiku i ponaanje
aplikacije.To se moe ostvariti i korienjem konektora. Konektor je softver ija je
namena da omogui pristup softveru i njegovoj funkcionalnosti. Softver se tada razvija
u skladu sa originalnim postavkama, sa lakim pristupom i istovremenom integracijom.
Vrlo vaan pojam je i distribuirani srednji sloj. Postoje tri kategorije istog :
MOM (Message Oriented Middleware ) koji ostvaruje integraciju
prolaskom poruka izmeu aplikacija. MOM je odgovoran za isporuku
poruka do ciljnog sistema.
DOT (Distributed Object Technology) je zasnovan na objektno
orijentisanom konceptu srednjeg sloja. Ostale aplikacije mogu pristupiti
ovom softveru preko mree.
Monitori procesiranja transakcija (TPMTransaction Processing
Monitors) omoguuje upravljanje transakcijama pomou saradnje dve
faze.
324
Tehniki sistemi
proizvodnje. Formiraju se moderne proizvodne linije na kojima se nalaze i razliiti
automati. Danas takvi automati i poslovi koje su radili deluju veoma jednostavno,
meutim, u ono vreme oni su bili proizvod vrhunske tehnike i nazivani su robotima.
Robotom je smatran svaki tehniki ureaj sposoban da obavi neke radnje i
poslove koje je ranije radio ovek. Nije bilo potrebno da takav ureaj lii na oveka niti
da se odlikuje nekom irom mogunou kretanja ili pak mogunou prilagoavanja
razliitim zadacima. Automati su vremenom usavravani, no njihove bitne
karakteristike u pogledu mogunosti kretanja i prilagoavanja nisu se menjale.
Kvalitativni skok nastupa pedesetih godina. Razvija se tehnika raunara i pojavljuju se
maine i ureaji kojima su upravljali elektronski raunari. To su takozvane numeriki
upravljane maine. One su mogle da obave veoma sloene poslove ali su to ipak bile
samo strogo odreene kretnje za koje je maina konstruisana (na primer,
automatizovani strug). Takve maine nazivane su tada robotima. Presudna je bila
sposobnost raunara da obavlja, slino oveku, odreene intelektualne radnje.
Danas od robota zahtevamo mnogo vie. Robot mora ostvariti veoma sloena
kretanja, a i pojam samostalnosti se izmenio. Robot mora biti sposoban ne samo za
automatizovano izvravanje postavljenog zadatka ve i za snalaenja u nekim
situacijama koje su izvan normalnog radnog reima; on mora reagovati i prilagoavati
se razliitim poremeajima uslova rada. Takvu sposobnost ve moemo nazvati
inteligencijom. Sadanja istraivanja u oblasti robotike pokazuju da e roboti biti
mehaniki sve savreniji, a njihovi upravljaki sistemi posedovae sve vie vetakih
ula i elemenata vetake inteligencije. Kao primer neka poslui ulo vida u obliku
televizijske kamere sa raunarskim algoritmima za prepoznavanje oblika. Zatim, tu su
merai sile pritiska, laserski daljinari i razni drugi ureaji. Time e roboti postati zaista
veoma samostalni u radu.
325
Tehniki sistemi
elemenata nuklearnog reaktora ili intervencije u sluajevima havarija na nuklearnim
postrojenjima. Radi reenja ovih problema razvijeni su prvo kopirajui manipulatori,
slika 19.17. Oni su omoguavali da ovek-operator, stojei u bezbednoj zoni, iza
zatitnog zida, rukuje radioaktivnim materijama. On svojim rukama vodi takozvani
upravljajui mehanizam manipulatora. Izvrni mehanizam koji se nalazi u opasnoj
zoni kopira to kretanje i tako obavlja eljenu radnju.
Industrijski manipulacioni robot je ureaj opremljen mehanikom rukom velikih mogunosti kretanja i upravljakim sistemom velike autonomije realizovanim na
digitalnom raunaru. Ovakav robot predstavlja dananju krajnju taku razvojnog niza
industrijskih automata. Industrijske robote delimo u tri generacije na osnovu toga u
kojoj meri su izraene glavne odrednice robota: univerzalnost kretanja i autonomnost
u radu. Pre nego to izloimo karakteristike robota prve generacije spomenimo industrijske automate koji izvravaju zadata kretanja tako to se pokretanje i zaustavljanje
obezbeuje prekidaima ili mehanikim graninicima. Mada se po nekim definicijama
i ovi ureaji svrstavaju u robote, danas je uglavnom prihvaeno da takvi automatski
manipulatori ipak nisu roboti jer je njihova univerzalnost i mogunost
reprogramiranja veoma ograniena. Roboti prve generacije u stanju su da automatski
ponavljaju zadati pokret. Zapravo, ne radi se o samo jednom odreenom pokretu, ve
o proizvoljnom pokretu koji se robotu zadaje preko, na primer, zapisa na magnetnoj
traci. Novi zadatak podrazumeva novi program. Time se iscrpljuje mogunost
komunikacije sa robotom, a njegova samostalnost ogleda se u preciznom
automatskom ponavljanju zadatog kretanja.
Kada govorimo o istorijskom razvoju industrijskih robota navedimo
hronoloki jo neke vane momente:
Godine 1954. u Velikoj Britaniji je patentiran prvi robotski ureaj manipulator sa numerikim upravljanjem (C. W. Kenward);
326
Tehniki sistemi
Razgranat lanac podrazumeva da bar jedan segment lanca nosi tri ili vie
zglobova (jedan prethodni i dva ili vie narednih), slika 19.19.
327
Tehniki sistemi
predstavljena podela lanca na minimalnu konfiguraciju i aku. Sledi da minimalna
konfiguracija obuhvata zglobove S1 , S2 i S3 i segmente 1, 2 i 3, a aka se nadovezuje i
sadri odreeni broj zglobova i segmenata (na primer 4, 5 i 6). Naziv minimalna
konfiguracija potie otuda to svaki manipulacioni robot poseduje takav mehanizam.
Minimalna konfiguracija esto se definie kao mehanizam sa tri stepena slobode koji
vri pozicioniranje tj. dovoenje ake na eljeno mesto u radnom prostoru. Kasnije
emo videti da se pod pojmom pozicioniranja obino podrazumeva poloaj samog vrha
ake robota, taka A na slici 19.20. Tako, na taj poloaj, pored minimalne
konfiguracije, utiu i segmenti same ake. Otuda se moe rei da minimalna
konfiguracija odreuje poloaj korena ake, taka C na slici 19.20., a zajedno sa akom
vri pozicioniranje vrha, taka A na slici 19.20.
Kako je na slici prikazano, minimalna konfiguracija se zavrava jednom ploicom (C na slici 19.21.) na koju se zavrtnjima ili nekako drugaije vezuje aka robota.
328
Tehniki sistemi
Treba, ipak, naglasiti da minimalna konfiguracija i aka ne moraju biti ovako odvojene
celine. Vrlo esto se i ne mogu fiziki razdvojiti zato to se motori koji pokreu
zglobove ake nalaze negde na segmentima minimalne konfiguracije, da bi bili blie
centralnom stubu i time manje optereivali robot. Odatle se pogoni prenose pogodnim
prenosom mehanizmom do zglobova ake. U ovakvim sluajevima podela na
minimalnu konfiguraciju i aku robota ima smisla samo shematski, a ne i na stvarnoj
konstrukciji. Razmotrimo sada radni prostor TTT-robota ograniavajui se za sada
samo na minimalnu konfiguraciju. Pod radnim prostorom minimalne konfiguracije robota podrazumevamo onaj deo prostora u iju svaku taku moe da doe vrh
konfiguracije, taka C na slika 19.22..
329
Tehniki sistemi
uporeivanjem slika 19.24. U daljem tekstu emo videti da je i radni prostor ovakvog
robota cilindrian.
330
Tehniki sistemi
RTR i TRR eme prikazujemo zajedno zato to u onom obliku u kome se
obino praktino realizuju imaju isti radni prostor. eme su prikazane na slici 19.26.
Slika 19.29. Konfiguracije robotskih manipulatora: RRR robot i radni prostor laktastog robota
331
Tehniki sistemi
Na slici 19.30. prikazan je robot sa etiri stepena slobode kretanja.
332
Tehniki sistemi
333
Tehniki sistemi
Slika 19.34. Robot pakuje flairane tenosti Slika 19.35. Rad robota pri transportu palete
334
Tehniki sistemi
Primena u sistemima za mainsku obradu.
Mainska obrada podrazumeva niz postupaka kojima se grubo obraenim
predmetima (ili neobraenim livenim ili kovanim komadima) daje zavrni oblik.
Zajednika karakteristika ovih postupaka je ta da se mehanikim putem (rezanjem)
uklanja viak materijala do postizanja eljenog oblika i dimenzija. U pitanju su obradni
postupci na strugu, glodalici, itd., kao i postupci bruenja, poliranja i sl.
Tipini obradni sistem sastoji se od maine za obradu (npr. strug),
transportnog sistema za dovoenje i odvoenje materijala i robota koji opsluuju
mainu, slika 19.37. U savremenim pogonima sreu se, po pravilu, tzv. numeriki
upravljane maine. Ako posmatramo primer struga, tada ovakav upravljaki sistem
obezbeuje veliku fleksibilnost maine. Radi se o tome da se eljeni oblik predmeta i
odgovarajui rad maine regulie raunarskim programom koji moe biti zapamen na
nekoj od memorijskih jedinica (buena traka, kartice, magnetna traka, disketa i sl.).
Ako se na ovaj nain formira programska biblioteka koja pokriva odreeni broj
razliitih predmeta, tada je dovoljno signalizirati upravljakom sistemu koji predmet
nailazi i maina e izvriti potrebnu proceduru obrade. Tako dolazimo do mogunosti
da obradni sistem uspeno radi i sa velikim i sa malim serijama, pa ak i pojedinanoj
proizvodnji.
Da bi se postigle opisane prednosti robot, kao deo obradnog sistema, mora biti
programiran tako da podrava fleksibilnost cele elije. To se odnosi i na mehaniku
robota, na primer, u smislu zahteva za hvataljkom koja odgovara odreenom skupu
razliitih predmeta.
Poslovi peskarenja i farbanja prskanjem
Farbanje moemo posmatrati kao deo ire tehnologije povrinske zatite materijala. U naslovu odeljka izdvojili smo farbanje prskanjem jer je to jedna od najeih
i veoma poznatih primena robota (u SAD radi vie od 1000 robota za farbanje). Inae,
roboti se primenjuju i u nekim drugim poslovima povrinske zatite kao to je, na
primer, peskarenje kojim se mehaniki isti povrina materijala, slika 19.39.
335
Tehniki sistemi
Poto su ove materije esto i zapaljive, to postoji velika opasnost od poara. Zbog svega
ovoga poslovi farbanja svakako spadaju u onu grupu poslova od kojih je oveka
poeljno osloboditi. Pored humanizacije rada roboti u poslovima farbanja donose i niz
drugih prednosti:
Poboljani kvalitet. Robot moe obezbediti veoma pravilnu regulaciju kretanja pitolja za farbanje ime se postie ravnomerno nanoenje boje;
Uteda materijala postie se ravnomernim nanoenjem sloja boje kao i
preciznim ritmom ukljuivanja i iskljuivanja pitolja;
Uteda energije postie se time to robotizovana elija za farbanje ne
zahteva sloen sistem ventilacije, grejanje i sl;
Poveana produktivnost se postie smanjenjem uea ivog rada i
trokova koje on nosi kao i opisanim utedama i poboljanjem kvaliteta.
Robot za farbanje nosi na svom kraju zavrni ureaj u vidu pitolja za prskanje
boje. Prilikom rada robot nosi ovaj ureaj zadatom putanjom koja obezbeuje
nanoenje boje na sve predviene povrine radnog predmeta.
Da bi izvrio ovakav zadatak robot mora imati sposobnost praenja
kontinualne putanje. Za zadavanje putanje najee se primenjuje postupak runog
voenja, i to posredstvom lagane "kopije" robota. Jedna od karakteristika zadatka
farbanja je i ta da pitolj prska boju na prilinu irinu. Otuda se ne postavlja zahtev za
velikom preciznou.
Sa stanovita upravljakog sistema zahteva se jo i fleksibilnost tj. laka izmena
programa koja bi omoguila prilagoavanje robota razliitim predmetima koje je
potrebno farbati.
Bez obzira na izbor pogona robot koji radi u uslovima koji vladaju u eliji za
farbanje zahteva posebnu zatitu vitalnih delova pokrivaima na nain prikazan na
slici 19.40.
336
Tehniki sistemi
337
Tehniki sistemi
automatizovanim sistemima u obradni i informacioni tok mogu takoe biti ukljueni
skladita materijala, merne maine i automatsko upravljanje alatom, slika 19.43.
338
Tehniki sistemi
Grupa od etiri i vie maina ine sistem a tri ili manje maina
sainjavaju eliju. Fleksibilna proizvodna elija predstavlja grupu od nekoliko
maina koja se opsluuju robotom i koja je sposobna za obradu familije delova, slika
19.44. Primena numeriki upravljanih alatnih maina omoguava vrlo jednostavno
prilagoavanje neophodnim konstrukcionim i proizvodnim izmenama. Fleksibilni
proizvodni sistem nije ogranien minimalnom veliinom serije, ve, uz pretpostavku
postojanja programa za obradu dela, obrauje i pojedinane delove u proizvoljnom
redosledu.
Koncept fleksibilnog proizvodnog ostrva ovde e se samo pomenuti,
da bi se korigovale prethodne definicije. Radi se pri tome o specijalnoj
organizacionoj formi jednog fleksibilno primenljivog pogona, koji sa ovde opisanim
fleksibilnim proizvodnim sistemom nema nita zajedniko.
Danas se pod fleksibilnim proizvodnim ostrvom podrazumeva ogranieno
podruje pogona sa vie konvencionalnih i NC maina i drugih ureaja, na kome se
na jednom ogranienom izboru obradaka mogu izvesti sve neophodne operacije. Pri
tome je bitna prostorna i organizaciona zavisnost maina i pogonskih sredstava u
cilju kompletne obrade delova. Ljudi koji su tu zaposleni samostalno planiraju,
odluuju i kontroliu provoenje radova. Pri tome se gubi kruto postavljanje radova
i postie proireni dispozicioni i radni prostor za pojedince.
Fleksibilna proizvodna ostrva imaju prednost tamo gde proizvodni proces
zahteva fleksibilne i univerzalno primenjive radnike. Radnici u fleksibilnom proizvodnom
ostrvu organizuju pojedine radne tokove sami i veinom bez nadreenih rukovodilaca.
Svi pripadni poslovi raspodeljuju se u grupe, disponiraju i dodeljuju. Vano je u
veini sluajeva, da se zadati termin odri i postigne kvalitet.
339
Tehniki sistemi
Fleksibilni proizvodni sistemi su primenljivi kako za obradu prizmatinih
obradaka, tako i cilindrinih obradaka i limova. Ovo zahteva pored razliitih alatnih
maina, takoe i razliite transportne sisteme.
340
Tehniki sistemi
programskim upravljanjem (glodanje, buenje, razvrtanje, uputanje i dr).
Poseduje DNC ili CNC upravljanje, automatsku izmenu alata i upotrebu
paletizovanih radnih delova.
Slika 19.48. Zamena alata u magacinu obradnog centra uz pomo mobilnog robota
Indeksir glava je slian menjau glava osim to su alatne glave vee, isuvie
velike da bi se mogle kretati izmeu vretenskog pogona i skladine lokacije
alata. Glave su polu trajno privrene na indeksirani mehanizam na alatnoj
maini.
Moduli glodanja.
Moduli struganja.
Montane elije koje mogu da se programiraju za izvravanje zadataka
sa varijacijama u redosledu i obrascu pokreta da bi se prilagodili razliitim
341
Tehniki sistemi
stilovima proizvoda koji se izrauju. Industrijski roboti su najpodesniji za
montane elije.
342
Tehniki sistemi
343
Tehniki sistemi
344
Tehniki sistemi
Na slici 19.52. prikazan je linijski raspored maina sa povratnim tokom
materijala sa sekundarnim rukovanjem u dva smera na svakoj radnoj stanici (radnom
mestu).
Slika 19.52. Raspored FMS u obliku linije sa povratnim tokom i meu rukovanjem
345
Tehniki sistemi
346
Tehniki sistemi
347
Tehniki sistemi
U centralnoj robotskoj eliji robot se locira u priblian centar elije a maine i
oprema se rasporeuju oko njega. Linijska robotska linija se rasporeuje du
konvejnerske linije ili drugog vida transporta materijala. Mobilna robotska elija se
montira na mobilnu osnovu, pokretna je radi opsluivanja vie maina. inski sistem
moe biti podni i visei. Portalna robotska elija je adaptacija viseeg inskog sistema
za mobilnu robotsku eliju. Na slici 19.58. je prikazan portalni robot koji opsluuje
mainu sa linijskog transporta.
348
Tehniki sistemi
Transportni sistemi zahtevaju puno prostora, imaju veliku brzinu vonje, a
kolica se mogu po izboru snabdeti sa vie paletnih mesta. Uz to postoji mogunost da se
maine rasporede samo sa jedne ili sa obadve strane vozne staze. Za kasnije proirenje
sistema vozna staza se moe bez problema produiti. Upravljaka logistika je
jednostavna i efikasna.
Kruni paletni sistemi, poznati sa automatskih montanih sistema, uz primenu duplih
gumenih transportnih traka, su u osnovi podesni, ali samo za manje i laganije obradke.
Transportne palete ovde nose obratke koji su stegnuti na steznim priborima, i predaju
ih mainama. Palete stoga ekaju izvan maina
i preuzimaju obratke za daljnji
transport. Kod obrade na vie maina obradci se moraju ponovo vraati na svoje
prvobitne palete, ukoliko se specifino kodiranje obradaka sa ciljnom stanicom nalaze
na paleti. Kod velikih paleta su neophodne sloene pretovarne stanice na mainama.
Valjkasti transporter omoguuju da se paleta kree po gonjenim
valjcima zahvaljujui trenju, se javljaju na tritu kao serijski proizvodi, slika
19.60. Ukupna duina se moe sklopiti iz vie elementarnih deonica. irina i visina
transportera se moe prilagoditi. Optereenje dostie do 750 kg/m, brzina
transportovanja od 1 do 12 m/s. Pogon je elektromotorni sa reduktorom.
349
Tehniki sistemi
Automatski voena transportna vozila su namenjena za:
350
Tehniki sistemi
Slika 19.64. Podni transportni sistemi sa AGV (Automated Guided Vehicles) koriste postojee
transportne puteve.
351
Tehniki sistemi
Slika 19.65.
352
Tehniki sistemi
Automatizovani skladini sistemi se primenjuju kod jedinanih skladinih
tereta i zanavljanja (skladitenje i operacije distribucije). Mogu biti jedno teretni i sa
linijskim kretanjem. Prednost ovih skladita je velika istoa zgrada. Radni procesi u
skladitu su:
pomo pri upravljanju u fabrikim operacijama,
predstavljaju bafer skladita izmeu razliitih proizvodnih operacija,
podrka JIT proizvodnoj strategiji.
Automatizovani pokretni skladini sistemi mogu biti:
353
Tehniki sistemi
354
Tehniki sistemi
355
Tehniki sistemi
dopunjavati preko DNC-a, bez prekida tekue obrade.
Ukoliko je vise NC programa memorisano u CNC-u, tada svaki program
mora biti izvediv preko jedne eksterno definisane naredbe i sposoban za
start kod pogonske spremnosti.
Pogon bez zastoja zahteva CNC interno upravljanje alatima za
rezervne alate, sa kontrolom veka trajanja i automatskim rasporedom
odgovarajuih korekturnih vrednosti.
Zavisno od programa svakom alatu mora biti dodeljeno vie korekturnih
vrednosti, da bi se moglo iskoristiti zadato tolerancijsko podruje, kod
pojedinih obrada.
Obraeni komadi se moraju kontrolisati pomou mernih tastera i
specijalnih, u CNC-u memorisanih, merih programa. Zavisno od rezultata
merenja, merni protokol mora dati signal DOBAR ili LO.
Bezuslovna pretpostavka za prikljuak na DNC sistem je moan
interfejs za izmenu podataka (npr. Ethernet) za bidirekcionalni saobraaj
izmeu DNC-raunara i CNC-a.
Neophodano je upravljanje paletama ili obradcima u upravljanju
transportom, da bi se mogli zadati
prioriteti obrade (redosled
pozivanja paleta); statusni prikaz
mora informisati brzo o ukupnom
stanju svih obradaka (obraen/neobraen/ obrada prekinuta).
CNC interni, automatski registrator podataka o maini i obradi
(MDE/BDE) registruje za vreme jedne smene sve smetnje koje se pojave,
ukazuje na prekinute obrade i informie o statistikim
stepenu
iskorienja maine.
Za vreme nonog rada sa redukovanom snagom rezanja moraju se
aktivirati odgovarajue redukovane brzine.
Kod ispada jedne komponente FPS mora postojati i/ili strategija (prelazna), da
bi se odrali u nunom pogonu delovi postrojenja koji nisu sinhronizovani (ne rade
u taktu sistema). Za automatsko odvijanje procesa proizvodnje neophodno je da svaka
maina FPS-a bude stalno snabdevena sa obradcima preko upravljanja transportom
obradaka. Za kretanje paleta, pri tome, npr. postoje dve mogunosti.
356
Tehniki sistemi
Slika 19.69. Pozivanje programa pomou obradka (kodiranje palete) na osnovu sledeeg
redosleda: 1) prepoznavanje broja palete; 2) dojava DNC raunaru; 3) traenje programa;
4) prepoznavanje programa; 5) prenos programa u CNC; 6.a) postavljanje palete na mainu ili
6. b) masina zauzeta ili nepodesna za obradu, paleta ostaje dalje u obilasku.
357
Tehniki sistemi
NC
programa
358
Tehniki sistemi
359
Tehniki sistemi
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]
[5]
[6]
[7]
[8]
[9]
[10]
[11]
[12]
[13]
[14]
[15]
[16]
[17]
[18]
[19]
[20]
361
Tehniki sistemi
[21]
[22]
[23]
[24]
[25]
[26]
[27]
[28]
[29]
[30]
[31]
[32]
[33]
[34]
362