UEE JAVNOSTI U DONOENJU POLITIKA, STRATEGIJA,

PLANOVA I AKCIONIH PROGRAMA U OBLASTI IVOTNE SREDINE

UVOD
U pojedinim fazama donoenja odluka koje se tiu projekata iz oblasti
ivotne

sredine,

iroj

ili

zainteresovanoj

javnosti

domai

propisi

obezbijedili su uticaj / uee na donoenje takvih odluka. Meutim,

propisi koji obrauju segmente ivotne sredine takoer obrauju i druge
razliite oblike uea javnosti, ne samo u projektima, ve i u mnogo
bitnijim dokumentima kao to su politike, strategije, programi i akcioni
planovi. Oblast ivotne sredine je velika i raznolika, a u oba entiteta
postoje setovi zakona koji svoje odredbe temelje na stubovima Arhuske
konvencije i koji obuhvataju pojedine cjeline ili oblasti ivotne sredine.
Uee javnosti u tom smislu moemo podijeliti na nekoliko naina koji se
navode u propisima. To su prije svega direktno ukljuivanje javnosti kada
je u pitanju donoenje odreenih dokumenata, zatim obaveza nadlenih
organa i njihovog obavjetavanja javnosti, kao i obaveza objavljivanja
dokumenata

nadlenih

organa

putem

slubenih

glasila

ili

internet

stranice. Zdrava ivotna sredina danas je osnovno pravo svakog

graanina Bosne i Hercegovine, ali i obaveza da svojim djelovanjem utiu
na sve one odluke kojima bi se zdrava ivotna sredina mogla naruiti.
OPTI OKVIR POJMA UEA JAVNOSTI U ZATITI IVOTNE
SREDINE
Zakoni o zatiti prirode propisali su da se mjerama propisanom zakonom
osiguravaju uslovi u pogledu uea javnosti u oblasti zatite prirode,
usposatvljanja

sistema

za

planiranje,

upravljanje,

informisanje

finansiranje zatite prirode. Ovom definicijom uspostavljen je opti okvir

uea javnosti, koji se dalje razrauje po posebnim zakonima koji
regulitu svaku oblast u donoenje politika, strategija, programa i
akcionih planova.

ZATITA IVOTNE SREDINE

Opti dokumenti koji se tiu zatite prirode definisani su Zakonom o zatiti
ivotne sredine / okolia i predstavljaju opti okvir na osnovu koga se
dalje prave dokumenti u pojedinim oblastima ivotne sredine. Zakonom je
propisano da Strategija zatite ivotne sredine definie i odreuje
dugorone ciljeve upravljanja ivotnom sredinom na naelima odrivog
razvoja. Ovaj dokument nije podloan miljenju javnosti, ali s obzirom da
je jedno od osnovnih naela zatite ivotne sredine naelo uea javnosti
i pristup informacijama, mogue je dati svoje miljenje na usvojene
dokumente organu koji ih usvaja. Isti sluaj je i sa drugim dokumentom
koji je definisao Zakono o zatiti ivotne sredine / okolia, a to je Plan
zatite ivotne sredine jednica lokalne samouprave. U njegovom kreiranju
takoer nije propisano uee javnosti, ali je mogue dati svoje miljenje
na ovaj dokument i uputiti na adresu jedinice lokalne samouprave.
Sasvim drugi pristup isti Zakoni propisali su povodom dokmenta Strateka
procjena uticaja na ivotnu sredinu, a koji svoje uporite ima i u
evropskoj direktivi SEA Direktiva 2001/42/EC. Ova strateka procjena
odnosi se na planove, programe i osnove u razliitim oblastima koji su
vezani za zatitu ivotne sredine. U postupku njenog donoenja i fazi
priprema izvjetaja, osigurano je obavezno uee i konsultacije sa
zainteresovanim stranama i organzacijama, kao i uea javnosti. U prvoj
fazi, nadleni organi koji pripremaju navedene dokumente prvo se
obraaju zainteresovanim organizacijama i stranama i ostavljaju im rok od
30 dana za dostavu svojih miljenja, a nakon toga se obraaju iroj
javnosti, te organizuju uvid u dokumentaciju kao i javnu raspravu. Na
javnoj raspravi mogue je dostaviti svoja miljenja, a nadleni organ koji
organizuje javnu raspravu ima obavezu da nakon zavretka saini
izvjetaj o ueu javnosti, zainteresovanih strana i organizacija i takav
izvjetaj postaje sastavni dio navedenog dokumenta. Kao to je ve ranije
reeno, dokument Strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu polazna

je osnova za izradu politika, strategija, planova i programa pojedinih

oblasti ivotne sredine.
VODE
Zakoni Federacija

Bosne

i Hercegovine

nisu propisali uee,

niti

informisanje javnosti kada se donosi Strategija upravljanja vodama, ali su

primjenu II stuba Arhuske konvencije propisali prilikom donoenja
planova upravljanja vodama, koje se naziva konsultovanje javnosti.
Prema ovome, Agencija za odreeno vodno podruje ima obavezu da
putem sredstava informisanja obavijesti sva pravna i fizika lica koja
imaju sjedite odnosno prebivaliste na teritoriji vodnog podruja za koje
se priprama plan i to najmanje tri godine prije poetka period na koji se
plan odnosi. Svi obavijeteni takoer imaju pravo da u roku od godinu
dana od obavijetavanja, agenciji dostave svoje prijedloge i miljenja.
U Republici Srpkoj uee javnosti u oblasti voda detaljnije je razraen
Uredbom o nainima uea javnosti u upravljanju vodama kojim je
obuhvaeno uee javnosti u donoenju Strategija, planova, programa,
pojedinanih odluka, predlaganju propisa, podnoenju informacija i o
incidentima u vezi sa oblau voda.
Kada je Strategija u pitanju, organi koji su nadleni za izraivanje
Strategije imaju obavezu da nacrt tog dokumenta godinu dana prije
poetka period na koji se Strategija odnosi obezbijede da takav dokument
mora biti dostupan javnosti. Organ je obavezan da na zahtjev, nacrt
Strategije mora uiniti dostupnim ili navesti kako i gdje se on moe
pronai, a takvu informaciju mora objaviti i na internetu. Ista stvar je i sa
Planovima i programima o upravljanju vodama prilikom ije izrade
obavezno se moraju ukljuiti i javnost na isti nain kao to je to sa
izradom nacrta Strategije.

S obzirom na injenicu da vode predstavljaju najznaajniji resur u Bosni i

Hercegovini, nadleni organi koji predlau zakone iz oblasti voda
obavezno moraju ukljuiti javnost od predlaganja, preko javnih rasprava,
usvajanja zakona i javnog oglaavanja istih.
UREENJE PROSTORA I GRAENJE
Dokumenti koji se usvajaju u skladu sa zakonima koji reguliu oblast
ureenja prostora i granja podijeljeni su na one strateku u koje spadaju
Prostorni plan i plan podruja posebne namjene, plan jedinica lokalne
samouprave i urbanistiki plan i sprovedbeni dokumenti u koje spadaju
zoning plan i zoning plan posebne namjene, te regulacioni plan.
Uee javnosti u donoenju svih dokumenata koja regulitu ovu oblast
poinje onog trenutka kada se izradi nacrt dokumenta prostornog
ureenja. Pod pojmom dokument prostornog ureenja podrazumijeva se
planski dokument kojim se utvruje organizacija, namjena i nain
koritenja i upravljanja prostorom, te kriterijumi za smjernice za ureenje
i zatitu prostora. Odluku o pristupanju izradi, izmjeni ili dopuni
dokumenata prostornog ureenja donosi nadlena skuptina, bilo da je to
na entitetskom ili optinskom nivou. Uee javnosti u donoenju ovih
odluka moglo bi se podijeliti u dve faze. Prva faza se tie zainteresovanih
lica, vlasnika nepokretnosti koje obuhvata odreeni prostrorni dokument i
u toj fazi, nakon to nadleni organ donese odluku ima obavezu da putem
sredstava javnog informisanja obavijesti ta lica i ostavi im rok od 15 dana
da dostave svoje prijedloge i sugestije za odreena planska rjeenja.
Druga faza odnosi se na uee ire javnosti u fazi kada je izraen nacrt
odreenog dokumenta. Takav dokument stavlja se na javni uvid u roku od
30 dana u kome je mogue dati primjedbe i sugestije na predloeni nacrt.
Javnost

se,

kao

uvijek,

obavijetava

putem

sredstava

javnog

informisanja u najmanje dva sredstava javnog informisanja i to najmanje

dva puta. Prvi put se obavijest objavljuje osam dana prije poetka javnog

uvida, a drui 15 dana od dana poetka javnog uvida. Ovaj oglas takoer
obavezno sadri mjesto i datum jednog ili vie javnih izlaganja, mjesto i
vrjeme pruanja pojanjenja predloenih planskih rjeenja, kao i rok u
kome zainteresovana lica mogu dati prijedloge, sugestije i miljenja.
Dokumenti koji su predmet javnog uvida izlau se na vie lokacija i to u
prostorijama organa nadlenog za poslove ureenja, zatim u prostorijama
nosioca izrade dokumenata, prostorijama u kojima se odravaju strune
rasprave i prostorijama mjesnih zajednica u sluajevima kada se izlau
zoning plan, regulacioni planovi, urbanistiki projekti i plan parcelacije.
Svaki nadleni organ koji organizuje javni uvid ima obavezu da na svakom
mjestu u kome je izloena dokumentacija obavijesti javnost da se
detaljnije informacije mogu dobiti kod nosioca pripreme i nosioca izrade
dokumenata, a primjedbe koje su dostavljena se upisuju u svesku sa
numerisanim stranama koja se nalazi u prostoriji u kojoj se izlau
dokumenti. Sve to javnost dostavi, nosilac izrade obavezan je da
razmotri i prije utvrivanja prijedloga dokumenta zauzme svoj stav, te
takav stav pisano obrazloi i dostavi licima koja su dostavila svoje
prijedloge, sugestije i miljenja.
UME
Zakoni koji reguliu oblast uma propisali su obavezno donoenje
Strategije upravljanja umama, na osnvou koga se donosi umarski
program. Zakon o umama Federacije Bosne i Hercegovine su propisali
obavezno uee javnosti u pripremi i izradi kantonalnih umsko-razvojnih
planova, meutim takav zakon je trenutno stavljen van snage, a umjesto
njega primjenjuje se uredba o umama u kojoj nije razraeno uee
javnosti. S druge strane, zakoni Republike Srpske propisali su jedan drugi
oblik uea javnosti kroz Savjet za umarstvo u kome obavezno mora
biti i predstavnik nevladinog sektora.
UPRAVLJANJE OTPADOM

Upravljanje otpadom u Bosni i Hercegovini oblast je koja je identino

reguisana entitetskim zakonima koji su propisali upravljanje otpadom na
entitetskom i lokalnom nivou. Dva osnovna dokumenta koja se u tom
smislu donose su Strategija upravljanja otpadom na entitetskom nivou i
Plan upravljanja otpadom na loklanom nivou. U donoenju oba ova
dokumenta obavezno je osigurano uee u javnosti prije izrade finalnih
dokumenata, ukljuivanjem predstvnika udruenja koja se bave zatitom
ivotne sredine. Njima je omogueno, da prije donoenja nacrta, daju
svoja miljenja i komentare na predloene dokumente i tako ukau na
nedostatke koje navedeni dokumenti sadre. U zavisnosti od period na
koji se donose, ovi dokumeti moraju biti dostupni javnosti svake godine,
radi eventualnog revidiranja.
VAZDUH
Kao za sve ostale oblasti ivotne sredine, tako se i za vazduh donosi
Strategija zatite vazduha ije donoenje nije podlono ueu javnosti,
ali se zato Izvjetaj o realizacije Strategije mora dati na uvid javnosti, a
ovo miljenje uzima se u obzir prilikom donoenja odluke o preispitivanju i
korigovanju
obuhvaeno

stratekih

opredjeljenja.

kratkoronim

akcionim

Uee

javnosti

planovima

takoer

jedinica

je

lokalne

samouprave kojoj mora biti dostupni ti planovi i informacije o nainu na

koji e se ti planovi i primjenivati. Ista stvar je i sa programima za
smanjivanje godinjih maksimalih emisija zagaenja, koji imoraju biti
dostupni javnosti.
EPILOG
Kao to se vidi iz priloenog, uee javnosti u donoenju bitnih
dokumenata iz oblasti ivotne sredine obezbijeeno je na odreenim
nivoima na kojima je dozvoljeno putem primjedbi ili miljanja uticati na
usvajanje predloenih dokumenata. S obzirom na to, javnosti jo uvijek
nije dato potpuno pravo da mogu imati znaajan uticaj na donoenje
dokumenata, ve se njihovo uee odgleda kroz dozvoljen pristup

informacijama i davanje primjedbi, sugestija i miljenja koje se mogu, a

one ne moraju usvojiti, ali se moraju obrazloiti. Javnost je u tom smislu
jo uvijek ograniena, jer pojedine oblasti nisu propisale direktno uee
javnosti u donoenju Strategija i planova, pa se moe rei da je javnost
dobrim dijelom iskljuena u izradi finalnog dokumenta i dozvoljeno joj je
reagovanje tek nakon njenog usvajanja. Zbog toga, javnost odnosno
organizacije koje se bave zatitom ivotne sredine trebaju uvijek imati
dostupne informacije o fazama izrade i donoenja bitnih dokumenata u
zatiti

ivotne

sredine,

kako

bi

blagovremeno

mogli

reagovati

eventualno uticati prije usvajanja takvih dokumenata.

Spisak zakona koji indirektno ili direktno obuhvaaju uee
javnosti kroz oblast zatite ivotne sredine:
1. Zakon o zatiti ivotne sredine (Slubeni glasnik RS broj:
71/12)
2. Zakon o zatiti okolia (Slubene novine FBiH broj: 33/03 i
38/09)
3. Zakon o zatiti prirode (Slubene novine FBiH, broj: 33/03);
4. Zakon o zatiti prirode (Slubeni glasnik RS, broj: 50/02,
34/08 i 59/08)
5. Zakon o fondu za zatitu okolia FBiH (Slubene novine FBiH,
broj: 33/03);
6. Zakon

Fondu

finansiranju

zatitu

ivotne

sredine

(Slubeni glasnik RS, broj:117/11)

7. Zakon o prostornom planiranju i koritenju zemljita na
nivou FBiH (Slubene novine FBiH, broj: 2/06, 72/07, 32/08,
4/10 i 13/10);
8. Zakon o ureenju prostora i graenju (Slubeni glasnik RS,
broj: 55/10)
9. Zakon o vodama (Slubene novine FBiH, broj: 70/06)
10.

Zakon o vodama (Slubeni glasnik RS, broj: 50/06)

11.

Uredba o nainu uea javnosti u upravljanju vodama

(Slubeni glasnik RS broj: 35/07)

12.

Zakon o umama (Slubene novine FBiH, broj: 20/02,

29/03 i 37/04);
13.

Zakon o umama (Slubeni glasnik RS, broj: 75/08)

14.

Zakon o zatiti zraka FBiH (Slubene novine FBiH, broj:

33/03 i 04/10);
15.

Zakon o zatiti vazduha (Slubeni glasnik RS, broj:

124/11)
16.

Zakon o upravljanju otpadom (Slubene novine FBiH,

broj: 33/03 i 72/09);

17.

Zakon o upravljanju otpadom (Slubeni glasnik FBiH,

broj: 53/02 i 65/08)