SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

Sveuilini preddiplomski interdisciplinarni studij Kultura i turizam

Seminarski rad iz Turistike geografije

BUDIMPETA

Ingrid pani
U Puli, 5. lipnja 2011.

ak. god. 2010./2011.

SADRAJ

UVOD..2.
1.
2.

3.

GEOGRAFSKA OBILJEJA BUDIMPETE.3.

TURISTIKA OBILJEJA BUDIMPETE6.
2.1. SPOMENICI BUDIMPETE7.
2.1.1. CITADELA7.
2.1.2. PARLAMENT9.
2.1.3. BUDIMSKI DVORAC....10.
2.1.4. RIBARSKA UTVRDA....10.
2.1.5. CRKVA SVETOG MATIJAA...11.
2.1.6. BAZILIKA SVETOG STJEPANA..12.
2.1.7. TRG HEROJA...13.
2.1.8. MOSTOVI BUDIMPETE...14.
2.1.9. CIPELE NA DUNAVU15.
2.2. AKTIVNOSTI U BUDIMPETI..17.
2.2.3. KUPALITA I TERMALNI IZVORI..17.
2.2.4. KUHINJA..18.
2.2.5. OSTALE AKTIVNOSTI...19.
STANOVNITVO BUDIMPETE.20.
3.1. ETNIKE I VJERSKE SKUPINE20.

ZAKLJUAK..21.
LITERATURA.22.

UVOD

Kroz ovaj seminarski rad obraena je tema grada Budimpete, najvie s aspekta
turizma, dakle promatrajui ga kao turistiku destinaciju. Cilj seminara je, poevi od
osnovnih podataka, prikazati obiljeja toga grada koje najvie pogoduju njegovoj afirmaciji u
1

svijetu kulture i turizma, istraiti njegove prednosti, ali isto tako i nedostatke, te koliko one
dolaze do izraaja obzirom na istraene okolnosti. Stoga, koritena literatura mahom su
turistiki vodii, izvori koji su ovom podruju istraivanja nekako najbliskiji.
Seminarski rad je podijeljen na tri glavna dijela ija je svrha odreivanje geografskih i
turistikih obiljeja Budimpete, te utvrivanje sastava stanovnitva grada kao jednog od
bitnih faktora privlanosti. Slijedom toga, dolazimo do temeljnih pokazatelja turistike
ponude grada.
U prvom dijelu odreen je geografski poloaj Budimpete, njegova veliina i
naseljenost, povijesne okolnosti pod kojima je nastao i razvijao se, te znaaj uloge glavnoga
grada koju ima za cijelu Maarsku.
U drugom dijelu obuhvaena su turistika obiljeja Budimpete, od kojih najvei teret
preuzimaju stara jezgra grada, iji se mnogi dijelovi nalaze na Popisu svjetske kulturne
batine UNESCO-a, zatim kulturno-povijesni spomenici Budimpete koji su u ovom dijelu
seminarskog rada poblie opisani i vrednovani, sportsko-rekreacijski i drugi zanimljivi
sadraji, te turistika infrastruktura openito.
U treem dijelu rada donesena je tek okvirna podjela stanovnitva Budimpete po
nacionalnosti i vjeroispovijesti, obzirom na manjak izvora istih zbog neprovoenja slubene
evidencije tamonje populacije.

1. GEOGRAFSKA OBILJEJA BUDIMPETE

Slika 1. Karta Maarske

Izvor: Map of Hungary Map Zone (www.map-zone.net)

Budimpeta je glavni grad Republike Maarske, kopnene srednjoeuropske zemlje koja

se nalazi na Panonskoj nizini, omeena granicama Slovake na sjeveru, Ukrajine i Rumunjske
na istoku, Srbije i Hrvatske na jugu i jugoistoku, te Slovenije i Austrije na zapadu.
Maarska je lanica Europske unije, NATO-a (North Atlantic Treaty Organisation),
OECD-a (Organization for Economic Cooperation and Development), Viegradske skupine
(savez etiriju srednjoeuropskih drava eke, Maarske, Poljske i Slovake u svrhu
suradnje i promicanja europske integracije), te je Schengenska drava (jedna od dvadeset i pet
europskih zemalja koje su provele Schengenski sporazum potpisan u gradu Schengen u
Luksemburgu, 1985.godine). Slubeni jezik je maarski.
Pored toga to je glavni grad, Budimpeta je i najvei grad te turistiki najposjeenije
odredite u Maarskoj. Glavno je politiko, kulturno, industrijsko, trgovako, prometno i
sveuilino sredite zemlje koje zauzima 525,16 km2, te broji 1,705,309 milijuna stanovnika.
Ovaj grad je nastao spajanjem povijesnih jezgara Budima na zapadnoj, i Pete na istonoj
obali Dunava, te je 1873. godine proglaena jedinstvenim gradom.
Grad Budimpeta smjestio se u sredinjem dijelu zemlje, samome srcu Maarske, na
najveoj rijeci koja prolazi ovim prostorom Dunavu. Obzirom da se Maarska svojom
povrinom nalazi u sredinjem dijelu Panonske nizine, izuzev niih brda i gorja na sjeveru i
3

zapadu drave, itavom zemljom prevladava nizinski reljef. Budimpeta je, takoer, nizinskog
reljefa, no ipak ne u potpunosti stari grad, Budim, prilino je brdovit jer se prostire prema
zapadu, dijelu koji ve dotie spomenuta brda i gorja Maarske. Naravno, ovdje nikako nije
rije o neosvojivim vrhovima ve o brdima od kojih najvii, brdo Jano, dosee 527 metara
nadmorske visine. Brda Budima nastala su u razdoblju Trijasa, a sastoje se uglavnom od
vapnenca i dolomita.
Maarska je srednjoeuropska drava, pa je njezina klima preteno kontinentalna.
Budimpeta ima umjerenu, prijelaznu klimu koja varira izmeu blage i snjene do
kontinentalne, a na jugu katkad i sub-mediteranske klime.
Tablica 1. Klimatski podaci Budimpete
Mjesec
Maks.
temp. C
Prosj.
visoka C
Srednja

Sij. Velj. Ou. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj.

niska C
Min.
temp. C
Oborine
mm
Sunani
sati

Stu. Pro. God.

18.1 19.7 25.4 30.2 34.0 39.5 40.7 39.4

35.2 30.8 22.6 19.3 40.7

1.2

22.1 16.1

8.1

3.1

15.0

16.4

11.0

4.8

0.4

10.4

11.5

6.7

2.1

-1.8

6.3

-3.1

-9.5 -16.4 -20.8 -25.6

4.5 10.2 16.3 21.4 24.4 26.5 26.0

dnevna -1.6 1.1

C
Prosj.

Lis.

5.6 11.1 15.9 19.0 20.8 20.2

-4.0 -1.7 1.7

6.3 10.8 13.9 15.4 14.9

-25.6 -23.4 -15.1 -4.6 -1.6 3.0

5.9

5.0

38.5 36.7 37.4 47.2 64.5 69.8 50.4 49.5

55

84

137 182 230 248

274

255

42.7 46.9 59.9 49.3 592.8

197

156

67

48

1,933

Izvor: Ehajlati adatok - Graphs (http://www.met.hu/pages/climate/bp/Navig/Index2_EN.htm)

Budimpeta ima iznimno povoljan geografski i prometni poloaj. Smjetena je u

sreditu drave, na krianju glavnih nacionalnih i europskih prometnih pravaca. Tu
podjednakim intenzitetom prolaze najvaniji maarski cestovni, eljezniki, zrani, a ponekad
i rijeni pravci, obzirom da se u ljetnim mjesecima prua mogunost prijevoza hidrogliserom
preko Dunava do Bea. Glavne autoceste i ulice u Budimpeti pruaju vrlo dobru prometnu
povezanost i unutar samoga grada, omoguavajui brzi prijevoz iz jednog dijela grada u drugi.

Autobusi, trolejbusi, tramvaji, prigradska eljeznica, metro i brodica ukljueni su u javni

prijevoz Budimpete.

2. TURISTIKA OBILJEJA BUDIMPETE

Slika 2. Karta Budimpete

Izvor: World Atlas Map of Budapest, center (Hungary) (www.welt-atlas.de)

Budimpeta se kao grad dijeli na dva dijela, stari i povijesni Budim, te Petu koja je
modernija i mnogo urbaniziranija. Znaajno obiljeje grada je itava povijesna jezgra
Budima, srednjovjekovnoga dijela grada koji je zbog brojnih starih graevina i objekata
uvrten na Popis svjetske kulturne batine UNESCO-a.
Jedan od znaajnijih prednosti turistike ponude Budimpete se odnosi na
sveobuhvatne kulturno-povijesne spomenike, od kojih turisti najee posjeuju zgradu
Parlamenta, bivi kraljev dvor, crkve i katedrale, znamenite trgove te mostove preko Dunava.
Takoer, u Budimpeti i njenoj okolici nalazi se preko stotinu termomineralnih izvora, od
kojih su neke koristili stari Rimljani, a danas su to poznata kupalita i ljeilita, kako za
stanovnike, tako i za turiste iz cijele Europe i ire.
Kako bi se u potpunosti obuhvatio znaaj kulturno-povijesnoga naslijea i arhitekture,
potrebno je izdvojiti i poblie opisati pojedine najpoznatije i turistiki najposjeenije
spomenike Budimpete, objasniti njihovu povijest, kako izgledaju danas i to predstavljaju.

2.1.

SPOMENICI BUDIMPETE

2.1.1. CITADELA

Slika 3. Utvrda Citadela, brdo Gellert

Izvor: Budapest: Hungarian Treasure (http://www.travelvivi.com/budapest-hungarian-treasure/)

Citadela je znamenita utvrda na brdu Gellert, koja se uzdie na 235 metara nadmorske
visine. Brdo Gellert dobilo je ime po Svetom Gellertu, biskupu misionaru koji je doao u
Maarsku na poziv kralja Svetog Stjepana I. oko 1000. godine. Njegov zadatak bio je pomoi
Maarima da postanu kranskim narodom. Meutim, na putu su mu se nali poganski elnici
koji nisu htjeli takvu promjenu. Stoga su zarobili Svetoga Gellerta i bacili ga s brda u ponor.
Spomenik i fontana Svetoga Gellerta koje predstavljaju njegovo muenitvo mogu se nai na
sjeveroistonoj padini brda prema Elizabetinu mostu.

Slika 4. Spomenik Svetoga Gellerta

Izvor: Travel Pod Hotel Gellert review-Pictures
(http://www.travelpod.co.uk/s/photos/hotel+gellert+review )

Utvrdu katela izgradili su Habsburgovci 1851. godine, nakon Rata za nezavisnost

1848.-1849. godine, kako bi obranili grad od daljnjih napada, te pokazali svoju kontrolu nad
Maarima. Utvrda je bila opremljena sa ezdeset topova, no oni se nisu koristili za utvrenje
7

ve samo kao prijetnja. Nakon pomirenja s Habsburgovcima, Maari su bili spremni ruiti
graevine, no kako se politika situacija mijenjala i smirivala, to se, na svu sreu, nije
dogodilo i topovi nikada nisu bili iskoriteni u svojoj izvornoj namjeni. tovie, iskoriteni su
u turistike svrhe, obzirom da sredinom dvadesetog stoljea utvrda Citadela postaje
turistikim sreditem Budimpete. Sa zidina i terasa utvrde prua se prekrasan panoramski
pogled na itav grad. Tu se, takoer, nalazi i Kip osloboenja, podignut 1947.godine, nakon
Drugog svjetskog rata. Lik koji ga predstavlja je ena koja u rukama dri palmin list kao
simbol mira, podiui ga visoko iznad glave i tako proglaavajui slobodu. Sa njene lijeve i
desne strane nalaze se kipovi dvaju mladia, od kojih je jedan pobijedio zmaja, to predstavlja
pobjedu nad faizmom.

Slika 5. Kip osloboenja

Slika 6. Topovi na utvrdi Citadela

Izvor: Budapest Liberty Statue, Military guns and Liberty Statue| Flickr - Photo Sharing!
(http://www.flickr.com/photos/cdnboyfotos/4973682126/)

2.1.2. PARLAMENT

Slika 7. Zgrada Parlamenta u Budimpeti

Izvor: On the Ledge Readalongs - Budapest Parliament Building
(http://ontheledgereadalongs.blogspot.com/)

Neogotika zgrada Parlamenta sjedite je Nacionalne skuptine Maarske i popularno

turistiko odredite Budimpete. Trenutno je najvea graevina u Maarskoj, a protee se 268
metara u duinu, du Dunavskog nasipa. Ukraena je bijelim neogotikim kulama i lukovima,
to ju ini najistaknutijim orijentirom na Petanskoj obali. Brojni kipovi maarskih vladara i
vojnih zapovjednika ukraavaju vanjske zidove, dok jedinstveni dizajn interijera ukljuuje
ogromne dvorane, koridore, 96 metara visoku sredinju kupolu, te 691 prostoriju. Tu se nalazi
i Kruna Svetog Stjepana, simbol Maarske. Kada se Parlament ne zasjeda, sve to moe biti
posjeeno, a ture se nude na engleskom, francuskom, njemakom, ruskom, hebrejskom,
japanskom, talijanskom i panjolskom jeziku.

2.1.3. BUDIMSKI DVORAC

9

Slika 8. Budimski dvorac

Izvor: Budapest, Hungary Pictures (http://www.donklosterman.com/Budapest.html)

Budimski dvorac je povijesna graevina i kompleks palaa ugarskih kraljeva u

Budimpeti. Kao to sam naziv da naslutiti, dvorac se smjestio na stani Budima, iznad rijeke
Dunav. Radi se o bivoj kraljevskoj palai vrstih zidina, osnovanoj sredinom trinaestoga
stoljea od strane Bele IV., a kasnije su njeno prijestolje nasljeivali i drugi kraljevi. esto je
stradavala u raznim bitkama, pa je stoga obnavljana est puta tijekom proteklih sedam stoljea
svoga vijeka. Jedna je od najveih palaa u Europi, a godine 1987. proglaena je svjetskom
kulturnom batinom. Danas, kraljevska palaa odnosno dvorac Budim, poznat je po svojim
srednjovjekovnim, baroknim kuama, crkvama i javnim graevinama, kao i onima iz
devetnaestoga stoljea. Sadri dva vanija muzeja te nacionalnu knjinicu.

2.1.4. RIBARSKA UTVRDA

U neposrednoj blizini dvorca Budim, te oko crkve Svetog Matijaa prostire se
Ribarska utvrda, terasa od bijeloga kamena graena 1895.-1902. godine u neogotikom i
neoromanikom stilu, uglavnom za ukrasne svrhe. Nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu,
obnavljana je 1947.-1948. godine. Ribarska utvrda je dobila ime po ribaru koji je bio
odgovoran za obranu ovog dijela gradskih zidina u srednjem vijeku. Njezinih sedam tornjeva
predstavlja sedam maarskih plemena koji naseljavaju kotlinu Karpata 896. godine. Utvrda je
poznata po predivnom panoramskom pogledu koji prua sa svojih kula i terasa na Dunav,
njegove mostove, Margaretin otok, Petu i brdo Gellert. Sastoji se od mnogih oglednih terasa,

10

ograda, stepenica i pjeakih staza. Takoer, izmeu zidina utvrde i crkve Svetog Matijaa
nalazi se bronani kip kralja Stjepana I. od Maarske, podignut 1906. godine.

Slika 9. Jedan od tornjeva Ribarske utvrde

Slika 10. Bronani kip Stjepana I. od Maarske

Izvor: Panoramio Photo of Budapest Fisher Bastion, St.Istvan Statue (sculptor Alajos Strobl 1906) (http://www.panoramio.com/photo/36907366)

2.1.5. CRKVA SVETOG MATIJAA

Crkva Svetog Matijaa se nalazi u blizini dvorca Budim i omeena je zidinama
Ribarske utvrde. Neki njeni dijelovi datiraju petsto do sedamsto godina u prolost, to se
razaznaje po rezbarijama iznad njezinoga junog ulaza. Ova je crkva prvo bila izgraena u
romanikom stilu 1015. godine, no danas je to veinom neo-gotika graevina dizajnirana od
arhitekta Frigyesa Schuleka 1896. godine. To je druga po veliini crkva srednjovjekovnog
Budima. Restauracija koja je odrala toranj ove crkve uspravnim stajala je ak dvadeset
milijuna amerikih dolara.

11

2.1.6. BAZILIKA SVETOG STJEPANA

Neorenesansna rimokatolika Bazilika Svetog Stjepana, graena u trajanju od pola
stoljea, nije bila dovrena sve do 1905. godine. U tako dugoj gradnji zasigurno je svoje prste
uplela i velika oluja 1868. godine, tijekom koje se uruila kupola bazilike, nakon ega je njena
struktura bila u potpunosti sruena te je vapila za obnovom. Nova i ojaana kupola je,
meutim, dosegla visinu od devedeset i est metara, te sa svojih prozora prua jedan od
najboljih pogleda u gradu.
U bazilici se nalazi mala riznica crkvenih objekata, te mumificirana desna ruka Svetog
Stjepana, koja predstavlja objekt velike odanosti tome svecu.

Slika 11. Toranj crkve Sv.Matijaa

Slika 12. Bazilika Sv.Stjepana

Izvor: Budapest Holiday Service online travel guide and information

(http://www.budapestholidayservice.com/budapest_guide.htm)

12

2.1.7. TRG HEROJA

Slika13. Trg heroja

Izvor: Planet Ware - Heroes' Square Picture (http://www.planetware.com/picture/budapest-heroessquare-h-h493.htm)

Trg Heroja jedan je od glavnih trgova i vjerojatno najposjeenija znamenitost u

Budimpeti. Nalazi se ispred gradskog parka, na kraju Andrssyijeve Avenije, jedne od
glavnih ulica toga grada, s kojom se ovaj trg svrstao na Popis svjetske kulturne batine
UNESCO-a.
Milenijski spomenik koji ga je obiljeio podignut je 1896. godine u ast tisuitoj
obljetnici maarskog osvajanja Karpatske kotline. U samome sreditu ove impresivne
graevine uzdie se stup visok 36 metara, obogaen mnotvom stupova u kolonama s lijeve i
s desne strane. Na njemu je kip Arhanela Gabriela koji dri krunu i kri Svetoga Stjepana,
simbolizirajui katoliku vjeru, dok se u njegovu podnoju nalaze Arpad, te ostalih estero
maarskih poglavara koji su zauzeli Karpatski bazen pred kraj devetog stoljea. Nie u
pozadini ukraene su kipovima etrnaestero vladara i dravnika od kralja Stjepana s lijeve,
do Lajoa Kouta s desne strane. U podnoju svakog nalazi se reljef koji prikazuje najvaniji
trenutak iz njihova ivota, a na vrhu su kipovi etiriju alegorijskih prikaza Rad i
Blagostanje, Rat, Mir, te Znanje i Slava.
Na trgu se, takoer, nalaze dvije reprezentativne graevine Muzej likovnih
umjetnosti i Galerija umjetnosti. U posljednjih nekoliko godina ova se dva muzeja natjeu za
pozornost posjetitelja postavljajui visoki standard povremenim izlobama, kao to su Van
Gogh, Rembrandt, Dali, te zbirke panjolskih i francuskih slika.
13

2.1.8. MOSTOVI BUDIMPETE

Budimpeta je poznata po svojim velianstvenim mostovima preko Dunava koji
povezuju dvije strane grada, Budim i Petu to su Megyery, Arpad, Margaretin, Lanani,
Elizabetin, Petofi, Lagymanyosi i most Slobode. Kao najpoznatiji od ovih osam mogu se
izdvojiti Margaretin, Lanani i Elizabetin most koji se, izmeu ostalih znaajki, nalaze
najblie centru Budimpete, pa je moda i to razlog njihove popularnosti.
Jedan od najstarijih mostova Budimpete je visei Lanani most. Bio je to prvi stalni
most preko Dunava u Budimpeti, a otvoren je u 1849. godine. Iako nosi ime po Stjepanu
Seenjiju, velikom maarskom graditelju, ljudima je najpoznatiji kao Lanani most. U
vrijeme njegove gradnje bio je cijenjen kao prvi od modernih svjetskih inenjerskih uda, te je
postavio velik znaaj u zemlji na podruju gospodarstva, drutva i kulture. Njegovi ukrasi su
izraeni od lijevanoga eljeza, a njegova izgradnja znai mirnou, dostojanstvo i ravnoteu.
Ovaj je most postao simbolom napretka, nacionalnog buenja te povezanosti istoka i zapada.

Slika14. Lanani most

Izvor: Chain Bridge / Budapest (http://www.bridgesofbudapest.com/bridge/chain_bridge)

Margaretin most drugi je najstariji most u Budimpeti. Izgradio ga je francuski

inenjer Ernest Gouin, 1872.-1876. godine. Ovaj most s obje, istone i zapadne strane grada,
vodi do Margaretina otoka. Njegov veoma neobian geometrijski oblik ima i svoje
opravdanje. Naime, dodatni manji most za spajanje Margaretina otoka naknadno je umetnut u
dizajn mosta, a izgraen je tek dvadeset godina kasnije, zbog nedostatka sredstava.

14

Slika 15. Margaretin most

Slika 16. Elizabetin most

Izvor: Margaret Bridge / Budapest (http://www.bridgesofbudapest.com/bridge/margaret_bridge),

Elizabeth Bridge / Budapest (http://www.bridgesofbudapest.com/bridge/elizabeth_bridge)

Elizabetin most trei je najmlai most u Budimpeti, izgraen 1964. godine kao prvi
novodizajnirani most nakon Drugog svjetskog rata. Nalazi se na najuem dijelu Dunava.
Dobio je ime po voljenoj kraljici Austro-Ugarske Monarhije, Elizabeti, koja je ubijena 1898.
godine. Jedan od razloga njezine popularnosti meu Maarima bio je i taj to je uila
maarski jezik. Danas, bronani kip Elizabete sjedi u sredini maloga vrta na Budimovoj strani
mosta.

2.1.9. CIPELE NA DUNAVU

Cipele na Dunavu su spomen-obiljeje na Petanskoj strani obale, oko tristo metara
juno od zgrade Parlamenta i blizu Maarske akademije znanosti. Radi se o lokaciji koja je
obiljeena mnotvom eljeznih cipela prikovanih uz tlo tik do Dunava, u ast svim idovskim
stanovnicima koji su pali kao rtve (njih priblino 250 tisua) faistike vojske u Budimpeti
tijekom Drugog svjetskog rata. Cipele podsjeaju na prave iz tadanjega vremena, koje bi na
tom mjestu ostale nakon to su rtve, upucane u lea, padale u rijeku. Ovaj spomenik
postavljen 2005. godine, nije najsvjetlija toka turistike ponude grada, no ipak ima jednaku
privlanost. Naime, na mnoge turiste, kao i na same stanovnike Budimpete, ba ovaj lokalitet
pobuuje emocionalne doivljaje moda vie nego ikoji drugi spomenik Budimpete jer
njegova povijest nosi posebnu teinu.

15

Slika 17. Spomen-obiljeje Cipele na Dunavu

Slika 18. Spomen-ploa s posvetom

Izvor: Shoes on the Danube Promenade Budapest (http://www.tripadvisor.com/Attraction_Reviewg274887-d1063833-Reviews-Shoes_on_the_Danube_Promenade-Budapest.html)

16

2.2.

AKTIVNOSTI U BUDIMPETI

Pored povijesno znaajnih spomenika i lokaliteta koje prua, Budimpeta se dii

bogatom turistikom infrastrukturom u koju ulae iznimno mnogo kako bi se odrala velika
turistika posjeenost za cijele godine. Radi se, prvenstveno, o odravanju postojee kulturnopovijesne batine, meutim to se odnosi i na ulaganje u promociju istih, na raznolikost ponude
i kulturnog ivota, na otvaranje i odravanje smjetajnih kapaciteta od kojih prevladavaju
mnogobrojni hoteli vrhunskih kategorija, ulaganje u sportsko-rekreacijske sadraje, kupaline
i ljeiline objekte, i tome slino.

2.2.1. KUPALITA I TERMALNI IZVORI

Slika 19. Termalna kupka Gellert

Slika 20. Termalna kupka Seenji

Izvor: Budapest, Hungary National Geographic's Ultimate City Guide

(http://travel.nationalgeographic.com/city-guides/budapest-hungary/)

Budimpeta lei na mjestu gdje se brda Budima razdvajaju od velikih ravnica, to je

uzrok vie od 30 tisua kubinih metara vrue do kipue vode, koja se svakodnevno izlijeva iz
123 termalnih izvora ovoga grada. Neke kupke datiraju od vremena Turaka, neke su
takozvana Art Nouveau uda, ali gotovo sve zastupljuju ozbiljne medicinske tretmane i
oputajue usluge poput masaa i pedikura. Iz ovih razloga ljeilita su poprilino posjeena,
17

katkad i do te mjere da je potrebno ekati svoj red za ulazak u bazen ili kupku. U termama
postoje muki i enski te mijeani odjeljci. Obzirom da ih je vrlo mnogo, moglo bi se izdvojiti
dvije najreprezentativnije i najpoznatije, a to su Gellert i Seenji kupke.
Kupalite Gellert je jedan od navedenih Art Nouveau kupalinih kompleksa, sagraen
u stilu secesije, 1912.-1918. godine. Kupalite je bilo oteeno tijekom Drugoga svjetskog
rata i zatim obnovljeno. Ljekovite vode na ovoj lokaciji potjeu jo iz trinaestoga stoljea.
Kupalite je otvoreno za mukarce i ene u odvojenim skupinama, koji na raspolaganju imaju
osam termalnih bazena ija je voda temperature 26C-38C.
Na sjevernom kraju Gradskog parka nalazi se termalni izvor Seenji, neobian iz tri
razloga svoje neizmjerne veliine (dvanaest termalnih kupki i pet bazena), svijetle, iste
atmosfere, i visine temperatura voda (iznad 38C). Ovo je kupalite sagraeno 1913. godine u
neobaroknom stilu, a proireno je 1927. godine, to ga je uinilo najveim takvim kupalitem
u Europi. Otvoreno je i za mukarce i za ene istovremeno.

2.2.2. KUHINJA
Jedna od glavnih atrakcija u Budimpeti je, naravno, nacionalna kuhinja. Obzirom da
je hrana vrlo bitna aktivnost velikom broju posjetitelja, u ovom se gradu esto moe
zaboraviti na dijete bilo kojeg tipa jer je veoma teko odoljeti napasti domae kuhinje. U neka
od najpopularnijih maarska jela ubrajaju se gula, paprika, peenja i odresci. Maari gotovo
svakom jelu vole dodati puno crvene paprike, pa je ovaj zain dostupan na gotovo svakom
uglu Budimpete.

Slika 21. Crvena paprika u prahu

Izvor: Budapest: Hungarian Treasure (http://www.travelvivi.com/budapest-hungarian-treasure/)
18

2.2.3. OSTALE AKTIVNOSTI

Pored velikog izbora termalnih kupki, Budimpeta nudi pregrt drugih sportskih i
rekreacijskih sadraja, jednako kao i onih drutvenih, kulturnih, obrazovnih i zabavnih. Neke
od najzastupljenijih rekreacija ovdje su biciklizam, plivanje, istraivanje pilja (u gradu
postoje dvije kroz koje predvodi turistiki vodi), vonja amcem, jahanje (kole jahanja u
neposrednoj blizini Budimpete), ili jednostavno etanje koje u ovom gradu nije problem ak
ni turistima bez vodia, jer se je lako orijentirati.
Kada je rije o kulturnim sadrajima, na raspolaganju su muzeji, kina, knjinice,
organiziraju se razni glazbeni, filmski, gastronomski, gradski i ostali festivali.
Od obrazovnih zanimljivosti tu su razni teajevi, od kojih su moda najprimamljiviji
oni za kuhanje.
Osmiljene su i neke pogodnosti za turiste poput Budapest Card, iskaznice koja
omoguava neogranieni broj vonji u javnom prijevozu, slobodan ulaz u 55 muzeja, te
popust na mnoge atrakcije i restorane, sve po cijeni od 24 ili 29 eura, ovisno iznajmljuje li se
iskaznicu na dva ili tri dana. Jo jedna zanimljivost u slubi turizma Budimpete prijevozno je
sredstvo RiverRide. Radi se o amfibijskom vozilu, prijevoznom sredstvu koje istovremeno
moe voziti i po cesti i ploviti po vodi.

Slika 3. RiverRide u plovidbi Dunavom

Izvor: Imagine Hungary River Ride (www.imaginehungary.com)

19

3. STANOVNITVO BUDIMPETE
3.1.

ETNIKE I VJERSKE SKUPINE

Obzirom da Gradsko poglavarstvo Budimpete ne vodi slubenu evidenciju o

populaciji i etnikim skupinama grada, teko je tono odrediti sastav stanovnitva
Budimpete. Poznato je da od etnikih skupina prevladavaju Maari, dok se desetak posto
preostalog stanovnitva dijeli na Nijemce, Rome i ostale strance. U gradu su neko postojale i
kineske zajednice, meutim, nakon 1990. godine, postepenim emigracijama uzrokovanim
slabim financijskim stanjem, njihov se broj smanjivao.
Od vjeroispovijesti najprisutnije je katolianstvo koje otpada na polovicu stanovnitva
Budimpete, dok drugu polovicu ine ateisti, kalvinisti (protestanti), luterani, grki katolici i
idovi.
Godine 2002. stanovnitvo grada biljei znatan pad, to se pripisuje injenici da su u
predgraima grada mnogo bolji uvjeti ivota, kao to su ia voda za pie i sustav za
zbrinjavanje otpadnih voda. Takoer, zrak je ii zbog manjih prometnih guvi. Stoga, ljudi
koji se tu nastanjuju, ne osjeaju potrebu selidbe u sam grad Budimpetu.
Tablica 2. Etnike i vjerske skupine Budimpete prema popisu stanovnitva iz 2001. godine
ETNIKE SKUPINE

VJERSKE SKUPINE

Maari

1,631,043 (91.2%)

Rimokatolici

808,460 (45.5%)

Nijemci
Romi
Slovaci
Ostali (Poljaci, Grci,

18,097 (1%)
14,019 (0.8%)
4,929 (0.3%)
16,762

Kalvinisti
Luterani
Grki katolici
idovi

224,169 (12.6%)
46,449 (2.6%)
28,901 (1.6%)
9,468 (0.5%)

Rumunji)
Nepoznati

93,071

Ateisti
Ostali (krani)

347,209 (19.5%)
26,681

Neopredjeljeni

286,584

Izvor: Wikipedia Budapest, Population (http://en.wikipedia.org/wiki/Budapest)

ZAKLJUAK

20

Mnogi ljudi smatraju da je Maarska bila. Ja volim vjerovati da e biti!

Itvan Seenji, maarski dravnik

Budimpeta je s vremenom postala grad koji moda i nije najpoeljnije mjesto za ivot
i stvaranje svakodnevnice, osvrui se na zagaenost, ekonomske neprilike ili nezaposlenost
koja uzrokuje pad stanovnitva i selidbe iz grada. Svejedno, u cijeloj toj prii postoje i svijetle
toke. Prisutna je izvjesna tenja ka onome to je dobro, pozitivno i zadovoljavajue. Ta
tenja ini da klubovi u Budimpeti vikendom budu dupkom puni, redovi u termama esto
beskrajni, a stolovi ugostiteljskih objekata u starome gradu vjeito zauzeti. Razlog ovakvom
ozraju u Budimpeti moda je pusti optimizam, nada i vjera u bolje dane, no moda i realna
slutnja da nita nije gotovo dok zaista nije gotovo. Ipak, saimajui situaciju u potpunosti,
Budimpeta ima jo poprilinu koliinu asova u rukavu.
Istraivanje je dovelo do zakljuka da svatko tko dobije priliku provesti nekoliko dana
u Budimpeti, odmah moe primijetiti dosta jednolinu prirodnu osnovu i iznimnu
kontinentalnost klime. Takva obiljeja uvelike ograniavaju razvoj grada u pogledu turizma,
naravno, ukoliko se na njih obrati pozornost. U ovom sluaju, Budimpeta je napravila sve da
turist o tome uope ne stigne razmiljati. Velikim ulaganjem u turistiku infrastrukturu uspjela
se uzdii iznad svojih nedostataka. Moglo bi se rei da iskoritava svoja sredstva i prednosti
do krajnjeg maksimuma kako bi nadoknadila sve ono za to ju je priroda zakinula. Na taj
nain, njezina je atraktivnost znatno poveana, i to dugi i neprekinuti niz godina. Tu iznimno
dugu tradiciju u meunarodnom turizmu moe zahvaliti, prvenstveno, sredinjem
geografskom poloaju te velikom bogatstvu kulturno-povijesnih znamenitosti, ali istovremeno
i svijesti o svojim mogunostima.

LITERATURA
21

 Bedford, N., Dunford, L., Fallon, S., 2009: Hungary, Lonely Planet
Haywood, A., Honan, M., Miller, E., Nebesky, R., Oliver, J., Turner, R., Vorhees, M.,
Wilson, N., 2001.: Central Europe, Lonely Planet, Australia
Fallon, S., 2009.: Budapest city guide, Lonely Planet
okonaj, E., Pepeonik, Z., Roboti, V., Vrankovi, B., 2003.: Turistika geografija
svijeta udbenik za srednje turistike kole, Meridijani, Samobor
Klimatski podaci Budimpete
http://en.wikipedia.org/wiki/Climate_of_Budapest/ 30. svibnja 2011.
Etnike i vjerske skupine Budimpete prema popisu stanovnitva iz 2001. godine
http://en.wikipedia.org/wiki/Budapest/ 30. svibnja 2011.

22