Vitaminska Biblija

VITAMINSKA BIBLIJA
BIBLIOTEKA
SVE O SVEMU
urednici
DUAN PAJIN
VLADISLAV POLAK
SIMON SIMONOVI
MIRJANA STEFANOVI
ERL MINDEL
VITAMINSKA BIBLIJA
kako vam pravi vitamini i hranljivi dodaci mogu pomoi da
preobrazite svoj ivot
PREVELA SA ENGLESKOG
LJILJANA STANI
NOLIT BEOGRAD
NASLOV ORIGINALA
Earl Mindell's New and Revised Vitamin Bible
Warner Books edition
Copyright 1985 by Earl Mindell Published in the arrangement
with Permissions & Rights
Int., London.
Ova knjiga posveena je

GEJL, ALAN l, EVANU,
naim roditeljima i porodicama
i budunosti
ZDRAVLJE JE NAJVEE BOGATSTVO

RALF VALDO EMERSON
Nain ivljenja"
elim da izrazim svoju duboku i trajnu zahvalnost prijateljima i

suradnicima koji su mi pomogli u pripremanju ove knjige, a
posebno D. Keniju (J. Kenney), Ph.D.; Linusu Paulingu, Ph.D.;
Haroldu Segalu, Ph.D.; Bernardu Bobmanu (Bernard Bubman),
R.Ph; Melu Riu (Mel Rich), R.Ph.; Sel Mesinero (Sal
Messinero), R.Ph.; Arnoldu Foksu (Arnold Fox), M.D.; Denisu
Hadlsonu (Dennis Huddleson), M.D.; Stjuartu Fieru (Stuart
Fisher), M.D.; Robertu Mendelsonu, M.D.; Geronu Lesteru
(Gershon Lester), M. D.,\Dejvidu Velkovu (David Velkoff), M.D.;
Rori Defiju (Rory Jdffee), M.D.; Viki Hafnagelu (Vickie
Hufnagel), M.D.; Donaldu Krudenu (Donald Cruden), O.D.;
Douelu Stromu (Joel Strom), D.D.S.; Natanu Sterlingu (Nathan
Sterling), D.D.S.; Piteru Malariju (Peter Mallorv) i Hesteru
Mandisu (Hester Mundis).
Takoer bih elio da zahvalim Fondaciji za ishranu (the
Nutrition Foundation); Meunarodnom koledu za primijenjenu
ishranu (the International College of Applied Nutrition);
Amerikom meunarodnom udruenju (the American Medical
Association); Njujorkkom centru za sakupljanje krvi (the New
York Blood Center); Amerikoj pedijatrijskoj akademiji (the
American Academy of Pediatrics); Amerikom udruenju za
dijetetiku (the American Dietetic Association); Nacionalnoj
akademiji nauka (the National Academv of Sciences);
Nacionalnom savjetu za dijetetiku (the National Dairy Council);
Drutvu za obrazovanje u ishrani (the Society for Nutrition
Education); Ujedinjenom udruenju za svjee voe i povre (the
United Fresn Fruit and.Vegetable Association); Koledu za
farmaciju u Olbaniju (the Alany College of Pharmacy); Edvardu
Livitu (Edward Leavitt), D.V.M.; Dejni Biks (Jane Bix), D.V.M.;
Beti Haskins (Betty Haskins); Stefani Marko (Stephanie Marco);
Suzani Touison (Susan Towison); Ronaldu Borenstejnu
(Ronald Borenstein); Lori Borenstejn (Laura Borenstein) i
Riardu Kertisu (Richard Curtis) bez kojih projekt ovog opsega
nikada ne bi bio zavren.
NAPOMENA ITETELJU O OVOM NOVOM DOPUNJENOM

IZDANJU
Otkako je prvi put Vitaminska Biblija objavljena 1979. godine,
oblast vitamina i ishrane doivjela je pravi procvat. Vie osoba
nego ikada ranije u povijesti uzima vitaminske i mineralne
dodatke, a svakodnevno se dolazi do zapanjujuih novih otkria
o uzajamnoj povezanosti izmeu vitamina, lijekova, prirodne
hrane i zdravstvenog stanja. Preventivna medicina nije vie
modni hir, ve injenica kako je potvreno skoranjim
izvjetajem konzervativne Nacionalne akademije nauka, 8085
postotaka svih ljudskih internih raka mogu se preduhitriti
poboljanom ishranom.
U ovo novo izdanje ukljuena su i druga nova otkria, kao to
su ona da odgovarajua hrana i dodaci mogu djelotvorno da
zamijene lijekove, da ublae neugodnosti predmenstrualnog
sindroma (PMS), da pomlade metabolizam, da poboljaju
sistem imuniteta, da umanje opasnost od sranih oboljenja, da
djeluju kao prirodna sredstva za ublaavanje bolova, smanjenje
umora i jo mnogo toga, kao i potpuno nova poglavlja o
aminokiselinama, ljekovitom bilju i najnovijim upozorenjima o
svima njima.
VAAN PODSJETNIK
REIMI DATI U CIJELOJ OVOJ KNJIZI PREDSTAVLJAJU
PREPORUKE, A NE RECEPTE, I NIJE NJIHOVA SVRHA DA
POSLUE KAO MEDICINSKI SAVJET. PRIJE NEGO TO
ZAPONETE BILO KOJI NOVI PROGRAM, PROVJERITE GA
KOD SVOG LIJENIKA, ILI NEKOG NUTRICIONISTIKI
USMJERENOG DOKTORA, NAROITO AKO IMATE NEKI
POSEBAN FIZIKI PROBLEM ILI AKO STE PODVRGNUTI
NEKOM LIJEENJU.
PREDGOVOR
Ova knjiga napisana je za vas bezbrojno mnotvo
mukaraca i ena koji vjeno pokuavate da sebe prilagodite
statistikim normama, da biste doli do zakljuka da su te
tabele namijenjene nekoj mitskoj prosjenoj osobi koja je via,
nia, deblja, mravija, manje ili vie aktivna no to ete vi ikada
biti. Ona je vodi za zdravo ivljenje za pojedince, ne za
statistiku. Kad god je to bilo izvodljivo, davao sam osobni
savjet, jer to je, smatram, jedini nain da se neko usmjeri prema
optimalnom zdravlju, to je svrha ove knjige.
Na ovim stranicama kombinirao sam svoje znanje iz farmacije
sa poznavanjem ishrane da bih to bolje objasnio zbunjujue,
esto i opasno, uzajamno djelovanje lijekova i vitamina.
Pokuao sam da budem osoban i odreen da bih u to veoj
mjeri odstranio zbrku oko vitamina koja je nastala uslijed
uopavanja.
Pri koritenju ove knjige povremeno ete utvrditi da vae
potrebe za vitaminima nuno spadaju u nekoliko razliitih
kategorija. U tom sluaju, neka vas zdrav razum vodi ka
potrebnim prilagoavanjima. (Ako ve uzimate vitamin B6, na
primjer, nema potrebe da ga uzimate dva puta, ukoliko se ne
zahtijeva vea doza.)
Moje preporuke nisu namijenjene da poslue kao recept, ve se
one lako mogu koristiti kao prilagodljivi programi kada
suraujete sa svojim lijenikom. Nema knjige koja moe da
zamijeni profesionalni zdravstveni nadzor.
Najiskrenije se nadam da sam vam dao obavjetenja koja e
vam pomoi da ostvarite najdui, najsretniji i najzdraviji ivot.
ERL. MINDEL, R. Ph., Ph. D.
I
PRISTUP VITAMINIMA
1. Zbog ega sam se u ovo upustio
Moje profesionalno kolovanje bilo je striktno odreeno kada se
dospjelo do vitamina. Teajevi koje sam pohaao iz
farmakologije, biokemije, organske i neorganske kemije i
zdravstva jedva da su se uope bavili vitaminima izuzev
kada su u pitanju bolesti koje nastaju zbog pomanjkanja
vitamina. Nedostatak vitamina C? Skorbut. Oskudijevanje u
vitaminima B1? Beri-beri. Nedovoljno vitamina D? Rahitis. Moji
teajevi bili su standardnog tipa, sa uobiajenim preporukama
da se pribjegava uravnoteenoj ishrani i uzimanju prave hrane"
(koja je sva bila prikazana na sjajnim grafikonima koji su ubijali
elju za jelom).
Nije bilo spomena o tome da se vitamini koriste za spreavanje
bolesti ili kao sredstvo za postizanje optimalnog zdravstvenog
stanja.
Obojica smo radili po petnaest sati dnevno, ali to se samo na
meni vidjelo i ja sam to osjeao.
Godine 1965. otvorio sam svoju prvu ljekarnu. Do tada nisam
bio svjestan toga koliko mnogo lijekova ljudi uzimaju, ne zbog
bolesti, ve naprosto da bi progurali dan. (Imao sam jednog
redovnog kupca koji je imao recepte za pilule za zamjenjivanje
praktino svih njegovih tjelesnih funkcija a ak nije ni bio
bolestan!) Moj partner bio je u to vrijeme veoma usmjeren
prema vitaminima. Obojica smo radili po petnaest sati dnevno,
ali samo se to na meni vidjelo i ja sam to osjeao. Kada sam ga
upitao u emu je njegova tajna, rekao je da uope nema tajne.
U pitanju su vitamini. Shvatio sam da ono o emu on govori ima
malo veze sa skorbutom i beri-berijem, a da ima mnogo veze
sa mnom. Odmah sam postao marljiv uenik i nikada nisam
zaalio zbog toga. Uio me je o koristima koje se mogu izvui
od prirodne hrane u obliku vitamina, kako B-kompleks vitamini i
vitamin C mogu da ublae stres, kako e vitamin E poveati
moju izdrljivost i otpornost i kako vitamin B2 moe da odstrani

umor. Poto sam se podvrgao najelementarnijim vitaminskim
reimima, nisam bio samo uvjeren. Bio sam preobraen.
Odjednom je ishrana postala najznaajnija stvar u mom ivotu.
Proitao sam sve knjige o tome koje sam mogao nai, izrezivao
sam lanke i tragao za njihovim izvorima, prekopavao tekstove
koje sam koristio prilikom studija farmacije i otkrio
zaprepaujue blizak odnos koji postoji izmeu biokemije i
ishrane. Posjeivao sam predavanja o zdravlju koja sam
mogao. U stvari, na jednom od tih predavanja saznao sam o
RNK-DNK (ribonukleinska kiselina-dezoksiribonukleinska
kiselina) nukleinskom kompleksu i o njegovim svojstvima da
utie na pomlaivanje. (Od tada uzimam RNK-DNK dopune kao
i S OD Super-Oksid Dismutasa i DHEA
Dehidroepiandrosteron prirodni agens protiv gojaznosti i
starenja. Danas, zahvaljujui njima, veina ljudi cijeni da sam
pet do deset godina mlai nego to jesam. Bio sam oduevljen
svakim novim otkriem iz te oblasti, a to je bilo i vidljivo.
Otkrio mi se itav novi svijet i poelio sam da ga podijelim sa
drugima. Moj partner je to potpuno razumio. Poeli smo da
izdajemo kupcima uzorke B-kompleks vitamina i tablete
vitamina B2, sugerirajui im da pokuaju da smanje svoju
ovisnost od sredstava za smirenje, pilula za jaanje i sedativa
uz pomo vitamina i hrane bogate vitaminima.
Rezultati su bili izvanredni. Ljudi su stalno dolazili da nam
saope koliko se bolje i bodrije osjeaju. Umjesto negativnosti i
rezignacije koji esto prate terapije lijekovima, dobili smo silnu
pozitivnu nastrojenost. Imao sam prilike da vidim enu koja je
provela skoro cijelu svoju zrelu mladost uzimajui librium, idui
od lijenika do terapeuta i obrnuto, kako postaje zdravo, sretno,
od lijekova osloboeno ljudsko bie; jedan ezdesetogodinji
arhitekt, na kraju radnog vijeka zbog loeg zdravlja, povratio je
dobro zdravlje i prihvatio se narudbe da uradi ono to danas
predstavlja jednu od najistaknutijih poslovnih zgrada u Los
Anelesu; jedan sredovjeni glumac, ovisnik od pilula, otarasio
se svoje sklonosti i domogao se jedne traene vodee uloge u
nekoj TV-seriji, koja mu jo uvijek donosi lijepe prihode.
Od 1970. godine potpuno sam se posvetio ishrani i preventivnoj

medicini. Sagledavi koliko je mali obim znanja u toj oblasti,
uortaio sam se sa jo jednim farmaceutom, sa prvenstvenim
ciljem da proizvodimo prirodne vitamine i pruamo tona
obavjetenja o ishrani dostupna javnosti.
Danas, kao strunjak za ishranu, predava i pisac, jo uvijek
sam oduevljen svijetom koji mi se razotkrio prije vie od
dvadeset godina svijetom koji se sa novim otkriima
svakodnevno irio i koji elim da podijelim sa drugima.
2. to su vitamini
Moramo pribavljati vitamine iz organskih namirnica ili
prehrambenih dodataka da bismo se odrali u ivotu.
Kada spomenem rije vitamin", veina ljudi pomisli pilula".
Pomisao na pilulu" predoava konfuzne predodbe o
lijekovima i drogama. Iako vitamini svakako esto mogu da
ostvare to i lijekovi i droge, oni nisu ni jedno ni drugo.
Sasvim jednostavno, vitamini su organske materije
neophodne za ivot. Vitamini su bitni za normalno
funkcioniranje naih tijela i, osim nekoliko izuzetaka, ne mogu
biti proizvedeni ili sintetizirani u naim tijelima. Oni su
neophodni za na rast, krepkost i osjeaj dobrog zdravlja. U
svom prirodnom stanju nalaze se u malim koliinama u svoj
organskoj hrani. Moramo ih dobiti iz tih namirnica ili putem
prehrambenih dodataka.
Ono to treba da imate na umu jest da dodaci koji su dostupni u
obliku tableta, kapsula, tenosti, praha, ak i injekcija, jo uvijek
predstavljaju samo hranljive materije i da su oni, ukoliko nisu
sintetiki proizvedeni, takoer dobiveni iz ivih biljaka i ivotinja.
Nije mogue odrati ivot bez svih esencijelnih vitamina.
3. to vitamini nisu
Vitamini nisu ni pilule za jaanje ni zamijene za hranu.
Mnogi misle da vitamini mogu da zamjene hranu. Oni to ne

mogu. U stvari, vitamini se ne mogu asimilirati bez unoenja
hrane. Postoje mnoga pogrena vjerovanja o vitaminima i ja se
nadam da e ova knjiga veinu njih razjasniti.
Vitamini nisu pilule za jaanje i sami po sebi nemaju kalorijske
ili energetske vrijednosti.
Vitamini nisu zamjena za proteine ili bilo koje druge hranljive
materije, kao to su minerali, masti, ugljikohidrati, voda ak
nisu zamjena ni jedan za drugog!
Sami vitamini nisu sastavni dijelovi strukture naeg
organizma.
Ne moete da uzimate vitamine, da prestanete da jedete i
oekujete da budete zdravi.
4. Kako vitamini djeluju
Ako zamislite tijelo kao automobilski motor sa unutranjim
sagorijevanjem, a vitamine kao svjeice, prilino ste dobro
predstavili sebi kako ti zauujue majuni sastojci hrane
djeluju na nas.
Vitamini reguliraju na metabolizam preko enzimskih sistema.
Nedostatak jednog od njih moe dovesti u opasnost cijelo tijelo.
Vitamini su sastavni dijelovi naih enzimskih sistema koji,
djelujui poput svjeica, potiu i reguliraju na metabolizam,
odravajui nas aktivnim i vrlo sposobnim.
U usporedbi sa naom potronjom ostalih hranljivih sastojaka,
kao to su proteini, masti i ugljikohidrati, naa potronja
vitamina (ak i pri nekim predoziranim reimima) neznatna je.
Ali deficit ak i samo jednog od vitamina moe dovesti u
opasnost itav ljudski organizam.
5. Treba li uzimati dodatke?
,,Svako tko je u prolosti jeo eer, bijelo brano ili
konzerviranu hranu ima neko oboljenje izazvano
pomanjkanjem nekog sastojka u hrani. . ."
Poto se vitamini nalaze u svim organskim materijama, od kojih

neke sadre jednog vitamina vie nego drugih i u veim ili
manjim koliinama, moe se rei da ako jedete pravu" hranu u
uravnoteenoj ishrani dobivate sve vitamine koji su vam
potrebani. I vjerojatno ete biti u pravu. Problem je u tome to
malo nas moe sebi da pripremi takvu mitsku hranu. Prema dr
Denijelu T. Kigliju (Daniel T. Quigley), autoru djela Nacionalna
neuhranjenost (The National Malnutrition),' Svako tko je u
prolosti jeo preraen eer, bijelo brano ili konzerviranu
hranu ima neko oboljenje izazvano pomanjkanjem nekog
sastojka u hrani, a stupanj oboljenja ovisi od postotnog uea
takve hrane sa nedostacima u ishrani."
Poto su u veini restorana skloni da podgrijavaju hranu ili da je
odravaju toplom lampama za grijanje, ako esto objedujete
izvan kue izloeni ste opasnosti od nedostatka vitamina A, B1 i
C. (A ako ste ena izmeu trideset i etrdeset godina, ova vrsta
objedovanja koja vas poteuje posla vjerojatno e vas kotati
dragocjenog kalcija i eljeza.) Veina namirnica koje jedemo
bila je podvrgnuta nekoj obradi i liena nekih hranljivih
sastojaka. Uzmimo razne vrste kruha i itarica kao primjer. U
stvari, sve vrste kruha i brana koje nalazimo u dananjim
samoposluga bogate su jedino ugljikohidratima. ,,Ali oni su
obogaeni!" rei ete. Upravo je tako ispisano na naljepnici:
Obogaeni.
Obogaeni? Standard obogaivanja za bijelo brano sastoji se
u tome to se dvadeset dva prirodna hranljiva sastojka koji su
uklonjeni nadoknauju sa tri B vitamina, vitaminom D, kalcijem i
solima eljeza. Pa zaista, to je prilino krhak kolac za osnovnu
ivotnu materiju.
Mislim da moete shvatiti zbog ega je odgovor o dodacima
jasan.
6. to su hranljivi sastojci?
To nisu samo vitamini, mada ljudi esto smatraju da su oni isto
to i vitamini.
est vanih hranljivih sastojaka

Ugljikohidrati, proteini (koji su sainjeni od aminokiselina*),
masti, minerali, vitamini i voda su hranljivi sastojci sastojci
hrane koji se mogu apsorbirati i koji su neophodni za dobro
zdravlje.. Hranljivi sastojci neophodni su za stvaranje energije,
funkcioniranje organa, iskoritavanje hrane i rast stanica.
7. Razlika izmeu mikrohranljivih i makrohranljivih sastojaka
Mikrohranljivi sastojci, kao to su vitamini i minerali, sami ne
osiguravaju energiju. Makrohranljivi sastojci ugljikohidrati,
masti i proteini ostvaruju to, ali samo kada ima dovoljno
mikrohranljivih sastojaka da ih pokrenu.
Kada su u pitanju hranjivi sastojci, manjak je esto isto to i
viak.
Koliina mikrohranljivih i makrohranljivih sastojaka potrebna za
dobro zdravlje veoma je razliita ali i jedni i drugi su znaajni.
(Vidi dio 70, Veza proteini aminokiseline".)
8. Kako djeluju hranljivi sastojci
Tijelo upotrebljava hranljive sastojke da bi ihiskoristilo.
Hranljivi sastojci u osnovi djeluju posredstvom probave.
Probava je proces neprestanog kemijskog probavljanja materija
koje ulaze u tijelo kroz usta. Materije se razlau djelovanjem
enzima u manje i prostije kemijske dijelove, koji se onda mogu
apsorbirati kroz zidove sistema za probavu miine cijevi sa
otvorenim krajevima, duge vie od devet metara, koja prolazi
kroz tijelo i napokon odlaze u krvotok.
9. Poimanje vaeg probavnog sistema
Poznavanje djelovanja vaeg probavnog sistema razjasnit e,
na samom poetku, neke od uobiajenih zabuna o tome kako,
kada i gdje djeluju hranljivi sastojci.

Usta i jednjak
Probava poinje u ustima vakanjem hrane i njenim
mijeanjem sa pljuvakom. Jedan enzim, zvani ptijalin, ve u
pljuvaki poinje da razlae krob u proste eere. Hrana se
potom potiskuje u zadnji dio usta i u jednjak, ili guu. Tu poinje
peristaltika. To je gnjeee izmuzujue" kontrahiranje i
oputanje miia koje gura materije kroz sistem za probava. Da
bi se sprijeilo povratno kretanje materija i da bi se obezbjedilo
vrijeme za oslobaanje odgovarajuih enzima jer jedan
enzim ne moe da obavi zadatak nekog drugog enzima
sistem za probava snabdjeven je ventilima na raznim
raskrima.
eludac
On ima najveu zapreminu u sistemu za probava, kao to
veina nas dobro zna. Ali on je smjeten vie no to biste mogli
pomisliti, poto se nalazi uglavnom iza niih rebara, a ne ispod
pupka i on ne zaprema trbuh. To je jedna gipka vrea okruena
miiima koji se neprestano pokreu, stalno mijenjajui oblik.
Nita se stvarno ne apsorbira kroz zidove eluca osim
alkohola.
Uobiajeni obrok naputa eludac poslije tri do pet sata.
Tene materije, kao to je juha, naputaju eludac veoma brzo.
Masti se zadravaju znatno due. Uobiajeni obrok od
ugljikohidrata, proteina i masti prazni se iz prosjenog eluca za
tri do pet sati. eludane lijezde i specijalizirane stanice
proizvode sluz, enzime, klorovodoninu kiselinu i jedan inilac
koji omoguava da vitamin B12 bude razluen kroz zidove
crijeva u krvotok. Normalan eludac je neopozivo sklon kiselini,
a eludani sok, posebna eludana smjesa, sastoji se od
mnogih supstanci:
Pepsin. Predominantni eludani enzim, snaan varilac mesa i
ostalih proteina. Aktivan je jedino u kiseloj sredini.
Renin. Zgruava mleko.

HCI (Klorovodonina kiselina). Proizvode je eludane stanice i
ona stvara kiselo stanje.
eludac nije bezuvjetno neophodan za probava. Vei dio
procesa probave odigrava se izvan njega.
Tanko crijevo
Praktino, cjelokupno apsorbiranje hranljivih sastojaka odigrava
se u tankom crijevu.
Dugako je oko sedam metara i u njemu se probava dovrava;
praktino, cjelokupno apsorbiranje hranljivih sastojaka odigrava
se u njemu. Ima lunatu sredinu, koju stvaraju visoko lunata
u, pankreasni sok i izluevine zidova tankog crijeva. Lunata
sredina neophodna je za najznaajnije radnje probavljanja i
apsorbiranja. Dvanaesnik (duodenum), iji se poetak nalazi na
izlaznom otvoru eluca, predstavlja poetni dio tankog crijeva.
Ono se spaja sa tankim crijevom (jejunum), dugim oko tri metra,
koje se sa svoje strane spaja sa usukanim crijevom (ileum),
dugim oko tri i po metra. Kada se polutena sadrina tankog
crijeva pomie peristaltikim djelovanjem, esto kaemo kako
ujemo da nam ,,kre" crijeva. Na eludac se u stvari nalazi
iznad mjesta na kojem nastaju ti zvui (zvani borborigmi), ali i
kada se zna pravo stanje stvari teko da e se ovaj izraz
izmijeniti.
Debelo crijevo (Kolon)
Potrebno je dvanaest do etrnaest sati da sadraj proe kroz
debelo crijevo.
Debelo crijevo prvenstveno predstavlja skladini i dehidrativnl
organ. Tvari koje u njega ulaze u tenom stanju postaju
poluvrste poto se voda apsorbira. Potrebno je dvanaest do
etrnaest sati da sadraj proe kroz crijeva.
Debelo crijevo je, nasuprot elucu u kojem nema mikroba,
obilato naseljeno bakterijama, normalnom florom crijeva. Veliki
dio izmeta sainjen je od bakterija, zajedno sa neprobavljenim
sadrajima, uglavnom celulozom, i supstancama odstranjenim

iz krvi i otpalim sa zidova crijeva.
Jetra
Glavni skladini organ za vitamine rastvorljive u mastima.
Jetra je najvei vrsti organ tijela i tei oko dva kilograma. Ona
predstavlja kemijsko postrojenje koje se ne moe usporediti ni
sa im. Moe da preinai skoro svaku kemijsku strukturu. To je
moan organ za razaranje otrova, koji unitava mnoge toksine
molekule i ini ih bezopasnim. Ona je takoer i rezervoar krvi i
skladini organ za vitamine kao to su A i D i za probavljeni
ugljikohidrat (glikogen), koji se oslobaa da bi se odrao nivo
eera u krvi. Proizvodi enzime, kolesterol, proteine, vitamin A
(iz karotina) i faktore koagulacije krvi.
Jedna od prvenstvenih funkcija jetre jeste da proizvodi u. u
sadri soli koje poboljavaju djelotvornost probavljanja masti
oiujuim djelovanjem, emulzirajui masne materije.
una vreica
ak i pogled na jelo moe da isprazni unu vreicu.
To je skladini organ u obliku vree, dug oko osam crntimetara.
Sadri u, kemijski je pretvarajui i desetostruko je
koncentrirajui. Ukus, ili ponekad ak i pogled na jelo, moe biti
dovoljan da je isprazni. Sastojci koji se nalae u unoj vreici
ponekad kristaliu i stvaraju une kamence.
Pankreas guteraa
Pankreas osigurava najznaajnije tjelesne enzime.
Ova lijezda duga je oko petnaest centimetara i poiva u krivini
dvanaesterca. Njene skupine stanica izluuju insulin, koji
ubrzava sagorijevanje eera u krvi. Insulin se izluuje u krv, a
ne u sistem za probava. Vei dio pankreasa proizvodi i izluuje

pankreasni sok, koji sadri neke od najvanijih tjelesnih enzima
za probava lipaze, koji razlau masti; proteaze, koji razlau
protein; i amilaze, koji razlazu krob.
10. Imenujte taj vitamin
Poto jedno vrijeme nitko nije poznavao kemijsku grau
vitamina i stoga im nije mogao dati odgovarajua znanstvena
imena, veina ih je oznaena slovima abecede. Sljedei
vitamini poznati su u dananje vrijeme; mnogi tek treba da budu
otkriveni.
Poznati vitamini od A do U
Vitamin A (retinol, karotin); B-kompleks grupa vitamina: B1
(tiamin), B2 (riboflavin), B3 (niacin, niacinamid), B4 (adenin), B5
(pantotenska kiselina), B6 (piridoksin), B10, B11 (faktori rasta),
B12 (kobalamin, cianokobalamin), B13 (orotinska kiselina), B15
(pangaminska kiselina), B17 (amigdalin), Bc (folna kiselina), BT
(karnitin), Bx ili PABA (para-aminobenzoeva kiselina); holin;
inozit; C (askorbinska kiselina); D (kalciferol, viosterol,
ergosterol); E (tokoferol); F (masne kiseline); G (riboflavin); H
(biotin); K (menadion); L (neophodan za laktaciju); M (folna
kiselina); P (bioflavonoidi); PP (niacinamid); P4 (trokseruten); T
(supstance koje potpomau rast); U (ekstrahiran iz soka
kupusa).
11. Imenujte taj mineral
est vrhunskih minrala su: kalcij, jod, eljezo, magnezij, fosfor,
cink.
Iako je za odravanje organizma i njegovo normalno
funkcioniranje potrebno oko osamnaest poznatih minerala,
Preporuena dnevna potreba (RDA) ustanovljena je samo za
njih est kalcij, jod, eljezo, magnezij, fosfor i cink.
Aktivni minerali u vaem tijelu su: kalcij, klor, krom, kobalt,

bakar, fluor, jod, eljezo, magnezij, mangan, molibden, fosfor,
kalij, selen, natrij, sumpor, vanadij i cink.
12. vaem organizmu je potrebno zdrueno djelovanje
Sami vitamini nisu dovoljni.
Koliko god da su vitamini vani, bez minerala od njih nema
nikakve koristi. Rado nazivam minerale Pepeljugama svijeta
ishrane, poto, iako je malo tko toga svjestan, vitamini ne mogu
da djeluju, ne mogu da budu asimilirani bez pomoi minerala. I
mada organizam moe da sintetizira neke vitamine, on ne moe
da proizvede ni jedan jedini mineral.
13. Osnovne injenice o ishrani
Jedna cigareta unitava 25100 mg vitamina C!
Mlijeko sa sintetikim vitaminom D (to znai skoro svako
mlijeko koje se kupuje u prodavnicama) moe da lii tijelo
magnezija!
Ljudi koji ive u gradovima ispunjenim smogom ne dobijaju
onoliko vitamina D koliko dobijaju njihovi roaci sa sela, poto
smog apsorbira suneve ultravioletne zrake!
Svakodnevna uivancija" u vie od jednog koktela moe da
izazove smanjivanje koliine vitamina B15 B6 i folne kiseline!
Osamdeset posto ena u Americi pati od nedostatka kalcija!
Deset miliona amerikih ena uzima oralna kontraceptivna
sredstva i veina njih nisu svjesne toga da pilule mogu da
ometaju iskoriavanje vitamina B6, B12, folne kiseline i
vitamina C!
Mukarci u Americi su na trinaestom mjestu u svijetu po
zdravstvenom stanju, a ene na estom!
Djeci je potrebno jedan i pol do dva vie proteina po kilogramu
tjelesne teine nego odraslima a dojenadi je potrebno tri
puta vie!
Istraivai raka sa Masausetskog tehnolokog instituta otkrili
su da vitamini C i E i izvjesne kemikalije zvane indoli, kojih ima
u kupusu, prokuli, i njima srodnom povru iz porodice kupusa,

predstavljaju snane i sasvim bezbjedne inhibitore nekih
karcinogena!
Vitamin B1 moe biti od pomoi pri visinskoj i morskoj bolesti.
Ako ste na visokoproteinskoj dijeti, vae potrebe za vitaminom
B6 poveavaju se.
Crveni luk, bijeli luk, rotkvice i poriluk sadre jedan prirodni
antibiotik zvani alicin, koji moe da uniti klice bolesti a da pri
tom procesu ne odstrani korisne bakterije!
Aspirin moe da utrostrui stupanj ekskrecije vaeg vitamina
C!
Osamnaest polutki pekana (vrsta sjevernoamaerikog oraha)
mogu da zadovolje itavu dnevnu potrebu za vitaminom F!
14. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje 1
U poslednje vrijeme viao sam veoma malo dodataka
aminokiselina u prodavnicama zdrave hrane. Da li se one
smatraju hranljivim sastojcima? Da li su znaajne koliko i
vitamini?
Jasno i glasno da, i ponovo da! Aminokiseline (vidi dijelove 70 i
75) predstavljaju grau naih najznaajnijih hranljivih sastojaka
proteina.
Svaka stanica vaeg organizma sadri (i treba) proteine. Oni se
koriste za izgradnju novih tkiva i obnavljanje oteenih stanica,
kao i za stvaranje hormona i enzima, za odravanje
uravnoteenog sadraja kiselina-luina u krvi i, pored ostalog,
uklanjanje neeljenih otpadaka. Dok se proteini probavljaju,
razbijaju se na manje smjese zvane aminokiseline. Kada te
aminokiseline dospiju u stanice vaeg organizma, one se
ponovo formiraju u proteine. To je udesan ciklus.
Znaaj vitamina i aminokiselina u ishrani je podjednak, jer
neete imati koristi od jednog bez odgovarajue koliine
drugog'. to se tie dodataka aminokiselina i njihove vrijednosti
za vas kao pojedinca, predlaem da pregledate dijelove 75
83, u kojima se raspravlja o nekima od izvanrednih pogodnosti
koje, kako se pokazalo, uzimanje dodataka prua.
Saznao sam da Nacionalni institut za sigurnost zanimanja i

zdravija (NIOSH) procjenjuje da je jedan od svaka etiri radnika
izloen djelovanju tvari koje se smatraju opasnim. Koji su to
poslovi i koje dodatke ti radnici treba da uzimaju?
Ne bih mogao da navedem sve takve poslove, ali evo samo
nekih od njih:
Elektroinenjeri, elektriari i tiskari. Izloenost elektronskim
ureajima, fluorescentnim svjetlima, sredstvima za dezinfekciju,
mjernim ureajima ili nekim bojama i tiskarskim bojama moe
vas izloiti djelovanju bezmirisne ive, to moe izazvati
emocionalne poremeaje ili ak i smrt.
Sekretarice i recepcioneri. Neke od maina za umnoavanje
isputaju pare-koje mogu da izazovu probleme sa vidom, umor i
glavobolju. Neke od razvodnih tabli mogu da isputaju ozon,
bezbojno isparenje koje moe da izazove probleme sa
disanjem. Postavljai tapeta. Postoje zidni tapeti obloeni vinilkloridom, izgleda kancerogenim, kemikalijom koja se lako
udie.
Zubari, zubni tehniari. Amalgam srebra, koji se esto koristi za
plombe, sadri ivu i moe da isputa isparenja. Institut za
sigurnost zanimanja procjenjuje da u jednoj od svakih deset
zubarskih ordinacija postoji nivo ive koji ugroava zdravlje.
Mehaniari. Ako radite sa mainama koje se iste rastvaraima,
moda udiete isparenja koja mogu biti tetna po vae zdravlje,
prouzrokujui zapaljenja koe, kao i poremeaje u jetri i
bubrezima.
Radnici koji rade sa azbestom. Procenjuje se da 45 posto
radnika koji postavljaju azbestne izloacije umiru od nekog oblika
raka. (Disanje u zgradama gde je azbest nanesen na eline
grede i koji se moe oljutiti moe biti opasno za svaije
zdravlje.) Radnici bilo kojeg od ovih zanimanja treba
svakodnevno da uzimaju antioksidanse u obliku dodataka:
vitamina A, C, E i selen.
II
VITAMINSKA PILULA JE VITAMINSKA PILULA JE ...
15. Odakle potiu vitamini
Veina vitamina dobiva se iz osnovnih prirodnih izvora
Poto su vitamini prirodne supstance koje se nalaze u
namirnicama, vitaminski dodaci koje uzimate bilo da su u
pitanju kapsule, tablete, prakovi ili tenosti takoer potiu iz
hrane. Mada mnogi vitamini mogu biti sintetizovani, veina ih se
dobija iz osnovnih prirodnih izvora.
Na primjer: Vitamin A obino potie iz ribljeg ulja. Vitamin Bkompleks potie iz kvasca ili digerice. Vitamin C najbolji je
kada je dobijen iz ipka, ploda koji ostaje na divljoj rui kada
otpadnu latice. A vitamin E obino se dobija iz soje, peninih
klica ili kukuruznog zrna.
16. Zato se vitamini javljaju u razliitim oblicima
Svaije potrebe su drugaije i zato su proizvoai obezbedili
vitamine u raznolikim oblicima.
Vitamini se javljaju u razliitim oblicima zbog toga to je to
sluaj i sa ljudima
Tablete su najuobiajeniji i najpogodniji oblik. One se lake
skladite, prenose, due traju nego prakovi ili tenosti.
Kapsule, kao i tablete, dobro se i lako skladite i predstavljaju
uobiajeni oblik vitaminskih dodataka za vitamine rastvorljive u
ulju kao to su vitamini A, D i E.
Prakovi imaju prednost zato to su izuzetno jaki (jedna lica
mnogih vitamina C u prahu moe da sadri ak i 4.000 mg), a
posebno su pogodni za one koji su alergini, poto nemaju
nadeva, veziva ili aditiva.
Tenosti se lako mijeaju sa napicima i pogodne su za osobe
koje nisu u stanju da progutaju kapsule ili tablete.
17. Vitamini rastvorljivi u ulju naspram suvih ili rastvorijivih u

vodi
Vitamini rastvorljivi u ulju, kao to su vitamini, A, D, E i K, mogu
se nabaviti i preporuljivo je da budu u ,,suvom" ili u vodi
rustvorljivom obliku za osobe kod kojih ulje izaziva stomane
tegobe, za one koji pate od akni ili one ija je koa u takvom
Klunju da se ne preporuuje uzimanje ulja, kao i za one koji su
zbog dijete izbacili veinu masnih materija iz svoje ishrane.
(Vitamini rastvorljivi u mastima zahtevaju mast radi prave
asimilacije. Ako ste na dijeti s malo masti i uzimate dodatke
vitamina A, D, E ili K, preporuujem vam da koristite vitamine u
suhom obliku.)
18. Sintetiki vitamini naspram prirodnih i neorganski naspram
organskih
Sintetiki vitamini e moda manje poremetiti va budet ali
ne i va eludac.
Kada me pitaju postoji li razlika izmeu sintetikih i prirodnih
vitamina, obino kaem da postoji samo jedna a ona je u
vama. Iako sintetiki vitamini i minerali daju zadovoljavajue
rezultate, prednosti prirodnih vitamina, na najrazliitijim nivoima,
prevazilaze ih. Kemijska analiza jednih i drugih moe izgledati
istovjetna, ali vie toga ide u prilog prirodnim vitaminima, jer
vie toga ide u prilog tim supstancama u prirodi.
Sintetiki vitamin C je samo to: askorbinska kiselina i nita vie.
Prirodni vitamin iz ipka sadri bioflavonoide, potpuni Ckompleks, to ini taj vitamin C djelotvornijim.
Prirodni vitamin E, koji moe da sadri sve tokoferole, a ne
samo alfa, jai je nego njegov sintetiki dvojnik.
Prema dr Teronu D. Rendolfu (Theron G. Randolph),
istaknutom alergologu:
Neka sintetiki dobijena supstanca moe da izazove reakciju
kod kemijski podlone osobe i kada se ista materija prirodnog
porijekla tolerira, usprkos tome to te dvije supstance imaju
identinu kemijsku grau.

S druge strane, osobe koje su alergine na polen mogu
doivejti neeljenu reakciju na prirodni vitamin C koji ima
mogue polenske neistoe.
Bez obzira na to, kako mogu da posvedoe mnogi koji su
probali i jedne i druge, prirodni dodaci izazivaju manje
eludano--crijevnih poremeaja i daleko manje toksikih
reakcija kada se uzimaju u dozama veim od preporuljivih.
Razlika izmeu neorganskog i organskog nije istovetna razlici
izmeu sintetikog i prirodnog, mada je to rasprostranjena
zabluda. Svi vitamini su organskog porijekla. To su supstance
koje sadre ugljik.
19. Heliranje i to ono znai
Samo 2 do 10 posto neorganskih jedinjenja eljeza unesenih u
organizam zaista se apsorbira.
Heliranje je proces kojim se mineralne materije preobraaju u
svarljiv oblik. Uobiajeni mineralni dodaci, kao to su kotano
brano i dolomit, esto nisu helirani i prvo moraju biti izloeni
djelovanju tokom procesa probavljanja da bi se oformili helati,
prije nego to mogu biti od koristi organizmu. Prirodni proces
heliranja ne obavlja se djelotvorno kod mnogih osoba, uslijed
ega je znatan dio mineralnih dodataka koje one upotrebljavaju
od male koristi.
Kada shvatite da tijelo ne koristi sve ono to se u njega unosi,
da veina osoba ne vari hranu djelotvorno, da se samo 2 do 10
posto neorganskih jedinjenja eljeza koja se unose u tijelo
zaista apsorbiraju, i da ak i od tog malog postotka 50 posto
biva odstranjeno, moete shvatiti znaaj uzimanja minerala koji
su helirani. Helirani mineralni dodaci vezani sa aminokiselinama tri do deset puta se vie asimiluju nego oni koji nisu
helirani, tako da se debelo isplate dodatni mali trokovi.
20. Produeno oslobaanje
Najznaajniji korak napred u proizvodnji vitamina predstavljalo
je uvoenje vitaminskih dodataka sa produenim djelovanjem.

Produeno oslobaanje je proces kojim se vitamini zaodijevaju
nikrogranulama a onda se kombinuju u posebnu bazu svog
oslobaanja po emi koja obezbjeuje apsorbiranje koje traje
est lo dvanaest sati. Veina vitamina je hidrosolubilna i ne
moe se skladititi u organizmu. Bez produenog djelovanja,
vitamini se brzo apsorbuju u krvotok i, bez obzira na to kolika je
doza, izluuju se u mokrai za dva do tri sata.
Nain da se ostvari zatita vitamina u trajanju od dvadeset etiri
sata.
Dodaci sa produenim oslobaanjem mogu da prue optimalni
efekt, minimalni gubitak izluivanjem, i stabilan nivo u krvi
tokom dana i preko noi.
21. Nadevi, veziva i to sve jo uzimam?
U vitaminskim dodacima ima mnogo toga to se ne vidi a
ponekad i vie od onoga to je na naljepnici. Nadevi, veziva,
mazivu i slino ne moraju se navoditi, a esto se i ne navode.
Ali ako elite da saznate to sve gutate, sljedei spisak e vam
pomoi.
Razblaivai ili nadevi. To su inertne materije koje se dodaju
tabletama radi poveanja njihovog obima, s ciljem da poprime
odgovarajuu veliinu za presovanje. Dikalcijum-fosfat, koji
predstavlja odlian izvor kalcija i fosfora, koristi se za
kvalitetnije proizvode. To je bijeli prah koji se dobiva od
proienih mineralnih stijena. Povremeno se koriste i sorbitol i
celuloza (biljno vlakno).
Veziva. Te materije daju koheziona svojstva prakovima; inae,
veziva ili granulatori su materije koje spajaju sastavne dijelove
tableta. Najee se koriste celuloza i etil-celuloza. Celuloza je
glavni sastavni dio biljnog vlakna. Druga veziva koja se mogu
koristiti su:
akacija (guma arabika) biljna guma
algin alginska kiselina ili natrijum-alginat biljni ugljeni
hidrat dobijen iz morske trave ,
lecitin i sorbitol (koriste se povremeno).

Maziva. Glatka materija koja se dodaje tabletama da bi
sprijeila njihovo ljepljenje za maine kojima se oblikuju. Obino
se koriste kalcij-stearat i silicijum-dioksid. Kalcij-stearat se
dobiva iz prirodnih biljnih ulja. Silicijum-dioksid je prirodni bijeli
prah. Moe se takoer koristiti i magnezij-stearat.
Razlagai. Materije kao to je guma arabika, algin i alginat
dodaju se tabletama da bi se olakalo njihovo rastapanje ili
razlaganje poslije uzimanja hrane.
Boje. One se koriste da tableta bude ljepeg ili profinjenijeg
izgleda. Najbolje su boje dobivene iz prirodnih izvora, kao to je
klorofil.
Aromatici i zaslaivai. Koriste se jedino za tablete koje se
vau, a zaslaivai su obino fruktoza (voni eer), sladni
dekstrini, sorbitol, ili maltoza. Za kvalitetnije prizvode rijetko se
koristi saharoza (eer).
Materije za oblaganje. Ove supstance se koriste za zatitu
tableta od vlage. One takoer prikrivaju neugodan ukus ili miris
da bi se tableta lake gutala. Jedna od tih supstanci je zein. To
je prirodna materija, dobijena od kukuruznog proteina, i
predstavlja sredstvo za stvaranje prozranog filmskog"
omotaa. Brazilski vosak je prirodni proizvod dobijen od palme;
i on se esto koristi.
Sredstva za suenje. Te supstance spreavaju da se materije
koje apsorbuju vodu (hidroskopske) ovlae tokom prerade.
Najuobiajenije sredstvo za suenje je silikagel.
22. Mo skladitenja i odravanja
Vitaminski i mineralni dodaci treba da se skladite na nekom
hladnom mranom mjestu zaklonjenom od neposredne
suneve svjetlosti i u dobro zatvorenim po mogustvu
neprozirnim posudama. Ne moraju se drati u hladnjaku,
ukoliko ne ivite u pustinjskoj klimi. Kao zatitu od pretjerane
vlanosti, stavite nekoliko zrna rie na dno tegle u kojoj drite
vitamine. Ria Djeluje kao prirodni apsorbent.
U dobro zaptivenoj posudi vitamini se mogu odrati dvije do tri
godine.
Ako se vitamini dre na hladnom i tamnom mjestu i u dobro
zatvorenoj posudi, trebalo bi da se odre dvije do tri godine.
Meutim, da bi se obezbijedilo da budu svjei, najbolje je
kupovati one vrste za koje je na naljepnici oznaen datum
isteka roka upotrebe.
Na organizam tei da svaka etiri sata izlui u mokrau
supstance koje uzimamo; to se naroito odnosi na vitamine
rastvorvorene u vodi, kao to su vitamin B i C. Kada se uzimaju
na prazan eluuac, vitamini B i C mogu da napuste organizam
ak dva sata poslije uzimanja.
Vitamini rastvorljivi u ulju, A, D, E i K, ostaju u organizmu oko
dvadeset etiri sata, mada prevelike koliine mogu biti
skladitene u jetri i znatno due. Suhi vitamini A i E ne ostaju
organizmu toliko dugo.
23. Kada i kako uzimati vitaminske dodatke
Ljudski organizam funkcionira po dvadesetetvorosatnom
ciklusu. Vae stanice ne poinju da spavaju kada vi zaspite, niti
one nogu da opstanu bez neprestanog snabdijevanja kisikom i
hranljivim tvarima. Stoga, radi najboljih rezultata, svoje
vitaminske dodatke rasporedite tokom dana to je mogue
ujednaenije.
Ako sve svoje vitaminske dodatke uzimate odjednom, uinite to
poslije veere, a ne poslije doruka.
Najbolje vrijeme za uzimanje vitaminskih dodataka je poslije
jela. Vitamini su organske supstance i treba da se uzimaju sa
ostalom hranom i mineralima radi to boljeg apsorbiranja. Poto
hidrosolubilni vitamini, naroito B-kompleks i vitamin C, prilino
brzo izluuju u mokrau, reim uzimanja poslije doruka, posijle
ruka i poslije veere pruit e vam najvii nivo tjelesnih
sposobnosti. Ako nije pogodno uzimati ih poslije svakog obeda,
tada polovinu koliine treba uzeti poslije doruka, a drugu
polovinu poslije veere.
Ako morate da uzimate sve svoje vitamine odjednom, uinite to

poslije najobilnijeg obroka tokom dana. Drugim rijeima, najbolji
rezultati postiu se poslije veere, ne poslije doruka.
I upamtite, minerali su bitni za pravilno apsorbiranje vitamina,
stoga vodite rauna da svoje minerale i vitamine uzimate
zajedno.
24. to je najpogodnije za vas
Ako niste sigurni da li e vam vie prijati praak, tekuina ili
tableta, obini vitamin E ili suhi, uzimajte vitaminske dodatke tri
puta dnevno ili one sa produenim oslobaanjem. Savjetujemo
vam da isprobate. Ako vam vitaminski dodatak koji uzimate ne
odgovara, pokuajte da ga uzmete u nekom drugom obliku.
Vitamin C u prahu pomean sa nekim napitkom moe biti
mnogo laki za uzimanje nego nekoliko velikih pilula kada
onemoate zbog prehlade. Ako vam se lice izoblii od gaenja
od vitamina E, pokuajte da ga uzimate u suhom obliku.
Pogledajte poglavlja od 26 do 68 i upozorenje u poglavlju 271,
da biste se uvjerili da znate sve to je potrebno o vaim
vitaminskim dodacima.
25. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje II?
Kada vitamini imaju neugodan miris, da li to znai da su se
pokvarili i mogu li da budu tetni?
Jaki mirisi ne moraju da ukazuju na pokvarenost, ali je to
mogue. Ako ste drali svoje vitamine izloene sunevoj
svjetlosti i na toplini (to vama prija, ali ne i njima), to je vie
nego mogue, to je vjerojatno. Ali ako su se vai vitamini i
pokvarili, nee vam nakoditi. Najgore to vam se moe
dogoditi jeste da oni izgube svoj efekt.
Vrlo esto otkrivam neku vrstu mirisa na alkohol u teglici gdje
stoje vitamini. Da li to ukazuje na neku vrstu pokvarenosti i da li
se ti vitamini mogu bezbjedno koristiti?
Ne, vitamini se ne kvare i mogu se bezbjedno upotrebljavati.
Alkohol se esto koristi kao agens za suenje da bi se
spreilo zagaivanje vlagom. Povremeno, ako se proizvod
prebrzo upakira, preostane neto od mirisa tog alkohola.
Preporuujem da se u teglicu stavi nekoliko zrna rie. On e

apsorbirati vlagu i miris. - *Ponekad otkrijem da je nekoliko tableta mog vitamina B
polomljeno. Mogu li se oni sigurno koristiti?
Da, mogu, kao i vitamin C, i bilo koji drugi. Do lomova dolazi
zbog loeg oblaganja tablete, ali sami vitami su djelotvorni i
sigurni.
III
SVE TO STE ODUVEK ELJELI DA ZNATE O VITAMINIMA
A NISTE IMALI KOGA DA PITATE
26. Vitamin A
INJENICE:
Vitamin A je liposolubilan. Da bi bio potpuno apsorbovan u
vaem digestivnom traktu, on zahteva prisustvo masti kao i
minerala.
On moe biti uskladiten u vaem organizmu i ne mora se
svakodnevno uzimati.
Javlja se u dva oblika preformirani vitamin A, zvani retinol
(nalazi se jedino u namirnicama ivotinjskog porijekla), i
protovitamin A, poznat kao karotin (kojeg ima u namirnicama
biljnog i ivotinjskog porijekla).
Vitamin A mjeri se u internacionalnim jedinicama (i.j.)1
Za odrasle mukarce preporuuje se dnevna doza od 1.000 RE
(ili 5.000 i.j.), da bi se spreila njegova deficitarnost. Za enske
osobe to je 800 RE (4.000 i.j.). Tokom graviditeta potrebno je
dodatnih 200 RE (1.000 i.j.), a za majke koje doje preporuuje
se 400 RE (2.000 i.j.).
TO VITAMIN A MOE DA UINI ZA VAS:
Djeluje protiv nonog sljepilaa, slabog vida i pomae pri
lijeenju mnogih onih tegoba. (Omoguava formiranje vidnog
purpura u oku.)
Stvara otpornost prema infekcijama disajnih organa.
Skrauje trajanje bolesti.
Odrava u zdravom stanju spoljanje slojeve vaih tkiva i
organa.
Pomae uklanjanje starakih pjega.
Potie rast, jaa kosti, doprinosi zdravlju koe, kose,
zuba i desni.
Pomae pri lijeenju akni, impetiga, ireva, priteva i otvorenih
1
Vidi odeljak 124 (Prim. prev.)
ireva kada se nanosi izvana.

Pomae lijeenje emfizema i hipertiroidizma.
OBOLJENJA KOJA NASTAJU USLIJED NEDOSTATKA
VITAMINA A:
Kseroftalmija, nono sljepilo. (O simptomima nedostatka
vitamina lA vidi poglavlje 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA A:
RibIje ulje, jetrica, mrkva, zeleno i uto povre, jaja, mlijeko i
mlijeni proizvodi, margarin i uto voe.
DODACI:
Obino je dostupan u dva oblika, jedan dobiven iz prirodnog
ribljeg ulja i drugi koji se mijea sa vodom. Dodaci koji se
mijeaju sa vodom su ili acetat ili palmitat i preporuuju se
svima onima koji ne podnose ulje, naroito onima koji pate od
akni.
Kiselina vitamina A (retinol A) ponekad se propisuje protiv akni.
Najuobiajenije dnevne doze su 10.000 do 25.000 i.j.
TOKSINOST:
Vie od 100.000 i.j. dnevno moe kod odraslih da izazove
toksino djelovanje, ako se uzima vie mjeseci.
Vie od 18.500 i.j. dnevno moe da izazove toksino djelovanje
kod male djece (jedna alica prokuhane mrkvee, izrezane
na kockice, sadri 15.000 i.j. vitamina A.)
Simptomi trovanja su opadanje kose, munina, povraanje,
proljev, perutanje koe, zamagljen vid, osip, bol u kostima,
neredovite menstruacije, umor, glavobolja i uveanje jetre.
(Vidi odjeljak 271, Upozorenje")
NEPRIJATELJI:
Protiv vitamina A djeluju polinezasiene masne kiseline sa
karotinom, ukoliko nisu prisutni antioksidansi. (Vidi odjeljak 49 o
antioksidansima i odjeljak 237 o lijekovima koji smanjuju
koliine vitamina.)
OSOBNI SAVJET:
Potrebno vam je barem 10.000 i.j. vitamina A, ukoliko dnevno
uzimate vie od 400 i.j. vitamina E.
Ako koristite kontracepcijske pilule, vae potrebe za vitaminom
A su smanjene.
Ako vaa tjedna ishrana sadri obilne koliine jetrice, mrkve,
pinata, slatkog krumpira ili dinje, malo je vjerojatno da vam je
potreban dodatak vitamina A.
Vitamin A ne treba uzimati sa mineralnim uljem.
Vitamin A najbolje djeluje sa B-kompleksom, vitaminom D,
vitaminom E, kalcijem, fosforom i cinkom. (Cink je potreban jetri
da bi izvukla vitamin A iz svojih deponiranih zaliha.)
Vitamin A takoer titi vitamin C od oksidiranja.
Nemojte dodavati vitamin A hrani vaeg psa ili make ukoliko to
veterinar posebno ne savjetuje.
Ako uzimate neki lijek za sniavanje kolesterola, bit e va
smanjeno apsorbiranje vitamina A i vjerojatno vam je potreban
dodatak.
Da biste sprijeili nagomilavanje vitamina A u organizmu,
uzimajte dodatke samo 5 dana tjedno i onda prekinite 2
dana.
27. Vitamin B1 (Tiamin)
INJENICE:
Hidrosolubilan. Kao kod svih B-kompleksa, svako prekoraenje
se izluuje i ne skladiti u organizmu. Mora se svakodnevno
obnavljati.
Mjeri se u miligramima (mg).
Poto su sinergini, B vitamini imaju jae djelovanje kada su
zdrueni nego kada se koriste odvojeno. Da bi djelovali
efikasno, vitamini B1, B2 i B6 treba da su koliinski ujednaeni
(tj. 50 mg B1, 50 mg B2 i 50 mg B6).
Slubena preporuena dnevna potreba (RDA) za odrasle 1,0 do
1,5 mg. (Tokom graviditeta i laktacije preporuuje se l do l,6
mg.)
Potrebe se poveavaju za vrijeme bolesti, stresa i kirurkih
intervencija.
Poznat je kao moralni vitamin" zbog blagotvornog djelovanja

na ivani sistem i duhovno stanje.
Ima blago diuretino djelovanje.
TO VITAMIN B MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae rast.
Olakava probava, naroito ugljikohidrata.
Poboljava vae duhovno stanje.
Odrava ivani sistem, miie i funkcionisanje srca normalnim.
Potpomae spreavanje visinske ili morske bolesti.
Ublaava dentalni postoperativni bol.
Pomae pri lijeenju herpes-zostera.
BOLESTI KOJE NASTAJU USLIJED NEDOSTATKA
VITAMINA B:
Beri-beri. (O simptomima nedostatka ovog vitamina, vidi dio
119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA B:
Suhi kvasac, riine Ijuske, integralna penica, zobeno brano,
kikiriki, svinjetina, mnogo povra, mekinje, mlijeko.
DODACI:
Dostupne su slabe i jake doze obino 50 mg, 100 mg i 500
mg. Najdjelotvorniji je u B-kompleks formulama, uravnoteenim
sa vitaminima B2 i B6. Jo je djelotvorniji kada formula sadri
pantotensku kiselinu protiv stresa, folnu kiselinu i vitamin
B12. Najuobiajenije dnevne doze su od 100 do 300 mg.
TOKSINOST:
Nije poznato da ovaj vitamin rastopljiv u vodi ima bilo kakvo
toksino djelovanje. Prekoraenje doze izluuje se kroz
mokrau i ne skladiti se u bilo kojoj mjeri u tkivima ili organima.
Rijetki simptomi prekoraenja doze sastoje se od drhtavice,
herpesa, otoka, nervoze, ubrzanog rada srca i alergije.
(Vidi dio 271, Upozorenja")
NEPRIJATELJI:
Toplina koja se razvija pri kuhanju namirnica lako unitava ovaj
B vitamin. Drugi neprijatelji vitamina B, su kofein, alkohol,
metode prerade hrane, zrak, voda, estrogen i sulfonamidi
preparati. (Vidi dio 257 o lijekovima koji smanjuju koliinu
vitamina.)
OSOBNI SAVIJET:
Ako ste pua, ako pijete, ili ako troite mnogo eera,
potrebno vam je vie vitamina B.
Ako ste gravidni, ako dojite ili ako koristite kontracepcijske
pilule, imate vee potrebe za ovim vitaminom.
Ako obiavate da poslije veere uzimate antacid, gubite tiamin
koji biste moda mogli dobiti iz objeda.
Kod svih stresnih stanja bolesti, uznemirenosti, trauma,
postoperativnog oka unoenje vaeg B-kompleks vitamina,
koji ukljuuje tiamin, treba poveati.
28. Vitamin B2 (Riboflavin)
INJENICE:
Hidrosolubilan. Lako se apsorbira. Koliina koja se izlui ovisi
od tjelesnih potreba, a izluivanje moe biti praeno gubitkom
proteina. Kao i drugi B vitamini, ne skladiti se u organizmu i
mora se redovno dopunjavati integralnim namirnicama ili putem
vitaminskih dodataka.
Poznat je i kao vitamin G.
Za razliku od tiamina, riboflavin ne unitavaju toplina, oksidacija
ili kiselina.
Dnevna potreba za normalne odrasle osobe je 1,2 do 1,7 mg.
Za vrijeme trudnoe i dojenja preporuuju se neznatno vee
doze.
U stresnim situacijama poveava se potreba za njim.
TO VITAMIN B2 MOE DA UINI ZA VAS:
Potpomae rast i plodnost.
Doprinosi zdravlju koe, noktiju i kose.
Pomae zaraivanje rana u ustima, na usnama i jeziku.
Poboljava vid, ublaava umor oiju.
Djeluje sa drugim supstancama na metabolizam ugljikohidrata,
masti i proteina.
OBOLJENJA KOJA NASTAJU USLED NEDOSTATKA
VITAMINA B2
Ariboflavin ranice u ustima, na usnama, koi i genitalijama. )
O simptomima nedostatka vitamina B2 vidi dio 119.)

NAJBOLJl PRIRODNI IZVORI VITAMINA B2:
Mlijeko, jetrica, bubrezi, kvasac, sir, lisnato zeleno povre, riba,
jaja.
DODACI
Moe se nabaviti u slabim i jakim dozama najuobiajenije su
doze od 100 mg. Kao i veina B-kompleks vitamina,
najdelotvorniji je kada je u dobro uravnoteenoj formuli sa
ostalima.
Najuobiajenije dnevne doze su od 100 do 300 mg.
TOKSINOST:
Nisu poznati toksini efekti.
Mogui simptomi manjeg prekoraenja doze ukljuuju svrab,
obamrlost, oseaj peenja ili trnjenja. Vidi dio 271,
Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Svjetlost naroito ultraviolentna i baze unitavaju
riboflavin. (Neprozirna ambalaa za mlijeko sada titi riboflavin
koji je bio unitavan u prozirnim staklenim bocama.) Ostali
prirodni neprijatelji su voda (B2 se rastvara u tekuinama za
kuhanje), sulfonamidski preparati, estrogen i alkohol.
OSOBNI SAVIJET:
Ako uzimate kontracepcijske pilule, ako ste u graviditetu ili
laktaciji, potrebno vam je vie vitamina B2.
Ako jedete malo crvenog mesa2 ili mlijenih proizvoda, treba
poveati dozu.
Postoji velika vjerojatnoa da oskudijevate u ovom vitaminu
ako primjenjujete produenu ogranienu dijetu zbog ira na
elucu ili dijabetesa. (U svim sluajevima kada ste podvrgnuti
lijeenju zbog neke odreene bolesti, provjerite sa svojim
lijenikom prije nego to izmijenite postojei reim prehrane ili
prijeete na neki drugi.
Sva stresna stanja zahtijevaju dodatne koliine B-konlpleks
vitamina.
Ovaj vitamin najbolje Djeluje sa vitaminom B6, vitaminom C i
niacinom.
2
Govedina, teletina, janjetina i svinjetina (Prim. prev.)
Ako uzimate neki antineoplastiki (antikancerozni) lijek, kao to

je metotreksat, previe vitamina B2 moe da umanji
djelotvornost lijeka.
29. Vitamin B6 (Piridoksin)
INJENICE: Hidrosolubilan. Izluuje se osam sati poslije
uzimanja i, poput ostalih B vitamina, treba da se ponovo uzme
sa nepreraenom hranom ili putem vitaminskih dodataka.
B6 predstavlja, u stvari, grupu supstanci piridoksin,
piridoksinal i priridoksamin koje su meusobno blisko
povezane i djeluju zdrueno.
Potrebe za njim se poveavaju kada se uzima visokoproteinska
hrana.
Njegovo prisustvo neophodno je radi proizvodnje antitela i
stanica crvenih krvnih zrnaca.
Ima dokaza o njegovoj sintezi pomou crijevnih bakterija kao i
da je to zasluga ishrane povrem dopunjene celulozom.
Preporuena dnevna potreba za odrasle je 1,8 do 2,3 mg, pri
emu se vee doze preporuuju za vrijeme trudnoe i dojenja.
Potreban je radi potpunog apsorbovanja vitamina B2.
Neophodan je pri proizvodnji klorovodonine kiseline i
magnezija.
Pomae pretvaranje triptofana, najhitnije amino-kiseline, u
niacin.
Doprinosi prevenciji raznovrsnih ivanih i konih poremeaja.
Smanjuje muninu (mnogi preparati protiv jutarnjeg povraanja
koje prepisuju lijenici sadre vitamin B6).
Poboljava odgovarajuu sintezu nukleinskih kiselina protiv
starenja.
Pomae ublaavanje suhoe usta i problema sa mokrenjem
prouzrokovane triciklikim antidepresantima.
Ublaava none greve miia, greve u nogama, ukoenost i,
neke oblike neuritisa ekstremiteta, kao prirodni diuretik.

VITAMINA B6
Anemija, seborejini dermatitis, upala jezika. (O simptomii
nedostatka vitamina B6 vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA B6:
Pivski kvasac, penine mekinje, penine klice, jetrica,
bubrezi, srce, dinja, kupus, gusta melasa, mlijeko, jaja,
govedina.
DODACI
Moe se nabaviti pripremljen za upotrebu u velikom opsegu
doza od 50 do 500 mg u pojedinanim vitaminskim
dodacima, kao i u B-kompleksu i multivitaminskim formulama.
Da bi se preduhitrio nedostatak drugih B vitamina, piridoksin
treba uzimati u podjednakim koliinama s vitaminima B1 i B2.
Moe se nabaviti u formulama za dugotrajno razlaganje koje
osiguravaju postupno oslobaanje u trajanju do deset sati.
TOKSINOST:
Dnevne doze od 2 do 10 grama mogu prouzrokovati neuroloke
poremeaje.
Mogui simptom vika B6 je nona uznemirenost i previe
ivopisno sjeanje na snove.
Doze od preko 500 mg nisu preporuljive.
(Vidi dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Dugotrajno skladitenje, smjetanje u limene konzerve, peenje
ili kuhanje mesa, voda, metode prerade hrane, alkohol,
estrogen. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVJET:
Ako uzimate kontraceptivne pilule, vie je nego vjerojatno da su
vam potrebne poveane koliine B6.
Oni koji uzimaju mnogo proteina imaju potrebu za dodatnim

koliinama ovog vitamina.
Vitamin B6 moe da smanji potrebu za inzulinom kod
dijabetiara, a ako doziranje nije dobro prilagoeno moe
nastati reakcija snienja nivoa eera u krvi.
Oni koji pate od artritisa i koji se lijee kupriminom
(penicillamine) treba da uzimaju dodatke ovog vitamina.
Ovaj vitamin najbolje djeluje sa vitaminom B1, vitaminom B2j
pantotenskom kiselinom, vitaminom C i magnezijem.
Dodatke ovog vitamina ne treba da uzimaju oni koji su
podvrgnuti lijeenju Parkinsonove bolesti levdopom.
30. Vitamin B12 (Kobalamin)
INJENICE:
Hidrosolubilan i djelotvoran u veoma malim dozama.
Ope je poznat kao crveni vitamin", kao i cijanokobalamin.
Mjeri se u mikrogramima (mcg).
Jedini je vitamin koji sadri neophodne mineralne elemente.
Loe se asimilira kroz eludac. Potrebno je da se kombinira sa
kalcijem tijekom apsorpcije da bi ga organizam dobro iskoristio.
Dnevna potreba za odrasle je 3 mcg, a trudnicama i enama
koje doje preporuuju se vee koliine.
Ishrana siromana vitaminom B1 i bogata folnom kiselinom
(kao to je vegeterijanska ishrana) esto skriva nedostatak
vitamina B12.
Dobro funkcionisanje tiroidne lijezde pomae apsorbiranje
vitamina B12. Simptomi nedostatka vitamina B12 mogu se
pojaviti tek pet godina poto se on iscrpi iz tjelesnih rezervi.
Stvara i regenerira crvene krvne stanice i na taj nain spreava
anemiju.
Potpomae rast i poveava apetit kod djece.
Pojaava energiju.
Odrava dobro stanje ivanog sistema.
Dobro iskoritava masti, ugljikohidrate i proteine.
Otklanja razdraljivost.
Poboljava koncentraciju, pamenje i ravnoteu.
VITAMINA B12:
Opasne anemije, oteenja mozga. (O simptomima nedostatkj
vitamina B12, vidi dio 119.)
Jetrica, govedina, svinjetina, jaja, mlijeko, sir, bubrezi.
DODACI:
Poto se vitamin B12 dobro ne apsorbira kroz eludac,
preporuujem sublingvalnu vrstu ovog vitamina ili u obliku sa
produenim oslobaanjem zdruen sa sorbitolom da bi
mogao biti asimiliran u tankom crijevu.
Dodaci su dostupni u razliitim jainama, od 50 do 2000 mcg.
Lijenici rutinski daju vitaminske injekcije vitamina B12. Ukoliko
postoje ozbiljne indikacije njegovog nedostatka ili u sluaju
krajnjeg umora, ovaj metod dodataka moe biti pravo rjeenje.
Dnevne potrebe koje se najee koriste su od 5 do 100 mcg.
TOKSINOST:
Nije bilo izvjetaja o toksinom djelovanju vitamina B12, ak ni
u reimima megadoza. (Vidi dio 271)
NEPRIJATELJI:
Kiseline i baze, voda, suneva svjetlost, alkohol, estrogen,
tablete za spavanje. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVJET:
Ako ste vegeterijanac i ako ste iz svoje ishrane iskljuili jaja i
mlijene proizvode, onda vam je potrebna dopuna vitamina
B12. Ako redovno odravate ,,dobro raspoloenje" i mnogo
pijete, vitamin B12 je znaajan vitaminski dodatak za vas.
Zdruen sa folnom kiselinom, B12 moe biti veoma djelotvorno
sredstvo za okrepljivanje.
Iznenaujue je da oni koji uzimaju mnogo proteina takoer

mogu imati potrebe za dodatnim koliinama ovog vitamina, koji
djeluje sinergino sa svim ostalim B vitaminima, kao i sa
vitaminima A, E i C.
Za ene vitamin B12 moe biti od pomoi kao dio Bkompleksa tokom i neposredno prije menstruacije.
31. Vitamin BI3 (Orotika kiselina)
INJENICE:
Jo se u Sjedinjenim Dravama teko nabavlja sam za sebe,
alil ga ima u kombinacijama sa mineralima.
Metabolizuje folnu kiselinu i vitamin BI2.
Nije uspostavljena preporuena dnevna potreba.
Vjerojatno da spreava izvjesne probleme sa jetrom i prerano
starenje.
Pomae lijeenje multiple skleroze.
VITAMINA B13:
Jo uvek nisu izvjesni simptomi i oboljenja povezani sa
nedostatkom ovog vitamina.
Korjenasto povre, sirutka, teni dio ukiseljenog ili zgruanog
mlijeka.
DODACI:
Kao vitaminski dodatak moe se nabaviti u vidu kalcij-orotata.
TOKSINOST:
U ovom trenu se suvie malo zna o ovom vitaminu da bi se dala
neka uputstva. (Vidi dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Voda i suneva svjetlost.
OSOBNI SAVIJET:
Ovaj vitamin nije dovoljno istraen da bi se mogle davati neke
preporuke.
32. Vitamin B15 (Pangaminska kiselina)
INJENICE:
Hidrosolubilan.
Poto nije dokazano da je njegovo prisustvo u hrani
neophodno, to i nije vitamin u strogom smislu.
Djeluje slino kao vitamin E, po tome to je antioksidans.
Uveli su ga Rusi, koji su ushieni njegovim rezultatima, dok ga
je Uprava za hranu i lijekove (FDA) SAD povukla sa trita u
obliku pangaminske kiseline i kalij-pangamina.
Njegovo djelovanje esto se poboljava kada se uzima sa
vitaminima A i E.
TO VITAMIN B15 MOE DA UINI ZA VAS3:
Produava trajanje ivota stanica.
Neutralie udnju za alkoholnim piima.
Ubrzava oporavak poslije napora.
Sniava nivo kolesterola u krvi.
titi od zagaivaa.
Ublaava simptome angine i astme.
titi jetru od ciroze.
Odstranjuje mamurluk.
Potie imunoloke reakcije.
Pomae sintezu proteina.
VITAMINA B15:
I u ovom sluaju istraivanja su ogranienog obima, ali
nagovjetaji ukazuju na ljezdane i nervne poremeaje, srana
oboljenja i smanjivanje napajanja ivog tkiva kisikom.
3
Istraivanja u sluaju B15 u SAD ogranienog su obima. Spisak korisnih djelovanja koji je ovdje dat
zasnovan je na mojim prouavanjima sovjetskih testova.

Pivski kvasac, neglazirana tamna ria, integralne itarice,
sjemenke bundeve, sjemenke sezama.
DODACI:
Obino se moe nabaviti u jaini od 50 mg. Najee koritene
dnevne doze su od 50 do 150 mgs.
TOKSINOST:
Nema podnetih izvetaja o toksinosti. Neki ljudi navode da su
osjetili muninu na poetku reima uzimanja B15, ali ona
obino nestaje poslije nekoliko dana i moe se ublaiti
uzimanjem dodataka B15 poslije najobilnijeg dnevnog obroka.
NEPRIJATELJI:
Voda i suneva svjetlost.
OSOBNI SAVET:
Usprkos polemikama, utvrdio sam da je B15 djelotvoran i
vjerujem da bi veina jelovnika imali koristi od njegovog
dodavanja.
(Dr Etkins/Atkins/ ga propisuje svima koji primjenjuju njegovu
super-energetsku dijetu.)
Ako ste sporta ili samo elite da se tako osjeate, predlaem
jednu tabletu od 50 mg ujutro uz doruak i jednu uvee uz
veeru.
Znaajan dodatak za stanovnike velikih gradova i visoko
zagaenih oblasti.
33. Vitamin B17 (Laetril)
INJENICE:
Jedan je od najspornijih vitamina" decenije. Kemijski, to je
smjesa dvije molekule eera (jednog benzaldeIiida i jednog
cijanida) zvana amigdalin.
Poznat je kao nitrilosid kada se koristi u medicinskim dozama.

Proizvodi se od kotica kajsije. Jedini je vitamin B kojeg nema u
pivskom kvascu. Za sada nije prihvaen za lijeenje raka u
veini saveznih drava u Sjedinjenim Dravama.
Pokazalo se da ima izvjesna svojstva koja utiu na kontrolu i
spreavanje raka.
VITAMINA B17:
Nedostatak ovog vitamina moe dovesti do smanjivanja
otpornosti prema raku.
Mala koliina laetrila pronaena je u koticama kajsije, jabuka,
treanja, bresaka, ljiva i nektarina.
DODACI:
Najee koritene dnevne doze su od 0,25 do 1,0 grama.
TOKSINOST:
Mada nivo toksinosti jo nije ustanovljen, uzimanje prevelikih
koliina laetrila moe biti opasno. Ukupna koliina od vie od
3,0 g moe se sigurno uzimati, ali ne vie od 1,0 g odjednom.
Prema Almanahu ishrane (Nutrition Almanac), pet do trideset
kotica kajsija pojedenih tijekom dana, ali ne sve odjednom,
mogu obezbijediti dovoljnu koliinu ovog vitamina za
preventivne svrhe.
OSOBNI SAVET:
Ako ste za laetril zainferesirani radi prevencije ili lijeenja raka,
obratite se nekom nutricionistiki usmjerenom lijeniku.
O laetrilu se u ovom asu moe nabaviti opsena literatura.
Veoma preporuujem pretragu i konsultiranje sa lijenikom prije

no to se upustite u bilo kakav reim koji sadri vitamin B17.
34. Biotin (Koenzim R ili vitamin H)
INJENICE:
Rastopljiv je u vodi i jedan je od nedavno ukljuenih pripadnika
porodice B-kompleksa.
Obino se mjeri u mikrogramima (mcg).
Biotin je potreban za sintezu askorbinske kiseline.
Bitan je za normalan metabolizam masti i proteina.
Preporuena dnevna potreba za odrasle je 150 do 300 mcg.
Mogu ga sintetizirati crijevne bakterije.
Sirova jaja spreavaju njegovo apsorbiranje od strane
organizma.
(Sinergian je sa vitaminima B2, B6, niacinom, vitaminom A i
kada je u pitanju odravanje zdravog stanja koe.
TO BIOTIN MOE DA UINI ZA VAS:
Potpomae spreavanje sijedenja kose. Pomae pri
preventivnom lijeenju elavosti. Umanjuje bolove u miiima.
Ublaava ekcem i dermatitis.
BOLESTI KOJE NASTAJU USLIJED NEDOSTATAKA
BIOTINA:
Ekcem lica i tijela, krajnja iscrpljenost, pogoran metabolizam
masti. (O simptomima njegovog nedostatka, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI BIOTINA.
Jezgrasti plodovi, voe, pivski kvasac, govea jetrica,
umanjak, mlijeko, bubrezi, neglaziran ria.
DODACI:
Biotin je obino ukljuen u veinu B-kompleks vitaminskih
dodataka i u multivitaminske tablete.
Najee koritene dnevne doze su od 25 do 300 mcg.
TOKSINOST:
Nisu poznati sluajevi toksinog djelovanja biotina.
NEPRIJATELJI:
Sirovo bjelance jajeta (koje sadri avidin, protein koji sprijeava
apsorbiranje biotina), voda, sulfonamidski preparati, estrogen,
metodi prerade hrane i alkohol. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVET:
Ako pijete mnogo puna napravljenog od sirovih jaja, vjerojatno
imate potrebe za dodatkom biotina.
Ako koristite antibiotike ili sulfonamidske preparate, svakako
uzimajte barem 25 mcg biotina dnevno.
Ljudi koji elave mogu otkriti da vitaminski dodatak biotina
pomae da im se kosa due zadri.
Imajte na umu da biotin djeluje sinergino i efikasnije sa
vitaminima B2, B6, niacinom i vitaminom A.
35. Vitamin C (Askorbinska kiselina, Cevitaminska kiselina)
INJENICE:
Hidrosolubilan.
Veina ivotinja sintetizira vlastiti vitamin C, ali ovjek,
ovjekoliki majmuni i zamorci moraju da se oslanjaju na izvore
u ishrani.
Igra prvorazrednu ulogu u stvaranju kolagena, koji je znaajan
za razvoj i obnavljanje tjelesnih tkiva, desni, krvnih sudova,
kostiju i zuba.
Pomae apsorbiranje eljeza u organizmu.
Bre se troi pod stresnim uvjetima.
Dnevna potreba za odrasle je 60 mg (vee doze preporuuju se
za vrijeme trudnoe i dojenja 80 do 120 mg).
Puai i starije osobe imaju poveanu potrebu za vitaminom C.
(Svaka cigareta uniti 25100 mg).
Preporuuje se kao preventivno sredstvo protiv smrti u koljevci
ili Iznenadnog djeijeg smrtnog sindroma (IDSS).

TO VITAMIN C MOE DA UINI ZA VAS:
Zacjeljuje rane, opekotine i desni koje krvare.
Pojaava djelotvornost lijekova koji se koriste za lijeenje
infekcija urinarnog trakta.
Ubrzava iscjeljenje poslije kirurkih intervencija.
Pomae sniavanje nivoa kolesterola u krvi.
Pomae pri prevenciji mnogih tipova virusnih i bakterijskih
infekcija i uopte ini monim imunoloki sistem.
Prua zatitu protiv agenasa koji izazivaju rak.
Pomae suzbijanje stvaranja nitrosamina (supstanci koje
izazivaju rak).
Djeluje kao prirodni laksativ.
Smanjuje uestalost nastajanja krvnih ugruaka u venama.
Pomae pri lijeenju i prevenciji obine prehlade.
Produava ivot proteinskim stanicama omoguavajui da
ostanu zdruene.
Reducira djelovanje mnogih supstanci koje izazivaju alergije.
Spreava skorbut.
VITAMINA C:
Skorbut. (O simptomima njegovog nedostatka, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA C:
Agrumi, jagodiasto voe, zeleno i lisnato povre, paradajz,
karfiol, krompir, slatki krompir.
DODACI:
Vitamin C je jedan od najire koritenih vitaminskih dodataka,
Moe se nabaviti u obliku konvencionalnih pilula, tableta sa
vremenskim tijekom djelovanja, sirupa, praha, oblandi za
vakanje, skoro u svim vidovima koje vitamini mogu poprimiti.
Oblik koji predstavlja ist vitamin C dobija se od kukuruzne
dekstroze (mada u njemu nema ostataka ni kukuruza ni
dekstroze).
Razlike izmeu prirodnog" ili organskog" vitamina C i i

obine askorbinske kiseline prvenstveno se sastoje u
sposobnostima pojedinaca da ih probave.
Najbolji dodatak vitamina C je onaj koji sadri kompletni Ckompleks bioflavonoida, hesperidina i rutena. (Ponekad ih
nazivaju i limunske soli.)
Tablete i kapsule se obino isporuuju u jainama do 1.000 mg,
a u obliku praha ponekad do 5.000 mg po junoj lici.
Najee koritene dnevne doze su od 500 mg do 4 g.
Vitamin C iz ipaka sadri bioflavonoide i druge enzime koji
pomau asimiliranje vitamina C. ipci su najbogatiji prirodni
izvor vitamina C. (Vitamin C se, u stvari, proizvodi od pupoljka
divlje rue zvanog ipak.) Acerola C proizvodi' se od bobica
acerole.
TOKSINOST:
Pretjerano uzimanje moe prouzroiti stvaranje kamena
oksalne kiseline i mokrane kiseline (maa uzimanje
magnezija, vitamina B6, uz dovoljnu koliinu vode dnevno,
moe to da ispravi). Povremeno, veoma velike doze (preko 10 g
dnevno) mogu da prouzrokuju neeljene pojave, kao to su
proliv, preterano mokrenje i osip na koi. Ako se bilo to od
toga dogodi, vratite se na svoju uobiajenu dozu.
Vitamin C ne treba da uzimaju pacijenti koji se lijee od raka i
koji su podvrgnuti radijaciji ili kemoterapiji.
NEPRIJATELJI:
Voda, kuhanje, toplina, svjetlost, kisik, puenje. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVjET:
Poto se vitamin C izluuje za dva do tri sata, Ovisno od
koliine hrane u elucu, a vano je u svako doba odravati
konstantan visok nivo vitamina C u krvotoku, preporuujem
tablete sa produenim oslobaanjem radi optimalne
djelotvornosti.
Velike doze vitamina C mogu da izmijene rezultate
laboratorijskih testova. Ako treba da ispitujete krv ili mokrau,

svakako obavjestite svog lijenika da uzimate vitamin C da ne
bi dolo do pogrene dijagnoze (vitamin C moe da prikrije
prisustvo krvi u stolici).
Dijabetiari treba da znaju da testiranje mokrae na prisustvo
eera moe da bude netano ako uzimaju mnogo vitamina C
(ali postoji i oprema za testiranje na koju vitamin C ne utjee).
Ako uzimate vie od 750 mg dnevno, preporuujem dodatak
magnezija. On je djelotvoran ista kamenca u bubrezima.
Ugljik-monoksid razara vitamin C, tako da oni koji ive u
gradovima treba obavezno da uzimaju vee koliine vitamina C.
Ako uzimate kontraceptivne pilule, treba vam vie vitamina C.
Da biste postigli maksimalnu djelotvornost vitamina C, upamtite
da on najbolje djeluje zdrueno sa bioflavonoidima, kalcijem i
magnezijem.
Preporuujem poveane doze vitamina C ako uzimate aspirin,
koji utrostruuje stupanj izluivanja vitamina C.
Ako uzimate ginseng, bolje je da ga uzimate tri sata prije ili
poslije uzimanja vitamina C ili hrane bogate ovim vitaminom.
36. Kalcij-pantotenat
(Pantotenska kiselina, Pantenol, vitamin B5)
INJENICE:
Hidrosolubilan, jo jedan je od pripadnika porodice Bkompleksa.
Pomae gradnju stanica, odravanje normalnog rasta i razvoj
centralnog nervnog sistema.
Od sutinskog je znaaja za pravilno funkcionisanje adrenalnih
lijezda.
Bitan je za preobraanje masti i eera u energiju. Neophodan
je za sintezu antitela, za koritenje para--amino-benzoeve
kiseline (PABA) i holina.
Preporuena dnevna potreba (RDA), postavljena od strane
Uprave za hranu i lijekove (FDA) iznosi 10 mg za odrasle. Moe
se sintetizirati u organizmu uz pomo crijevnih bakterija.
TO KALCIJ-PANTOTENAT MOE DA UINI ZA VAS:

Potpomae zaceljivanje rana.
Suprotstavlja se infekcijama gradnjom antitela.
Lijei postoperativni ok.
Spreava zamor.
Umanjuje tetno i toksino djelovanje mnogih antibiotika.
KALCIJ-PANTOTENATA:
Hipoglikemija, ir na dvanaestercu, krvni i koni poremeaji. (O
simptomima njegovog nedostatka, vidi dio 119).
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI KALCIJ-PANTOTENATA:
Meso, integralne itarice, penine klice, mekinje, bubrezi,
jetrica, srce, zeleno povre, pivski kvasac, jezgrasti plodovi,
piletina, nepreraena melasa.
DODACI:
Najee se nalazi u B-kompleks formulama u razliitim
jainama, od 10 do 100 mg. Obino se uzimaju dnevne doze od
10 do 300 mg.
TOKSINOST:
Nije poznato nikakvo toksino djelovanje. (Vidi dio 271,
Upozorenja''.)
NEPRIJATELJI:
Toplina, metode prerade hrane, konzerviranje, kofein,
sulfonamidijski preparati, pilule za spavanje, estrogen, alkohol.
OSOBNI SAVET:
Ako vam esto trnu ruke i stopala, moete pokuati da uzimate
vie pantotenske kiseline u kombinaciji sa drugim B
vitaminima.
Pantotenska kiselina moe biti od pomoi u suprotstavljan
stresnim situacijama koje predviate ili sa kojima ste suoeni.
Utvreno je da dnevna potreba od 1000 mg u nekim
sluajevima djelotvorno ublaava bolove kod artritisa.

Ako patite od alergija, olakanje vam mogu pruiti vitamid B5 i
C. Pokuajte da uzimate po 1000 mg dnevno svakog od njih
sa hranom ujutru i naveer.
37. Holin
INJENICE:
Pripadnik porodice B-kompleks i lipotropik (pretvara masti u
emulzije).
Djeluje sa inozitom (jo jedan pripadnik B-kompleksa) prilikom
iskoriavanja masti i kolesterola.
Jedna od malog broja supstanci koje su u stanju da prodru kroz
takozvanu krvno-modanu barijeru, koja obino titi mozak od
varijacija u dnevnoj ishrani, i dospjeva neposredno u modane
stanice da bi proizvela kemikaliju koja pomae pamenje.
Jo nije uspostavljena RDA, mada se ocjenjuje da prosjena
ishrana za odrasle sadri izmeu 500 i 900 mg ovog vitamina
dnevno.
Izgleda da preobraa kolesterol u emulziju, tako da se on ne
zadrava na arterijskim zidovima ili u unoj kesi.
TO HOLIN MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae kontrolu gradnje kolesterola.
Pomae odailjanje ivanih impulsa, posebno onih u mozgu
koji se koriste za formiranje memorije.
Sudjeluje u savlaivanju problema gubljenja pamenja u kasnim godinama (doze od 1 do 5 g dnevno).
Pomae odstranjivanje otrova i lijekova iz organizma,
olakavajui posao jetri.
Ima umirujue djelovanje.
Pomae u lijeenju Alchajmerove bolesti.
OBlOLJENJA KOJA NASTAJU USLIJED NEDOSTATKA
HOLINA:
Vjerojatno ciroza i masna degeneracija jetre, stvrdnjavanje
arterija i, moda, Alchajmerova bolest. (O simptomima
njegovog nelostatka, vidi dio 119.)

NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI HOLINA:
umance, mozak, srce, zeleno lisnato povre, kvasac, jetrica,
penine klice, lecitin u malim koliinama.
DODACI:
est kapsula lecitina, dobijenog od soje, sadre 244 mg inozita
i holina.
Prosjean B-kompleks vitaminski dodatak sadri priblino 50
mg holina i inozita.
Najee koritene dnevne doze su od 500 do 1000 mg.
TOKSINOST:
Nije utvrena.
NEPRIJATELJI:
Voda, sulfonamidski preparati, estrogen, prerada hrane i
alkohol. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVET:
Uvijek uzimajte holin sa drugim B vitaminima.
Ako ste esto nervozni ili ,,u gru", moda e vam pomoi
poveana doza holina.
Ako uzimate lecitin, vjerojatno vam je potreban dodatak
heliranog kalcija da biste odrali ravnoteu fosfora i kalcija,
poto holin, izgleda, poveava koliinu fosfora u organizmu.
Radi poboljanja pamenja, pokuajte da ukljuite vie holina
u vau ishranu.
Ako dosta pijete, vodite rauna da svojoj jetri dajete holin koji joj
je potreban radi posebnog pojaanog rada.
38. Vitamin D
(Kalciferol, Viosterol, Ergosterol, sunani vitamin")
INJENICE:
Liposolubilan. Dobiva se posredstvom suneve svjetlosti ili

hrane. (Ultraviolentni sunevi zraci djeluju na ulja u koi
proizvodei taj vitamin, koji se potom apsorbira u organizmu.)
Kada se uzima oralno, vitamin D se apsorbira sa mastima kroz
zidove crijeva.
Mjeri se internacionalnim jedinicama (i.j.) ili mikrogramima
holikalciferola (mcg).
Dnevna potreba za odrasle je 400 i.j. ili 510 mcg.
Smog slabi suneve zrake koji proizvode vitamin D.
Kada koa preplane od sunca prestaje proizvodnja vitamina D
preko koe.
TO VITAMIN D MOE DA UINI ZA VAS:
Potpuno iskoritava kalcij i fosfor koji su neophodni za jake
kosti i zube.
Kada se uzima sa vitaminima A i C, moe da pomogne u
spreavanju nazeba.
Pomae pri lijeenju konjunktivitisa. Pomae asimiliranje
vitamina A.
VITAMINA D:
Rahitis, jako krvarenje zuba, omekavanje kostiju, staraka
osteoporoza. (O simptomima nedostatka vitamina D, vidi dio
119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA D:
Riblje ulje, sardine, haringa, losos, tuna, mlijeko i mlijeni
proizvodi.
DODACI:
Obino se isporuuje u kapsulama od 500 i.j., a sam vitamin
dobija se od ribljeg ulja. Dnevne doze koje se najee uzimaju
su od 400 do 1.000 i.j.
TOKSINOST:
Doza od 25.000 i.j. dnevno u toku dueg vremenskog perioda
moe kod odraslih da proizvede toksine efekte.

Doze od preko 5.000 i.j. dnevno mogu na neke osobe da djeluju
tetno.
Znaci toksinosti su neuobiajena e, bolovi u oima, svrab
koe, povraanje, prolijev, nagon za mokrenjem, abnormalno
taloenje kalcija na zidovima krvnih stijenka, u jetri, pluima,
bubrezima i elucu.
(Vidi dio 27 l, Upozorenja".)
NEPRIJATELJl:
Mineralna ulja, smog (Vidi dio 271.)
OSOBNI SAVET:
Stanovnici gradova, naroito oni u oblastima s visokom
gustinom smoga, treba da uzimaju vie vitamina D.
Oni koji rade nou, kaluerice i drugi ija ih odjea ili nain
ivota zaklanjaju od sunca treba da poveaju koliinu vitamina
D u ishrani. Ako uzimate neki lijek protiv greva, najvjerovatnije
treba da poveate koliinu uzimanja vitamina D.
Djeca koja -ne piju mlijeko sa dodatkom vitamina D treba da
uzimaju vie vitamina D.
Tamnopute osobe koje ive u sjevernijim klimatskim oblastima
obino imaju potrebu za poveanom koliinom vitamina D.
Ne dodajte hrani vaeg psa ili make vitamin D, osim ukoliko
vam veterinar to izriito ne preporui.
Vitamin D najbolje djeluje s vitaminom A, vitaminom C, holinom,
kalcijem i fosforom.
39. Vitamin E (Tokoferol)
INJENICE:
Liposolubilan je i nagomilava se u jetri, masnim tkivima, srcu,
miiima, testisima, maternici, krvi i nadbubrenoj lijezdi i
hipofizi.
Ranije se mjerio teinski, ali se u nae vrijeme obino odredi
shodno svojoj biolokoj aktivnosti u Internacionalnim jedinicama
(i.j.). Kod ovog vitamina 1 i.j. isto je to i 1 mg.
Sainjen je od smjesa zvanih tokoferoli. Od osam tokoferola

alfa, beta, gama, delta, epsilon, zeta, eta i teta
najdjelotvorniji je alfa-tokoferol.
Aktivan je antioksidans; spreava oksidaciju smijea masti, kao
i vitamin A, selen, dviju sumpornih aminokiselina i nekih od
vitamina C.
Pojaava djelotvornost vitamina A.
Preporuena dnevna potreba za odrasle je od 8 do 10 i.j.
Od 60 do 70 posto dnevnih doza izlui se kroz izmet. Za razliku
od ostalih vitamina rastvorljivih u mastima, vitamin E se
nagomilava u organizmu za relativno kratko vrijeme, slino
vitaminima B i C.
Znaajan je kao vazodilatator i antikoagulant.
Proizvodi sa 25 mcg selena na svakih 200 jedinica vitamina E
poveavaju njegovu mo.
TO VITAMIN E MOE DA UINI ZA VAS:
Odrava va mladalaki izgled usporavanjem starenja stanica
uslijed oksidacije.
Snabdijeva organizam kisikom, omoguavajui veu izdrljivost.
titi plua od zagaenosti zraka djelujui sa vitaminom A.
Spreava i rastvara ugruke krvi.
Ublaava umor.
Spreava stvaranje vanjskih debelih oiljaka (kada se
primjenjuje lokalno moe biti apsorbiran preko koe) i
unutarnjih oiljaka.
Ubrzava izlijeenje opekotina.
Djelujui kao diuretik, moe da snizi krvni pritisak.
Pomae pri prevenciji pobaaja.
Pomae ublaavanje greva u nogama i nonih greva.
VITAMINA E:
Razaranje crvenih krvnih stanica, degeneracija miia, neke
anemije i poremeaj pri oploenju. (O simptomima nedostatka
vitamina E, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA E:
Penine klice, soja, biljna ulja, prokelj, prokula, lisnati zelen,

pinat, obogaeno brano, integralna penica, integralne
itarice, jaja.
DODACI.
Moe se nabaviti u vidu uljnih kapsula, kao i u vidu suhih, u vodi
rastvorivih tableta.
Obino se isporuuje u dozama od 100 do 1.000 i.j. . Suhi oblik
se preporuuje svima koji ne podnose ulja ili ije se stanje
koe zbog ulja pogorava (najbolji je za ljude starije od
etrdeset godina).
Najee koritene dnevne potrebe su do 200 do 1.200 i.j.
TOKSINOST:
Potpuno je netoksian.
NEPRIJATELJI:
Toplina, kisik, temperature ispod nule, prerada hrane, eljezo,
klor, mineralna ulja. (Vidi dio 237.)
OSOBNI S AVJET:
Ako provodite dijetu bogatu polinezasienim uljima, moda
imate potrebu za dodatkom vitamina E.
Neorgansko eljezo (ferosulfat) unitava vitamin E, tako da ih
ne treba uzimati zajedno. Ako uzimate dodatak koji sadri bilo
koji ferosulfat, vitamin E treba uzimati barem osam sati prije
ili poslije.
Feroglukonat, peptonat, citrat ili fumarat (organski kompleksi
eljeza) ne unitavaju vitamin E.
Ako vam je voda za pie klorirana, potrebno vam je vie
vitamina E.
Trudnicama ili enama koje doje, kao i enama koje uzimaju
kontraceptivne pilule ili hormone, potrebne su poveane koliine vitamina E.
Savjetujem enama koje su u menopauzi da uzimaju vie vit|
mina E (preporuuju se mjeavine tokoferola u dozama od 400
do 1200 i.j. dnevno).
40. Vitamin F (Nezasiene masne kiseline Linolna,

Linolinska i Araidonska)
INJENICE:
Liposolubilan, sainjen do nezasienih masnih kiselina koje
dobijaju iz hrane.
Nije ustanovljena preporuena dnevna potreba (RDA), a
Nacinalni savjet za istraivanja predloio je da barem jedan
postotak ukupnih kalorija treba da sadri esencijalne nezasie
masne kiseline.
Nezasiena mast pomae sagorijevanje zasiene masti, kada
je njihovo uzimanje u odnosu dva naprema jedan.
Dvanaest liica sjemenki suncokreta ili osamnaest polutki
pekena mogu da zadovolje ukupne dnevne potrebe.
Ako ima vika linolne kiseline, ostale dvije masne kiseline mogu
biti sintetizirane.
TO VITAMIN F MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae spreavanje taloenja kolesterola u arterijama.
Doprinosi zdravlju koe i kose. Prua izvjestan stupanj zatite
protiv tetnog djelovanja X-zraka.
Pomae rast i ope dobro stanje, utiui na aktivnost
lijezda i inei da kalcij bude dostupan stanicama.
Suzbija oboljenje srca.
Pomae pri smanjivanju teine, sagorevajui zasiene masti.
VITAMINA F:
Ekcem, akne. (O simptomima nedostatka vitamina F, vidi dio
119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA F:
Biljna ulja penine klice, sjemenke od lana, suncokreta,
afranike, soje i kikirikija kikiriki, sjemenke suncokreta, orasi,
pekan, bademi, avokado.
DODACI
Ima ga u kapsulama jaine od 100 do 150 mg.
TOKSINOST:
Nije poznato toksino djelovanje, ali pretjerivanje moe dovesti
do neeljene gojaznosti.
NEPRIJATELJI:
Zasiene masti, toplina, kisik.
OSOBNI SAVET:
Radi najboljeg apsorbiranja vitamina F, uzimajte sa njim i
vitamiin E prilikom objeda.
Ako uzimate mnogo ugljikohidrata, potrebno vam je vie
vitamina F. Svatko koga brine stvaranje kolesterola treba da
uzima odgovarajuu koliinu vitamina F. Mada je veina
jezgrastih plodova odlian izvor nezasienih masnih kiselina,
brazilski orasi i oraii to nisu. uvajte se proizvoljnih dijeta u
kojima ima mnogo zasienih masti.
41. Folna kiselina (Folacin)
INJENICE:
Hidrosolubilna, jedna je od pripadnika B-kompleksa; poznata je
takoer i kao Bc ili vitamin M.
Mjeri se u mikrogramima (mcg).
Bitna je za stvaranje crvenih krvnih stanica.
Pomae metaboliziranje proteina.
Slubena Preporuena dnevna potreba za odrasle je 400 mcg,
a dvostruka za trudnice i 500 mcg za majke koje doje.
Znaajna je za proizvodnju nukleinskih kiselina (RNK DNK).
Bitna je za diobu tjelesnih stanica.
Potrebna je za iskoriavanje eera i aminokiselina.
Moe se unititi ako se dri nezatiena, na sobnoj temperaturi,
due vrijeme.
TO FOLNA KISELINA MOE DA UINI ZA VAS:

Poboljava luenje mlijeka.
titi od crijevnih parazita i trovanja hranom.
Doprinosi zdravijem izgledu koe.
Djeluje kao analgetik za ublaavanje bolova.
Moe da odgodi nastajanje sijede kose kada se koristi zajedno
sa pantotenskom kiselinom i paraaminobenzoevom kiselinom.
Pojaava apetit, ako ste malaksali (iscrpljeni).
Djeluje prvenstveno na bolove od karcinoma.
Spreava anemiju.
FOLNE KISELINE:
Nutricionalna makrocitna anemija. (O simptomima nedostatka
folacina vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI FOLNE KISELINE:
Tamnozeleno lisnato povre, mrkva, kvasac iz tortule, jetrica,
umance, dinja, kajsija, bundeve, avokado, grah, integralna
penica i crno raano brano.
DODACI:
Obino se isporuuje u jainama od 400 mcg i 800 mcg. Jaine
od 1 mg (1.000 mcg) mogu se dobiti samo na recept.
Doze od 400 mcg ponekad se isporuuju u formulama Bkoimpleksa, ali esto od samo 100 mcg. (Provjerite naljepnice.)
TOKSINOST
Nije poznato toksino djeloovanje, ali mali broj osoba osjea
alergijske reakcije na koi.
NEPRIJATELJI:
Voda, sulfonamidski preparati, suneva svjetlost, estrogen,
prerada hrane (naroito prokuhavanje), toplina. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVET:
Ako mnogo pijete, preporuljivo je da poveate unoenje folne

kiseline.
Kada se uzima velika koliina vitamina C, to pojaava
izluivanije folne kiseline, a svako tko uzima vie od 2 g
vitamina C vjerojatno bi trebalo da uzima vie folne kiseline.
Utvrdio sam da su mnogi od onih koji su uzimali 1 do 5 mg
dnevno, u kratkom vremenskom periodu, izmijenili nekoliko
tipova pjega na koi. Ako je to i va problem, vrijedilo bi obratiti
se nutricionistiki usmjerenom lijeniku da bi se ta mogunost
provjerila.
Ako se razbolijevate ili se borite protiv nekog oboljenja, utvrdite
da li va udarni vitaminski dodatak sadri dovoljno folne
kiseline. Kada nema dovoljno folne kiseline, nema dovoljno ni
antitela.
42, Inozit
INJENICE:
Hidrosolubilan, jedan je od pripadnika B-kompleksa i lipotropik.
Meri se u miligramima (mg).
Zdruen sa holinom stvara lecitin.
Metabolizuje masti i kolesterol.
Jo nije utvrena Preporuena dnevna potreba, ali prosjeno
zdrava odrasla osoba uzima priblino 1 g dnevno.
Utvreno je da je, poput holina, znaajan za ishranjivanje
modanih stanica.
TO INOZIT MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae sniavanje nivoa kolesterola.
Doprinosi zdravlju kose potpomae spreavanje njem
opadanja.
Pomae spreavanje ekcema.
Pomae prerasporeivanje tjelesne masnoe.
Smiruje.
INOZITA:
Ekcem. (O simptomima nedostatka inozita, vidi dio 119.}
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI INOZITA:

Jetrica, pivski kvasac, suhi grah lima, govei mozak i srce,
dinja, grejpfrut, suho groe, penine klice, neproiena
melasa, kikiriki, kupus.
DODACI:
Kao i kod holina, est kapsula lecitina na bazi soje sadre
priblino 244 mg i inozita i holina.
Moe se nabaviti u obliku lecitinskih prakova koji se dobro
mijeaju sa tekuinama. Veina B-kompleks vitaminskih
dodataka sadre priblino 100 mg holina i inozita.
Najee koritene dnevne doze su od 250 do 500 mg.
TOKSINOST:
Nije poznato nikakvo toksino djelovanje. (Vidi dio 271,
Upozorenja.)
NEPRIJATELJI:
Voda, sulfonamidski preparati, estrogen, prerada hrane, alkohol
i kava. (Vidi dio 237.)
OsOBNI SAVJET:
Uzimajte inozit s holinom i ostalim B vitaminima.
Ako pijete mnogo kave, vjerojatno vam je potrebna dodatna
koliina inozita.
Ako uzimate lecitin, preporuujem dodatak heliranog kalcija da
biste odrali ravnoteu izmeu fosfora i kalcija, polo izgleda da
i inozit i holin poviavaju nivo fosfora.
Dobar nain maksimiziranja djelotvornosti vitamina E je
uzimanje dovoljne koliine inozita i holina.
43. Vitamin K (Menadion)
INJENICE:
Rastvorljiv je u mastima.
Postoji trio K vitamina. Vitamine K1 i K2 mogu stvarati prirodne

bakterije u crijevima. Vitamin K3 je sintetski.
Jo nije odreena Preporuena dnevna potreba, ali se smatra
odgovarajuim ako odrasla osoba uzima priblino 300 mcg.
Novoroenad imaju vee potrebe.
Bitan je za stvaranje protrombina, kemikalije koja zgruava krv.
TO VITAMIN K MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae spreavanje unutranjih krvavljenja i krvoliptanja.
Doprinosi smanjivanju pretjeranog menstrualnog odlijeva.
Poboljava ispravno zgruavanje krvi.
VITAMINA K:
Celijana bolest, tropska bolest, kolitis. (O simptomima
nedostatka vitamina K, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA K:
Jogurt, lucerka, umance, afranovo ulje, sojino ulje, riblje ulje,
morske alge, lisnato zeleno povre.
DODACI:
Moe se nabaviti u tabletama od 100 mcg (mada obilje
prirodnog vitamina K obino ini uzimanje dodataka
nepotrebnim).
Obino nije ukljuen u viestruke vitamine.
TOKSINOST
Ne preporuuje se vie od 500 mcg sintetikog vitamina (Vidi
dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
X-zrake i radijacija, zamrznute namirnice, aspirin, zagaenost
zraka, mineralna ulja. (Vidi dio 237,)
OSOBNI SAVJET:
Jak prolijev moe biti simptom nedostatka vitamina K, ali prije
nego to sami pribjegnete dodacima, obratite se lijeniku.

Najbolja prehrana protiv nedostatka vitamina K je jogurt.
Ako vam esto krvari nos, pokuajte da poveate koliinu
vitamina K putem prirodnih izvora hrane. Tablete lucerke mogu
biti od pomoi.
Ako uzimate neki antikoagulant (razrjeiva krvi), imajte u vidu
da ovaj vitamin (ak i u prirodnoj hrani) moe da poniti
djelovanje lijeka.
44. Niacin (Nikotinska kiselina, Niacinamid, Nikotinamid)
INJENICE:
Hidrosolubilan i pripadnik je porodice B-kompleks vitamina,
poznat kao B3
Obino se mjeri u miligramima (mg).
Koristei aminokiselinu triptofan, organizam moe da proizvodi
sopstveni niacin.
Osobe ijem organizmu nedostaju vitamini B1, B2 i B6 nisu
u stanju da proizvedu niacin iz triptofana.
Nedostatak niacina moe da izazove negativne promene
linosti.
Prerna Nacionalnom savjetu za istraivanja Preporuena
dnevna potreba iznosi 13 do 19 mg za odrasle.
Bitan je za sintezu seksualnih hormona (estrogena,
progestetestosterona), kao i kortizona, tiroksina i insulina.
Neophodan je za zdravo stanje nervnog sistema i
funkcioniranje mozga.
Niacinamid se vie koristi poto on svodi na najmanju mjeru
crvenilo i svrab koe, koji se esto javljaju kod niacina u vidu
nikotinske kiseline. (Crvenilo, uzgred budi reeno, nije opasno i
obino nestaje za oko dvadeset minuta. Moe biti od pomoi
ako popijete au vode.)
TO NIACIN MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae uspostavljanje zdravog stanja probavnog sistema,
ublaava gastrointestinalne poremeaje.
Daje koi zdraviji izgled.
Pomae spreavanje i olakava jaku migrenu.

Pojaava cirkulaciju krvi i sniava visok krvni pritisak.
Ublaava napade prolijeva.
Olakava neprijatne simptome vertiga kod Manijerovog
sindroma.
Pojaava energiju pravilnim koritenjem hrane.
Pomae odstranjivanje bolova kod raka i, esto, loeg zadaha
iz usta.
Sniava kolesterol i trigliceride.
NIACINA:
Pelagra. (O simptomima nedostatka niacina, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI NIACINA:
Jetrica, posno meso, produkti integralne penice, pivski kvasac,
bubrezi, penine klice, riba, jaja, peeni kikiriki, bijelo ivinsko
meso, avokado, urme, smokve, suhe ljive.
DODACI:
Moe se nabaviti kao niacin i niacinamid. (Jedina razlika je to
niacin nikotinska kiselina moe da izazove crvenilo, a
niacinamid nikotinamid ne. Ako vam vie odgovara niacin,
moete crvenilo svesti na najmanju mjeru uzimajui tabletu na
pun eludac ili sa odgovarajuom koliinom inozita).
Obino se nalazi u dozama od 50 do 1.000 mg, u obliku tableta
i praka.
U bolje B-kompleks formule i multivitaminske preparat obino je
ukljueno 50 do 100 mg ovog vitamina. (Provjerite naljepnice).
TOKSINOST:
U sutini je netoksian, izuzimajui neeljene efekte koji se
javljaju pri uzimanju doza iznad 100 mg.
Kod nekih osjetljivih osoba moe doi do zajapurenosti ili
svraba koe.
Ne davati ga ivotinjama, naroito psima. Moe da izazove
razdraenost i znojenje i veliku nelagodnost kod ivotinja. (Vidi

NEPRIJATELJI:
Voda, sulfonamidski preparati, alkohol, metode prerade hrane,
pilule za spavanje, estrogen. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVJET:
Ako uzimate antibiotike i iznenada otkrijete da pojava crvenila
postaje jako izraena, nemojte se uznemiravati. To je sasvim
uobiajeno. Vjerojatno ete se osjeati ugodnije ako preete na
niacinamid.
Ako imate problema sa kolesterolom, moe vam biti od pomoi
poveavanje koliine niacina.
Koa koja je posebno osetljiva na sunevu svjetlost esto
predstavlja poetni indikator nedostatka niacina.
45. Vitamin P
(C-kompIeks, Citrusni, Bioflavonoidi, Ruten, Hesperidin)
INJENICE:
Hidrosolubilan i sainjen je od citrina, rutena i hesperidina, kao i
od flavona i flavonola.
Neophodan je za pravilno djelovanje i apsorbiranje vitamina C.
Flavonoidi su supstance koje osigurvaju onu utu i narandastu
boju agrumskih namirnica.
Takoer se naziva i faktorom propusnosti kapilara. (P oznaava
propusnost.) Prvenstvena funkcija bioflavonoida jest da
poveaju jainu kapilara i reguliraju apsorbiranje.
Pomae vitaminu C da vezivna tkiva odrava u zdravom stanju.
Nije ustanovljena Preporuena dnevna potreba, ali se veina
strunjaka za ishranu slae da na svakih 500 mg vitamina C
treba uzeti barem 100 mg bioflavonoida.
Djeluje sinergino sa vitaminom C.
TO VITAMIN P MOE DA UINI ZA VAS:
Spreava da vitamin C bude uniten oksidacijom.
Pojaava zidove kapilara, na taj nain spreavajui stvaranje

modrica.
Pomae stvaranje otpornosti prema infekcijama.
Pomae pri prevenciji i lijeenju krvarenja desni.
Poveava djelotvornost vitamina C.
Pomae lijeenje tumora i vrtoglavice koji nastaju uslijed
oboljenja unutarnjeg uha.
VITAMINA P:
Krhkost kapilara. (O simptomima nedostatka vitamina P vidi dio
119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA P:
Bijela ljuska i krike agruma limuna, narande, grejpfruta.
Takoe ga ima u kajsijama, heljdi, kupinama, trenjama i
ipcima.
DODACI:
Obino se mogu nabaviti u C-kompleksu ili odvojeno. Najee
ima 500 mg bioflavonoida i do 50 mg rutena i hesperidina. (Ako
koliina rutena i hesperidina nije istovjetna, treba da bude
dvostruko vie rutena.)
Svi vitaminski dodaci vitamina C bolje djeluju sa
bioflavonoidima.
Najuobiajenije doze rutena i hesperidina su 100 mg, tri puta
dnevno.
TOKSINOST:
Nije poznato toksino djelovanje. (Vidi dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Voda, kuhanje, toplina, svjetlost, kisik, puenje. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVjET:
ene u menopauzi obino mogu da postignu izvjesno
ublaavanje navale vruine poveavanjem koliina
bioflavonoida zdruenih sa vitaminom C.

Ako vam esto krvare desni kada perete zube, proverite da li
uzimate dovoljno rutena i hesperidina.
Svi koji su skloni da lako zadobijaju modrice imat e koristi od
dodatka vitamina C sa bioflavonoidima, rutenom i
hesperidinom.
146. PABA (Para-aminobenzoeva kiselina)
INJENICE:
Hidrosolubilna, jedna je od novijih pripadnika porodice
B-kompleks.
Moe se sintetizovati u organizmu.
Jo nije ustanovljena Preporuena dnevna potreba.
Potpomae stvaranje folne.kiseline i znaajna je za
iskoritavanje proteina.
Ima znaajna zatitna svojstva kada su u pitanju sunevi zraci.
Pomae asimilirnje a time i djelotvornost pantotenske
kiseline.
Pri eksperimentima sa ivotinjama, djelovala je sa
pantotenskom kiselinom vraajui sjedoj kosi prirodnu boju.
TO PABA MOE DA UINI ZA VAS:
Kada se koristi u vidu masti, moe da zatiti od opekotina od
sunca.
Smanjuje bol kod opekotina.
Odrava kou zdravom i glatkom.
Pomae odlaganje nastajanja bora.
Pomae pri obnavljanju prirodne boje vae kose.
OBOLJENJA KOJA NASTAJU USIJED NJENOG
NEDOSTATKA:
Ekcem. (O simptomima nedostatka PABA, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI:
Jetrica, pivski kvasac, bubrezi, integralne itarice, ria, mekinje,
penine klice, melasa.

DODACI:
Doze od 30 do 100 mg esto su ukljuene u dobre B-kompleks
kapsule, kao i u visokokvalitetne multivitamine. Moe se
nabaviti u jainama od 30 do 1.000 mg, u uobiajenom obliku i
u obliku sa produenim oslobaanjem. Najee se koriste
doze od 30 do 100 mg, tri puta na dan.
TOKSINOST:
Nije poznato nikakvo toksino djelovanje, ali se ne preporuuju
dugotrajni programi sa visokim dozama.
Simptomi koji mogu da ukau na preveliku koliinu PABA
obino su munina i povraanje.
(Vidi di 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Voda, sulfonamidski preparati, metode prerade hrane, alkohol,
estrogen. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVJET:
Neki ljudi tvrde da je kombiniranje folne kiseline i PABA
povratilo njihovoj sjedoj kosi njenu prirodnu boju. To je djelovalo
kod ivotinja, tako da je vrijedno truda da svako tko trai
alternativu bojenja kose pokua. U tu svrhu, 1.000 mg sa
vremenski tokom djelovanja dnevno, est dana tjedno,
predstavlja prihvatljiv reim.
Ako elite da lako preplanete na suncu, koristite PABA kao
zatitnu kremu.
Mnoge znamenite linosti Holivuda koje poznajem koriste
PABA radi spreavanje bora. Ona ih ne odstranjuje, ali kod
nekih osoba, po svemu sudei, odlae.
Ako primate penicilin, ili bilo koji sulfonamidski preparat treba
da poveate koliinu PABA koju uzimate, putem prirodne hrane
ili vitaminskih dodataka.
47. Vitamin T
Veoma malo se zna o ovom vitaminu, osim da pomae

koagulaciju krvi i stvaranje krvnih ploica. Zbog ovih svojstava,
znaajan je pri suzbijanju nekih oblika anemije i hemofilije. Nije
ustanovljena Preporuena dnevna potreba (RDA). Naen je u
sjemenkama sezama i umancetu jajeta, i nije poznato nikakvo
toksino djelovanje.
48. Vitamin U
O vitaminu U zna se ak manje nego o vitaminu T. Prati ga glas
da igra znaajnu ulogu pri iscjeljivanju ira u elucu, ali
medicinska stanovita o tome se razlikuju. Naen je u sirovom
kupusu i nije poznato postojanje toksinosti.
49. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje III?
ivim u Los Anelesu i mnogo sluam o zagaivanju okoline.
Takoer mnogo sluam o tome kako bi trebalo da uzimam
antioksidanse. Moete li mi rei to su to antioksidansi i da li su
mi zaista potrebni?
Zaista su vam potrebni. Da ponem time to ako ivite u bilo
kojoj veoj urbanoj sredini u dananje vrijeme, vi udiete
zagaeni zrak. Svake godine se u atmosferu izbaci 200 miliona
tona potencijalno opasnih zagaivaa.
Svakim udisanjem izlaete svoja plua i organizam irokom
psegu zagaivaa, a ni jedan dio vas nije imun na to.
Antioksidansi vitamini A, C i E i selen hranljivi su sastojci
koji su sposobni da zatite druge supstance od oksidacije.
Drugim rijeima, antioksidansi obuzdavaju slobodne radikale
(nekontrolirane oksidacije koje oteuju stanice) koji se
obrazuju kada udiemo antioksidanse.
Vitamin A titi sluzave membrane usta, nosa, drijela i plua.
On takoer pomae da se vitamin C zatiti od oksidacije, to
omoguava da vitamin C bolje Djeluje.
Vitamin C se suprostavlja bakterijskim infekcijama i ublaava
djelovanje supstanci koje izazivaju alergije. On takoer titi od
oksidacije vitamina A, E i neke iz B-kompleks grupe. Vitamin E
titi vitamine B i C od oksidacije. On takoer posjeduje
sposobnost da se sjedini sa kisikom i spreava ga da se

preobrati u toksine perokside. Na plua Djeluje kao
antizagaiva. Selen i vitamin E moraju biti oba prisutna da bi
se otklonio nedostatak bilo kojeg od njih. Nivo selena u krvi kod
osoba u raznim gradovima, kako se pokazalo, u neposrednoj je
vezi sa smrtnou od raka. to je vii nivo selena, nia je stopa
smrtnosti od raka i obrnuto.
itao sam da ishrana bogata prokeljom, brokulom i mrkvom
moe da pomogne da se smanji rizik od raka, ali ja ne
podnosim to povre. Koje vitamine mogu da uzimam umjesto
njih?
Moete da nabavite koncentrirane oblike kupusnjaa (kupus,
prokelj, brokula, karfiol) i povra bogatog karotinom (spinat i
mrkva) u obliku tableta. Preporuio bih svakodnevno uzimanje
ovih dodataka. Kako se oni proizvode od povra koje se bere
zrelo, briljivo oprano i brzo dehidrirano bez kuhanja kao i
pojaano vitaminima A, C i E, beta-karotinom i selenom
snabdjet e vas optimalnim hranljivim vrijednostima.
Moete li mi rei koliko holin pomae u lijeenju Alchajmerove
bolesti?
Alchajmerova bolest, koja se sastoji od laganog gubljenja
mentalnih sposobnosti, a koja je postala toliko uobiajena kod
starijih osoba da je mnogi lijenici zovu ,,boleu
osamdesetogodinjaka", izgleda da je prouzrokovana
iscrpljivanjem rezervi neuro-odailjaa acetilholina u centralnom
nervnom sistemu (a ne virusom ili aluminijumom, kako se ranije
pretpostavljalo).
Utvreno je da pacijenti sa Alchajmerovim sindromom ne
oskudevaju samo u acetilholinu, ve im takoer nedostaje i
enzim koji katalizira njegovu proizvodnju holin
acetiltransferasa. Uzimanje vee koliine holina moe oito da
sprijei da postojei acetilholiri bude uniten.
Ipak, ne postoji odreen nain lijeenja ove bolesti, ali utvreno
je da neki naini lijeenja mogu da pogoraju stanje pacijenta
(na primjer, hipnotici kao to je flurazepam /Dalmane/, lijekovi
protiv sranih oboljenja i oni koji se daju radi greva u

crijevima).
IV
VAI NAJNEOPHODNIJI MINERALI
50. Kalcij
INJENICE:
U organizmu ima vie kalcijuma nego bilo kojeg drugog
minerala.
Kalcij i fosfor zdrueno djeluju pri stvaranju zdravih kostiju i
zuba.
Kalcij i magnezij zdrueno doprinose zdravlju kardiovaskularnog sistema.
Skoro sav kalcij u organizmu (kilogram do kilogram i pol) nalazi
se u kostima i zubima.
Dvadeset posto kotanog kalcija odrasle osobe reapsorbuje se i
zamenjuje svake godine. (Nove kotane stanice stvaraju se
kada se one stare razloe.)
Kalcij mora da postoji u odnosu dva prema jedan prema fosforu
(dva deijla kalcija prema jednom dijelu fosfora).
Da bi se kalcij apsorbovao, u organizmu mora da postoji
dovoljno vitamina D.
Preporuena dnevna potreba za odrasle je od 800 do 1200
mg.
TA KALCIJ MOE DA UINI ZA VAS:
Odrava jainu kostiju i zdrave zube.
Odrava ujednaen ritam rada srca.
Ublaava nesanicu.
Pomae metabolizovanje eljeza u organizmu.
Pomae vaem nervnom sistemu, naroito pri prenoenju
impulsa.
KALCIJA:
Rahitis, osteomalacija, osteoporoza ope poznata kao krte
kosti.
(Vidi dio 119 o simptomima.)

NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI KALCIJA:
Mlijeko i mlijeni proizvodi, sve vrste sireva, soja, sardine,
losos, kikiriki, orasi, sjemenke suncokreta, suhi grah, zeleno
povre.
DODACI:
Najee se moe nabaviti u tabletama od 100 do 500 mg.
Kotano brano je prilino est dodatak, i dobar izvor minerala,
mada neki smatraju da se kalcij-glukonat (vegetarijanski izvor)
ili kalcij-laktat (mlijeni derivat eera) lake apsorbiraju.
(Glukonat je jai nego laktat.) Najbolji oblik su helirane tablete
kalcija.
Mnogi dobri multivitaminski i multimineralni preparati sadre
kalcij.
Kada se kombinira sa magnezijem, odnos treba da bude takav
da ima dvostruko vie kalcija nego magnezija. Dolomit je
prirodni oblik kalcija i magnezija i za asimilraanje nije potreban
vitamin D. Pet tableta dolomita ekvivalentne su koliini od 750
mg kalcija.
Najee koritene doze su od 800 do 2.000 mg dnevno. I
kotano brano (kalcij i fosfor) i dolomit mogu da sadre dosta
olova; [provjerite kod proizvoaa da li je mogue izvriti
analizu].
TOKSINOST:
Pretjerane dnevne doze, od preko 2.000 mg, mogu dovesti do
hiperkalcemije. (Vidi dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Velike koliine masti, oksalna kiselina (koja se nalazi u okoladi
i rabarbari i heksafosforna kiselina (koja se nalazi u zrnju
itarica) u stanju su da sprijee potpuno apsorbiranje kalcija.
OSOBNI SA VET:
Ako osjeate bol u leima, dodaci dolomita, heliranog kalcija ili
kotanog brana mogu biti od pomoi.

Osobe koje pate od menstrualnih greva esto postiu
olakanje kada poveaju koliinu uzetog kalcija. Mladi koji pate
od bolova rasta obino e ustanoviti da nestaju kada se povea
potronja kalcija.
Hipoglikemiari mogu da troe vie kalcija. (Preporuujem
helirani kalcij radi boljeg apsorbiranja u dozama od i 1000 do
1.500 mg dnevno.)
Kalcij najbolje djeluje sa vitaminima A, C, D; eljezom,
magnezijem i fosforom. (Previe fosfora, meutim, moe da
izazove manjak kalcija.)
51. Klor
INJENICE:
Regulira ravnoteu baza i kisika u krvi.
Djeluje sa natrijem i kalijem u vidu smjese.
Pomae u ienju tjelesnih otpadnih materija pomaui
funkcioniranje jetre.
Nije odreena dnevna potreba u ishrani, ali ako uzimate
prosjenu dnevnu koliinu soli, to vam je dovoljno.
TO KLOR MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae varenje.
Pomae odravanje gipkosti.
KLORA:
Opadanje kose i ispadanje zuba.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI KLORA:
Stolna sol, alge, masline.
DODACI
Nalazi se u veini dobrih multimineralnih preparata.
TOKSINOST:
Vie od 15 mg mogu izazvati neprijatne neeljene efekte. (Vidi

OSOBNI SAVJET:
Ako pijete kloriranu vodu, ne primate onoliko vitamina E koliko
mislite. (Klorirana voda unitava vitamin E.)
Dobar savjet svima koji piju kloriranu vodu jest da piju jogurt
dobar nain da se nadoknade crevne bakterije koje klor
unitava.
52. Krom
INJENICE:
Djeluje sa inzulinom pri metaboliziranju eera.
Pomae dopremanje proteina tamo gdje je potreban.
Nije odreena slubena Preporuena dnevna doza, ali za
odrasle je proek od 50 do 200 mcg.
to vie zalazite u godine, zadravate sve manje kroma u
organizmu.
TO MOE KROM DA UINI ZA VAS:
Pomae rast.
Pomae spreavanje i sniavanje visokog krvnog pritiska.
Djeluje odbijajue na dijabetes.
KROMA:
Postoji sumnja da je on jedan od faktora arterioskleroze i
dijabeta.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI KROMA:
Meso, Ijuskari, piletina, kukuruzno ulje, kapice [vrsta koljke],
pivski kvasac.
DODACI:
Moe se nai u boljim multimineralnim preparatima. (Faktor
tolerancije glukoze preporuljiviji je oblik.)
TOKSINOST:
Nije poznato da postoji toksinost. (Vidi dio 271, Upozorenja".)
OSOBNI SAVJET:
Ako oskudijevate u kromu (to moe pokazati analiza kose
vidi dio 118), moete pokuati sa dodatkom cinka. Iz nekog
razloga, helirani cink izgleda da dobro nadomijeta manjak
kroma.
53. Kobalt
INJENICE:
Mineral koji je sastavni dio vitamina B12.
Bitan je za stanice crvenih krvnih zrnaca.
Mora se dobaviti iz prehrambenih proizvoda,
Za ovaj mineral nije ustanovljena dnevna potreba a u ishrani su
potrebne samo veoma male koliine (obino ne vie od 8 mcg).
TO KOBALT MOE DA UINI ZA VAS:
Spreava anemiju.
KOBALTA:
Anemija.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI KOBALTA:
Meso, bubrezi, jetrica, mlijeko, otrige, kapice.
DODACI:
Rijetko se nalazi u obliku mineralnog dodatka.
TOKSINOST:
Nije poznato toksino djelovanje. (Vidi dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Sve to je opreno vitaminu B12.

OSOBNI SAVJET:
Ako ste strogi vegeterijanac, mnogo je vea vjerojatnost da
vama nedostaje ovaj mineral nego osobama koje u svojoj
prehrani koriste meso ili Ijuskare.
54. Bakar
INJENICE:
Potreban je za pretvaranje eljeza u hemoglobin.
Moe da dospije u krvotok petnaest minuta poslije uzimanja.
ini aminokiselinu tirozin iskoristivom, omoguavajui jojj da
Djeluje kao pigmentirajui faktor kose i koe.
Ima ga u cigaretama, pilulama protiv zaea i u automobilskim
ispunim plinovima.
Bitan je za iskoritavanje vitamina C.
Od strane Nacionalnog savjeta za istraivanja nije ustanovljena
dnevna potreba, ali se preporuuje 2 do 3 mg za odrasle.
TO BAKAR MOE DA UINI ZA VAS:
Odrava energiju pomaui djelotvorno apsorbiranje eljeza.
BAKRA:
Anemija, tumor.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI BAKRA:
Mahunarke, graak, integralne penice, ljive, telea i govea
jetrica, raii i veina plodova mora.
DODACI:
Obino ga ima u miltivitaminskim i multimineralnim dodacima U
dozama od 2 mg.
TOKSINOST:
Rijetka.
(Vidi dio 271, ,,Upozorenja".)

NEPRIJATELJI:
Ne unitava se lako.
OSOBNI SAVJET:
Koliko god da je bakar bitan, rijetko preporuujem posebne
dodatke. Prevelika koliina bakra izgleda da sniava nivo cinka
i izaziva nesanicu, opadanje kose, neredovne menstruacije i
depresiju.
Ako jedete dovoljno proizvoda od integralnih itarica i svjeeg
zelenog i lisnatog povra, kao i jetrica, nemate razloga za brigu
oko toga da li ste uzeli dovoljno bakra.
55. Fluor
INJENICE:
Sastavni dio sintetike smjese natrij-fluorida (vrste koja se
dodaje pitkoj vodi) i kalcij-fluorida (prirodne supstance).
Smanjuje mogunost pojave zubnog karijesa, mada prevelika
koliina moe da promijeni boju zuba.
Nije ustanovljena Preporuena dnevna potreba, ali veina
osoba uzima oko 1 mg dnevno iz fluorirane pitke vode. (Doze
od 1,5 do 4 mg preporuuju se od strane Nacionalne akademiji
nauka Nacionalni istraivaki savjet.)
TO FLUOR MOE DA UINI ZA VAS:
Smanjuje kvarenje zuba. Ojaava kosti.
FLUORA:
Kvarenje zuba.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI FLUORA:
Fluorirana pitka voda, plodovi mora, elatina.
DODACI:
Obino ga nema u multimineralnim dodacima. Ima ga u

multivitaminima koji se izdaju na recept za djecu u oblastima
bez fluorirane vode.
TOKSINOST:
Doze od 20 do 80 mg dnevno mogu da izazovu toksino
djelovanje (Vidi dio 271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Aluminijske soli fluora.
OSOBNI SAVJET:
Ne uzimajte dodatni fluor ukoliko nije prepisan od strane
lijenika ili zubara.
56. Jod (Jodid)
INJENICE:
Dvije treine joda u organizmu nalaze se u tiroidnoj lijezdi.
Poto tiroidna lijezda kontrolira metabolizam, a jod utjee na
tiroidu, nedovoljno uzimanje ovog minerala moe imati za
rezultat usporeno umno reagiranje, poveanje teine i gubitak
energije.
Preporuena dnevna potreba, uspostavljena od strane
Nacionalnog savjeta za istraivanja, iznosi 150 mcg za odrasle
(1 mcg po kilgramu tjelesne teine) i 175 do 200 mcg za
trudnice, odnosno ene koje doje.
TO JOD MOE DA UINI ZA VAS:
Poboljava ishranu, sagorijevajui viak masti.
Pomae pravilan rast.
ini vas bodrim.
Potie mentalnu aktivnost.
Pridonosi zdravlju kose, noktiju, koe i zuba.
OBOLJENJA KOJA NASTAJU USLIJED NEDOSTATKA JODA:
Guavost, hipotireoidizam.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI JODA:

Alge, povre odgajeno na jodom bogatom tlu, luk, svi plodovi
mora.
DODAACI:
Ima ga u multimineralnim i visoko potentnim vitaminskim
dodacima u dozama od 0,15 mg.
Prirodne alge su dobar izvor dodatnog joda.
TOKSINOST:
Nije poznato da postoji toksinost prirodnog joda, mada jod kao
lijek moe biti tetan ako je nepravilno propisan.
NEPRIJATELJI:
Prerada hrane, oskudno tlo.
OSOBNI SAVJET:
Osim algi i joda sadranog u miltimineralnim i multivitaminskim
preparatima, ne preporuujem dopunske dodatke, ukoliko vam
lijenik nije savjetovao njihovo uzimanje.
Ako ste skloni da jedete prekomjerne koliine sirovog kupusa
moe biti da ne dobijete joda koliko vam je potrebno, poto u
kupusu postoje elementi koji spreavaju pravo iskoritavanje
joda. Ako je takav sluaj, treba da razmotrite mogunost
koritenja algi kao dodatka.
57. eljezo
INJENICE:
Bitno je i potrebno za odravanje ivota, neophodno za
proizvodnju hemoglobina (tjeleaca crvenih krvnih zrnaca) i
nekih enzima.
Samo oko 8 posto ukupno uzetog eljeza apsorbira se uistinu
ulazi u va krvotok.
Prosjena osoba od sedamdesetak kilograma ima oko 4 g
eljeza u svom organizmu. Hemoglobin, kome se pripisuje
najvie eljeza, prerauje se i ponovo iskoritava, poto se

krvne stanice zamjenjuju svakih 120 dana. eljezo vezano za
protein (feritin) taloi se u tijelu, kao i tkivno eljezo (prisutno u
mioglobinu) u veoma malim koliinama.
Preporuena dnevna potreba, prema Nacionalnom savjetu za
istraivanja, iznosi 10 do 18 mg za odrasle i 30 do 60 mg za
trudnice i ene koje doje.
U toku jednog mjeseca ene izgube skoro dvostruko vie
eljeza nego mukarci.
Bakar, kobalt, mangan i vitamin C neophodni su da bi se
eljezo asimiliralo.
eljezo je neophodno za pravilan metabolizam B vitamina.
TO ELJEZO MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae rast.
Doprinosi otpornosti prema bolestima.
Sprjeava zamor.
Lijei i sprjeava anemiju izazvanu nedostatkom eljeza
Vraa koi dobar ten.
ELJEZA:
Anemija izazvana nedostatkom eljeza. (O simptomima
nedostatka eljeza, vidi dio 119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI ELJEZA:
Svinjska jetrrica, govei bubrezi, srce i jetrica; krob, sirove
kapice, suhe breskve, crveno meso (govedina, teletina,
janjetina i svinjetina), umance, otrige, jezgrasti plodovi, grah,
paroga, melasa, zobena kaa.
DODACI:
Oblik eljeza koji se najlake asimilira je helat hidroliziranog
proteina, to znai organsko eljezo koje je pripravljeno za
najbre asimiliranje. Ovaj oblik ne izaziva zatvor i lako ga
podnose senzitivni sistemi.
Ferosulfat, neorgansko eljezo, javlja se u mnogim vitaminskim
i mineralnim dodacima i moe da uniti vitamin E (treba ih

uzimati barem osam sati jedno poslije drugog). Provjerite
naljepnice: mnoge formule apoteka sadre ferosulfat.
Dodaci sa organskim eljezom feroglukonatom,
ferofumaratom, ferocitratom ili feropeptonatom ne
neutralizuju vitamin E. Dostupni su u veoma raznolikim
dozama, obino do 320 mg.
TOKSINOST:
Rijetka kod zdravih normalnih osoba. Pretjerane doze,
meutim, mogu biti opasne za djecu. (Vidi dio 271,
Upozorenja".) Ne treba da ih uzima osoba koja ima anemiju
srpastih stanica, hemohromotozu, ili talasemiju.
NEPRIJATELJI:
Fosfoproteini u jajima i fitati u beskvasnom peninom branu
smanjuju iskoristljivost eljeza u organizmu.
OSOBNI SAVJET:
enama preporuujem dodatak heliranog ili hemoglobinskog
eljeza. Provjerite naljepnicu na vaem multivitaminskom ili
multimineralnom preparatu i vidite to ve uzimate, te se
upravljajte prema tome. (Upamtite, ako je eljezo u vaim
preparatima ferosulfat, gubite vitamin E.)
Drite preparate eljeza izvan dohvata djece.
Oni koji piju mnogo kave, kao i aja, treba da bude svjesni da
ako uzmu velike koliine nekog od ovih napitaka najverojatnijj
stvaraju smetnje apsorbiranju eljeza.
Ako ste gravidni, provjerite kod svog lijenika prije nego to
ponete da uzimate eljezo ili eljezom pojaane vitaminske
dodatke. (Kod majki koje su tokom trudnoe uzimale previe
eljeza utvreno je trovanje djece eljezom.)
58. Magnezij
INJENICE:
Neophodan je za metaboliziranje kalcija i vitamina C, kao i
fosfora, natrija i kalija.

Bitan je za djelotvorno funkcioniranje ivanog i miinog
sustava.
Vaan je za pretvaranje eera u krvi u energiju.
Poznat je kao antistresni mineral.
Alkoholiari obino oskudijevaju u njemu.
Prema Nacionalnom savjetu za istraivanja, odraslima je
potrebno od 300 do 450 mg dnevno, a neznatno vie
trudnicama i enama koje doje.
Ljudski organizam sadri priblino 21 g magnezija.
TO MAGNEZIJ MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae u savladavanju depresije.
Doprinosi zdravlju kardiovaskularnog sistema i pomae
prevenciju sranih napada.
Odrava zube u zdravijem stanju.
Pomae spreavanje taloenja kalcija, stvaranje kamenaca u
bubrezima i ui.
Olakava probavne smetnje.
Zajedno sa kaicijem, moe da Djeluje kao prirodno sredstvo za
smirenje.
MAGNEZIJA: (O simptomima nedostatka magnezija, vidi dio
119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI MAGNEZIJA:
Smokve, limun, grejpfrut, uti kukuruz, badem i jezgrasti
plodovi, sjemenke, tamnozeleno povre, jabuke.
DODACI:
Odlian dodatak je helirani magnezij i kalcij koji su savreno
uravnoteeni (upola manje magnezija nego kalcija).
Ima ga u multivitaminskim i multimineralnim preparatima.
Moe se nabaviti kao magnezij-oksid (jaine od 250 mg
odgovara jaini od 150 mg po tableti).
Obino se moe nabaviti u jainama od 133.3-mg i uzima se

etiri puta na dan.
Dodatke magnezija ne treba uzimati poslije objeda, poto ovaj
mineral neutralizira eluanu kiselinu.
TOKSINOST:
Velike koliine, tokom dueg vremenskog perioda, mogu biti
toksine ako uzimate mnogo kalcija i fosfora. (Vidi dio 271,
Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Diuretici, alkohol. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVJET:
Ako mnogo pijete, preporuujem vam da uzimate vie
magnezija.
ene koje uzimaju kontracepcijske pilule ili estrogen u bilo
kojem obliku dobro e uiniti ako uzimaju vee koliine
magnezija.
Ako jedete mnogo jezgrastih plodova, sjemenki i zelenog
povra, vjerojatno u izobilju dobijate magnezij kao i oni koji
ive u oblastima sa tvrdom vodom.
Magnezij najbolje Djeluje sa vitaminom A, kalcijem i fosforom.
59. Mangan
INJENICE:
Pomae aktiviranje enzima potrebnih za pravilno koritenje
biotina, vitamina B1 i vitamina C u organizmu.
Potreban je za normalnu grau kostiju.
Znaajan je za stvaranje tiroksina, glavnog hormona tiroidne
lijezde.
Potreban je za pravilno probava i iskoritavanje hrane.
Nije ustanovljena slubena Preporuena dnevna potreba, ali od
2,5 do 5 mg je ope prihvaeno kao prosjena potrebna koliina
za odrasle.
Znaajan je za reprodukciju i normalno funkcioniranje

centralnog nervnog sistema.
TO MANGAN MOE DA UINI ZA VAS:
Odstranjuje umor. Pojaava miine reflekse. Poboljava
pamenje. Smanjuje nervnu razdraljivost.
MANGANA:
Ataksija.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI MANGANA:
Jezgrasti plodovi, zeleno lisnato povre, graak, repa,
umance, integralne cerealije.
DODACI:
Najee se nalazi u multivitaminskim i multimineralnim
kombinacijama u dozama od 1 do 9 mg.
TOKSINOST.
Rijetka, izuzev kod industrijskih izvora. (Vidi dio 271,
Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Velike koliine kalcija i fosfora spreavaju apsorbiranje
mangana.
OSOBNI SAVJET:
Ako patite od povratne vrtoglavice, mogli biste da dodate vie
mangana svojoj ishrani.
Preporuujem zaboravnima i svima koji imaju problema sa
pamenjem da provjere da li uzimaju dovoljno ovog minerala.
Onima koji piju mnogo mlijeka i jedu mnogo mesa potrebno je
vie mangana.
60. Molibden
INJENICE:
Pomae metabolizovanje ugljikohidrata i masti.
Bitan je dio enzima koji regulira iskoritavanje eljeza.
Nije uspostavljena Preporuena dnevna potreba, ali je priblina
dnevna doza od 150 do 500 mcg opeprihvaena kao
odgovarajua za ljudske potrebe.
TO MOLIBDEN MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae spreavanje anemije. Poboljava ope dobro stanje.
BOLESTI KOJE NASTAJU USLIJED NEDOSTATKA
MOLIBDENA
Nisu poznate.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI MOLIBDENA:
Povre s tamnozelenim liem, integralne itarice, mahunarke.
DODACI:
Obino nisu dostupni.
TOKSINOST:
Rijetka, ali se 5 do 10 dijelovz na milijun smatra toksinim (Vidi
dio 271, Upozorenja)
OSOBNI SAVJET:
Koliko god da je molibden znaajan, izgleda da nema potrebe
za mineralnim dodacima, osim ako sva hrana koju uzimate ne
potie sa tla koje oskudeva u hranljivim sastojcima.
61. Fosfor
INJENICE:
Prisutan je u svakoj stanici organizma.
Vitamin D i kalcij bitni su za odgovarajue djelovanje fosfora.
Da bi pravilno djelovali, kalcij i fosfor treba da budu
uravnoteeni u odnosu dva prema jedan (dvostruko vie kalcija
nego fosfora).
Praktino sudjeluje u svim fiziolokim kemijskim reakcijama.

Neophodan je za pravilnu grau kostiju i zuba.
Niacin se ne moe asimilirati bez fosfora.
Znaajan je za ujednaen rad srca.
Bitan je za normalno funkcionisanje bubrega,
Potreban je za prenoenje ivanih impulsa.
Preporuena dnevna potreba je 800 do 1.200 mg za odrasle, a
vee koliine za trudnice i ene koje doje.
TO FOSFOR MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae rast i oporavak organizma. Osigurava energiju i snagu
pomaui metabolizam masti i kroba.
Smanjuje bol od artritisa. Doprinosi zdravijim desnima i zubima.
FOSFORA
Rahitis, pioreja.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI FOSFORA:
Riba, ivinsko meso, integralne itarice, jaja, jezgrasti plodovi,
sjemenke.
DODACI:
Kotano brano je odlian prirodni izvor fosfora. (Provjerite da li
je dodan vitamin D radi potpomaganja asimiliranja.)
TOKSINOST:
Toksinost nije poznata.
NEPRIJATELJI:
Previe unoenja eljeza, aluminija i magnezija mogu uiniti
fosfor nedjelotvornim.
OSOBNI SAVJET:
Kada uzimate previe fosfora, liavate se ravnotee minerala i
smanjujete koliinu kalcija. U naoj ishrani obino ima mnogo
fosfora poto se on javlja u skoro svoj prirodnoj hrani i

stoga je est nedostatak kalcija. Imajte to u vidu i podesite tako
svoj nain ishrane.
Ako imate vie od etrdeset godina, treba da smanjite tjednu
koliinu mesa i da jedete vie lisnatog povra i da pijete mlijeko.
Ovo stoga to poslije etrdesete godine nai bubrezi ne
pomau izluivanje vika fosfora, tako da opet dolazi do
smanjenja kalcija. Obratite panju na hranu koja je konzervirana uz pomo fosfata i smatrajte je kao dio fosfora koji uzimate.
62. Kalij
INJENICE:
Djeluje sa natrijem u reguliranju vodenog balansa organizma i u
normalizovanju ritma rada srca. (Kalij Djeluje unutar stanica,
natrij Djeluje upravo izvan njih.)
Kada se poremeti ravnotea natrij kalij, stradaju funkcije
ivaca i miia.
Hipoglikemija (nizak nivo eera u krvi) prouzrokuje gubitak
kalija, kao i dugotrajan post ili jak proljev.
Nije uspostavljena Preporuena dnevna potreba ali se 1,875 do
5,625 mg smatra dnevnom koliinom za odrasle; ona je
dovoljna za odravanje dobrog zdravlja.
I mentalni i fiziki stres mogu dovesti do nedostatka kalija.
TO KALIJ MOE DA UINI ZA VAS:
Doprinosi jasnom miljenju, aljui kisik u mozak. Pomae
izbacivanje otpadnih materija iz organizma. Pomae sniavanje
krvnog pritiska. Pomae u lijeenju alergija.
KALIJA:
Otoci, hipoglikemija (O simptomima nedostatka kalija, vidi dio
119.)
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI KALIJA:

Agrumi, dinja, paradajz, salata, potoarka, suho zeleno lisnato
povre, listovi nane, sjeme suncokreta, banane, krompir.
DODACI:
Ima ga u svim jakim multivitaminskim i multimineralnim
preparatima.
Neorganske ,,soli" kalija su sulfat (stipsa), klorid, oksid i
karbonat. Organski kalij odnosi se na glukonat, citrat i fumarat.
Moe se kupiti odvojeno kao kalijum-glukonat, citrat, ili klorid, u
dozama do blizu 600 mg (99 mg elementarnog kalija).
TOKSINOST:
Doza od 25 mg kalijevog klorida moe izazvati toksinost. (Vidi
dio 271, Upozorenja".) NEPRIJATELJI:
Alkohol, kava, eer, diuretici. (Vidi dio 237.)
OSOBNI SAVJET:
Ako pijete velike koliine kave, moda ete otkriti da je umor
protiv kojeg se borite posljedica gubitka kalija.
Oni koji mnogo piju alkoholna pia i svi oni koji su slabi prema
slatkiima treba da budu svjesni da im je nivo kalija vjerojatno
nizak.
Ako imate nizak nivo eera u krvi, vjerojatno je da gubite kalij
dok zadravate vodu. A ako uzimate neki diuretik, izgubit ete
ak i vie kalija! Obratite panju na svoju ishranu, poveajte
koliinu zelenog povra i uzimajte dovoljno magnezija da biste
povratili ravnoteu minerala.
Gubljenje teine prilikom dijete sa malo ugljikohidrata moe da
bude samo dio onoga to gubite. Postoje izgledi da vam je nivo
kalija nizak. Pripazite na malaksalost i slabe reflekse.
63. Selen
INJENICE:
Vitamin E i selen su sinergini. To znai da zdrueni jae

djeluju nego zbir njihovih podjednakih djelova.
I vitamin E i selen su antioksidansi i oni spreavaju ili barem
usporavaju starenje i uvrivanje tkiva putem oksidacije.
Izgleda da mukarci imaju vee potrebe za selenom. Skoro
polovina koliine koja se dopremi u njihov organizam
koncentrira se u testisima i dijelovima semenih kanala u blizini
lijezde prostate. Selen se, takoer, gubi sa sejmenom.
Jo nije uspostavljena zvanina Preporuena dnevna potreba
ali uobiajena doza je izmeu 50 i 200 mcg. Nije preporuljivo
prekoraivati 200 mcg dnevno.
TO SELEN MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae odravanje mladalake elastinosti u tkivima.
Ublaava navale vruine i tegobe u menopauzi. Pomae u
lijeenju i spreavanju peruti. Mogue je da neutralizira izvjesne
kancerogene elemente i prua zatitj od nekih vrsta raka.
SELENA:
Prerano gubljenje snage.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI:
Penine klice, mekinje, tunjevina, luk, paradajz, prokulica.
DODACI:
Moe se nabaviti u malim mikrogramskim dozama. (Najee
se koriste doze od 25 do 100 mcg.)
Takoer se moe nabaviti kombiniran sa vitaminom E i drugim
antioksidansima.
Prirodna hrana prua dovoljne koliine selena kada se redovno
uzima.
TOKSINOST:
Doze od preko 5 dijelova na milion mogu biti toksine (Vidi dio
271, Upozorenja".)
NEPRIJATELJI:
Metode prerade hrane.
OSOBNI SAVJET:
Selen je otkriven prije jedva neto vie od dvadeset godina. Tek
smo poeli da razaznajemo njegov znaaj u ljudskoj ishrani.
Dok se vie ne sazna, preporuujem uzimanje samo umjerenih
dodataka.
64. Natrij
INJENICE:
Natrij i kalij otkriveni su u isti mah i za oba se uspostavilo da su
bitni za normalan rast.
Ako se uzima mnogo natrija (sol), rezultat e biti smanjenost
kalija.
Ishrana sa mnogo natrija obino je u mnogim sluajevima
odgovorna za visok krvni pritisak.
Ne postoji zvanina dnevna potreba, ali se preporuuje samo
jedan gram natrij-klorida na svaki kilogram popijene vode (ili
1.000 do 3.000 mg na dan). Natrij pomae da se kalcij i ostali
minerali u krvi odre u rastvorljivom stanju.
TO NATRIJ MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae u spreavanju toplotnog udara ili sunanice. Poomae
pravilno funkcioniranje vaih ivaca i miia.
NATRIJA:
Pogorana probava ugljikohidrata, mogua neuralgija.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI NATRIJUMA:
Sol, Ijuskari, mrkva, repa, artioke, dimljena govedina, mozak,
bubrezi, slanina.
DODACI:
Rijetko su potrebni, ali ako jesu, morske alge su siguran i
hranljiv dodatak.
TOKSINOST:
Vie od 14 g natrij-klorida dnevno moe da izazove toksino
djelovanje.
OSOBNI SAVJET:
Ako smatrate da ne uzimate mnogo soli, pogledajte dijelove
253 i 254 i ponovo razmislite.
Ako imate visok krvni tlak, smanjite koliinu natrija proitavi
naljepnice na namirnicama koje kupujete. Potraite Sol, | Natrij
klorid, ili kemijski simbol NaCl.
Dodavanje natrija vaoj hrani je lako koliko je lako i posoliti je,
ali njegovo uklanjanje moe biti teko. Izbegavajte mesni
doruak, frankfurtere, meso u salamuri kao to su unka,
slanina, govedina u konzervi, a takoer i zaine keap, ilisos, sos od soje, senf. Pri kuhanju ne koristite ni praak za
pecivo niti sodu bikarbonu.
65. Sumpor
INJENICE:
Bitan je za zdravlje kose, koe i noktiju.
Pomae odravanje ravnotee kisika neophodne za pravilno
funkcioniranje mozga.
Djeluje sa B-kompleks vitaminima na bazini tjelesni
metabolizam i dio je amino-kiselina za izgradnju tkiva.
Pomae jetri u luenju ui.
Nije uspostavljena Preporuena dnevna potreba, ali hrana sa
dovoljno proteina obino ima dovoljno sumpora.
TO SUMPOR MOE DA UINI ZA VAS:
Pojaava boju koe i ini kosu sjajnijom. Pomae borbu protiv
bakterijskih infekcija.
SUMPORA: Nisu poznata.

NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI SUMPORA:
Posna govedina, suhi grah, riba, jaja, kupus.
DODACI:
Ne mogu se nabaviti pripremljeni kao dodatak hrani. Moe se
nai u vidu masti za lokalnu upotrebu i pomade za osjetljivu
kou.
TOKSINOST:
Nije poznato toksino djelovanje organskog sumpora, ali vee
koliine neorganskog sumpora mogu izazvati nepovoljno
djelovanje.
OSOBNI SAVJET:
Ako u svojim svakodnevnim obrocima uzimate dovoljno
proteina, najverojatnije je da uzimate dovoljno i sumpora.
Sumporne kreme i masti veoma su djelotvorni u lijeenju
razliitih konih oboljenja. Provjerite sastojke preparata koje
koristite. Ima mnogo odlinih prirodnih preparata koji se mogu
nabaviti u centrima za prodaju zdrave hrane,
66. Vanadij
INJENICE:
Spreava stvaranje kolesterola u krvnim sudovima.
Nije uspostavljena dnevna potreba.
TO ON MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae spreavanje sranih napada.
OBOLJENJA KOJA NASTAJU USLIJED NJEGOVOG
NEDOSTATKA Nisu poznata.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI: Riba.
DODACI:
Nisu dostupni!
TOKSINOST:
Lako moe biti toksian ako se uzima u sintetikom obliku. (Vidi
OSOBNI SAVJET:
To nije onaj mineral koji treba dodatno uzimati. Dobar riblji
objed snabdjet e vas potrebnom koliinom vanadija.
67. Cink
INJENICE:
Cink Djeluje poput policajca, usmjeravajui i nadgledajui
djelotvoran tok u organizmu, odravanje enzimskih sistema i
stanica.
Bitan je za sintezu proteina.
Regulira sposobnost kontraktibiliteta miia.
Pomae stvaranje inzulina.
Znaajan je za stabilitet krvi i za odravanje tjelesne ravnotee
kiselina i baza.
Vri utjecaj na normalizujue djelovanje prostate i vaan je za
razvoj svih organa za reprodukciju.
Nova istraivanja ukazuju na njegov znaaj za funkcioniranje
mozga i lijeenje izofrenije.
Postoje jaki dokazi o njegovoj potrebi za sintezu DNK.
Preporuena dnevna potreba (RDA), postavljena od strane
Nacionalnog savjeta za istraivanja, iznosi 15 mg za odrasle
(neznatno vie za trudnice i ene koje doje).
Pretjerano znojenje mou prouzrokovati gubitak ak 3 mg cinka
dnevno.
Najvei dio cinka iz hrane izgubi se prilikom prerade, ili ga
nema u osjetnim koliinama ako je tlo oskudno hranljivim
sastojcima.
TO CINK MOE DA UINI ZA VAS:
Skrauje vrijeme zaceljenja za unutarnje i vanjske rane
Uklanja bijele pjege na noktima.

Pomae izljeenje gubitka ukusa.
Pomae pri lijeenju neplodnosti.
Pomae spreavanje problema sa prostatom.
Pomae rast i bistrinu uma.
Pomae pri smanjivanju naslaga kolesterola.
Pomae pri lijeenju mentalnih poremeaja.
CINKA:
Mogua hipertrofija prostate (nekancerozno uveanje lijezde
prostate), arterioskleroza.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI CINKA:
Govei but, janjei kotleti, svinjski kare, penine klice, pivski
kvasac, sjemenke od bundeve, jaja, obrano mlijeko u prahu,
senf u prahu.
DODACI:
Ima ga u svim dobrim multivitaminskim i multimineralnim
preparatima.
Moe se kupiti u vidu cink-sulfatnih ili cink-glukonatnih tableta, u
dozama od 15 pa sve do 300 mg. Izgleda da su i cink--sulfat i
cink-glukonat podjednako djelotvorni, ali vjerojatno se cinkglukonat lake podnosi.
Najbolje je uzimati helirani cink.
Cink je takoer dostupan i u kombinaciji sa vitaminom C,
magnezijem, i B-kompleks vitaminom.
TOKSINOST:
Praktino je netoksian, osim kada se uzima u pretjeranim
koliinama i kada je hrana bila skladitena u galvaniziranim
posudama. Ne preporuuju se doze preko 150 mg.
OSOBNI SAVJET:
Ako uzimate velike koliine vitamina B6, potrebno je da uzimate
vie cinka. Isti je sluaj i ako ste alkoholiar ili dijabetiar.

Ljudi koji imaju problema s prostatom a i oni koji ih nemaju
dobro e uiniti ako odravaju visok nivo cinka u organizmu.
Imao sam prilike da se uvjerim o uspenosti lijeenja
impotencije pomou programa dodataka B6 i cinka.
Starije osobe, koje strepe od senilnosti, treba da znaju da su
dodaci cinka i mangana od koristi.
Ako vas mue neredovne menstruacije, moete isprobati
dodatak cinka prije nego to se vratite lijeenju hormonima radi
uspostavljanja redovitosti.
Zapamtite: ako svojoj hrani dodajete cink, poveat ete svoje
potrebe za vitaminom A. (Cink najbolje Djeluje sa vitaminom A,
kalcijem i fosforom.)
68. Voda
INJENICE:
Jednostavna je istina da je to naa najvanija hranljiva materija.
Jednu polovinu do tri etvrtine tjelesne teine ini voda.
Jedno ljudsko bie moe tjednima da preivi bez hrane, ali
samo nekoliko dana bez vode.
Voda je osnovni rastvara svih produkata probavljanja.
Bitna je za uklanjanje otpadnih materija.
Nema posebno odreene dnevne potrebe, poto gubitak vode
varira zavisno od klime, situacija i pojedinaca, ali pod
normalnim okolnostima smatra se da je zdravo popiti est aa
dnevno.
Regulira temperaturu tijela.
TO VODA MOE DA UINI ZA VAS:
Odrava funkcioniranje svih tjelesnih funkcija. Pomae pri dijeti,
smanjujui apetit prije objeda. Pomae spreavanje zatvora.
VODE:
Dehidracija.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VODE:

Pijaa voda i sokovi, jestivo voe i povre.
DODACI:
Sve pitke tekuine mogu posluiti kao zamijena za nae dnevne
potrebe za vodom.
TOKSINOST:
Toksinost nije poznata, ali uzimanje oko sedam litara (to je
oko dvadeset etiri ae) za oko jedan sat moe biti opasno za
odraslu osobu. Ova koliina moe ubiti dijete.
OSOBNI SAVJET:
Savetujem est do osam aa vode dnevno, koje treba popiti
pola sata prije objeda, bilo kome tko dri dijetu.
Ako imate groznicu, vodite rauna o tome da treba da pijete
mnogo vode da biste sprijeili dehidraciju i isprali sistem za
odstranjivanje otpadnih tvari.
Ako ivite u oblasti gdje je voda tvrda, vjerojatno dobijate vie
kalcija i magnezija nego to mislite.
69. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje IV
Znam da mi voda prija, ali uza svu tu zagaenost rijeka i
vodotoka u dananje vrijeme kako da znam da li se voda iz
moje slavine moe piti bez opasnosti?
Ako elite da saznate ima li zagaivaa u vaoj vodi, najbolje je
da stupite u vezu sa vaim lokalnim nadzornikom voda i da
traite od njega rezultate ispitivanja uzoraka i sanitarne
provjere.
Flairana voda moe vam izgledati kao logina alternativa, ali
znamo da su neke flairane vode samo preraena voda iz
slavine, kojoj su dodati minerali, sa gaziranjem ili bez njega.
Veina glavnih vrsta vode vjerojatno su bez organskih
kancerogena, a Istraivanja su pokazala da je veoma malo
postrojenja za flairanje kod kojih postoje neki sanitarni
nedostaci. Takoer je pametno provjeriti, kod onog koji obavlja
flairanje, odakle potie njegova voda i izabrati onog ija voda

potie iz prirodnog izvora iz neke neindustrijalizirane oblasti.
V
PROTEINI I TE ZADIVLJUJUE AMINO-KISELINE
70. Veza proteini amino-kiseline
Proteini su ivotna neophodnost u ishrani ovjeka i svih
ivotinja. Mada, u stvari, sami proteini nisu ono za im postoji
potreba; to su amino-kiseline koje predstavljaju grau proteina.
Ako ima manje nego to je potrebno bilo koje esencijalne
amino-kiseline, ili ako je uope nema, djelotvornost svih ostalih
amino-kiselina bit e proporcionalno umanjena.
Amino-kiseline, koje kombinirane sa azotom stvaraju tisue
razliitih proteina, ne samo da su jedinice iz kojih se stvaraju
proteini ve su takoer i krajnji proizvod probavljanja proteina.
Postoje dvadeset dvije poznate amino-kiseline. Osam ih je
nazvano esencijalnim amino-kiselinama. Te esencijalne aminokiseline ljudski organizam ne moe, poput ostalih, sam da
proizvodi i one se moraju pribavljati iz hrane ili dodataka.
Deveta amino-kiselina, histidin, smatra se esencijalnom samo
za malu djecu i djecu.
22. AMINO-KISELINE (Esencijalne amino-kiseline oznaene su
zvjezdicom)
Alanin
Arginin
Asparagin
Asparatska kiselina
*Izoleucin
*Leucin
*Lizin
*Metionin
Cistein
Cistin
* Fenilalanin
Glicin
Glutamin
Glutaminska kiselina
*Histidin (za malu djecu i djecu)
Ornitin
Prolin
Serin
*Treonin
*Triptofan
Tirozin
* Valin
Da bi organizam djelotvorno koristio i sintetizovao proteine, sve
esencijalne amino-kiseline moraju biti prisutne i to u
odgovarajuim proporcijama. ak i privremeno odsustvo samo
jedne od esencijalnih amino-kiselina moe tetno da utie na
sintezu proteina. U stvari, ako bilo koje od esencijalnih aminokiselina ima manje nego to je potrebno ili je uope nema, to e
proporcionalno umanjiti djelotvornost svih ostalih.
71. Koliko vam je, uistinu, potrebno proteina?
Potrebe za proteinima kod svih osoba se razlikuju, zavisno od i
razliitih faktora u koje spadaju zdravstveno stanje, ivotno
doba i rast. U stvari, to ste krupniji i mlai, potrebe su vam
vee. Da biste procjenili vlastite dnevne potrebe, pogledajte
nau donju tablicu.
GODINE
TEINA
MJERNI
STAROSTI
POKAZATELJ
13
0,82
46
0,68
710
0,55
1114
0,45
1518
0,40
19
0,36
i vie
Pronaite mjerni pokazatelj ispod svoje starosne grupe.

Pomnoite taj broj sa svojom teinom.
Rezultat predstavlja vae dnevne potrebe za proteinima u
gramima.
Primjer: Teina vam je 50 kg i imate 33 godine. Va mjerni
pokazatelj je 0,36.
0,36x 100=36 g vaa dnevna potreba za proteinima.
Prosjene minimalne potrebe za proteinima iznose oko 45 g
dnevno. Uzimajte 15 g po obroku. Vodite rauna o tome da
uzmete dovoljno proteina za doruak.
72. Tipovi proteina u emu je razlika?
Nisu svi proteini jednaki, mada se proizvode od iste dvadeset
dve amino-kiseline. Oni imaju razliite funkcije i djeluju u raznim
oblastima organizma.
U osnovi, postoje dva tipa proteina potpuni proteini i
nepotpuni proteini.
Potpuni proteini osiguravaju pravilnu uravnoteenost osam
esencijalnih amino-kiselina koje grade tkiva i nalaze se u hrani
ivotinjskog porijekla kao to je meso, perad, plodovi mora, jaja,
mlijeko i sir.
Nepotpunim proteinima nedostaju izvjesne esencijalne amino-kiseline i njihovo koritenje nije efikasno kada se uzimaju sami.
Meutim, kada se kombiniraju sa malim koliinama proteina
ivotinjskog porekla, oni postaju potpuni. Ima ih u sjemenkama,
jezgrastim plodovima, graku, zrnlju itarica i grahu.
Mijeanje potpunih i nepotpunih proteina moe vam pruiti bolju
ishranu nego bilo koji od njih sam za sebe. Neko dobro jelo od
rie ili graha, sa malo sira, moe biti isto toliko hranIjivo, jeftinije
i manje masno, kao i jedna nicla.
73. Mitovi o proteinima
Mnoge osobe smatraju da proteini ne debljaju. Ovo pogreno
shvaanje razoaralo je mnoge koji su odluno drali dijetu i
koji su se odrekli kruha ali su jeli zdrave porcije odrezaka i
udom se udili od ega se debljaju. injenica je da je
1 g proteina = 4 kalorije
1 g ugljiko hidrata = 4 kalorije
1 g masti = 9 kalorija
Drugim rijeima, proteini i ugljikohidrati imaju istu koliinu
kalorija po gramu.
Takoer se smatra da proteini mogu da sagore masti. To je jo
jedna pogrena pretpostavka koja one to dre dijetu dovodi do
toga da sa zaprepaenjem prate kretanje svoje teine.
Naprosto nije istina da ete biti vitkiji ako jedete vie proteina. A
vjerovali ili ne, jedan kod kue spravljen govei tako4 (taco) ilil
krika pice od sira daje vam vie proteina nego dva jajeta, ili
etiri reza slanine, ili ak itava alica mlijeka. (Naravno, ako su
tako ili pica spravljeni sa svakojakim dodacima, bolje e biti da
prekinete s proteinima i ostanete vjerni jajima.)
74. Proteinski dodaci
Dvije lice proteinskog dodatka jednake su koliini proteina u
odresku od 85 grama.
Proteinski dodaci su od pomoi svima onima koji nisu u stanju
da svoje dnevne potrebe u proteinima u potpunosti zadovolje l
uzimanjem hrane. Najbolje formule potiu od soje koja sadri
sve bitne amino-kiseline. Ima ih u obliku tekuine i praha, mogu
se nabaviti bez ugljiko-hidrata ili masti, a obino pruaju oko 26
g proteina po unci (2 lice). To je otprilike onoliko proteina
koliko dobivate od goveeg ramsteka od 85 grama.
Proteinski dodaci se lako mogu dodati napicima ili hrani.
Zgusnuti biljni protein moe se dodati mlevenoj govedini da bi
se poveali i da bi narasli hamburgeri koji e za vas biti
ekonominiji i bolji zbog smanjenja koliine rastvorene masti.
75. Dodaci amino-kiselina
U dananje vrijeme mogu se nabaviti amino-kiseline u
slobodnom obliku, u uravnoteenim formulama ili kao
pojedinani dodaci, poto se za mnoge od njih pokazalo da
poseduju osobine koje udotvorno djeluju na zdravlje od
Tako (taco) = sendvi nainjen od tortilje omotane oko nadjeva ili preklopljene
prekojijega, obino peen. (Prim. prev.)
4
poboljavanja imunolokog sistema do smanjivanja ovisnosti od

droga. (Vidi pojedinano nabrajanje, dijelovi 76 do 82.)
Razumno je, kada se uzimaju dodaci amino-kiselina, takoer
uzimati i najznaajnije vitamine koji su ukljueni u njihov
metabolizam vitamine B6, B12 i niacin, na primjer. A ako
namjeravate da uzmete neku formulu amino-kiselina, provjerite
da li je dobro uravnoteena. Proitajte naljepnicu! Da bi dolo
do sinteze proteina, mora da postoji uravnoteenost izmeu
esencijalnih" i neesencijalnih" amino-kiselina, a esencijalne
moraju bili u odgovarajuim proporcijama jedna u odnosu na
drugu. (Lizin mora biti u odnosu 2:1 prema metioninu, 3:1
prema triptofanu i tako dalje.)
UPOZORENJE: Opasno je bilo koji od dodataka koristiti
redovno umjesto hrane, u megadozama, ili ih upotrebljavati
umjesto lijekova bez preporuke lijenika. Uvijek ih drite izvan
domaaja djece.
76. Porazgovarajmo o triptofanu
Triptofan je esencijalna amino-kiselina koju koristi mozak
zajedno sa vitaminom B6, niacinom (ili niacinamidom) i
magnezijem da bi proizveo serotonin, neurotransmiter koji
prenosi poruke izmeu mozga i jednog od tjelesnih biokemijskih
mehanizama za spavanje.
TO TRIPTOFAN MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae nastajanje prirodnog sna.
Smanjuje osjetljivost na bol.
Djeluje kao antidepresiv koji nije u vidu lijeka.
Pomae smanjivanju uznemirenosti i napetosti.
Pomae ublaavanje nekih simptoma kemijskih poremeaja
organizma uvjetovanih djelovanjem alkohola i pomae kontrolu
alkoholizma.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI TRIPTOFANA:
Mladi sir, mlijeko, meso, riba, puretina, banane, suene urme,
kikiriki, sve namirnice bogate proteinima.
DODACI:
L-triptofana ima u tabletama jaine od 250 do 667 mg. Kada se
koristi kao relaksant, treba ga uzimati tokom dana izmeu
obroka, sa vonim sokom ili vodom ne sa mlijekom ili drugim
proteinima.
Kao sredstvo za uspavljivanje, L-triptofan najbolje djeluje kada
se uzima u dozi od 500 mg, zajedno sa 100 mg vitamina B6,
100 mg niacinamida i 130 mg heliranog magnezija, jedan ili
jedan i pol sat prije odlaska u postelju. (I tada ga treba uzimati
sa vonim sokom ili vodom a ne sa proteinima.)
UPOZORENJE: Nisu preporuljive pojedinane doze od preko
2 grama, iako su uspjena ispitivanja u Merilendskom
psihijatrijskom istraivakom centru pokazala da nema
opasnosti od stvaranja ovisnosti od. triptofana ili uzimanja
prekomjernih doza. (Poto je triptofan prirodni sastavni dio nae
fizike grae, organizam ne mora da mijenja nijednu od svojih
funkcija da bi ga koristio, kao to je to sluaj sa drogama.) Ako
osjetite neku nepovoljnu reakciju, prekinite upotrebu i
posavetujte se sa lijenikom.
OSOBNI SAVJET:
Ako uzimate L-triptofan, svakako uzimajte i neku potpuno
uravnoteenu formulu vitamina B-kompleks (50 do 100 mg B1,
B2 i B6) uz jutarnji i veernji obrok.
Moete da produite oputajue djelovanje triptofana uzimajui
ga u odnosu dva prema jedan sa niacinamidom (dva puta vie
triptofana nego niacinamida.) Niacinamid sam po sebi djeluje
kao antidepresant. (Vidi dio 44.)
77. Fenomenalan Fenilalanin
Fenilalanin je esencijalna amino-kiselina koja je
neurotransmiter, kemikalija koja odailje svoje signale izmeu
ivanih stanica i mozga. U organizmu se on pretvara u
norepinefrin i dopamin, nadraujue odailjae koji podstiu
ilost i vitalnost. (Ne mijeati ga sa DL-fenilalaninom; vidi dio
78.)
TO FENILALANIN MOE DA UINI ZA VAS:

Smanjuje osjeaj gladi. Pojaava interes za seks. Poboljava
pamenje i mentalnu ivahnost. Ublaava depresiju.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI FENILALANINA:
Sve namirnice bogate proteinima, sastojci kruha, proizvodi od
soje, mladi sir, obrano mlijeko u prahu, badem, kikiriki, suhi
grah, sjeme od bundeve i sezama.
DODACI:
Ima ga u tabletama od 250 do 500 mg. Radi kontrole apetita,
tablete treba uzimati jedan sat prije obroka, sa vonim sokom ili
vodom (ne sa proteinima.)
Radi ope ilosti i vitalnosti, tablete treba uzimati izmeu
obroka, takoer sa vonim sokom ili vodom (a ne sa
proteinima).
UPOZORENJE: Fenilalanin je kontraindiciran tijekom trudnoe i
za osobe koje boluju od PKU (fenilketonurije) ili raka koe.
OSOBNI SAVJET:
Prije nego to pribjegnete lijekovima koji se dobijaju na recept ili
lijekovima koji su namijenjeni za okrepljenje, savjetujem vam da
ovom prirodnom obodrivau" pruite priliku. (Imajte, meutim,
na umu da on ne moe da bude metaboliziran ako vam
nedostaje vitamin C.)
Fenilalanin ne stvara naviku, ali on moe da povisi krvni tlak.
Ako imate povien krvni tlak ili smetnje u radu srca, preporuio
bih vam da provjerite kod svog lijenika prije nego to ponete
da koristite fenilalanin. (U veini sluajeva, osobe sa visokim
krvnim tlakom mogu da uzimaju fenilalanin poslije obroka, ali
prvo to raistite sa svojim lijenikom.)
78. DL-Fenilalanin (DLPA)
Ovaj oblik esencijalne amino-kiseline fenilalanina je mjeavina
podjednakih dijelova D (sintetikog) i L (prirodnog) fenilalanina.
Proizvodei i aktivirajui hormone nalik na morfij, zvane

endorfini, on pojaava i produava vlastito reageneriranje
organizma pri otklanjanju bola prilikom povreda, nezgoda i
oboljenja.
Izvjesni enzimski sistemi u organizmu neprestano unitavaju
endorfine, ali DL-fenilalanin djelotvorno obuzdava te enzime,
omoguavajui da endorfini obave svoj posao otklanjanja bola.
Mnoge osobe koje ne reagiraju na konvencionalne
ublaivae bola kao to su Empirin i Kodein reagiraju na DLPA.
Osobe koje pate od kroninih bolova imaju nii nivo aktivnosti
endorfina u krvi i modano-kimenoj tekuini. Poto DLPA
moe da povrati normalan nivo endorfina, on stoga moe i da
pomogne organizmu da prirodno umanji bol bez upotrebe
lijekova.
tavie, poto je DLPA u stanju da selektivno blokira bol, on
moe djelotvorno da otkloni kronine dugotrajne neugodnosti a
da pri tom dozvoli prirodnim obrambenim mehanizmima
organizma da nesmetano reagiraju na kratkotrajne akutne
bolove (opekotine, posjekotine i slino).
Djelotvornost DLPA je esto podjednaka ili vea od morfija i
ostalih derivata opijuma, ali se DLPA razlikuje od lijekova koji
se propisuju na recept ili koji se kupuju u apoteci po tome to:
Ne stvara naviku.
Vremenom ublaavanje bola postaje djelotvornije (bez
razvijanja otpornosti na njega).
Ima jako antidepresivno djelovanje.
Moe da ostvari neprestano ublaavanje bola do mjesec dana
bez dodatnog lijeenja.
Netoksian je.
Moe se kombinirati sa bilo kojim drugim lijeenjem ili
terapijom da bi se poveala korisnost a da pri tom ne doe do
oprenog uzajamnog djelovanja.
TO DLPA MOE DA UINI ZA VAS:
Djeluje kao prirodni ublaiva bola u stanjima kao to su
povrede pri naglom trzaju glave, osteoartritis, reumatoidni
artritis, bol u kiima, migrena, grevi u nogama i miiima,
postoperativni bolovi i neuralgija.

DODACI:
DL-fenilalanin obino se moe nabaviti u tabletama od 375 mg.
Pravilno doziranje zavisi od odreenog osjeaja bola.
Najbolje je zapoeti reim DLPA sa est tableta dnevno (dvije
tablete uzeti oko petnaest minuta prije svakog obeda).
Ublaavanje bola treba da nastane tokom prvih etiri dana,
mada, u nekim sluajevima, to moe da potraje ak i tri do etiri
tjedna. (Ako se u prva tri tjedna ne osjeti osjetno olakanje,
treba udvostruiti poetnu dozu naredna dva do tri tjedna. Ako
postupak ostane jo uvijek nedelotvoran, prekinite reim.
Utvreno je da 5 do 15 posto korisnika ne reagira na
analgetika svojstva DLPA.)
UPOZORENJE: DLPA je kontraindiciran tijekom trudnoe i za
osobe koje boluju od PKU (fenilketonurije). Poto on moe da
povisi krvni tlak, osobe koje boluju od srca ili imaju povien
krvni tlak treba da provjere kod lijenika prije nego to ponu
neki DLPA reim. Obino je, meutim, dozvoljeno uzimati ga
poslije obroka.
OSOBNI SAVJET:
Pri reimu DLPA, bol obino oslabi tokom prvog tjedna. Doze
se mogu postepeno smanjivati dok se ne odrede minimalne
potrebe. Koliko god bile vae potrebe, doze treba da budu
ravnomjerno rasporeene tokom dana.
Nekim osobama je potrebno koritenje DLPA dodataka samo
jedan tjedan mjeseno; drugima je potrebna neprestana
upotreba. (Smatram da je vano objaiti da mnoge osobe koje
ne reagirau na konvencionalne ublaivae bola koji se dobivaju
na recept, kao to su Empirin i Kodein, reagirau na DLPA.)
79. Osvrt na Lizin
Ova esencijalna amino-kiselina od bitnog je znaaja za grau
kritinih proteina organizma. Potrebna je za rast, obnavljanje
tkiva, stvaranje antitijela, hormona i enzima.
TO LIZIN MOE DA UINI ZA VAS:

Smanjuje mogunost nastajanja i/ili spreava herpes-simpleks
infekciju.
Pomae bolju koncentraciju.
Pravilno iskoritava masne kiseline potrebne za proizvodnju
energije.
Pomae pri otklanjanju nekih problema fertilnosti.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI LIZINA:
Riba, mlijeko, grah, meso, sir, kvasac, jaja, proizvodi od soje,
sve namirnice bogate proteinima.
DODACI:
L-lizin se obino moe nabaviti u kapsulama od 500 mg.
Uobiajena doza je od 1 do 2 kapsule na dan izmeu obroka.
OSOBNI SAVJET:
Ako ste esto umorni, nesposobni da se koncentrirate, podloni
zakrvavljenju oiju, munini, vrtoglavici, opadanju kose i
anemiji, moda vam nedostaje lizin.
Starije osobe, naroito mukarci, imaju potrebe za vie lizina
nego mlae osobe.
Lizina nema u nekim proteinima iz itarica, kao to su gliadin (iz
penice) i zein (iz kukuruza). Dodavanje lizina namirnicama na
bazi penice poboljava njihove proteinske osobine. (Vidi
potpune i nepotpune proteine u dijelu 72.)
Ako imate groznicu ili neku drugu herpes-simpleks infekciju,
veoma su preporuljivi dodaci lizina u dozama od 3 do 6 grama
dnevno plus namirnice bogate lizinom. Uzimati izmeu
objeda, sa vodom (a ne sa proteinima).
80. Sve o Argininu
Ova amino-kiselina neophodna je za normalno funkcioniranje
hipofize. Zajedno sa ornitinom, fenilalaninom i ostalim neurokemikalijama, arginin je potreban za sintezu i oslobaanje
hormona rasta lijezde hipofize. (Vidi dio 81.) Potreba za
argininom naroito je velika kod mukaraca, poto sjemena

tenost sadri ak 80 posto ovog potpornja grae proteina,
njegov nedostatak moe da dovede do neplodnosti.
TO ARGININ MOE DA UINI ZA VAS:
Poveava broj spermatozoida kod mukaraca.
Pomae imunoloko reagiranje i zacjeljivanje rana. Pomae
metaboliziranje masti nagomilane u organizmu i jaa miina
tkiva.
NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI ARGININA:
Jezgrasti plodovi, kokice, roga, elatinski slatkii, okolada,
smea ria, zobena kaa, suho groe, sjeme suncokreta i
sezama, kruh od nepreraene penice i sve namirnice bogate
proteinima.
DODACI:
L-arginin se moe nabaviti u tabletama ili u prahu. Najbolje ga
je uzimati natate (sa vodom) u dozi od 2 grama (2.000 mg),
neposredno prije polaska na spavanje. Dodatne pogodnosti
naroito to se tie miinog tonusa mogu se postii
uzimanjem 2 grama (2.000 mg) na prazan eludac (sa vodom)
jedan sat prije poetka napornih fizikih aktivnosti.
UPOZORENJE: Ne davati ga djeci koja rastu (moe da
prouzrokuje gigantizam) ili osobama u izofrenom stanju.
Dodaci arginina i namirnica bogatih argininom
kontraindicirane su za svakog tko ima herpes. Ne preporuuju
se doze od preko 20 do 30 grama dnevno (mogu da
prouzrokuju uveanost zglobova i deformitete kostiju).
OSOBNI SAVJET:
Arginin je neophodan odraslima poto poslije tridesete godine
dolazi do skoro potpunog prestanka luenja arginina iz hipofize.
Ako primjetite debljanje ili ogrubljivanje svoje koe, znai da
uzimate previe arginina. Uzimanje velikih doza nekoliko
tjedaca moe da izazove te neeljene efekte, ali oni se mogu
otkloniti. Samo prestanite da ga uzimate.

Svaka fizika povreda poveava vau potrebu za argininom iz
hrane.
L-arginin uzet zajedno sa L-ornitinom moe da potakne gubitak
tjelesne teine.
81. Osloboditelji hormona rasta (G.H.)
Osloboditelji hormona rasta (G.H.) su hranljive materije koje
potiu stvaranje hormona rasta u organizmu. Ljudski hormon
rasta uskladiten je u hipofizi, a organizam ga oslobaa kao
odgovor na spavanje, fizike aktivnosti i ogranieno uzimanje
hrane.
TO OVAJ HORMON MOE DA UINI ZA VAS:
Pomae sagorevanje masti i njihovo preobraanje u energiju i
miie.
Pojaava otpornost prema oboljevanju.
Ubrzava zacjeljivanje rana.
Pomae obnavljanje tkiva.
Ojaava vezivna tkiva i time doprinosi zdravlju tetiva i
ligamenata.
Pojaava sintezu proteina za rast miia.
Smanjuje nivo uree u krvi i mokrai.
Znaajni osloboditelji G.H. za zapoinjanje oslobaanja
hormona rasta su tijekom noi amino-kiseline ornitin, arginin,
triptofan, glicin i tirozin, koji djeluju sinergino (djelotvorniji su
zajedno nego pojedinano) sa vitaminima B6, niacinamidom,
cinkom, kalcijem, magnezijem, kalijem i vitaminom C. Vrhunac
luenja G.H. dostie se oko devedeset minuta poto se zaspi.
Nivo prirodnog hormona rasta smanjuje se to smo stariji.
Negde oko pedesete godine stvaranje G.H. potpuno prestaje.
Ali dodavanjem vaoj ishrani amino-kiselina i vitamina koji
potiu oslobaanje hormona rasta, proizvodnja prirodnogj
hormona rasta moe se vratiti do nivoa mlae odrasle osobe.
UPOZORENJE: Dijabetiarima se ne preporuuje uzimanje
hormona rasta poto oni mogu da ometu raspodjelu
neophodnog inzulina. Takoer, osobe mlae od dvadeset pet

godina ne treba da uzimaju hormone rasta ukoliko ih lijenik
nije posebno prepisao.
DINAMINI AMINO-DUET: ORNITIN I ARGININ
Ornitin i arginin, dvije amino-kiseline koje uestvuju u
oslobaanju ljudskog hormona rasta, spadaju meu
najpopularnije dodatke amino-kiselina u dananje vrijeme,
prvenstvneo zbog toga to oni, za vrijeme dok spavate (u koje
vrijeme se G.H. izluuje), pomau da postanete vitki i da lijepo
izgledate. Dok neki od hormona potiu organizam da
nagomilava masti, hormon rasta Djeluje kao pokreta masti,
pomaui vam ne samo da izgledate privlanije ve i da imate
vie energije.
Ornitin potie luenje inzulina i pomae djelovanje inzulina kao
anabolikog (graditelja miia) hormona, to je povealo
njegovu upotrebu meu bodibilderima. Uzimanje dodatnog
ornitina pomoi e poveavanje nivoa arginina u vaem
organizmu. (U stvari, arginin je sainjen od ornitina a ornitin se
oslobaa iz arginina neprestanim ciklinim procesom.)
Poto su ornitin i arginin u tako bliskom srodstvu, osobine i
upozorenja koja se odnose na jednog od njih mogu se
primijeniti i na drugog. (Vidi dio 80, Sve o argininu".) Kao
dodatak, ornitin najbolje Djeluje kada se uzima u isto vrijeme i
na isti nain kao i arginin (na prazan eludac, sa vodom ne
sa proteinima).
82. Ostale zadivljujue amino-kiseline
GLUTAMIN I GLUTAMINSKA KISELINA
Glutaminska kiselina slui prvenstveno kao gorivo za mozak.
Ona posjeduje sposobnost da prihvaa viak amonijaka koji
moe da ometa visokokvalitetne funkcije mozga i preobraa
ga u odbojnik glutamin. Poto glutamin izaziva osetno
poviavanje glutaminske kiseline, nedostatak prvospomenutog
u ishrani moe da ima za posljedicu nedostatak ove druge u
mozgu.
Osim to poboljava inteligenciju (ak i koeficijent inteligencije
kod mentalno zaostale djece), pokazalo se da glutamin pomae

i u kontroliranju alkoholizma. Takoer je utvreno da on
skrauje vrijeme zaceljivanja kod ulkusa i ublaava umor,
depresiju i impotenciju. U najnovije vrijeme koristi se u lijeenju
izofrenije i senilnosti.
L-glutamin (prirodni oblik glutamina) moe se nabaviti kao
dodatak u kapsulama od 500 mg. Preporuljive doze su od 1 do
4 grama (1.000 do 4.000 mg) dnevno, u razdjeljenim dozama.
(Protiv umora, depresije i impotencije, preporuljive doze su od
500 do 1.000 mg dnevno prvih nekoliko tjedana, 1.200 do 1.500
mg sljedeih nekoliko tjedana i napokon 2.000 mg poslije
mjesec dana.)
UPOZORENJE: Iako glutamin i glutaminska kiselina nisu isto
to i mononatrij-glutamat (MSG), osobe koje su na njega
osjetljive mogu osjetiti alergijsku reakciju i preporuuje im se da
se posavjetuju sa lijenikom prije nego to ponu da koriste ove
dodatke.
ASPARATSKA KISELINA
Asparatska kiselina pomae izbacivanje tetnog amonijaka iz
organizma. (Kada amonijak ue u krvotok, on Djeluje kao
veoma toksina supstanca.) Uklanjanjem amonijaka,
asparatska kiselina titi centralni nervni sistem. Novija
istraivanja ukazuju da ona moe predstavljati znaajan faktor u
poveavanju otpornosti prema umoru. Kada su sportaima
davane soli asparatske kiseline, oni su ispoljili nesumnjivo
poboljanje otpornosti i izdrljivosti.
L-asparatska kiselina (prirodni oblik asparatske kiseline) moe
se nabaviti kao dodatak u tabletama od 250 mg i 500 mg.
Uobiajena doza je 500 mg, 1 do 3 puta dnevno, sa vonim
sokom ili vodom (ne sa proteinima).
CISTIN I CISTEIN
Cistin je stabilan oblik amino-kiseline cisteina koja sadri
sumpor (znaajan hranljivi sastojak protiv starenja). Organizam
lako preobraa jedno u drugo prema potrebi, a ova dva oblika
mogu se promatrati kao jedna amino-kiselina u metabolizmu.

Kada se cistin metabolizira, on proizvodi sumpornu kiselinu,
koja reagira sa drugim supstancama, pomaui detoksifikaciju
organizma.
Amino-kiseline koje sadre sumpor, posebno cistin i metionin,
pokazale su se kao djelotvorne protiv trovanja bakrom.
(Pretjerano nagomilavanje bakra kod ljudi je znak Vilsonove
bolesti.) Cistin/cistein takoer mogu biti od pomoi u sabiranju"
organizma i tite ga od drugih tetnih metala kao i razornih
slobodnih radikala koji nastaju prilikom puenja i pijenja.
Puaima i korisnicima alkoholnih pia preporuuje se reim
svakodnevnog uzimanja dodatka cisteina sa vitaminom C (tri
puta onoliko vitamina C koliko i cisteina). (Dodatke ne treba
uzimati na prazan eludac.) Novija istraivanja takoer ukazuju
da terapeutske doze cisteina mogu pruiti znaajan stupanj
zatite od zraenja X-zracima i nuklearnog zraenja.
UPOZORENJE: Velike doze cisteina/cistina, vitamina C i
vitamina B1 ne preporuuju se onima koji boluju od dijabetes
millitus-a i oni treba da ih uzimaju iskljuivo ako im to lijenik
preporui. (Kombinacija ova tri hranljiva sastojka moe da
poniti djelotvornost inzulina.)
METIONIN
Kao i cistin, ovo je jo jedna amino-kiselina koja sadri sumpor.
Metionin pomae kod nekih sluajeva izofrenije sniavajui
nivo histamina u krvi, koji moe da dovede do toga da mozak
prenosi pogrene poruke. Kada se kombinira sa holinom i
folnom kiselinom, pokazalo se da prua zatitu od nekih
tumora.
Nedostatak metionina moe da uniti sposobnost organizma da
prerauje mokrau i ima za posljedicu edem (otjecanje uslijed
zadravanja tekuine u tkivima) i prijemivost prema
infekcijama. Nedostatak metionina kod laboratorijskih ivotinja
dovodi se u vezu sa nagomilavanjem kolesterola,
arteriosklerozom i opadanjem dlaka.
GLICIN
Ponekad se istie kao najprostija amino-kiselina, a pokazalo se
da glicin prua sasvim malo znaajnih koristi. Pokazao se
korisnim pri lijeenju slabog funkcioniranja hipofize, a poto on
snabdjeva organizam dodatnim kreatinom (koji je bitan za
funkcioniranje miia), takoer se pokazao djelotvornim pri
lijeenju progresivne distrofije miia.
Mnogi nutricionistiki usmjereni lijenici sada koriste glicin pri
lijeenju hipoglikemije. (Glicin postie oslobaanje glukagona,
koji pokree glikogen, a ovaj se potom oslobaa u krvi kao
glukoza.)
Osim toga, on je djelotvoran kao lijek za eludanu
hiperkiselost (i ukljuen je u mnoge lijekove na bazi eludanih
antacida). Takoer se koristi za lijeenje nekih tipova acidemije
(nizak pH u krvi), naroito one prouzrokovane
neuravnoteenou leucina, koja ima za posljedicu neugodan
zadah tijela i daha iz usta (stanje koje je ranije lijeeno jedino
smanjivanjem koliine leucina u hrani).
TIROZIN
Iako je ovo neesencijalna amino-kiselina, ona je istaknuti
neuroodailja, a znaajna je zbog svoje uloge da potie i
preinauje djelovanje mozga. Na primjer, da bi fenilalanin bio
djelotvoran u poboljavanju raspoloenja, smanjivanju apetita i
tako dalje (vidi dio 77), on se najprije mora preobratiti u tirozin.
Ako ne doe do ovog preobraanja, bilo zbog nedostatka nekog
enzima ili uslijed velike potrebe za fenilalaninom drugde u
organizmu, mozak e proizvoditi nedovoljnu koliinu
norepinefrina i nastat e depresija.
Klinika ispitivanja su pokazala da uzimanje dodataka tirozina
pomae da se obuzda depresija i tjeskoba koje se ne mogu
suzbiti lijekovima i omoguava pacijentu koji uzima amfetamine
(radi poboljanja raspoloenja ili kao lijeka za dijetu) da smanji
njihove doze na minimum za nekoliko sedmica.
Tirozin takoer pomae ovisnicima od kokaina da se odupru
svojoj navici, pomaui im da otklone depresiju, umor i krajnju
razdraljivost koji prate odvikavanje. Reim tirozina,
rastvorenog u soku od narande, uzimanog zajedno sa

vitaminom C, tirozin-hidrokslazom (enzimom koji omoguava
organizmu da koristi tirozin), vitaminom B1, vitaminom B2 i
niacinom izgleda da Djeluje.
83. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje V?
Sklona sam grevima, a moj lijenik mi je prije godinu dana
prepisao Dilantin (fenitoin). Nedavno, jedna prijateljica mi je
priala o taurinu, koji je, kako ona kae, neesencijalna aminokiselina koja je prirodna i koja mi na isti nain moe pomoi.
eljela bih da znam zbog ega mi je ona potrebna ako je
neesencijalna. I zbog ega bi ona djelovala?
Da ponem sa rasvjetljavanjem glavnog razloga nesporazuma:
Kada su u pitanju amino-kiseline, neesencijalan ne znai
nepotreban. Sve amino-kiseline su potrebne, samo one koje su
nazvane esencijalnim organizam ne moe sintetizirati u
dovoljnim koliinama da bi potakle djelotvornu sintezu proteina.
Ako se ove esencijalne amino-kiseline ne osiguraju putem
hrane, sve amino-kiseline smanjuju se u proporciji prema onoj
koja nedostaje. to se tie zamjenjivanja lijeka protiv greva
taurinom, to moe da odlui samo va lijenik. Mogu da kaem,
meutim, da se taurin pokazao kao sasvim uspjeno sredstvo
protiv greva kada se uzima zajedno sa glutaminskom
kiselinom i asparatskom kiselinom, ali ne bih preporuio da to
poduzimate bez savjetovanja sa vaim lijenikom.
itala sam da vjebanje potie oslobaanje hormona rasta. Ja
svakodnevno vjebam barem dvadeset minuta, pa se pitam da
li to znai da mi vjerojatno nije potreban dodatak G.H.?
Naprotiv, vjerojatno vam je potreban. Samo odreene vrste
vjebi, kao to su dizanje tereta, gdje postoji ono to je poznato
kao miini vrhunski utroak" (ak i kratkotrajan), potiu
znaajnije oslobaanje G.H. Druge vjebe, ak i dugotrajne,
proizvode neznatne koliine hormona rasta (ako ih uope
proizvode) ukoliko se ne izvode sa vrhunskim naprezanjem
miia. U stvari, poto se amino-kiseline gube kroz kou kada
se znojite, vjebanje poveava vau potrebu za aminokiselinama koje e potai hormon rasta.
Uzimam Deksatrim (Dexatrim) radi kontroliranja teine. Na

naljepnici stoji da on sadri fenilpropanolamin. Da li je to isto to
i L-fenilalanin i jesu li oni podjednako djelotvorni?
Fenilpropanolamin (PPA), kojeg ima u mnogim pilulama za
dijetu, svakako nije isto to i L-fenilalanin. PPA je sredstvo za
smanjivanje apetita (problematine djelotvornosti, prema
Amerikom medicinskom udruenju) sa uestalim neeljenim
efektima, ukljuujui opreno uzajamno djelovanje sa MAO
inhibitorima i nekim oralnim sredstvima za kontracepciju. Za
razliku od amino-kiseline fenilalanina, koji potie mozak da
stvara no-repinefrin (za koji se pokazalo da smanjuje osjeaj
gladi) i ublaava neraspoloenja izazvana dijetom, PPA liava
mozak norepinefrina obino za oko dva tjedna i ostavlja
one koji provode dijetu umornim a esto i potitenim.
PPA je slaba zamjena za dobru dijetu (vidi dio 117), dok je Lfenilalanin, kojeg ima u prirodnom stanju u namirnicama
bogatim proteinima, kao to su mladi sir, proizvodi od soje,
bademi, obrano mlijeko u prahu i mnoge druge, moe da
pomogne u kontroliranju apetita (dok hrani mozak) ako se
uzima jedan sat prije obroka sa vonim sokom ili vodom.
Postoji li ita takvo kao to je amino-kiselina protiv starenja?
U stvari, L-glutation (GSH) se naziva troilnom amino-kiselinom
protiv starenja. To je ustvari tripeptid, sintetiziran od tri aminokiseline (L-cisteina, L-glutaminske kiseline i glicina), a pokazalo
se da on Djeluje kao antioksidans i da deaktivira slobodne
radikale koji ubrzavaju proces starenja. On je takoer i
antitumorni agens i respiratorni akcelerator u mozgu; koristi se
za lijeenje alergija, katarakte, dijabetesa, hipoglikemije i
artritisa; pomae spreavanje tetnog neeljenog efekta velikih
doza zraenja kod kemoterapije i X-zraka; a titi i od tetnog
djelovanja dima od cigareta i alkohola.
Kakva je to nova amino-kiselina L-karnitin o kojoj sluam?
Oduevljeni smo njime, jer novija istraivanja pokazuju da on
ne samo to ima znaajnu ulogu u preobraanju masti
nagomilane u organizmu u energiju ve takoer moe da
pomogne u obuzdavanju hipoglikemije, ublaavanju napada

angine i da koristi pacijentima koji boluju od dijabetesa i onima
sa oboljenjima jetre ili bubrega.
Srce je ovisno od L-karnitina, a nedostatak ove amino-kiseline
moe da prouzrokuje oteenje sranih tkiva. Glavni prirodni
izvori su mesa i mlijeni proizvodi.
Sa bolestima kao to su rak, SIDA i ostale koje vrebaju u
dananje vrijeme, moe li se neto uiniti da bi se sistem
imuniteta pojedinca poboljao?
Sreom, da! Odgovor su izgleda osloboditelji hormona rasta
(vidi dio 81).
Ono to se deava pri starenju jest da na sistem imuniteta
ta uvijek spremna armija bijelih krvnih stanica (nazvanih Tstanice jer su pod komandom lijezde timusa) kojima se nalae
gdje i kada da napadnu i koja antitijela njihovi suborci (zvani Bstanice zbog toga to se proizvode u kotanoj sri) treba da
stvore poinje da malaksava uslijed smanjivanja snage i
veliine lijezde timusa. To ima za posljedicu ne samo
neuspjean obrambeni sistem ve moe i da stvori opasnu
zbrku kada T-stanice pobrkaju prijatelje sa neprijateljima i
ponu da vas napadaju, to rezultira autoimunolokim
poremeajima. (Nagovjetava se da bi oboljenja kao to su
multipla skleroza, miastenija gravis i artritis mogla biti time
prouzrokovana.)
Nedavno je, meutim, utvreno da je to malaksavanje
najvjerojatnije rezultat smanjene srazmjere hormona rasta, koji
proizvodi hipofiza i koji je neophodan za funkcioniranje lijezde
timusa a time i sistema imuniteta. Ali dodaci amino-kiselma
(arginin, ornitin i cistein), kao i vitamini E, A, C, cink, selen i
enzimi kao to je papain, ine uda u preusmjeravanju tog
degenerativnog sindroma.
VI
MAST I MANIPULATORI MASTI
Lipotropici su nam takoer potrebni radi odranja dobrog
zdravstvenog stanja, poto oni pomau timusu u poticanju
stvaranja antitjela, izazivaju rast i djelovanje fagocita (koji
okruuju i prodiru nadirue viruse i mikrobe) i unitavaju strana
i abnormalna tkiva.
84. Lipotropici to su oni?
Metionin, holin, inozit i betain su svi odreda lipotropici, to znai
da je njihova prvenstvena funkcija da spree nenormalno ili
preterano akumuliranje masti u jetri.
Lipotropici takoer poveavaju proizvodnju lecitina u jetri, koji
ini kolesterol rastvorljivijim; detoksifikuje jetru i poveava
otpornost prema oboljenjima, pomaui lijezdi timusa da
obavlja svoju funkciju.
85. Kome su oni potrebni i radi ega?
Lipotropici su potrebni svima nama, ali nekima od nas vie
nego drugima. Svi oni koji provode visokoproteinsku dijetu
spadaju u ovu drugu kategoriju. Metionin i holin neophodni su
radi detoksifikacije amina koji predstavljaju nusproizvod
metabolizma proteina.
Poto skoro svi mi troimo previe masti, a dobar dio toga je
rastvorena mast, lipotropici su prijeko potrebni. Pomaui jetri
pri proizvodnji lecitina, oni pomau da se sprijei stvaranje
opasnih naslaga kolesterola u krvnim sudovima, ime se
smanjuju izgledi da doe do sranih napada, arterioskleroze,
kao i stvaranja kamena u ui.
Lipotropici odravaju sigurno kretanje kolesterola.
86. Pria o kolesterolu
Kao i sve drugo, masti imaju dobre i loe strane. Raireno
pogreno shvaanje da su sve one tetne, koje prevladava,
naprosto nije tono. A kolesterol je najzloudnija od svih masti.
U stvari, svako zna da kolesterol moe snositi odgovornost za

arteriosklerozu, srane napade, za mnoga oboljenja, ali je malo
tko svjestan svojstava koja ga ine bitnim po zdravlje.
Barem dvije treine kolesterola u vaem organizmu, proizvode
se u jetri ili crijevima. On se nalazi u njima, kao i u mozgu,
nadbubrenim lijezdama i omotaima ivanih vlakana. A kada
je koristan, on je veoma, veoma koristan:
Kolesterol u koi pretvara se u nepohodan vitamin D kada
doe u dodir sa sunevim ultravioletnim zracima.
Kolesterol pomae metabolizam ugljikohidrata. (to se unese
vie ugljikohidrata, proizvodi se vie kolesterola.)
Kolesterol je glavni snabdeva za ivot bitnim adrenalnim
stereoidnim hormonima, kao to su kortizon i seksualni
hormoni.
Novija istraivanja pokazala su da se kolesterol razliito ponaa
ovisno od proteina za koji je vezan. Lipoproteini su faktori u
naoj krvi koji prenose kolesterol. Lipoproteini niske gustoe
(LDL) prenose oko 65 posto kolesterola u krvi, lipo-proteini
veoma niske gustine (VLDL) oko 15 posto i izgleda da oni
pokazuju neki uzajamni odnos prema sranim oboljenjima. Ali
lipoproteini visoke gustine (HDL), koji prenose oko 20 posto,
izgleda da imaju suprotno djelovanje. HDL su uglavnom
sainjeni od lecitina, ije oiavajue djelovanje razbija
kolesterol i moe ga lako prenositi kroz krv bez zaepljivanja
arterija. U sutini, to je vii va HDL, izgledi za nastajanje
simptoma sranih oboljenja su manji.
Zanimljivo je napomenuti da ene, koje u prosjeku ive osam
godina due od mukaraca, imaju vii nivo HDL i, to je
iznenaujue, i oni koji umjereno troe alkoholna pia.
Jaja, moe biti, i nisu onoliko tetna koliko vam se ini.
Jaja ne samo da imaju najsavrenije komponente proteina u
odnosu na bilo koju drugu namirnicu, ve ona sadre i lecitin,
koji pomae asimiliranje masti. I, to je najvanije, ona povisuju
nivo HDL!
87. Kako povisiti i sniziti nivo kolesterola
POVIAVA KOLESTEROL
Cigarete
Aditivi u hrani kao to je BHT
Zagaivai kao to su PCB
Kava
Stres
Kontracepcijske pilule
Rafinisani eer
Zasiene masti
SNIAVA KOLESTEROL
Plavi patlidan
Luk (sirov ili kuhan ali ne i pren)
Bijeli luk
Jogurt (ak i kada je nainjen od neobranog mlijeka)
Pektin (neljutene jabuke, rendirane jabuke, bijela membrana
agruma)
Soja
Mrkva (sirova)
Vlakna
Razne vrste graha
Polunezasiena ulja
Dodaci hroma
Vitamini C, E i niacin
Lipotropici lecitina
Za one koji vode rauna o kolesterolu, objed od bijelog pureeg
mesa dobar je izbor, posebno zbog toga to se prosjenoj osobi
ne preporuuje vie od 300 mg kolesterola dnevno. Zna se da
185 grama bijelog pureeg mesa sadre samo oko 67 mg
kolesterola (mada ista koliina nekog drugog mesa ima 75 mg).
Ipak, obratite panju na pureu jetricu, jer jedna alica ove
sjeckane jetrice ima oko 839 mg kolesterola. I upamtite da
povre kada se koristi bez maslaca nema kolesterola.
88. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje VI?

Mogu li se lipotropici nabaviti kao dodaci, i ako mogu koje se
doze preporuuju i ima li nekih posebnih uputstava za njihovu
upotrebu?
Lipotropici se kao dodaci mogu nabaviti u vidu tableta. (Obino
3 tablete imaju 1.000 mg ili 1 g svakog lipotropinog
agensa.) Najee preporuene doze su od 1 do 2 tablete 3
puta na dan sa hranom.
Da li smatrate da su dodaci lipotropika za neke ljude od veeg
znaaja a za neke nisu?
Svakako, pogotovu to su istraivanja pokazala da Amerikanci
pojedu oko 450 kilograma masti po osobi godinje, a lipotropici
su supstance koje mogu da rastope ili homogenizuju masti.
Smatram da je uzimanje dodataka posebno znaajno za
svakog tko je na visokoproteinskoj dijeti, poto lipotropici
detoksifikuju amine, koji su nusproizvod metabolizma proteina.
Takoer, svako tko je zabrinut zbog stvaranja kamena u ui
dobro e uiniti ako uzme u obzir te dodatke.
Da li je uistinu toliko znaajno koristiti polinezasiena ulja?
Samo ako vodite rauna o odravanju niskog nivoa kolesterola i
moda suzbijanju sranih napada i visokog krvnog pritiska,
izmeu ostalog.
Polinezasiene masti su biljna ulja (suncokretovo, kukuruzno,
afranovo i sojino, na primjer). Neosporno je dokazano da one
sniavaju kolesterol krvnog seruma. Zasiene masti, kao i
hidrogenizirana i djelomino hidrogenizirana ulja, mogu da
izazovu upravo obrnuto stanje. Dobro je paljivo proitati
naljepnice. Na primjer, kada kupujete margarin, provjerite da li
je prvi navedeni sastojak polinezasieno biljno ulje. Drugi
sastojak nesumnjivo e biti neko djelomino hidrogenizirano
ulje, ali je ono barem na drugom mjestu. to vie moete da
smanjite potronju zasienih masti, svedete na najmanju mjeru
uzimanje hidrogeniziranih masti i poveajte potronju
polinezasienih masti u svojoj ishrani, bolje ete se osjeati.
Izbjegavajte kikiriki, kokosov orah i palmina ulja; uzimajte
vitamin E (400 do 800 i.j. dnevno) da biste pomogli spreavanje
peroksidacije lipida (masti koje prouzrokuju ranje" u

organizmu); poveajte koliinu ribe kao to su skua i
bakalar u ishrani; i ne zaboravite da svakodnevno popijete
dosta vode.
VII
UGLJIKOHIDRATI I ENZIMI
89. Zbog ega su potrebni ugljikohidrati
Ugljikohidrati, zlo neupuenih dijetalaca, predstavljaju glavne
snabdjevae nae tjelesne energije. Tokom probavljanja se
krobovi i eeri glavne vrste ugljikohidrata razbijaju u
glukozu, poznatiju kao krvni eer. Taj krvni eer osigurava
prijeko potrebnu energiju za na mozak i centralni ivani
sustav.
Ugljikohidrati su vam potrebni u svakodnevnoj ishrani da se po
ivot vani proteini za izgradnju tkiva ne bi rasipali na stvaranje
energije, ako bi se ukazala potreba za njima radi obnavljanja
tkiva.
Oni imaju isto onoliko kalorija koliko i proteini.
Ako jedete previe ugljikohidrata, vie nego to moe biti
pretvoreno u glukozu ili glikogen (koji se skladiti u jetri i
miiima), rezultat je, kao to je poznato, salo. Kada je
organizmu potrebno vie goriva, salo se ponovo pretvara u
glukozu i vi gubite na teini.
Nemojte previe kuditi ugljikohidrate. Oni su za dobro
zdravstveno stanje znaajni koliko i ostali hranljivi sastojci a
po gramu imaju iste 4 kalorije kao i proteini. Mada ne postoji
slubena preporuka o dnevnim potrebama, preporuuje se
najmanje 50 g dnevno da bi se izbegla ketoza, jedno kiselo
stanje krvi koje moe nastati kada se vaa vlastita mast
prvenstveno koristi za stvaranje energije.
90. Istina o enzimima
Enzimi su neophodni za probava hrane; oni oslobaaju
dragocjene vitamine, minerale i amino-kiseline koji nas
odravaju u ivotu i zdravlju.
Enzimi su katalizatori, to znai da oni imaju mo da
prouzrokuju interno djelovanje a da pri tom procesu ne budu
sami izmijenjeni ili uniteni.

Enzimi bivaju unitavani pod izvjesnim toplinskim uvjetima.
Enzimi se na najbolji nain dobivaju iz nekuhanog ili
nepreraenog voa, povra, jaja, raznih vrsta mesa i ribe.
Svaki od enzima djeluje na neku posebnu hranu: jedan ne
moe nadomjestiti drugi. Nedostatak, manjak ili ak odsustvo
jednog jedinog enzima oznaava razliku izmeu bolesti i
zdravlja. Enzimi koji se zavravaju na -aza dobili su ime po
hranljivoj supstanci na koju djeluju. Na primjer, po fosforu enzim
je nazvan fosfataza; po eeru (sukroza) poznat je kao sukraza.
Pepsin je vaan enzim za probava koji razbija proteine u uzetoj
hrani, razlaui ih u iskoristive amino-kiseline. Bez pepsina,
proteini se ne mogu iskoristiti za stvaranje zdrave koe, jake
kotane grae, za bogato snabdjevanje krvlju i stvaranje jakih
miia.
Renin je enzim za probava koji prouzrokuje zgruavanje
mlijeka, pretvarajui njegov protein, kazein, u oblik koji se moe
iskoristiti u organizmu. Renin oslobaa dragocjene minerale iz
mlijeka kalcij, fosfor, kalij i eljezo koje organizam koristi
za stabiliziranje vodene ravnotee, jaanje ivanog sustava i
stvaranje jakih zuba i kostiju.
Lipaza razlae mast, koja se potom koristi za ishranu stanica
koe, titi tijelo od modrica i oteklina i sprjeava ulazak
infektivnih virusnih stanica i stvaranje alergijskih uvjeta.
Klorovodonina kiselina (HCL) u elucu djeluje na vrstu hranu,
kao to su vlaknasta mesa, povre i perad. Ona vari proteine,
kalcij i eljezo. Bez HCL mogu nastati problemi kao to su
pogubna anemija, rak na elucu, uroena ahlorhididrija i
alergije. Poto stres, napetost, ljutnja i zabrinutost prije jela, kao
i nedostatak nekih vitamina (prvenstveno B-kompleksa) i
minerala, mogu izazvati manjak HCL, vie je ljudi koji pate od
nedostatka klorovodonine kiseline nego to smo toga svjesni.
Ako smatrate da imate problema sa vikom kiseline ili
gorinom, zbog kojih sebi dozirate neko sredstvo protiv kiseline,
vjerojatno niste svjesni toga da su simptomi kada imate
premalo kiseline upravo jednaki onima kada je imate previe, u
kom sluaju uzimanje sredstava protiv kiseline moe
predstavljati najgore mogue rjeenje.

Dr Alen Nitler (Alan Nittler), autor knjige Neka nova vrsta
lijenikaa (A New Breedof Doctor) posebno naglaava da svako
tko ima vie od etrdeset godina treba da koristi dodatak HCL.
Betainska HCL i glutaminska kiselina HCL najbolji su oblici
klorovodonine kiseline koji stoje na raspolaganju u prodaji.
UPOZORENJE: Ako ste u kanceroznom stanju, posavetujtese s
lijenikom prije nego to upotrijebite te dodatke.
91. Dvanaest soli tkiva i njihovo djelovanje
Soli tkiva su neorganski mineralni sastojci tkiva vaeg
organizma. One su takoer poznate kao uslerove biokemijske
stanine soli, po dr. V. H. usleru (W. H. Schuessler) koji ih je
izdvojio krajem devetnaestog stoljea. Dr usler je utvrdio da
ako u organizmu postoji nedostatak bilo koje od ovih soli,
nastaje bolesno stanje, i da ako se nedostatak korigira,
organizam moe sam sebe da iscjeli. Drugim rijeima, soli tkiva
ne lijee ve isceljuju. Dvanaest soli tkiva su:
Kreni fluorid (calc. flour.) Dio svih vezivnih tkiva vaeg
organizma. Njegova neuravnoteenost predstavlja uzrok
proirenih vena, kasnog nicanja zuba, oteenja miinih tetiva,
ireva i ispucale koe.
Kreni fosfat (calc. phos.) Nalazi se u svim vaim tjelesnim
stanicama i fluidima, predstavlja znaajan element eludanih
sokova, kao i kostiju i zuba. Njegova neuravnoteenost ili
nedostatak moe predstavljati uzrok hladnih ruku i stopala,
ukoenosti, vodene kile, bolova u grudima i nonog znojenja.
Kreni sulfat (calc. sulf.) Sastavni dio svih vezivnih tkiva u
siunim esticama, kao i stanica jetre. Neuravnoteenost ili
nedostatak mogu predstavljati uzrok osipa na koi, dubokih
ireva ili kroninih ireva koji cure.
Fosfat eljeza (ferr. phos.) Dio vaih krvnih i ostalih tjelesnihl
stanica, osim ivanih. Neuravnoteenost ili nedostatak mogu
predstavljati uzrok neprestanih prolijeva ili, paradoksalno,
zatvora. Takoer se moe koristiti kao pomo pri krvarenju iz
nosa ili u sluaju prekomjernih menstruacija.
Kalijev klorid (kali. mar.) Nalazi se u oblonim i potkonim
tjelesnim stanicama. Neuravnoteenost ili nedostatak moe da

predstavlja uzrok stvaranja divljeg mesa na onim kapcima,
ekcema u vidu plika i bradavica.
Kalijuev sulfat (kali. sulf.) Sa ovom solju zajedno djeluji stanice
koje ine vau kou i opne unutarnjih organa.
Neuravnoteenost ili nedostatak mogu predstavljati uzrok osipa
na koi, ute skrame na zadnjem dijelu jezika, osjeaj teine i
bolove u udovima.
Kalijuev fosfat (kali. phos.) Nalazi se u svim tjelesnim tkivima,
naroito ivaca, mozga i krvnih stanica. Neuravnoteenost ili
nedostatak mogu predstavljati uzrok nepravilnog probavljanja
masti, slabog pamenja, uznemirenosti, nesanice, i slabog,
ubrzanoj pulsa.
Fosfat magnezij (mag. phos.) Jo jedan od mineralnih
elemenata kotanih, zubnih, modanih, ivanih, krvnih i
miinil stanica. Neuravnoteenost ili nedostatak mogu
predstavljati uzrok greva, neuralgije, jakog probadanja i kolika.
Klorid natrij-perborata (nat. mur.) Regulira koliinu vlage u
organizmu i odrava vlanost stanica. Neuravnoteenost ili
nedostatak mogu predstavljati uzrok elje za solju, polensku
groznicu, vodenkaste izluevine iz oiju i nosa.
Fosfat natrij-karbonata (nat. phos.) Emulgira masne kiseline i
odrava mokranu kiselinu rastvorljivom u krvi.
Neuravnoteenost ili nedostatak mogu predstavljati uzrok
utice, kiselkastog zadaha i kiselog ili bakarnog ukusa u ustima.
Sulfat natrij-karbonata (nat. sulf.) Blagi je iritant tkiva djeluje
poticajno na prirodne izluevine. Neuravnoteenost ili
nedostatak mogu predstavljati uzrok sniene temperature,
edema, depresije i poremeaja une kesice.
Silicijeva kiselina (silicea) Sastavni dio svih vezivnih tkivnih
stanica, kao i stanica kose, noktiju, i koe. Neuravnoteenost ili
nedostatak mogu predstavljati uzrok loeg pamenja, ireva,
opadanja kose i rebrastih noktiju koji ne rastu. Uzimanje
proizvoda od integralnih itarica trebalo bi da zadovolji
normalne potrebe za ovom soli tkiva.
92. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje VII?
Moj tast teko pati od gorine i uzima Maalox tako esto da je

on, u stvari, njegov desert poslije obroka. Postoji li neka
prirodna alternativa?
Svakako da postoji i mnogo je ukusnija nego bilo koja tenost
sa ukusom krede. Enzimske tablete za vakanje papaje,
nainjene od prirodne voke arobne dinje", mogu u stvari da
probave 2.230 puta veu koliinu kroba od svoje teine. One
to ine jer sadre papain i prolaze enzime koji pomau pri
probavljanju proteina i spajaju se sa milazama,'snanim
enzimom za probava proteinskog kroba. (Papain je, usput
reeno, glavni sastojak omekivaa mesa, koji djeluje na hranu
ak prije nego to ona dospije do vaeg eluca.) Odjel za
agrikulturu Sjedinjenih Drava potvrdilo je injenicu da papaja
posjeduje vrijedne d-gestivne osobine, tako da bi va tast dobro
uinio (i vjerojatno bio mnogo zadovoljniji) ako bi poslije obroka
uzimao jednu ili dvije od ovih prirodnih tableta prijatnog ukusa.
VIII
OSTALI UDOTVORCI
93. Acidofil
Laktobacil acidofil, ili acidofil, kako je obino poznat, predstavlja
izvor prijateljskih crijevnih bakterija, a djelotvorniji je nego
jogurt. Dostupan je u vidu acidofilne kulture, inkubirane u osnovi
od sojinog ulja, mlijeka ili baza kvasca.
Redovna upotreba acidofila odrava crijeva istim.
Mnogi lijenici propisuju acidofil pri lijeenju oralnim
antibioticima, jer antibiotici unitavaju korisnu crijevnu floru,
esto izazivajui prolijev, kao i pretjerani rast fungusa Candida
albicans. Ta gljivica moe da se razvija u crijevima, vagini,
pluima, ustima (upala usne sluzokoe), na prstima ili ispod
noktiju. Obino e nestati poslije nekoliko dana koritenja
blagotvornih koliina acidofilne kulture.
Redovna upotreba acidofilne kulture odrava crijeva istim. Ona
moe da odstrani lo zadah izazvan truljenjem u crevima (vrsta
otporna na ispiranje usta i usne sprejove), zatvor, smrdljive
vjetrove i pomae pri lijeenju akni i drugih konih oboljenja.
Imajte na umu da laktoza, kompleks ugljikohidrata, pektina i
vitamina C, kao i sirova hrana pomau dodatni porast crijevne
flore. Ovo je znaajno zbog toga to korisne bakterije mogu
uginuti za pet dana ako se redovno ne snabdijevaju nekom
mlijenom kiselinom ili laktozom kao to je acidofil.
94. Ginseng (enen)
Ope je prihvaeno da ginseng (enen) potie i umnu i
tjelesnu energiju. Kinezi ga koriste blizu pet tisua godina i jo
uvijek ga potuju kao sredstvo koje sprjeava i lijei sve bolesti.
To je jedno blago sredstvo za ienje i ono pomae da otrovi
bre prou kroz organizam. Njegova uvena djelotvornost
ukljuuje lijeenje impotencije, visokog i niskog krvnog pritiska,
anemije, artritisa, loeg probavljanja, nesanice, umora,
hipoglikemije, loe cirkulacije krvi i drugog.

Na stranu udotvornost, enen vam zaista pomae da
asimilirate vitamine i minerale djelujui poticajno na endokrine
lijezde. Najbolje je uzimati ga na prazan eludac, po
mogunosti prije doruka, ako elite da bude najdjelotvorniji.
Postojala su vjerovanja da vitamin C neutralizira dio korisnog
djelovanja enena, ali nema stvarnih dokaza tome u prilog.
(Ako uzimate dodatak vitamina C, oblik sa vremenskim tokom
djelovanja ini bilo kakvo kontraindiciranje manje vjerojatnim.)
enen se moe nabaviti u vidu kapsula, pod nazivima kao to
su Sibirski enen ili Korejski enen, u dozama od 500 do 650
mg (10 grena). Moe se takoer kupiti kao aj, teni koncentrat
ili kao korijen enena u boci.
95. Lucerka (alfalfa), bijeli luk, klorofil i juka
Prirodni diuretik
Lucerku je poznati biolog i pisac Frenk Bauer (Frank Bouer),
koji je otkrio da zeleni listovi te neobine mahunarke sadre
osam znaajnih enzima, nazvao veliki iscelitelj". Ona takoer,
na svakih 100 g sadri 8.000 i.j. vitamina A i 20.000 do 40.000
jedinica vitamina K, koji titi od krvoliptanja i zgruavanja krvi.
Ona je, osim toga, odlian izvor vitamina B6 i E i sadri dovoljno vitamina D, krea i fosfora da osigura jake kosti i zube kod
djece koja rastu.
Mnogi lijenici koristili su lucerku pri lijeenju slabosti eluca,
bolova izazvanih plinovima, ulkusnih stanja i slabog apetita, jer
ona sadri vitamin U koji se nalazi u sirovom kupusu i u soku od
kupusa. Ovaj drugi esto se koristi kao pomo kod peptinih
ulkusa. Lucerka je takoer i dobro sredstvo za ienje i
prirodni diuretik.
,,Ruski penicilin"
Bijeli luk sadri kalij, znatne koliine vitamina B i C, kalcij i
proteine. U Evropi se cijeni kao vrijedan lijek. Sovjeti ga zovu
Ruski penicilin". U Americi je praktino zanemaren.
Usprkos njegovoj slaboj prihvaenosti ovdje, on izgleda
posjeduje neke zapanjujue osobine. Mnogi medicinski

autoriteti smatraju da on moe da snizi visoki krvni pritisak
neutraliziranjem otrovnih supstanci u crijevima i djelujui kao
vazodilatator. F. G. Pjotrovski, sa Bekog univerziteta, otkrio je
da su 40 posto njegovih pacijenata koji su imali visok krvni
pritisak nakon to im je dan bijeli luk imali znatno nii krvni
pritisak.
Takoer je utvreno da je bijeli luk djelotvoran za ienje krvi
kod vika glukoze. (eer u krvi se svrstava uz kolesterol kao
uzroni faktor arterioskleroze i sranih napada.) Ovim ne
preporuujemo da se on upotrebljava umjesto medicinskih
propisani! metoda. Uz to, postoje izvetaji da on ublaava
bolove u elucu, upalu grla i navalu krvi u bronhije.
Najbolji nain uzimanja bijelog luka kao dodatka je u vidu perli.
Te kapsule sadre vrijedna ulja bijelog luka i ne isputaju
neprijatan zadah, jer se ne rastvaraju u elucu, ve u donjem
dijelu sustava za probavljanje. Takoer se mogu nabaviti i
tablete bijelog luka sa perinom (koji sadri prirodan klorofil).
Klorofil, prema D. V. Repu (G. W. Rapp) u American Journal
of Pharmacy, sadri aktivno antibakterijsko djelovanje. Izgleda
takoer, da on djeluje kao sredstvo za iscjeljenje rana i da
stimulirajui rast novih tkiva smanjuje opasnost od
bakterijskog trovanja.
Prirodni dezodorans koristi se u komercijalnim osvjeivaima
zraka kao lokalni tjelesni dezodorans i kao oralni osvjeiva
daha. Dostupan je u tabletama i u obliku tekuih preparata.
Juka ekstrakt potie od roda drvea i grmova koji pripadaju
porodici ljiljana (Douino drvo je juka). Indijanci su koristili juku
u mnoge svrhe i potovali su je kao biljku koje je titila njihovo
zdravlje i opstanak. Dr Don V. Jeil (John W. Yale), botaniki
biokemiar, ekstrahirao je iz ove biljke steroidni saponin i ovaj
ekstrakt je koristio u vidu tablete za lijeenje artritisa. Lijeenje
se pokazalo kao sigurno i djelotvorno (prosjena doza iznosila
je etiri tablete dnevno) i nije dolazilo do gastrointestinalnih
iritacija. Tablete ekstrakta juke netoksine su i mogu se nabaviti
u veini prodavnica zdrave hrane i vitamina.
96. Mekinje i vlakna

Kada su u asopisu Journal of American Medical Association
objavili istraivanje koje ukazuje na to da bismo svi mi bili
osjetno zdraviji i dugovjeniji da se hranimo manje preraenom
hranom koja u sistem za probava doprema vie neprobavljivih
vlakana, mnogi su se mudro pridruili potroaima vlakana,
mada veina nije bila svjesna (a nije rri sada) da sva vlakna
nisu ista i da razliiti tipovi vlakana ispunjavaju razliite funkcije.
TIPOVI VLAKANA KOJA TREBA DA POZNAJETE
Celuloza. Ima je u crnom branu, mekinjama, kupusu, mladom
graku, boraniji, grahu, prokulici, brokuli, kori krastavaca,
paprikama, jabukama i mrkvi.
Poluceluloze. Ima ih u mekinjama, cerealijama, integralnom
zrnju, brokulama, senfu i korjenu repe.
Celuloze i poluceluloze upijaju vodu i omoguavaju da
funkcioniranje debelog crijeva bude bez smetnji. Sutinski, one
nagomilavaju" otpadne materije i bre ih provode kroz debelo
crijevo. To ne samo da moe da sprijei zatvor ve moe da
predstavlja i zatitu protiv divertikuloze, spazma debelog
crijeva, hemoroida, raka debelog crijeva i proirenih vena.
Biljne smole. Obino ih ima u zobenoj kai i ostalim proizvodima od zobenog brana, kao i u suvom grahu.
Pektin. Ima ga u jabukama, agrumima, mrkvi, karfiolu, kupusu,
suhom graku, boraniji, krompiru, kaama i jagodama.
Biljne smole i pektin prvenstveno utiu na apsorbiranje u elucu
i tankom crijevu. Vezivanjem sa unim kiselinama oni
smanjuju apsorbiranje masti i sniavaju nivo kolesterola. Oni
odgaaju pranjenje eluca, oblaui prevlaku crijeva, ime
usporavaju apsorbiranje eera poslije objeda, to je pogodnije
za dijabetiare jer se time smanjuje koliina potrebnog inzulina
u bilo koje vrijeme.
Lignin. Ovaj tip vlakna nalazi se u mnogim cerealijama koje se

uzimaju za doruak, u mekinjama, zrelijem povru (kada povre
zri, poveava se sadraj lignina u njemu i ono postaje tee
probavljivo), plavom patlidanu, boraniji, jagodama, krukama i
rotkvicama.
Lignin smanjuje probavljivost ostalih vlakana. On se takoer
vee sa unim kiselinama radi sniavanja kolesterola i pomae
da hrana bre proe kroz utrobu.
UPOZORENJE: Iako je tano da veina ljudi ne uzima dovoljno
vlakana u ishrani, preobilje vlakana moe izazvati plinove,
nadimanje, muninu, povraanje i prolijev, a postoji i mogunost
da ide nautrb sposobnosti organizma da apsorbira neke
minerale kao to su cink, kalij, eljezo, magnezij i vitamin B12.
To se lako spreava variranjem ishrane uporedo sa koritenjem
namirnica bogatih vlaknima.
97. Alge
Ovo izvanredno morsko raslinje sadri vie vitamina i minerala
od bilo koje druge hrane. Odreenije, u algama ima vitamina
B2, niacina, holina, karotina i alginske kiseline, kao i dvadeset
tri minerala koji se svrstavaju na sledei nain:
Jod
0,150,20%
Magnezij
0,76%
Kalcij
1 ,20%
Sumpor
0,93%
Fosfor
0,30%
Klor
12,21%
eljezo 0,10%
Bakar
0,0008%
Natrij
3,14%
Cink
0,0003%
Kalij
0,63%
Mangan
0,0008%
Uz to, alge sadre: barijum, bor, krom, litijum, nikl, srebro, titan,
vanadij, aluminij, stroncij i silicij. Zbog svog prirodnog sadraja
joda, alge imaju normalizujue djelovanje na tiroidnu lijezdu.
Drugim rijeima, mrave osobe koje imaju problema sa tiroidom
mogu poveati teinu koritenjem algi, a gojazne osobe mogu
pomou njih da smanje teinu.
Lijenici homeopati koriste alge protiv gojaznosti, loeg
probavljanja, nadimanja i dugotrajnog zatvora; a posljednjih
nekoliko godina jedan od najrairenijih hirova bila je dijeta
sainjena od algi, lecitina, octa i vitamina B6 (vidi dio 247).
98. Kvasac
Jedan od najbogatijih izvora organskog eljeza.
Poznat je kao prirodno udo od hrane, a ini mnogo toga da
opravda svoj ugled. Kvasac je izvrstan izvor proteina i odlian
izvor prirodnog B-kompleks vitamina. To je jedan od najbogatijih izvora organskog eljeza i pravi rudnik minerala, minerala u
tragovima, i amino-kiselina. Zna se da pomae sniavanje
kolesterola (kada se kombinira sa lecitinom), pomae
suprotstavljanje gihtu i olakava bolove i tegobe neuritisa.
Kvasac potie iz razliitih izvora:
Pivski kvasac (od hmelja, nusproizvod piva), ponekad ga zovu
prehrambeni kvasac.
Kvasac cvetita (torula) koji se uzgaja na drvenoj sri koja se
koristi za proizvodnju papira, ili se dobija iz tamne melase.
Surutka, nusproizvod mlijeka i sira (najukusniji i najjai).
Teni kvasac (iz vicarske i Njemake), koji se uzgaja na
travama, mednom sladu i narandama ili grejpfrutu.
Izbegavajte ivi pekarski kvasac! Stanice ivog kvasca.iscrpljuju
B vitamine iz crijeva i crpe iz vaeg organizma sve vitamine.
Kod jestivog kvasca te ive stanice su ubijene toplinom, ime
se spreava crpljenje vitamina iz organizma.
Kvasac posjeduje sve glavne B vitamine, osim vitamina B12 ,
koji se moe posebno uzgajati u njemu. On sadri esnaest
amino--kiselina, etrnaest ili vie minerala i sedamnaest
vitamina (osim vitamina A, E i C). Moe se smatrati kompletnom
hranom.
Poto u kvascu, kao i u drugoj proteinskoj hrani, ima dosta
fosfora, preporuuje se da se pri njegovom uzimanju ishrani
posebno dodaje kalcij. Fosfor, koji djeluje zdrueno sa kalcijem,
moe da uzima kalcij iz organizma, izazivajui njegov
nedostatak. Lijek je jednostavan: poveajte uzimanje kalcija
(kalcij-laktat se dobro asimilira u organizmu). B-kompleks
vitamine treba uzimati zajedno sa kvascem da bi bili
djelotvorniji. Oni zajedno djeluju poput neke elektrine centrale.
Kvasac se moe pomijeati sa tekuinom, sokom ili vodom i
uzimati izmeu obroka. Mnoge osobe koje se osjeaju umornim
uzimaju licu ili vie kvasca u tekuini i osjeaju kako im se

energija vraa za tren oka, a povoljno djelovanje traje nekoliko
sati. Kvasac se takoer moe koristiti za smanjivanje koliine
hrane. Pomijeajte ga sa tekuinom i pijte neposredno prije
objeda. On ublaava apetit i spaava vas mnotva kalorija.
99. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje VIII?
Kakve su prednosti spiruline? Je li to neka vrsta udotvornog
lijeka?
To uope nije lijek. Spirulina je prirodni, lako asimilirajui
protein. (Poznata je kao spirulina plankton ili plavozelena alga.)
To je najobilniji prirodni izvor klorofilnog pigmenta, bogat
heliranim mineralima kao to su eljezo, kalcij, cink, kalij i
magnezij, odlian izvor vitamina A i B-kompleks vitamina, a
sadri i fenilalanin, koji djeluje na modani centar za apetit,
ublaavajui napade gladi pri emu se va nivo eera u krvi
odrava na odgovarajuem nivou.
Ako elite da smravite, to je izvanredan dodatak za
smanjivanje tjelesne teine. Uzimajte tri tablete od 500 mg pola
sata prije objeda. Kada ova doza pone da djeluje, smanjite je
na dvije ili jednu tabletu prije objeda.
IX
LJEKOVITO BILJE I NARODNI LIJEKOVI
100. to treba da znate o prirodnim lijekovima
To to je ljekovito bilje prirodno ne znai da se moe koristiti
bez nadzora. Prije nego to iskuavate bilo koji lijek od ljekovitih
trava, uvjerite se je li vam poznato kako on djeluje, kako se
spravlja i koristi i kakve mjere opreza i neeljene efekte treba
da imate u vidu.
Nikada ne isprobavajte bilo koji prirodni lijek ili lijek od ljekovitog
bilja a da vam nije poznato njegovo djelovanje, kako se on
spravlja i uzima, kojih mjera opreza se treba pridravati i kakvi
su njegovi neeljeni efekti.
Po pravilu, malo se medicinskih problema javlja uslijed
uzimanja ljekova od ljekovitog bilja, ali uvijek postoji
potencijalna mogunost alergijskog ili toksikog reagiranja.
VANO: Ako sada uzimate bilo kakav lijek, ako imate
zdravstvenih problema, dobro ete uiniti ako se posavjetujete
sa nekim nutricionistiki usmjerenim lijenikom kojem su
poznata uzajamna djelovanja lijekova i trava i bilo kakvi mogui
neeljeni efekti.
101. Aloja vera
Biljka aloja vera sadri jednu supstancu koja zaceljuje rane,
zvanu aloja vera gel, mjeavina antibiotika, astringenta i
koagulacionih agensa.
Kada se uzima interno, Djeluje kao blago sredstvo za ienje.
Uzimanje po jednu licu u pravilnim intervalima (po mogunosti
na prazan eludac) ukupno, pola litre dnevno, moe da
pomogne pri lijeenju ira u elucu. Ne preporuuje se
trudnicama, bez savjeta njihovog lijenika.
Eksterna upotreba aloje vera gel je viestruka:
Djeluje kao neposredno i djelotvorno sredstvo za isceljivanje
rana, pomae lijeenje opekotina, ujeda insekata i trovanja
brljanom. Rascjepiti jedan list i njegovu sr staviti neposredno
na povreeno mjesto ili umoiti krpu u aloju vera gel i previti.

Melemi, kreme i losioni od aloje vera gel mogu spreiti
stvaranje mjehura i Ijutenja koe uslijed opekotina od sunca.
Moe da pomogne u omekavanju uljeva i zadebljanja na
stopalima.
Kada se nanosi po licu i vratu, moe da omeka kou i sprijei
stvaranje bora.
Moe da ublai bolove i svrab od hemoroida i hemoroidalno
krvavljenje.
Moe se koristiti kao djelotvoran balzam za kosu.
UPOZORENJE: Iako rijetke, kod osjetljivih osoba mogu se javiti
alergijske reakcije na aloju vera gel. Ako osjetite bilo kakvo
nepovoljno djelovanje, prekinite upotrebu i posavetujte se sa
lijenikom.
102. Anis (sjeme)
To je prirodni diuretini i eludani stimulans i esto se koristi
za ublaavanje nadimanja. Takoer se koristi kao kuni lijek za
lijeenje suhog kalja.
103. Blaeni kalj
esto se koristi kao stimulans apetita i pri lijeenju smetnji sa
probavom; moe da ublai groznicu i da prekine hiperemiju.
104. Gavez
Kada se koristi u ajevima, pokazalo se da, gavez ublaava
eluane tegpbe, kaalj, prolijev, artritine bolove, probleme sa
jetrom i poboljava stanje une kesice.
UPOZORENJE: Mogui neeljeni efekti pri koritenju ove biljke
su u tome to ona moe da smanji vae apsorbiranje eljeza i
vitamina B12.
105. Jedi
Postoje izvjetaji da male koliine tekueg ekstrakta korjena
ove biljke pomijeane sa alicom tople vode uspjeno
ublaavaju bol, groznicu, zapaljenje eluca i lupanje srca.
106. Kamilica
Ova biljka ima antispazmatika svojstva i djeluje kao stimulans
eluca, a obino se uzima interno protiv migrene, greva u
elucu i uznemirenosti. Eksterno se koristi za lijeenje rana,
konih ireva i konjunktivitisa.
107. Konjeda
Djelotvorna je pri obnavljanju funkcija membrana i tkiva, a
takoer i uravnoteenje hormona; stimulira crijevno luenje,
stimulira disanje i laksativ je.
UPOZORENJE: Mogui neeljeni efekti konjede su povien
krvni pritisak i aritmija srca.
108. Majina duica
Prirodni antiseptik i dezodorans, majina duica nanijeta
eksterno u vidu obloga moe da bude djelotvorna pomast za
rane; interno, moe da djeluje kao antidiuretik, olakavajui
greve u elucu i ublaava bronhitis i laringitis.
109. Menta barska
Ova biljka, koju esto nazivaju plunom mentom", koristi za
inhaliranje pri lijeenju nazeba; takoer se koristi i kao aj .
lijeenje glavobolje, menstrualnih greva i ublaavanje bolova
UPOZORENJE: Barska menta moe da izazove pobaaj i
stoga je nikada ne koristiti tijekom trudnoe.
110. Menta ljuta (listovi)
Sredstvo protiv spazma, tonik i stimulans, ljuta menta se koristi
u lijeenju nervoze, nesanice, greva, vrtoglavice i kalja.
(Protiv glavobolje, moda ete poeljeti da probate alicu jakog
aja od ljute mente, potom lezite petnaest do dvadeset minuta.
To obino djeluje efikasno koliko i aspirin a nema neeljene
efekte.)
111. Nourak ulje
Kao dodatak hrani, ulje nourka moe da doprinese sniavanju
kolesterola u krvi i krvnog pritiska, pomae sniavanju tjelesne
teine, ublaava predmenstrualne bolove, poboljava stanje

kod ekcema, pomae lijeenje umjerenih sluajeva
reumatoidnog artritisa, usporava napredovanje multiple
skleroze, od koristi je hiperaktivnoj djeci, poboljava stanje kod
akni (kada se uzima sa cinkom) i doprinosi jaanju noktiju.
Aktivni sastojak ulja od nourka je gama linolinska kiselina
(GLA), koja je potrebna organizmu radi proizvodnje smjesa
nalik na hormone zvane prostaglandini (PGs), koji su bitni za
dobro zdravlje. Drugim rijeima, njen nedostatak moe imati za
posljedicu slabljenje proizvodnje prostaglandina i tetno
djelovanje na vae fiziko stanje.
112. Perin (sjeme i listovi)
Diuretini i eludani stimulans, perin se koristi kao lijek za
lijeenje kalja, astme, amoreje, dismenoreje i konjunktivitisa.
113. Rumarin (lie)
Kada se koristi eksterno, kao melem, moe da ublai
reumatine bolove, bolove od uganua, rana, uboja i ekcem.
Kada se uzima interno, napravljen na odgovarajui nain, moe
da olaka nadimanje, kolike i podtie oslobaanje ui iz une
vreice.
UPOZORENJE: Rumarin u veim koliinama moe da bude
toksian.
114. Venja
esto se koristi kao eludani tonik; moe da djeluje na jaanje
apetita i probavljanja, a od pomoi je i kao diuretik i dezinficira
urinarni trakt.
115. Opasno bilje
Sljedee bilje moe da bude opasno po zdravlje i ne treba ga
kuhati kao aj niti koristiti na bilo koji drugi nain, zbog njegove
potencijalne toksinosti.
PRIMJEDBA: Poto mnoge biljke imaju nekoliko imena, u
zagradi je dan botaniki naziv biljke.
ARNIKA (ARNICA MONTANA)
Arnika ima nadraujue djelovanje i moe da izazove snaan

toksiki gastroenteritis, izraenu slabost miia, nervne
poremeaje i smrt.
BUNIKA (HYOSCYAMUS NIGER) Otrovna. Sadri opasne
otrovne alkaloide.
DIVLJIKA (EUPATORIUM RUGOSUM, E. OGERATOIDES, i E.
URTICAEFOLIUM)
Ova otrovna biljka sadri toksini, nezasieni alkohol. Ona
izaziva drhtanje" kod stoke i moe da prouzrokuje muninu kod
osoba koje piju mlijeko, jedu maslac ili moda meso ivotinja
koje su pasle ovu biljku.
DIVLJI KESTEN (AESCULUS HIPPOCASANUM) Otrovna
biljka koja sadri toksinu supstancu kumarin.
DIVLJI LIMUN (PODOPHYLLUM PELTATUM) Otrovna biljka
koja sadri kompleksne toksine sastojke.
URICA (CONVALLARIA MAGALIS) Otrovna biljka koja
sadri toksine koji djeluju na srce.
IIROT (ACORUS CALAMUS) (ne brkati ga sa korom koja se
koristi kao popularni zain). Ulje iirota je kancerogeno.
IMELA (PHORADENDRON FLAVESCENS i VISCUM
FLAVESCENS)
Sadri toksine amine. Smatraju je otrovnom.
IMELA (PHORADENDRON JUNIPERINUM) Ova vrsta imele
moe ali ne mora da bude otrovna, ali o njoj se suvie malo zna
da bi je razborita osoba koristila za bilo to drugo osim da je
dri iznad glave pri obiaju ljubljenja za Boi.
IMELA (VISCUM ALBUM)
Ova vrsta imele sigurno sadri toksine amine i smatraju je
otrovnom.
JALAPA (EXOGONIUM PURGA, IPOMEA JALAPA i IPOMEA
PURGA)
To je meksika loza puzavica poznata pod mnogim imenima, a
moe da bude veoma opasna. Ova droga je veoma jako
sredstvo za ienje, a njeno jako purgativno djelovanje moe
da izazove po ivot opasno pokretanje crijeva.
JOHIMBINA (CORYNANTHE YOHIMBI i PAUSINYST;
LIA YOHIMBE)
Biljka s kojom se nije igrati. Sadri toksiki alkaloid johimbi

KUKUTA, VELIKA KUKUTA, PEGAVA KUKUTA (CONIUM
MACULATUM)
Sadri otrovne alkaloide. esto se brka sa barskom kukutom
(Cicuta virosa ili maculata) i ugom (Tsuga canadensis).
KURIKA (EONYMUS ATROPURPUREUS) esto se koristi kao
sredstvo za ienje, ali kako njena otrovnost nije u potpunosti
razjanjena, bolje je za svaki sluaj drati se podalje od nje.
KURIKA (EUONYMUS EUROPAEUS) Veoma estoko sredstvo
za ienje.
LADOLE (IPOMEA PURPUREA)
Seme ove vrste ladolea sadri amide liserginske kiseline, ali
mnogo slabije od onih u LSD. Svako tko bi namjeravao da
poduzme ,,trip" sa njima doivio bi neprijatno i potencijalno
opasno iznenaenje, jer ovo sjeme takoer sadri i jednu vrlo
nezdravu smolu koja ima purgativno djelovanje.
LOBELIJA (LOBELIA INFLATA)
Otrovna biljka koja se esto nerazumno koristi kao sredstvo za
izazivanje povraanja. Prevelike doze ekstrakta iz listova ili
plodova ove biljke izazivaju estoko povraanje, znojenje,
paralizu, ubrzan ali slab puls i ee kolaps, komu i smrt.
MANDRAGORA (MANDRAGORA OFFICINARUM) Otrovni
narkotik slian velebilju.
PASJA JABUKA (DATURA STRAMONIUM) To je otrovna biljka
koja sadri stropin, hiosciamin i skopolamin, droge ija je
upotreba bez recepta zabranjena (iz opravdanih razloga).
PASKVICA (SOLANUM DULCAMARA) Otrovna.
PELEN, PELIN (ARTEMISIA ABSINTHIUM) Ulje pelena je
aktivan narkotiki otrov. Koristi se za zainjavanje alkoholnog
pia absinta koji je sada u Americi zabranjen, jer njegova
upotreba moe da izazove oteenje nervnog sistema.
SRENJAK (SANGUINARIA CANDENSIS) Pored ostalog,
sadri otrovni alkaloid sangvinarin.
SUNAC, POSUNAC (HELIOTROPIUM EUROPAEUM) Ova
biljka je otrovna, a takoer sadri alkaloide koji mogu da
izazovu oteenje jetre. (Ne treba je brkati sa vrtnim aom, iji
je botaniki naziv Valeriana officinalis i koja je bezopasna.)
TONKA, GVAJANSKA LJIVA (DIPTERYX ODORATM

COUMAROUNA ODORATA, DIPTERYX OPPOSITIFOLIA i
COUMAROUNA OPPOSITIFOLIA) Aktivni sastojak njenog
sjemena je kumarin, iju je prodaju kao namirnice ili dodatka
hrani Uprava za lijekove (FDA) zabranila poto je utvreno da
ona izaziva obimna oteenja jetre, usporavanje rasta i atrofiju
testisa, kada se koristi u ishrani eksperimentalnih ivotinja.
ZANOVET, BRNISTRA (CYTISUS SCOPARIUS) Sadri
toksini spartein i druge tetne alkaloide.
ZIMZELEN (VINCA MAJOR i VINCA M INOR) Uzgajate ga u
svome vrtu, ali ga drite podalje od sebe. Sadri toksine
alkaloide i moe da izazove tetno neuroloko djelovanje i da
oteti jetru i bubrege.
VELEBILJE, BUN (ATROPA BELLADONA) Otrovno. Sadri
toksine alkaloide.
116. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje IX?
Ima li mirodija nekih hranljivih ili za zdravlje korisnih osobina?
Zaista ima. Moe da pobolja apetit i probava, a takoer Djeluje
kao diuretik. tavie, vakanje njenog sjemena moe da otkloni
neprijatan zadah iz usta.
Da li je tono da je laneno seme laksativ?
Moe tako da djeluje. Sjemenke izazivaju nadimanje. Sjeme
lana moe se jesti sirovo ili kuhano (veoma je ukusno u
juhama), utvreno je da jedna lica dnevno spreava zatvor kod
odraslih. Takoer je utvreno da koristi osobama koje pate od
jakog kalja i bronhitisa.
Postoje li neke biljke koje su dobre pod normalnim uvjetima ali
mogu da postanu kontraindicirane tijekom trudnoe ili dojenja?
Dakle, kao prvo, kanadsku utiku treba izbjegavati za vrijeme
trudnoe i dojenja. (Berberin, alkaloid kojeg ima u ovoj biljci,
veoma je slian morfiju.) Takoer treba izbjegavati biljke koje
sadre kofein, kao to su gvarana i kola.
Laksative, bili prirodni ili proizvedeni, ne treba uzimati prvih
nekoliko mjeseci trudnoe, jer oni mogu izazvati pobaaj
(prirodna sredstva za ienje su pasdren, rabarbara i sena).
Nisu preporuljiva jaka biljna sredstva za ienje, kao to su
iak i valerijana, a takoer ni jaki zaini kao kajenski biber i

Hren. Emetici, kao to je lobelija, mogu biti opasni u poetku
trudnoe i u zadnjem tromeseju.
Mada su bijeli i crveni luk korisni po mnogo emu, mudro ih je
izjbegavati ako ste trudnica ili dojite, naroito ovo drugo, jer je
poznato da oni prelaze u majino mlijeko i izazivaju kolike kod
male djece.
X
KAKO DA UTVRDITE KOJI SU VAM VITAMINI UISTINU
POTREBNI
117. to je to uravnoteena ishrana i da li se vi tako hranite?
Uravnoteena ishrana se lako pronalazi u knjigama a rijetko na
stolu. Iako su hranljive materije obilno rasute po namirnicama
kojima se snabdjevamo, iscrpljivanje tla, skladitenje, prerada
hrane i kuhanje unitavaju mnoge od njih. Ipak, preostaje ih
dovoljno da bi uravnoteavanje obroka imalo smisla. Na kraju
krajeva, vitaminski dodaci ne mogu djelovati bez hrane, a to
bolju hranu jedete vai vitaminski dodaci bit e djelotvorniji. Na
alost, malo je vjerojatno da e zahtjevi dananjice to se tie
ishrane biti ispunjeni uravnoteenom" ishranom.
Bez obzira na to, da biste znali da li uravnoteujete svoju
ishranu ili ne, trebalo bi da se upoznate sa etiri osnovne
prehrambene grupe i preporuenim brojem porcija koje od njih
treba pojesti svakog dana. Veliina porcija treba da se odreuje
individualno; manje koliine za manje aktivne osobe, vee
koliine za mlae osobe koje se bave fiziki napornijim poslom.
MLIJENA GRUPA
Mlijeko, sir, jogurt, jela napravljena od mlijeka.
3 porcije dnevno za dijete
4 porcije dnevno za mlade
2 porcije dnevno za odrasle
4 porcije dnevno za trudnice i ene koje doje
MESNA GRUPA
Govedina, teletina, svinjetina, janjetina, riba, perad, jetrica ili
jaja.
Suhi graak, grah, sojini ekstenderi i jezgrasti plodovi
kombinirani sa ivotinjskim proteinima ukljuujui jaja,
mlijeko i sir ili proteini iz itarica mogu zamijeniti porciju od
mesa,.
2 porcije dnevno
3 porcije dnevno za trudnice
GRUPA VOE-POVRE
Limun ili drugo voe bogato vitaminom C (ili sok od paradajza),
treba jesti svakodnevno. Tamnozeleno, lisnato ili uto povre i
juno voe treba jesti tri do etiri puta tjedno radi vitamina A.
4 porcije dnevno
GRUPA ITARICA
Integralne ili obogaene itarice, kruh u svim oblicima, tople ili
hladne cerealije, makaroni, nudle ili druga tijesta.
4 porcije dnevno
Preporuene porcije, kako je istakao Nacionalni savjet za
istraivanje, sainjene su tako da osiguravaju 1200 kalorija. Od
vas se oekuje da prilagodite veliinu porcije tako da ona
odgovara vaem individualnom rastu, teini i potrebama za
energijom.
118. Kako utvrditi nedostatak hranljivih materija
Ako se pitate da li vam je potrebno dodavanje vitamina i
minerala ili ne, najbolje je da se obratite nekom lijeniku
nutricionistiki usmjerenom. Drugi nain su raznovrsni
indikatorski" testovi koji e vam dovoljno rei kako biste bili
pravilno usmjereni u odnosu na potrebu koritenja
odgovarajuih dodataka.
Dr Don M. Elis (John M. Ellis) izumio je jedan brzi test koji
upozorava na nedostatak vitamina B6 (piridoksin). Ispruite
ruku, sa dlanom nagore, a onda pokuajte da savijete dva
lanka na vaa etiri prsta (ne rune zglobove) dok vrhovi
prstiju ne dosegnu va dlan. (To nije pesnica, samo su dva
zgloba savijena.) Uinite to sa obje ruke. Ako imate tekoa,
ako zglobovi na prstima ne dozvoljavaju njihovim vrhovima da
dosegnu va dlan, vjerojatno je u pitanju nedostatak
piridoksina.
Beti Li Morales (Betty Lee Morales), dobro poznati strunjak za
ishranu, tvrdi da je mokraa dobar pokazatelj koncentracije B
vitamina u vaem organizmu. Kako su vitamini B hidrosolubilni i
svakog dana se gube izluivanjem, kada va organizam osjea
potrebu za njima vaa mokraa bit e svjetlije boje. Kada vam
je mokraa tamna, vae potrebe za vitaminima B su vjerojatno
manje. (Upozorenje: Mnogi lijekovi, oboljenja naroito

hepatitis i namirnice takoer mijenjaju boju mokrae. To
treba imati u vidu i provjeriti kod svog lijenika.)
Analize kose, pri emu se odsjee pramen kose sa zadnje
strane vrata i alje u laboratoriju radi provjeravanja nedovoljnog
ili nenormalno visokog nivoa minerala, u poslednje vrijeme
postale su predmet kontroverznih stavova to se tie njihove
pouzdanosti. Oni koji vre analize kose tvrde da kosa moe da
poslui kao trajni zapis potronje hranljivih sastojaka i
izloenosti dejlovanju toksinih materija, poto supstance koje
dospjevaju u kosu ostaju tamo sve dok ona ne opadne. Njihovi
oponenti, s druge strane, tvrde da osim onog to pojedemo i
popijemo jo previe drugih faktora mogu da utiu na sadrinu
kose (boje, amponi, kolor amponi, losioni za kovrdanje,
kemikalije iz bazena za plivanje i tako dalje) da bi analiza mogla
biti pouzdana.
to se tie ovoga prouavanja, ta proturenost nije rjeena.
Stoga preporuujem, i ovoga puta, da provjerite kod nekog
nutricionistiki usmjerenog lijenika prije nego to se izloite
trokovima analize kose na svoju ruku.
Vjerojatno je najbolji pokazatelj nedostatka nekog vitamina ili
minerala sam va organizam i to kako se osjeate.
119. Mogui znaci upozorenja
Organizam koji osjea potrebu za vitaminima obino vam to
stavlja do znanja, ranije ili kasnije. Malo je vjerojatno da e bilo
tko od nas doekati skorbut prije nego to shvati da ima potrebe
za vitaminom C, ali je ei sluaj nego obratno da nam na
organizam daje znake koje mi naprosto ne shvaamo. Evo
nekih uobiajenih simptoma koje vi moda zanemarujete a
ne bi trebalo. Preporueni vitaminski dodaci nemaju za cilj da
budu medicinski savjet, ve samo vodi za suradnju sa vaim
lijenikom.
NAPOMENA: MVP znai Mindelov Vitaminski Program. On se
sastoji iz visokopotentnih viestrukih vitamina sa heliranim
mineralima, po mogunosti sa vremenskim tokom djelovanja;
vitaminom C, 1000 mg sa bioflavonoidima, rutenom,
hesperidinom i ipcima, sa vremenskim tokom djelovanja; i

visokopotentnim heliranim viestrukim mineralnim dodatkom.
MOGUI NEDOSTATAK
Proteini
Vitamin A
Vitamin B1
Vitamin C
Biotin
Fosfor
Natrij
Cink
PREPORUENI DODATAK:
DA LI JEDETE DOVOLJNO?
SIMPTOM: Gubitak apetita
Meso, riba, jaja, mlijeni
proizvodi, soja, kikiriki
Riba, jetrica, umance jajeta,
maslac, pavlaka, zeleno lisnato
ili uto povre
Pivski kvasac, integralne
itarice, meso (svinjsko ili
jetrica), jezgrasti plodovi,
mahunarke, krompir
Agrumi, paradajz, krompir,
kupus, zelena paprika
Pivski kvasac, jezgrasti
plodovi, govea jetrica,
bubrezi, neglazirana ria
Mlijeko, sir, meso, perad, riba,
cerealije, jezgrasti plodovi,
mahunarke
Govedina, svinjetina, sardine,
sir, zelene masline, proja, kiseli
kupus
Povre, integralne itarice,
penine mekinje, sjemenke
od bundeve, sejmenke od
suncokreta
1 B-kompleks, 50 mg uz svaki
obrok
1 812, 2.000 mcg (sa
produenim oslobaanjem) uz
doruak
1 tabletu kompleks organskog
eljeza (koja sadri vitamin C,
Niacin
PREPORUENI DODATAK:
B12
Cink
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin C
bakar, jetricu, mangan i cink da

bi se potpomoglo asimiliranje
eljeza)
SIMPTOM: Neprijatan zadah
Jetrica, meso, riba, integralne
itarice, mahunarke
12 kaike acidofilne tenosti
(aromatizirane) l3 puta na
dan
1 tableta hlorofila ili kapsula 3
puta na dan
12 viestruke tablete enzima
za probava 13 puta na dan
SIMPTOM: Neprijatan zadah
Kvasac, jetrica, govedina, jaja,
bubrezi
penine mekinje, penine
klice, sjemenke bundeve,
sjemenke suncokreta
12 kaike acidofilne tenosti
(aromatizirane)
13 puta na dan
1 tableta ili kapsula hlorofila 3
puta na dan
13 tablete heliranog cinka,
1550 mg, 3 puta
na dan
12 viestruke tablete enzima
za probava l3
puta na dan
SIMPTOM: Lako zadebljanje
modrica (kada neznatne ili lake
povrede izazivaju plavkastu,
purpurnu obojenost koe)
Bioflavonoidi
PREPORUENI DODATAK:
B kompleks
Inozit
PREPORUENI DODATAK:
B kompleks
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin K
Niacin
Vitamin F
PREPORUENI DODATAK:
Narande, limun, limeta, ljuska

od tangerine
1 C-kompleks, 1000 mg (sa
produenim oslobaanjem) sa
bioflavonoidima, rutenom i
hesperidinom prije i poslije
podne
SIMPTOM: Povieni kolesterol
Kvasac, pivski kvasac, suhi
lima pasulj, suvo groe, dinja
2 lice granula lecitina 3 puta
na dan (koritene na salati ili
bijelom siru) ili 3 kapsule 1.200
mg lecitina 34 puta na dan
SIMPTOM: Konstipacija
(zatvor)
Jetrica, govedina, sir,
svinjetina, bubrezi
810 aa vode na dan
l kaika acidofilne tenosti 3
puta na dan
39 tableta mekinja na dan ili
3 kaike mekinja
dnevno
SIMPTOM: Dijareja (prolijev)
Jogurt, hicerka, sojino ulje,
riblje ulje, alge
Jetrica, posno meso, pivski
kvasac, penine klice, kikiriki,
suhi jestivi kvasac, bijelo
ivinsko meso, avokado, riba,
mahunarke, integralne itarice
Biljna ulja, kikiriki, sjemenke od
suncokreta, orasi
1 g kalijuma rasporeen na 3
obroka
Kao preventivu 12 lice
Mangan
B2 (riboflavin)
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin A
B2 (riboflavin)
PREPORUENI DODATAK:
acidofilne tekuine
(aromatizirane) 3 puta na dan
SIMPTOM: Vrtoglavica
Jezgrasti plodovi, zeleno
lisnato povre, graak, repa,
umance jajeta
Mlijeko, jetrica, bubrezi,
kvasac, sir, riba, jaja
50100 mg niacina 3 puta na
dan
400 i.j. vitamina E l3 puta na
dan
SIMPTOM: Problemi s oima
(nono sljepilo, nesposobnost
prilagoavanja na mrak,
zakrvavljene oi, upale, osjeaj
peenja, miak)
ili uto povre
10.000 i.j. vitamina A 13
puta na dan 5 dana i
prekid 2 dana
100 mgB-kompleks (sa
produenim oslobaanjem)
1 prije i 1 posijle podne
500 mg vitamina C sa
bioflavonoidima, rutenom i
hesperidinom, 1 prije i 1 poslije
podne
400 i.j. vitamina E (suhog) 1
prije i 1 poslije podne
SIMPTOM: Umor (iscrpljenost,
slabost, nikakve sklonosti za
fiziku aktivnost)
Cink
Ugljikohidrati
Proteini
Vitamin A
Vitamin B-kompleks PABA
eljezo
Jod
Vitamin C
Vitamin D
PREPORUENI DODATAK:
Mangan
Kalij
PREPORUENI DODATAK:
Povre, proizvodi od
integralnih itarica, pivski
kvasac, penine mekinje,
penine klice, sjeme bundeve
i suncokreta
Celuloza
ili uto povre
grah, suho groe dinja
Penine klice, sojino brano,
govedina, bubrezi, jetrica,
grah, kapice, breskve, melasa
Plodovi mora, mlijeni
proizvodi, alge
Riblje ulje, maslac, umance
jajeta, jetrica; suneva svjetlost
1 B-kompleks, 100 mg (sa
produenim oslobaanjem), 2
puta na dan
1 2.000 mcg B12 prije i poslije
podne
MVP, 1 prije i 1 poslije podne
SIMPTOM: Zujanje u uima
Jezgrasti plodovi, zeleno
lisnato povre, graak, repa,
umance jajeta
Banane, potoarka, sve lisnato
zeleno povre, agrumi,
sjemenke od suncokreta
50100 mg niacina 3 puta na
dan 400 i.j. vitamina E 13
Vitamin B1 (tiamin)
Vitamin 62 (riboflavin)
Folna kiselina (folacin)
PABA
Vitamin C
Klor
Pantotenska kiselina
PREPORUENI DODATAK:
puta na dan
SIMPTOM: Gastrointestinalnl
problemi (gastritis, irevi na
elucu, unoj vreici, smetnje
u probavljanju)
itarice, meso (svinjsko ili
mahunarke, krompir
Svjee zeleno lisnato povre,
voe, iznutrice, jetrica, suhi
jestivi kvasac
grah, suho groe, dinja
Alge, raano brano, zrele
masline, morski zeleni
10.000 Lj. vitamina A, 12
puta na dan; uzimati
5 dana i prekid 2 dana
100 mgB-kompleks (sa
1 prije i l poslije podne
Viestruki minerali, 1 prije i 1
poslije podne
Betain HC1 500 mg 1/2 sata
prije jela s aom vode
Viestruke enzimske'tablete za
probava 1/2 sata
poslije jela s aom vode
Svee isceen sok od kupusa,
1 aa poslije jela
Vitamin B12 (cijanokobalamin)

Vitamin F
Vitamin B6
Selen
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin B kompleks
PABA
Vitamin F
Jod
PREPORUENI DODATAK:
Biotin
Inozit
SIMPTOM: Problemi s kosom

1. PERUT (Ijuske suhe ili
ute i masne koje
opadaju sa tjemena)
Jetrica, govedina, svinjetina,
iznutrice, jaja, mlijeko i mlijeni
proizvodi
Biljna ulja, kikiriki, sjemenke
suncokreta, orasi
Suhi jestivi kvasac, jetrica,
iznutrice, mahunarke,
integralne cerealije, riba
Mekinje, klice cerealija, prokelj,
crni luk, paradajz, tunjevina
100 mcg selena 2 puta na dan
1 MVP prije i 1 poslije podne 3
kapsule vitamina F dnevno uz
jelo
2. KOSA BEZ SJAJA,
SUHA, LOMLJIVA, ILI
KOSA KOJA SIJEDI
Biljna ulja, kikiriki, sjemenke
suncokreta, orasi
Plodovi mora, jodirana sol,
mlijeni proizvodi
3 kapsule vitamina F uz svaki
obrok
3-6 kapsula lecitina uz svaki
obrok
1 MPV prije i 1 poslije jela
3. OPADANJE KOSE
Neproiena melasa i jetrica,
Klor
B kompleks sa C i folnom
kiselinom
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin B12 (kobalamin,

cijanokobalamin)
PREPORUENI DODATAK:
Holin
PREPORUENI DODATAK:
lecitin, nepreraene itarice,

agrumi, pivski kvasac
Natrij klorid (stolna sol)
grah, suho groe, dinja,
agrumi, zelena paprika,
paradajz, kupus, krompir,
svjee lisnato povre, voe,
iznutrica, jetrica, suhi jestivi
kvasac
1.000 mg holina i inozita
dnevno
1 viestruki mineral dnevno
Cistein 1 g dnevno
Vitamin C 3.000 mg dnevno
B-kompleks 100 mg (sa
prije i poslije podne
SIMPTOM: Lupanje srca
bubrezi
1 MVP prije i 1 poslije podne
100 mg vitamina B-kompleks
(sa produenim
oslobaanjem) prije i poslije
podne
100 mgniacina 13 puta na
dan
3 kapsule lecitina 3 puta na
dan
SIMPTOM: Visok krvni pritisak
umance jajeta, mekinje, srce,
zeleno lisnato povre, kvasac,
jetrica, penine klice
Granule lecitina, 3 kaike na
dan ili 3 kapsule 3
puta na dan
Vitamin A (karotin)
Pantotenska kiselina
PREPORUENI DODATAK:
Kalij
B-kompleks
Biotin
Kalcij
PREPORUENI DODATAK
1 MVP pre i 1 poslije podne

Ponite sa 100 i.j. vitamina E i
pojaavajte (Vidi
dio 39.)
13 tablete algi dnevno
1 perla koncentrata bijelog luka
3 puta na dan
SIMPTOM: Infekcije (velika
prijemivost)
ili uto povre
12 lice acidofila 3 puta na
dan
Vitamin A do 100.000 i.j. svaki
drugi dan dok traje infekcija
1 MVP prije i 1 poslije podne (2
5 g vitamina C dok
traje infekcija)
SIMPTOM: Nesanica
Banane, potoarka, sve lisnato
zeleno povre, agrumi,
sjemenke suncokreta
Mlijeko i mlijeni proizvodi,
meso, riba, jaja, proizvodi od
itarica, grah, voe, povre
2 g triptofana 1/2 sata prije
spavanja (vidi dio 76)
Vitamin B6 100 mg, niacinamid
100 mg, niacinamid
Vitamin A
Cink
PREPORUENI DODATAK:
B1 (tiamin)
PREPORUENI DODATAK:
812
PREPORUENI DODATAK.
100 mg i helirani kalcij i

magnezij 1/2 sata
prije spavanja
SIMPTOM: Gubljenje osjeta
mirisa
ili uto povre
klice, sjemenke od bundeve i
suncokreta
50 mg heliranog cinka 3 puta
na dan (smanjiti na 12 puta
dnevno kada se stanje
pobolja)
SIMPTOM: Gubitak pamenja
itarice, meso (svinjetina ili
mahunarke, krompir
L-glutamin, 500 mg 3 puta na
dan
50 mg B-kompleks prije i
poslije podne
Holin, 2 g dnevno u
razdijeljenim dozama
SIMPTOM: Menstrualni
problemi
bubrezi
710 dana prije menstruacije
1 MVP prije i l poslije podne
100 mgB6 3 puta na dan
100 mgB kompleksa (sa
produenim
Vitamin 82 (riboflavin)
Vitamin 85 (piridoksin)
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin B1 (tiamin)
Vitamin 65 (piridoksin)
Biotin
Klor
Natrij
Vitamin D (kalciferol)
PREPORUENI DODATAK:

podne
Ulje nourka, 500 mg 3 puta
na dan
500 mg magnezija 1 1/2 isto
toliko kalcija jednom dnevno
SIMPTOM: Ranjave i ispucale
usne
integralne itarice, riba
50 mg B-kompleksa 3 puta na
dan uz obroke
SIMPTOM: Grevi u miiima
(opa slabost miia,
osjetljivost listova, noni
grevi, grevi u listovima)
itarice, meso (svinjetina
ili jetrica) jezgrasti plodovi,
mahunarke, krompir
Natrij-klorid (stolna sol)
Govedina, svinjetina, sardine,
sir, zelene masline, proja, kiseli
kupus
Riblja ulja, maslac, umance
jajeta, jetrica; suneva svjetlost
400 i.j. vitamina E (suhi) 3 puta
Vitamin B6 (piridoksin)
Vitamin Bi2 (cijanokobalamin)
Niacin (nikotinska kiselina i
niacinamid)
PABA
Magnezij
PREPORUENI DODATAK:
Masti
Proteini
Vitamin B2 (riboflavin)
Folna kiselina
Cink
na dan
Helirani kalcij i magnezij, 3
tablete 3 puta na dan
100 mg niacina 3 puta na dan
SIMPTOM: Nervoza
iznutrice, integralne itarice,
riba
bubrezi
itarice, mahunarke
Zeleno lisnato povre, jezgrasti
plodovi, cerealije, zrnasta
hrana, plodovi mora
B protiv stresa sa C vitaminom
13 puta na dan
(50 mg svih B vitamina)
500667 mg triptofana 3 puta
na dan izmeu obroka (sa
sokom ili vodom) i 3 tablete
prije spavanja
3 helirane tablete kalcija i
magnezija 3 puta na dan
SIMPTOM: Usporen rast
Meso, maslac
Svjee zeleno lisnato povre,
voe, iznutrice, jetrica, suhi
jestivi kvasac
Kobalt
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin C
Vitamin K
Bioflavonoidi
PREPORUENI DODATAK:
Rastvoren u vodi vitamin A

Vitamin B-kompleks
PREPORUENI DODATAK:

klice, sjemenke bundeve i
suncokreta
Jetrica, bubrezi, jetra i slezina
(iznutrice)
SIMPTOM: Krvarenje iz nosa
Jogurt, hicerka, sojino ulje,
riblja ulja, alge
Narande, limun, limeta, kora
tangerine
1.000 mg vitamina C sa 50 mg
rutena, hesperidina i 500 mg
bioflavonoida (sa produenim
podne
SIMPTOM: Problemi s koom
1. AKNE (oiljci na licu,
zadebljana koa, miteseri,
grisevi, crvene pege)
ili uto povre
1 viestruki vitamin-mineral
(oskudni u jodu) dnevno
12 400 i.j. vitamina E
(suhog) dnevno
25.000 i.j. vitamina A (suhog),
12 tablete dnevno 5 dana u
tjednu
na dan uz jelo
12 lice acidofilne tenosti 3
Vitamin B2 (riboflavin)
Vitamin B6 (piridoksin)
Biotin
Niacin (nikotinska kiselina,
niacinamid)
PREPORUENI DODATAK:
Masnoa
Vitamin A (karotin)
puta na dan ili 36 kapsula 3

puta na dan
(jod pogorava akne, stoga
izbacite sve preraevine s
visokim solima joda iz svoje
ishrane)
2. DERMATITIS (upala koe)
itarice, mahunarke
(oskudni u jodu) dnevno
12 400 i.j. vitamina E (suhi)
dnevno
25.000 i.j. vitamina A (suhi), 1
tjednu
na dan uz jelo
12 lice acidofilne tekuin 3
puta na dan
36 kapsula na dan puta na
dan ili
3. EKCEM (hrapava, suha,
krastava koa, crvenilo i
otoci, mali plikovi)
Meso, maslac
ili uto povre
Vitamin B-kompleks
Inozit
Bakar
Jod
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin C
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin D (kalciferol)
Kalcij
PREPORUENI DODATAK:

Iznutrice, ostrige, jezgrasti
plodovi, suhe mahunarke,
integralne ceralije
Plodovi mora, jodirana sol,
mlijeni proizvodi
(oskudan u jodu) dnevno
12 400 i.j. vitamina E (suhi),
dnevno 25.000 i.j. vitamina A
tjednu
na dan uz jelo
12 licee acidofilne tenosti
3 puta na dan ili 36 kapsula
3 puta na dan
SIMPTOM: Sporo zaceljivanje
ozljeda i prijeloma
50 mg cinka 3 puta na dan
400 i.j. vitamina E 3 puta na
dan
SIMPTOM: Omekavanje
kostiju i zuba
Riblja ulja, maslac, umance
jajeta, jetrica; sunce
Mlijeko i mlijeni proizvodi,
meso, riba, jaja, proizvodi od
cerealija, pasulj, voe, povre
1.0001.500 mg kalcija, 500
mg magnezija podijeljeno na 2
obroka dnevno
SIMPTOM: Tremorl
Magnezij
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin B2
PREPORUENI DODATAK:
Vitamin B 5
PREPORUENI DODATAK:
Cink
PREPORUENI DODATAK:
Zeleno lisnato povre, jezgrasti

plodovi, cerealije, zrnevlje,
plodovi mora
B-kompleks i 50 mg B6 3 puta
na dan
1.000 mg kalcija, 500 mg
magnezija podeljeno na 3
obroka dnevno
SIMPTOM: Vaginalni svrab
2 lice acidofila 3 puta na dan
ili 36 kapsula 34 puta
dnevno (acidofil ili oct za
tuiranje mogu takoer biti od
pomoi)
SIMPTOM: Zadravanje vode
integralne itarice, riba
100 mg B6 3 puta na dan
SIMPTOM: Bijele pjege na
noktima
penine mekinje, sjeme
bundeva i suncokreta
50 mg cinka 3 puta na dan
Vitamin B protiv stresa sa
vitaminom C 12 puta
na dan
1 viestruki mineral 2 puta
dnevno
120. udnja za nekim jelom to ona moe da znai

udnja za nekim jelom, koja ponekad moe da predstavlja
alergiju, ee je prirodni nain upozoravanja da ne uzimate
dovoljno nekih vitamina ili minerala. esto ova specifina glad
nastaje uslijed toga to sveukupna ishrana nije odgovarajua.

Neke od najeih udnji za jelom su:
Putar od kikirikija. Svakako jedna od prvih deset udnji po
uestanosti i to nije nimalo iznenaujue. Putar od kikirikija je
bogat izvor vitamina B. Ako sebe uhvatite kako esto
posegnete za teglom, to moe da bude posljedica toga to ste
izloeni stresu i to je uobiajena koliina vitamina B koju
uzimate postala nedovoljna. Poto 50 g putra od kikirikija
treina alice ima 284 kalorije, ustanovit ete da je pogodnije
za va struk da uzimate vitaminski dodatak B-kompleks ako ne
elite da dobijete na teini.
Banane. Kada sebe uhvatite kako neprestano poseete za ovim
voem, to moe biti zbog toga to je vaem organizmu potreban kalij. Jedna banana srednje veliine ima 555 mg. Osobe
koje uzimaju diuretike ili kortizon (koji liava tijelo potrebnog
kalija), esto osjeaju udnju za bananama.
Sir. Ako ste vie lakomi na sir nego to ste njegov ljubitelj,
najvjerovatnije je da je vaa prava glad za kalijem i fosforom.
(Ako ste lakomi na preraeni sir koji grabite, dobijate aluminija i
soli a da to i niste znali.) to se toga tie, moete pokuati da
jedete vie brokule. Ona ima dosta kalcija i fosfora, a znatno
manje kalorija nego sir.
Jabuke. Jedna jabuka dnevno ne mora da znai da vam nee
biti potreban lijenik, ali ona prua mnoge dobre stvari koje vam
moda nedostaju u ostaloj hrani koju uzimate kaicij,
magnezij, fosfor, kalij i odlian je izvor pektina koji sniava
kolesterol! Ako ste skloni da jedete mnogo rastvorene masti, to
moe biti razlog vae udnje za jabukama.
Maslac. Za maslacem najee ude vegeterijanci, zbog toga
to uzimaju male koliine rastvorenih masti. Slani maslac, s
druge strane, moe predstavljati predmet udnje samo zbog
soli.
Kola. udnja za kolom najee predstavlja glad za eerom i
sklonost ka kofeinu. (Vidi dio 228.) Napitak nema nikakve
hranljive vrijednosti.
Jezgrasti plodovi. Ako gubite glavu zbog jezgrastih plodova,
vjerojatno biste mogli da koristite vie proteina, B vitamina ili
masti u svojoj ishrani. Ako najvie volite soljene orahe, moe

biti da udite za natrijem a ne za jezgrastim plodovima. Otkrit
ete da ljudi izloeni stresu imaju veu sklonost prema
jezgrastim plodovima nego oputene osobe.
Sladoled. Koliko god da je sladoled bogat kalcijem, veina
osoba osjea udnju za njim zbog eera koji sadri.
Hipoglikemiari i dijabetiari osjeaju veliku glad za njim, kao i
osobe koje pokuavaju da povrate sigurnost dejtinjstva.
Turija. Ako ste trudni i osjeate elju za turijom, vjerojatno
traite sol. A ako niste trudni a osjeate udnju za turijom,
razlog je najvjerovatnije isti. (Turija takoer sadri znatnu
koliinu kalija.)
Slanina. udnja za slaninom obino se odnosi na njenu mast.
Osobe ija je ishrana ograniena najpodlonije su preputanju
orgijama masnoe. Na alost, zasiena mast nije jedino to
slanina sadri u sebi. U slanini ima mnogo kancerogenih nitrata.
Ako se preputate slanini, provjerite da li uzimate dovoljno
vitamina C i A, D i E da biste neutralizirali nitrate.
Jaja. Osim za proteinom (dva jaja daju vam 13 g), sumporom,
amino-kiselinama i selenskim proteinom, ljubitelji jaja moda
takoer ude za mau sadranom u umancetu ili,
paradoksalno, za njegovim holinom koji rastapa kolesterol i
mast.
Dinja. To to volite ukus ovog bostana moda nije jedini razlog
to udite za njim. Dinja ima mnogo kalija i vitamina A. U stvari,
etvrtina jedne dinje ima 3.400 i.j. vitamina A. Kako dinja
takoer daje vitamin C, kalcij, magnezij, fosfor, biotin i inozit,
nije tako loe prepustiti se udnji za njom. Polovina jedne dinje
ima svega oko 60 kalorija.
Masline. Bilo da udite za zelenim ili crnim maslinama,
vjerojatno traite sol. Osobe ija tiroida nije dovoljno aktivna
prvo e posegnuti za maslinama.
Sol. U ovom sluaju nema nagaanja, vama je potreban natrij.
Oni koji ude za solju moda pate od nedostatka tiroidnog joda
ili od Adisonove bolesti uslijed nedostatka natrija. Oni koji imaju
visok krvni tlak esto ude za solju, a ne bi trebalo da je mnogo
uzimaju.
Crveni luk. udnja za zainjenom hranom moe ponekad

ukazivati na probleme u pluima ili sinusima.
okolada. Svakako jedna od najrasprostranjenijih udnji, ako
ne i najrasprostranjenija. Oni koji ude za okoladom skloni su
kofeinu kao i eeru (u olji kakaoa ima 5 do 10 mg kofeina).
Ako elite da se rijeite ove navike jedenja okolade, probajte
umjesto nje roga. (Roga, koji se takoer naziva i kruh svetog
Ivana, pravi se od jestivih mahuna drveta Mediteranskog
rogaa.)
Mlijeko. Ako i pored toga to ste odrasla osoba jo uvijek udite
za mlijekom, moda vam je potreban dodatak kalcija. A opet,
moe biti da su vaem organizmu potrebne amino-kiseline
kao to su triptofan, leucin i lisin. Nervozne osobe esto imaju
potrebe za triptofanom u mlijeku, poto on ima veoma
umirujue djelovanje.
Kineska hrana. Ona je naravno izvanredna, ali ono to budi
udnju za njom esto je mononatrijum-glutamat (MSG) koji ona
sadri. Osobe kod kojih postoji nedostatak soli obino se daju u
potragu za kineskom hranom. (Mononatrijum-glutamat moe
kod nekih osoba da izazove histaminsku reakciju. Mogu se javiti
glavobolja i crvenilo lica.) Veina kineskih restorana sada e
vam, na va zahtjev, pripremiti hranu bez mononatrijaglutamata (MSG).
Majoneza. Poto je to masna hrana, za majonezom esto ude
vegeterijanci i osobe koje su izbacile ostale masnoe iz svoje
ishrane.
Kiselo voe. udnja za kiselim voem esto moe da ukazuje
na probleme sa unom vreicom ili jetrom.
Boje i izmet. Djeca esto ispoljavaju tenju da jedu boje i izmet.
To je obino znak nedostatka kalcija ili vitamina D. Bitno je
izvriti detaljnu ponovnu procjenu djetetove ishrane, a
preporuuje se i odlazak pedijatru.
121. Izvui iz onoga to jedete najvie vitamina
Ako jedete pravu hranu to ne znai da obavezno dobijate
vitamine koje ona sadri. Prerada hrane, skladitenje i kuhanje
mogu lako da potkopaju i najbolje namjere to se tie ishrane.
Da biste dobili najvie od onoga to pojedete (da i ne

spominjemo ono to potroite) imajte na umu sljedee savjete:
Perite ali ne potapajte svjee povre ako se nadate da
iskoristite vitamine B i C koje ono sadri.
Uzdrite se od onoga to vam je zgodnije i pravite svoje salate
tek kada ste spremni da ih jedete. Voe i povre iseeno i
ostavljeno da stoji gubi vitamine.
Upotrebite otar no kada sijeete ili sjeckate svjee povre,
jer se vitamini A i C umanjuju kada se tkiva povra nagnjee.
Ako ne planirate da nekoliko dana jedete svjee voe ili
povre, bolje je da kupite trenutno zamrznuto. Sadraj vitamina
dobro zamrznute boranije bit e vei nego kod one koju ste
drali u friideru nedelju dana.
Vanjsko zeleno lie salate, mada je grublje nego unutranje,
ima vii sadraj kalcija, eljeza i vitamina A.
Ne otapajte smrznuto povre prije kuhanja.
Lie prokelja ima viu vrijednost A vitamina od pupoljka ili
stabljike.
U konvertovanom i upola skuhanoj rii ima vie vitamina nego
u glaziranoj rii, a crna ria je hranljiviji nego bijela.
Smrznute namirnice koje moete kuhati u vreicama u koje su
upakirane zadravaju vie vitamina nego obine zamrznute
namirnice, a sve smrznute namirnice poeljnije su od
konzerviranih.
Kuhanje u bakarnim posudama moe da uniti vitamin C,
folnu kiselinu i vitamin E.
Najbolje posude za ouvanje hranljivih sastojaka prilikom
kuhanja su od nerajueg elika, stakla i emajla. (posude od
eljeza mogu vam pruiti korist ovog minerala, ali e to ii
nautrb vitamina C.)
Najkrae vrijeme kuhanja i najmanja koliina vode najmanje
su pogubni za hranljive sastojke.
Mlijeko u staklenim posudama moe da prouzrokuje gubitak
riboflavina, kao i vitamina A i D, ukoliko se ne sklanja od
svjetlosti. (Razne vrste kruha izloene svjetlosti takoer mogu
da izgube hranljive sastojke.)
Dosta mrke, prekrivene korom i prepeene namirnice imaju
manje vitamina nego ostale.

Da biste iskoristili najvie vitamina iz krompira, pecite ih i
kuhajte u ljusci.
Koristite vodu u kojoj ste kuhali povre za juhe, sokove iz
mesa za sosove i sirupe od konzerviranog voa za slatkie.
Uzdrite se od koritenja bilo kakve sode bikarbone kada
kuhate povre, ako elite da iskoristite njihov tiamin i vitamin C.
Stavite povre i voe u friider odmah im ih donesete kui sa
pijace.
122. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje X?
Hranim svoju djecu na nain za koji smatram da je prilino
dobro uravnoteen. Ali djeca su mi tinejderi i kada su van kue
esto jedu hamburgere, virle i slinu hranu. Da li im to uistinu
kodi?
Pa, gram po gram, zalogaj po zalogaj, gutljaj po gutljaj, ono to
je loe pretegne nad onim, to je dobro.
to se tie virli, o njima se moe rei malo dobrog. To je meso
bogato mastima a siromano proteinima i obino sadri natrj i
kalij-nitrit. Nitriti se zdruuju sa supstancama zvanim amini,
kojih obino ima u hrani, i stvaraju nitrosamine, za koje je
utvreno da su kancerogeni (izazivaju rak).
Veoma esto imam osjeaj topline, peenja na jeziku i usnama,
izgleda da se to ne moe pripisati hrani koju jedem. Moe li to
ukazuje na nedostatak vitamina?
Sasvim je mogue. Osjeaj peenja na jeziku ili usnama u
mnogim sluajevima je povezan s nedostatkom vitamina B1
(tiamina). Predloio bih vam da uzimate vie neprosijanog
brana, zobenog brana, mekinja, povra i pivskog 'kvasca,
zajedno sa uravnoteenim vitaminom B-kompleks, 100 mg, tri
puta na dan.
Moja majka osjea udnju za ledom. Ne samo kad je toplo, ve
neprestano. Ona vae kocke leda kao da su slatkii. Da li
takva vrsta udnje ima veze sa slabom ishranom?
Ako je vaa majka esto umorna, njena udnja za ledom moe
da ukazuje na nedostatak eljeza (koji moe da izazove blagu
anemiju). Moete je poticati da svojoj hrani doda vie namirnica
bogatih eljezom (jertica, suene breskve, govedina, teletina,

janjetina i svinjetina, ostrige, asparagus, zobena kaa) i da
uzima neki organski dodatak eljeza, 50100 mg, 1 do 3 puta
na dan.
Imam etrdeset dvije godine i oko oiju mi se razvijaju ukaste
izrasline. Da li to moe biti prouzrokovano time to u mojoj
ishrani nedostaju neki vitamini ili hranljivi sastojak?
Vjerojatnije je da su te izrasline naslage kolesterola, koje mogu
nastati kada organizam pokuava da se oslobodi vika
kolesterola. Ova pojava moe da bude i nasljedna i moe da
ukazuje na to da vi spadate u grupu osoba izloenih-velikom
riziku od oboljenja srca Vidite dio 87, kako da snizite
kolesterol. Takoer, uzimajte vie vitamina B, kroma i cinka, u
hrani i dodacima.
XI
PROITAJTE NALJEPNICU
123. Vanost razumevanja onog to je na naljepnici
Ljudi preesto kupuju vitaminske dodatke a da uopte i ne
pogledaju naljepnice. Trae od prodavaa neki multivitamin a
uzmu ono to im se da, ne shvatajui da im moe biti uskraen
odgovarajui sadraj vitamina. Svi multivitamini razlikuju se po
koliinama koje sadre, a najskuplje tablete ne moraju
neizostavno da budu i najbolje. Jedini nain da budete sigurni
da dobijate vitamin B6, folacin ili vitamin C koji su vam potrebni
jest da proitate kratak napis na naljepnici. Takoer, ako imate
bilo kakvu alergiju, mudro je da provjerite to jo uzimate sa
svojim vitaminskim dodatkom. (Vidi dio 21.)
Ako na naljepnici ima rijei ije znaenje ne razumijete,
zamolite apotekara ili prodavaa vitamina da vam ih objasne.
Ako oni to nisu u stanju, kupujte vitaminske dodatke tamo gdje
e to neko moi da uini. A iznad svega, upamtite da treba da
provjerite dozu koju uzimate. Ako ste upueni da uzimate
vitamin E etiri puta na dan, malo je vjerojatno da elite 400 i.j.
Vitamini i minerali dolaze na trite u razliitim jainama.
Provjerite da li dobivate ono to ste traili i ono to vam je
potrebno. Nerazumijevanje onog to pie na naljepnici esto
moe da negira mnoge prednosti vitamina.
124. Kako se to mjeri?
I.J., RE. MG, MCG malo moe da znai mnogo.
Terminologija koja se koristi pri mjerenju djelovanja vitamina
nije toliko zbunjujua koliko biste mogli pomisliti. Vitamini koji se
rastvaraju u mastima (A, E, D i K) obino se mjere u
Internacionalnim jedinicama (i.j.). Nedavno, meutim, jedan
komitet eksperata Organizacije za hranu i poljoprivredu/svjetske
zdravstvene organizacije (FAO/WHO) odluio je da promijeni taj
poredak mjerenja za vitamin A. Umjesto koritenja

internacionalnih jedinica, predloili su da se vitamin A izraava
u odnosu na ekvivalente retinola (RE), to jest, odgovarajuom
teinom retinola (vitamin A1, alkohol) koji je stvarno apsorbiran i
konvertiran.
Ekvivalenti retinola se javljaju oko pet puta manji nego
internacionalne jedinice (i.j.). Preporuena dnevna potreba od
5.000 i.j. za muku osobu izmeu dvadeset tri i pedeset godina
bit e samo 1.000 RE; 4.000 i.j. za enske osobe priblinog
doba bie samo 800 RE.
Veina ostalih vitamina i minerala mjeri se u miligramima (mg) i
mikrogramima (mcg).
125. Tumaenje ifre RDA5
Mnoge osobe zbunjuju razliitosti izmeu vitaminskih standarda
obeleenih kao RDA, U.S.RDA i MDR.6 Postae mnogo manje
zbunjujue kada shvatite da oni ne oznaavaju iste stvari. RDA
(Recommended Daify Dietary Allowances) nastala je 1941.
godine, kada je vlada osnovala Odbor za hranu i ishranu
Nacionalnog savjeta za istraivanja Akademije nauka, u cilju
zatite narodnog zdravlja. RDA nije formulirana tako da treba
da zadovolji zahtijeve onih koji su bolesni ona nije
terapeutska i strogo je odreena za zdravlje pojedinca niti
uzima u obzir gubitke hranljivih sastojaka koji nastaju tokom
prerade i pripremanja. To su procijenjene koliine potrebnih
hranljivih sastojaka neophodnih za obezbeivanje
zadovoljavajueg rasta djece i spreavanje iscrpljivanja
hranljivih sastojaka kod odraslih. One nisu odreene da
predstavljaju optimalne koliine koje treba uzimati niti preporuku
za optimalnu ishranu. One ne predstavljaju prosenu potrebnu
koliinu, ve preporuke sa namjerom da se izae u susret
potrebama zdravih osoba sa najveim zahtijevima.
U.S.RDA (U.S. Recommended Daily Allowances) formulirala je
Uprava za hranu i lijekove (FDA) da bi se koristile kao zakonski
standard za etiketiranje hrane to se tie sadrine hranljivih
5
Postoji tumaenje skraenice RDA kao Specifikacija vitamina, minerala j proteina koji se preporuuju
za odravanje dobrog zdravlja; U.S.RDA (na podruju SAD). U tekstu koriten izraz Preporuena
dnevna potreba. Prim.
6
Minimalna dnevna potreba (MDR).
sastojaka. (Kao osnova za U.S.RDA koritena je RDA.) Na

naljepnicama prehrambenih artikala mora biti navedeno deset
hranljivih sastojaka i kalorije proteini, ugljikohidrati, masti,
vitamin A, vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, kalcij i eljezo.
Poto su U.S.RDA zasnovane na najviim vrijednostima RDA,
one su esto vie od osnovnih potreba veine zdravih osoba,
mada u dananje vrijeme u tu hipotetiku kategoriju spada
veoma malo ljudi. Pojedinci se razlikuju u veoma irokim
granicama, a stres i bolest, prolost i sadanjost na svakog
djeluju razliito. to se mene tie (a i mnogih drugih vodeih
strunjaka za ishranu), RDA, i U.S.RDA su alosno
neodgovarajue, ali one su navedene u dijelovima 2667 u
djelu injenice" za svaki vitamin i mineral.
126. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XI?
to su to emulzifikatori?
Emulzifikatori se koriste zahomogeniziranje sastojaka koji se
normalno loe mijeaju. Obino se koriste lecitin i pektin, koji su
prirodni i sigurni, ali na alost ne koriste se izuzetno samo oni.
Jo se koriste, pored ostalih, polisorbat 60 (koji FDA jo
ispituje), meksiki grah (na spisku aditiva FDA koje treba jo
ispitati u odnosu na mutageno, reproduktivno i teratogeno
djelovanje) i karaginan (FDA ga presporo ispituje). Mada se oni
za sada smatraju sigurnim (GRAS), ja osobno vie volim i
preporuujem proizvode bez njih.
Da li su boje koje se koriste za oblaganje vitamina prirodne ili
umjetne, i kako to da raspoznam?
Na alost, mnogi sintetiki vitamini imaju u oblogama boje od
katrana kamenog uglja to se dri u tajnosti (drugim rijeima,
ne spominje se na naljepnici). Te boje ne moraju da budu
tetne, ali mogu da izazovu alergijske reakcije. Moja preporuka
je da se ide na sigurno i da se kupuju prirodni vitamini koji
nemaju umjetnih primjesa a to i kaem!
Da li se kalorije drukije raunaju u stranim zemljama?
U veini stranih zemalja koristi se metriki sistem, a energetska

vrijednost hrane mjeri se jedinicama zvanim duli, a kod nas u
kilokalorijama koje su poznatije kao kalorije. etiri nae kalorije
jednake su sedamnaest dula. Drugim rijeima, jedan dul je
neznatno vie od etvrtine kalorije.
XII
VAE POSEBNE POTREBE ZA VITAMINIMA
127. Odabiranje vlastitog reima
Svi znamo da nemaju svi isti metabolizam, ali esto
zaboravljamo da to takoer znai da nisu svima potrebni isti
vitamini. U narednim odeljcima skicirao sam izvjestan broj
osobnih reima za razliite specijalizovane potrebe. Sve ih
dobro pregledajte i ustanovite koji od njih najbolje pristaje vaoj
osobnoj posebnoj situaciji. Ako spadate u vie kategorija,
prilagodite kombinirani reim tako da se ne izlaete dvostrukim
dozama, ve samo pridodajte dodatne vitamine.
Primjetit ete da ja u mnogim sluajevima preporuujem ono
to nazivam MVP, Mindelov Vitaminski Program. Taj osnovni
vitaminski trio je moja osnova za ope dobro zdravstveno
stanje.
MVP MINDELOV VITAMINSKI PROGRAM
Visokopotentni viestruki vitamin sa heliranim mineralima
(prvenstveno s produenim oslobaanjem).
Vitamin C, 1.000 mg sa bioflavonoidima, rutenom,
hesperidinom i ipcima.
Visokopotentni helirani viestruki minerali.
VANA NAPOMENA: Prije nego to zaponete bilo koji od
programa, treba da pogledate Upozorenja" (dio 271) i da se
posavjetujete sa nekim nutricionistiki usmjerenim lijenikom.
Reimi u ovoj knjizi nisu recepti, niti im je namjena da budu
medicinska preporuka.
128. ENE
1218
Viestruki vitamin i mineral
Vitamin C, 500 mg sa ipcima
Vitamin E, 200 i.j. (suhi oblik)
po 1 od svakog uz doruak
19-50
MVP (vidi dio 127)
po 1 od svakog uz doruak, i ponovo uz veernji obrok ukoliko
je potrebno
Takoer, 3 RNK-DNK 100 mg tableta dnevno
3 SOD tablete (vidi dio 260) dnevno (uzimajte samo 6 dana u
tjednu)
Magnezij, 1.000 mg i kalcij, 500 mg dnevno
eljezo, 1550 mg dnevno
1 viestruki enzim za probava prema potrebi
B-kompleks protiv stresa prije i poslije podne, ukoliko postoji
stanje stresa
50 +
MVP (vidi dio 127)
po 1 od svakog uz doruak i ponovo uz
veernji obrok
3 RNK-DNK 100 mg tableta dnevno
13 viestruka enzima za probava dnevno
129. MUKARCI
1118
Vitamin C, 500 mg sa ipcima
Vitamin E, 400 i.j. (suhi oblik) po 1 od svakog uz doruak
1950
MVP (vidi dio 127)
po 1 od svakog prije i poslije podne
3 RNK-DNK 100 mg tableta dnevno
3 SOD tableta (vidi dio 260) dnevno (uzimajte samo 6 dana
tjedno)
Cink, 1550 mg dnevno
Granule lecitina, 2 lice ili 9 kapsula dnevno
B-kompleks protiv stresa prije i poslije podne ukoliko je to
potrebno
50 +
MVP (vidi dio 127)
po 1 od svakog dva puta na dan
3 RNK-DNK 100 mg tableta dnevno (uzimajte samo 6 dana
tjedno)
13 viestruka enzima za probava dnevno
130. MALA DJEC A
Jedan ukusan viestruki vitamin koji se vae dnevno
(provjerite na naljepnici da li su obuhvaeni svi osnovni
vitamini); ne bi trebalo da budu umjetne boje, mirisa ni eera
(sukroze)
131. DJECA
412
Djeci koja rastu potreban je jai viestruki vitamin koji sadri
minerale, naroito kalcij i eljezo, za normalan rast. Tableta
takoer treba da sadri dosta vitamina B-kompleks i vitamina C.
Jedna dnevno je dovoljna (provjerite naljepnicu da biste se
uvjerili da nema umjetne boje, mirisa ili eera sukroze).
132. TRUDNICE
Odgovarajui vitamini bitni su za ovo stanje:
Neki dobar visokopotentni viestruki vitamin i mineral bogat
vitaminima A, B6 , B12 , C i folnom kiselinom.
Viestruki helirani minerali, bogati kalcijem (2 tablete treba da
budu jednake 1.000 mg kalcija i 500 mg magnezija) po 1 od
svake dva puta na dan.
Takoer, folna kiselina, 800 mg 3 puta na dan.
133. MAJKE KOJE DOJE

Isti dodaci koji se preporuuju trudnicama plus dodatni vitamini
A, B6 , B12 i C. Vaem organizmu i vaoj bebi potrebna je
najbolja hrana koju ste u stanju da joj pruite.
134. TRKAI
Tokom prvih petnaest ili dvadeset minuta tranja sagorijevate
skoro iskljuiyo glukozu. Organizam potom posee za mastima
(lipidima) radi energije (prilikom koritenja lipida za stvaranje
energije formira se smjesa zvana acetil koenzim A). Ako su
prisutne samo masti ivotinjskog porijekla, ta smjesa se stvara
polako i energija je nedovoljna. S druge strane, ako ima
polinerastvorljivih masti, smjesa se stvara brzo. Poveajte
koliinu polinerastvorljivih masti sjemenke, kikiriki i
antioksidansa, kao to su vitamini A, C i E i selen, da biste
izbjegli reakcije slobodnih radikala. Jedan dobar program
dodataka bio bi:
Viestruki vitamin sa heliranim mineralima
Vitamin C-kompleks 1.000 mg
B-kompleks protiv stresa sa cinkom
po 1 od svakog 23 puta na dan
Takoer, vitamin E, 400 i.j. prije i poslije podne i
1 viestruka tableta heliranih minerala dnevno
Citohrom c i inosin, plus oktakosanol 13 puta na dan.
135. DOGERI (oni koji se bave tranjem radi rekreacije)
Potrebe za hranljivim sastojcima kod dogera iste su kao i kod
trkaa. Upamtite: za najviu stopu energije potrebne su vam
polinerastvorljive masti.
136. IZVRNI SLUBENICI
Sa napetou i stresom kao prihvaenim sastavnim dijelom
vaeg ivota i energijom kao potrebom, nuan vam je vitaminski
reim koji vas nee izneveriti. Mnogi izvrni slubenici na
visokom poloaju koje poznajem koriste ovaj vitaminski reim:
MVP (vidi dio 127) prije i poslije podne
B-kompleks protiv stresa prije i poslije podne

Granule lecitina, 2 lice ili 3 kapsule uz svaki obrok
L-triptofan, 500 mg izmeu obroka
Ako ujutru urite, moda ete poeleti moj visokoenergetski
napitak za doruak:
RECEPT
2 lice proteina u prahu
1 lica prirodnog kvasca
2 lice granula lecitina
3 kocke leda
2 lice svjeeg voa, meda ili fruktoze
Izmijeajte u mikseru velikom brzinom 1 minut.
137. STUDENTI
Jesti u trku, preskakati doruak i nemati dovoljno odmora, nain
je ivota veine studenata. A ako ni to nije dovoljno loe po
dobro zdravlje, studentska ishrana obino se sastoji veinom od
kroba i ugljikohidrata. Ako spadate u tu kategoriju, budite
svjesni toga da ovi faktori, kao i neprestana stresna situacija u
koli, uzimaju svoj obol. Jedan dobar dopunski program bio bi:
MVP (vidi dio 127)
Vitamin E, 500 i.j.
B-kompleks protiv stresa sa cinkom
po 1 od svakog uz doruak i veeru
Holin, 100 mg 3 puta na dan
Takoer, moete poboljati svoje radne sposobnosti ako
poveate koliinu hrane bogate holinom. (Vidi dio 37.)
138. STARIJI GRAANI
Potrebe za hranljivim sastojcima kod starijih graana mogu se
veoma razlikovati, zavisno od pojedinca. Ope je pravilo,
meutim, da vam je ako imate vie od ezdeset pet godina
potrebno vie vitamina kao to su B-kompleks l C. Vitamin E
moe da olaka lou cirkulaciju, koja je esto razlog greva u
nogama. A ne zaboravite i na vlakna. Ako vakanje predstavljaj
problem, visokovlaknasta hrana moe se samljeti do pogodne
krupnoe ili gustine i ostati podjednako djelotvorna. Takoer
treba izbjegavati slatkie, poto je meu starijim osobama

dijabetes veoma est. Jedan dobar dopunski reim bio bi:
Vitamin C iz ipka, 500 mg, sa bioflavonoidima
Tableta viestrukog heliranog minerala
po 1 od svakog uz doruak i ruak.
139. SPORTISTI
Sportisti imaju veoma zahtjevne potrebe za hranljivim
sastojcima. Glavni zahtjevi za hranljivim sastojcima prilikom
takmienja odnose se na energiju i treba jesti visoko
energetsku hranu nasuprot ,,brzo-energetskoj" hrani. Ako se
bavite nekim akcionim sportom, potrebna vam je ishrana sa
vie kompleksnijih ugljikohidrata nego nekom tko se bavi
sportom u kojem se troi malo energije. Nadalje, ak i golf
moe postati takmienje pri kojem se troi mnogo energije,
kada se due intenzivno upranjava. Imajte na umu da
pretjerana koliina glukoze, eera, meda ili tvrdih slatkia tee
da privuku fluide u sistem za probava. To bi moglo da se
nadovee na probleme dehidracije kod dugotrajnih takmienja.
Neki opori napitak koji utoljava e, od smrznutog ili
konzerviranog vonog soka, najbolje je brzo-energetsko pie.
Za dodatke preporuujem:
Viestruki vitamin i helirane minerale
B-kompleks protiv stresa
Vitamin C-kompleks, 1.000 mg
Vitamin E, 400-1.000 i.j.
Viestruke helirane minerale
po 1 od svakog uz doruak, ruak i veeru
Citohrom c i inosin
Vitamin B15, 50 mg
Oktakosanol
Sve 13 puta na dan
Proteinski dodatak je takoer dobra ideja.
140. RADNICI U NONOJ SMJENI
Centar za istraivanja u oblasti stresa i zdravlja na

Stanfordskom istraivakom institutu utvrdio je da promjena
radnih smena zahtijeva teke fizike i emocionalne napore od
radnika". Kada se navike u jelu i spavanju poremete, isto se
deava i sa tjelesnim biolokim ritmovima i potrebno je tri do
etiri tjedna za sinkronizaciju 24-satnog ciklusa". Ako esto
dnevne radne smjene zamjenjujete nonim, va organizam je
izloen velikom stresu, veoma ste podloni oboljevanju i postoje
veliki izgledi da dobijete ir u elucu. Smatram da su dodaci
neophodni:
MVP (vidi dio 127)
l vitamin D, 400 i.j. uz najjai obrok
3.500 mg tableta triptofana pola sata prije odlaska u postelju
(kad god do toga doe).
141. VOZAI KAMIONA
Napetost, stres i ishrana koja se suvie esto sastoji od masnih
namirnica predstavlja znaajne razloge da se pribjegne
sledeim dodacima
MVP (vidi dio 127)
Granule lecitina, 3 lice ili 12 kapsula na dan
1 B-kompleks, 100 mg
3.500-mg tableta triptofana pola sata prije odlaska u postelju,
ako je potrebno radi spavanja.
142. PLESAI
Plesai imaju energetske zahtjeve koji se mogu porediti sa
onima koje imaju sportai, ali zbog ograniene tjelesne teine
oni ne mogu troiti jednake koliine ugljikohidrata. Dobri dodaci
su prijeko potrebni, to e potvrditi veina plesaa. Ja
predlaem:
MVP (vidi dio 127 svakako uzimajte viestruke minerale dva
puta dnevno) i uravnoteeni dodatak kalcija i magnezija
dnevno.
143. GRAEVINSKI RADNICI
Prema Nacionalnom institutu za sigurnost zanimanja i zdravlja
(NIOSH), jedan od svaka etiri radnika izloen je djelovanju

materija koje se smatraju opasnim. Naroito su ugroeni
graevinski radnici. Zavisno od vrste graevina na kojoj radite, i
gdje radite, izloeni ste razliitim tetnim uslovima, od ope
zagaenosti do udisanja olovnog oksida, to se moe dogoditi
ako lemite komade metala ili plastike. U svakom sluaju,
ishrana bogata antioksidansima, kao to su vitamini A, C i E
pomoi e neutraliziranje toksina u vaem organizmu.
Preporuuju se sljedei dodaci:
MVP (vidi dio 127)
B-kompleks, 100 mg dva puta na dan
Vitamin E, 400 i.j. dva puta na dan
144. KOCKARI
Ako ste kockar, nije vam potrebno govoriti o vaim tegobama
to se tie stresa, sna i ishrane. Siguran sam da ste i sami
svjesni da su sve tri vee od prosjenih. Ono to, moe biti, ne
shvaate jest da moda imate potrebu za dodatkom vitamina D,
uslijed nedostatka suneve svjetlosti. Za to bolji nastup za
svakim stolom, preporuujem sljedee dodatke:
Vitamin E, 400 i.j. dva puta dnevno
Vitamin D, 400 i.j., ukoliko je potrebno
B-kompleks protiv stresa sa cinkom.
145. PRODAVAI
Svakodnevni pritisak komuniciranja sa ljudima ne smije se
potcjenjivati. Bilo da prodajete automobile, knjige, sprave za
vjebanje ili hranu, radei to na ulici ili iza tezge, va organizam
izloen je velikom emocionalnom i fizikom stresu.
MVP (vidi dio 127)
B-kompleks protiv stresa 3 puta na dan (uz svaki obrok)
Vitamin E, 400 i.j. prije i poslije podne.
146. GLUMCI IZVOAI NA RADIJU I TV
Nema glumca ili glumice koje znam a da im nije potreban
dodatak B-vitamina. Stres i napetost tokom predstave
predstavljaju odrednicu ovog zanimanja. A ako spadate u

veinu kazalinih izvoaa kojima dranje dijete predstavlja
jedini znani nain ishrane, preesto sebi uskraujete
neophodne vitamine. Jedan koristan scenario" dodataka bio bi:
B-kompleks protiv stresa sa cinkom prije i poslije podne
Vitamin E, 400 i.j. dva puta na dan.
147. PJEVAI
Poput glumaca, i pjevai su izloeni visokom stupnju stresa,
bilo na predstavama ili na probama. Ako ste zabrinuti zbog
laringitisa ili drugih infekcija grla, preporuljivo je da uvijek
odravate visok nivo vitamina C. Najbolji izbor je vitamin C sa
vremenskim tokom djelovanja.
Dodatni vitamin C, 1.000 mg prije i poslije podne, prema
potrebi.
148. LIJENICI I MEDICINSKO OSOBLJE
Kada ste okrueni bolestima, potrebna vam je sva zatita koju
sebi moete priutiti. Dugo radno vrijeme, stres i sami mikrobi,
svi doprinose potrebi za dodatnim uzimanjem vitamina i
minerala.
B-kompleks protiv stresa dva puta dnevno
Posebno vitamin C kao predohranu protiv infekcije.
149. HENDIKEPIRANE OSOBE
Ako ste invalid, vae potrebe za vitaminima obino su uveane.
ei je sluaj da ako neki dio vaeg tijela ne funkcionira kako
treba, neki drugi dio tijela djeluje uz udvostruene napore i
njemu je potrebna dodatna hrana. Osnovni dodaci koji e od
koristi bili bi:
1 B-kompleks, 50 mg prije i poslije podne
1 visokopotentni viestruki mineral dva puta dnevno.
150. IGRAI GOLFA
Koliko god da uivate u igranju golfa, to igranje mnogo tog,

uzima od vas. Stres i napetost pri igri mogu veoma brzo da
istroe vitamine B. Odgovarajui dodaci vas moda nee vratiti;
u sedamnaeste godine, ali mogu vam pomoi da ostanete
krepki tokom trajanja igre.
B-kompleks protiv stresa prije i poslije podne.
151. TENISAI
Ako esto igrate tenis, moete izvana dobro da izgledate, ali da
unutar vaeg organizma vlada prava prehrambena zbrka.
Utvrdio sam da previe teniskih kicoa preskau obede ili jedu
samo proteine a i jedno i drugo je loa navika. Teka igra
kao to je tenis zahtijeva da sebi servirate sve vitamine koji su
vam potrebni.
B-kompleks protiv stresa prije i poslije podne
Dodatni kalcij da bi se spreio zamor miia
Vitamin E (sui oblik), 4001.000 i.j. dnevno
Ulje od peninih klica.
152. REKETBOL IGRAI
Malo sportova zahtijeva toliko fizike snage kao reketbol, tako l
da ukoliko namjeravate da se njime redovno bavite (ili ak
povremeno u pauzi za ruak), bolje je da se pripremite ne samo
za svog protivnika ve i za izazov to se tie ishrane.
Citohrom c, inosin, i oktakosanol dva puta dnevno
Vitamin E (suhi oblik),
400 i.j. dnevno
153. NASTAVNICI
kolski dani izazivaju stres kod nastavnika koliko i kod uenika,
ako ne i vie. Da biste odrali energiju i raspoloenje, znaajno
je da imate dobar vitaminski program.
B-kompleks protiv stresa dva puta dnevno.

154. PUAI
Svaka popuena cigareta uniti oko 25 do 100 mg vitamina C.
Takoer, na stranu opasnost od raka plua, skloniji ste kao
pua kardiovaskularnim i plunim tegobama nego nepuai.
Ne zalazei u podui spisak kodljivih uticaja koji mogu imati
cigarete, sa uvjerenjem se obraam puaima tvrdei da im je
potrebna sva pomo putem ishrane koju sebi mogu priutiti,
naroito to se tie antioksidansa kao to su vitamini A, C, E i
selen.
Vitamin C, 2.000 mg prije i poslije podne
Vitamin E dnevno
Selen 100 mcg dnevno
Vitamin A, 10.000 i.j. dnevno
155. PIJANCI
Alkoholizam je glavni razlog nedostatka vitamina kod
civiliziranih ljudi sa obilnim izborom hrane. Ako mnogo pijete,
alkohol koji troite obino zauzima mjesto potrebnim proteinima
ili, u nekim sluajevima, spreava apsorbiranje ili pravilno
skladitenje uzetih vitamina.
B-kompleks vitamina, 100 mg dva puta dnevno (naroito su
potrebni vitamin B1, B6 i folna kiselina).
156. ONI KOJI MNOGO GLEDAJU TELEVIZIJU
Sama sklonost da provodite mnogo vremena oputeni ispred
vaeg aparata ne znai da vam nisu potrebni dodatni vitamini.
Zbog naprezanja oiju, vie je nego vjerojatno da vam je
potreban dodatni vitamin A. A ako rijetko izlazite na dnevnu
svjetlost, takoer moete imati potrebe za vitaminom D.
Vitamin A, 10.000 i.j. uz doruak
Vitamin D, 400 i.j. 5 dana tjedno ukoliko je potrebno.
157. VJEITI PUTNICI

Stresovi putovanja, mada esto prou nezapaeno, mogu biti
znatni. Ako ste krenuli u tople ili tropske predjele, osigurajte da
vitamini koje uzimate budu u neprozirnim posudama i da ih
drite na hladnom mjestu, a ne izloene suncu. Ako ste se
uputili u svjeije krajeve, svakako ponesite dosta vitamina C i
uzimajte ih uz svaki obrok, a ne samo uz doruak i veeru. A
ako putujete u strane luke, imajte na umu da je acidofil (3
kapsule ili 2 lice tenosti) 3 puta dnevno dobra nadohrana
protiv prolijeva.
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. l2 puta dnevno
B-kompleks protiv stresa, 50 mg 23 puta na dan.
158. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XII?
Da li su strani vitamini drugaiji?
Vitamini su irom svijeta isti, samo se doze razlikuju. Za
mjerenje se meunarodno koristi metriki sistem, a hranljivi
sastojci se izraavaju teinom.
Moj lijenik specijalist za poroaje ne govori mi mnogo, osim
Uzimajte vitamine". Poto ste vi farmaceut a i nutricionist,
moete li mi rei koje droge ili lijekovi mogu da budu opasni za
mene i moju bebu?
Najsigurnije bih se osjeao kada bih rekao svi ukoliko ih nije
posebno prepisao va lijenik. Za vrijeme trudnoe se nijedan
lijek, nabavljen u slobodnoj prodaji ili na recept, alkohol, nikotin,
ili kofein ne bi smjeli smatrati sigurnim. Veina lijekova moe da
proe kroz posteljicu i tako djeluje na fetus kao i na majku.
Kada se ima u vidu da se glavni stadiji u razvoju embriona
odigravaju u prvih nekoliko tjedana njegovog ivota, ak i ako
samo pomiljate na to da postanete majka, provjerite kod svog
lijenika prije nego to uzmete bilo koji lijek.
Da li su starije osobe podlone nekim posebnim manjkavostima
to se tie hranijivih sastojaka?
Kao ope pravilo jesu. Nezavisno od injenice da starije osobe
uzimaju vie lijekova nego bilo koja druga starosna grupa, one
obino pate od subklinikih manjkavosti to se tie hranljivih
sastojaka zbog svog naina ivota i neznatnog uzimanja
kljunih hranljivih sastojaka, uslijed loeg apsorbovanja, loih
zuba, usamljenosti i drugih socijalnih problema. Najee im
nedostaje folna kiselina, kalcij, vitamin B12, vitamin D i vitamin
C.
XIII
PRAVI VITAMIN U PRAVO VRIJEME
159. Vitaminski dodaci za posebne prilike
Potrebe vaeg organizma za vitaminima nisu uvijek jednake, a
posebne prilike zahtjevaju poseban reim ishrane i vitaminskih
dodataka. Nadalje slijedi popis takvih prilika, od kojih su veina
privremene, sa prijedlozima za vitaminske dodatke. to se tie
namirnica koje vam osiguravaju pojedine vitamine i minerale,
pogledajte dijelove 26 do 67. Ponovo napominjem, ova
informacija ne predstavlja recept. (Za MVP vidi dio 127.)
160. Akne
Ta poast mladenakih godina lijeena je na razliite naine, od
X-zraka do tetraciklina, sa promjenljivim uspjehom. Ja potiem
prirodniji nain lijeenja ovog stanja i oduevljen sam
rezultatima.
Viestruki vitamin sa mineralima, ali malo joda (jod moe da
pogora stanje akni), 1 dnevno
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. 12 puta dnevno
Vitamin A, 25.000 Lj. (hidrosolubilan) 12 puta dnevno, 5 dana
tjedno
Cink, 50 mg heliranog, 1 tableta 3 puta na dan uz obroke
Acidofilna tenost, 12 lice ili 36 kapsula 3 puta na dan
(Izbacite sve preraene namirnice. One su obino bogate solju
koja je jodirana.)
161. Atletsko stopalo
Vitamin C u prahu ili kristalu nanesen neposredno na ugroene
povrine izgleda da pomae kod ove gljivine infekcije.
Odravajte stopala suhim i izuvajte se to je mogue ee,
dok se infekcija ne iisti.
162. Bolovi u miiima
Imao sam prilike da se uvjerim da u sluaju osjeanja da vas
boli cijelo tijelo poslije rada ili sveopeg bola u miiima mnogi
postiu olakanje upotrebom vitamina E, 400 do 1.000 i.j.

jednom do tri puta dnevno. Takoer su bili od pomoi helirani
viestruki minerali ujutro i uveer.
163. Bolovi u nogama
Uzimajte vie kalcija. Probajte sa l tabletom heliranog kalcija i
magnezija uz doruak i veeru, uz helirane viestruke minerale.
Postoje izvetaji da je vitamin E bio veoma djelotvoran u
sluajevima greva u nogama. Najuobiajenije doze za greve
su 400 do 1.000 i.j. (suhi oblik) jednom do tri puta na dan.
164. Bradavice
One ne nastaju ako dirate abe, ali izgleda da se djelotvorno
uklanjaju ako se lijee uljnim vitaminom E. Kao najuspjeniji
reim pokazalo se 28.000 i.j. vitamina E primjenjeno eksterno,
jednom do dva puta dnevno i 400 i.j. vitamina E (suhi oblik)
interno tri puta na dan. Vitamin C-kompleks, 1.0002.000 mg
dnevno, moe da pomogne da se pobolja imunitet organizma i
vjerojatno bradavice sprijee da se uope pojave.
165. elavost ili opadanje kose
Ne moe se jamiti, ali mnogi ljudi su navodno ustanovili
smanjeno opadanje kose ovim reimom:
B-kompleks protiv stresa, dva puta dnevno
Holin i inozit, po 1.000 dnevno
Svakodnevno masiranje kose uljem od jojobe i amponiranje
Neka od formula viestrukih minerala sa 1.000 mg kalcija
500 mg magneziji, 1 dnevno
Cistein, 1.000 dnevno
Vitamin C, 1.000 mg 3 puta na dan.
166. Glavobolje
Jedan iznenaujue djelotvoran vitaminsko-mineralni reim
protiv glavobolje je sljedei:
100 mg niacina 3 puta na dan
100 mg B-kompleks vitamina protiv stresa (sa produenim
oslobaanjem) dva puta dnevno
Kalcij i magnezij (dvostruko vie kalcija nego magnezija je

pravilan odnos), koji su prirodna umirujua sredstva
167. Goruica
Kupovni antacidi sadre aluminij koji remeti metabolizam kalcija
i fosfora. Vjerojatno ete bolje proi ako uzimate tableta
kotanog brana dnevno (uz hranu), viestruke enzim za
probava jednom do tri puta na dan, i papaju koja se vae ako
pijete tenost prije ili poslije obroka, ne tokom obroka.
168. Groznica i Herpes Simplex
Malo toga toliko dodijava kao groznica. Najbolji ljekoviti dodz
tak protiv nje koji sam otkrio jest:
Vitamin C-kompleks, 1.000 mg sa bioflavonoidima prije i poslije
podne
Laktobacil acidofil, 3 kapsule 3 puta na dan
Vitamin-E uljni, 28.000 i.j. nanesen neposredno na oboleljelo
mesto
Lisin, 3 g (3.000 mg) 3 puta na dan (u razdjeljenim dozama)
izmeu obroka (s vodom ili sokom bez proteina)
Kao preventiva: Lisin, 500 mg dnevno (s vodom ili sokom
bez proteina)
Vitamin C, 1.000 mg prije i poslije podne.
169. Hemoroidi
Oko polovine osoba starijih od pedeset godina pati od
hemoroida. Faktori koji tome doprinose su nepravilna ishrana,
nedostatak kretanja i naprezanja prilikom stolice (i kava,
okolada, kola i kakao doprinose nelagodnosti, pojaavaju
analni svrab). Ako vas mue hemoroidi, pomoi e vam 1 lica
nepreraenih mekinja tri puta na dan, uz 1.000 mg vitamina C-kompleks dva puta dnevno, za zaceljivanje membrana, i tri
kapsule acidofila tri puta na dan (ili 1 do 2 lice acidofilne
tenosti jednom do tri puta na dan). Vitamin-E uljni, 28.000 i.j.
po unci (dvije lice), moe se nanijeti na oboljelo mjesto
pomou vate na tapiu.
170. Hladna stopala

Ako se osjeate neprijatno to uvijek spavate u arapama,
moete da pokuate sa nekim dobrim multimineralnim
dodatkom sa jodom, dva puta dnevno, zajedno sa algama u
tabletama. Hladna stopala mogu biti posljedica injenice da
vaa tiroidna lijezda ne proizvodi dovoljno tiroksina. Niacin i
vitamin E mogu takoer da pomognu cirkulaciji.
171. Krvavljenje desni
Najdjelotvornija vitaminska terapija protiv krvavljenja desni je
1.000 mg vitamina C-kompleks, sa bioflavonoidima, rutenom i
hesperidinom, tri puta na dan.
172. Lo zadah
Uz pravilno pranje zuba i trljanje, moete pokuati uzimanje
sljedeih dodataka:
MVP (vidi dio 127)
1 tableta ili kapsula klorofila 13 puta na dan
3 acidofilne kapsule ili 12 kaike aromatiziranog acidofila 3
puta dnevno
Cink, 50 mg 13 puta na dan
173. Mamurluk
Da biste ga sprijeili, uzmite 1 vitamin B-kompleks, 100 mg prije
izlaska, 1 ponovo dok pijete i jo jedan pred spavanje. (Alkohol
razara vitamin B-kompleks.)
Cistein, 500 mg, sa vitaminom C, 1500 mg, moe takoer biti
od pomoi.
174. Menopauza
Zbog opasnosti od estrogena, koje su u skorije vrijeme
objelodanjene, mnoge ene trae druge naine da se oslobode
neugodnosti koje izaziva menopauza. Mnoge ene u
menopauzi otkrile su da 400 i.j. vitamina E (mjeavina
tokoferola) jednom do tri puta na dan uistinu ublaavaju navale
vruine. Ako ste u tom ivotnom dobu,
MVP i 600 mg vitamina
B-kompleks protiv stresa dva puta dnevno izgleda da takoer

pomau.
Ginseng, 500 mg, i damiana 13 puta na dan prije jela imali su
takoer uspjeha.
175. Menstruacija
Izmeu greva i nadimanja, menstruacija za veinu ena
predstavlja svakomjesenu nepriliku. Ali ta neprilika se moe
svesti na neznatnu pometenost, kada se jednom ublae
nelagodnosti.
Vitamin B6 ,150 mg 3 puta na dan (najdjelotvorniji kao prirodni
diuretik)
B-kompleks, 100 mg (produeno oslobaanje) prije i poslije
podne
MVP
Ulje nourka, 500 mg 3 puta na dan.
176. Milijarija
Umnogome slina svrabu, milijarija izgleda reaguje na
antihistaminska svojstva vitamina C. (Za reim vidi dio 195.)
177. Modrice
Vitamin C-kompleks, 1.000 sa bioflavonoidima, rutenom i
hesperidinom, tri puta na dan, pomoi e spreavanju krhkosti
kapilara, onih crno-plavih masnica koje nastaju kada popucaju
siuni krvni sudovi ispod koe.
178. Morska bolest
To je jedno stanje za koje su lijekovi najdjelotvorniji ako se
uzinaju unaprijed. Vitamini B1 i B6 su izvanredni hranljivi
sastojci (u stvari, mnogi preparati protiv morske bolesti koji se
uzimaju unaprijed sadre vitamin B6). Uzimanje 100 mg
vitamina B-kompleks uoi putovanja i ujutro pokazalo se
djelotvornim kod mnogih osetljivih putnika. Kapsule od
dumbirovog korjena 3 puta na dan takoer djeluju!
179. Nesanica
Za nesanicu se previe esto prepisuju jaki sedativi i hipnotici,

barbiturati kao to su Fenobarbital, Seconal, Nembutal i Butisol.
Osim to ovi barbiturati stvaraju naviku i to su opasni ako se
mijeaju sa drugim lijekovima, oni takoer mogu da prouzrokuju
sniavanje nivoa kalcija.
Triptofan je, s druge strane, prirodna amino-kiselina koja je
hitna za na organizam i pomae izazivanju sna.
Jedan djelotvoran program protiv nesanice je sljedei:
3 tablete triptofana (500667 mg ) 1/2 sata prije spavanja s
vodom ili sokom
1 tableta heliranog kalcija i magnezija 3 puta dnevno i 3 tablete
pola sata prije spavanja
Vitamin B6 i niacinarnid, 100 mg od svakog, zajedniki djeluju u
stvaranju modanog kemijskog serotonina, koji je bitan za
spokojan REM san.
Mlijeko je, kao to znate, odlian prirodni izvor kalcija, a
puretina je dobar izvor triptofana. Jedan sendvi od puretine na
jednom komadu kruha i aa toplog mlijeka prije spavanja
mogla bi biti va lijek protiv nesanice za cijeli ivot.
(Ako se budite usred noi, uzmite 500667 mg triptofana sat i
pol prije spavanje.)
180. Opekotine
Kod opekotina je najvanije odmah na njih staviti hladnu vodu,
Za djelotvorno poticanje zacjeljivanja rana pokazalo se kao
korisno i vrijedno pokuaja uzimati po 50 mg cinka dnevno.
Radi spreavanja infekcija preporuuje se vitamin C-kompleks,
1.000 mg sa bioflavonoidima, ujutro i uvee. Vitamin E, 1.000|
i.j. koriten oralno i lokalno moe da pomogne u spreavanju
stvaranja oiljaka.
181. Opekotine od sunca
Prije nego to se izloite sunevim ultraviolentnim zracima u
bilo kolikom trajanju uvijek treba da koristite neki dobar preparat
za zatitu od sunca. Ono to veina ljudi ne shvaa jest da
sunce, u stvari, spaljuje kou, a tee opekotine mogu razoriti
kou i uiniti je podlonom infekciji. Ako je za nadohranu
prekasno, isprobajte ovo:

Aloja vera gel nanet 34 puta na dan
Neka PABA krema ili krema od vitamina E (20.000 i.j.) takoer
nanijeti 34 puta na dan
MVP
Dodatni vitamin C, 1.000 mg prije i poslije podne dok opekotine
zacijele.
182. Opstipacija
Svakome ponekad dodijava Opstipacija (zatvor). Obino je oni
posljedica nedostatka voluminoznih ostataka hrane ili izvjesnih
naina lijeenja, na primjer pomou kodeina. Opori laksativi
mogu organizam liiti hranljivih sastojaka, kao i prouzrokovati
povratni zatvor i ovisnost od laksativa, tako da treba
pravovremeno traiti rjeenje u prirodnim sredstvima.
2 lice nepreradenih pahuljica od mekinja 13 puta na dan ili
39 tableta od mekinja 3 puta na dan
1 lica acidofilne tenosti 3 puta na dan
Neki laksativ od povra i omekiva stolice osloboen eera
koristiti krae vrijeme ako je neophodno
810 aa vode dnevno (a i malo vjebanja nee nakoditi).
183. Otrov brljana
UIjni vitamin E ili vera gel od aloje naneseni spolja mogu da
pomognu izljeenje. Dva vitamina C-kompleks od 1.000 mg (sa
vremenskim tokom djelovanja) uzeti prije i poslije podne sa
vitaminom E, 400 do 1.000 i.j. trebalo bi da ublae svrab.
184. Pilule protiv zaea
Ako uzimate oralna kontraceptivna sredstva ne samo da ste
podloniji nego druge ene zgruavanju krvi, kapi i sranim
napadima ve je takoer vjerojatnije da oskudijevate u cinku,
folnoj kiselini, vitaminima C, B6 i B12 (to je razlog za mnoge
nervoze i depresije meu onima koji uzimaju pilule). Dodaci su
vani:
MVP
Cink, 50 mg, heliran, 13 tablete dnevno
Folna kiselina, 800 mcg 13 puta na dan

B12 , 2.000 mcg (sa produenim oslobaanjem ili
sublingvalno),
prije podne
B6, 150 mg 13 puta na dan.
185. Polenska groznica
Stres moe dovesti do pojaanih napada polenske groznice.
Ako ste jedan od mnogih koji pate od toga, moda ete postii
olakanje pompu 1 B-kompleks vitamina protiv stresa dva puta
dnevno, pantotenske kiseline, 1000 mg tri puta na dan, i iste
doze vitamina C, koji posjeduje osvjedoena djelotvorna
antihistaminska svojstva.
186. Polipi
Te male dosadne izrasline mogle bi biti mogue kancerozno
oboljenje i trebalo bi ih svakako pokazati lijeniku. U veini
sluajeva kirurko odstranjivanje je neophodno. Ali to se tie
vitaminskih dodataka, dr Derom D. DeKoz (Jerome J.
DeCosse), profesor i predsjednik Katedre za kirurgiju na
Medicinskom koledu Viskonsin, koristio je 3.000 mg vitamina
C (sa produenim djelovanjem) dnevno kod pacijenata sa
polipima i imao je panje vrijednog uspjeha u lijeenju.
187. Posjekotine
Vitamin C-kompleks sa bioflavonoidima dva puta dnevno, sa 50
mg cinka i 1.000 i.j. vitamina E.
188. Postoperativno zacjeljivanje
Poslije operacije vaem organizmu je potrebna sva
prehrambena potpora koju moete dobiti.
Vitamin E, 400 i.j. (suhi oblik), 3 puta dnevno
2 vitamina C-kompleks, 1.000 sa bioflavonoidima, hesperidinom
i rutenom prije i poslije podne
Visokopotentni viestruki vitamin sa heliranim mineralima prije
i poslije podne
Tablete visokopotentnih viestrukih heliranih minerala prije i
poslije podne
Vitamin A, 10.00025.000 i.j. 3 puta na dan 5 dana (prekinite
dva dana da biste sprijeili nagomilavanje)
Helirani cink, 1550 mg dnevno.
189. Prijelomi kostiju
Ako ste ikada slomili neku kost, znate koliko je tegobno ekanje
da ona zacijeli. Taj osjeaj moe se olakati i zaraivanje kosti
ubrzati poveanim uzimanjem kalcija D. Pogodne su dnevne
doze od 1.0001.500 mg kalcija i 400500 i.j. vitamina D.
190. Prestanak puenja
Nije mali podvig prekinuti puenje i va organizam to zna. Ti
simptomi prestanka puenja su stvarni. Protiv razdraljivosti
koja se javlja izgleda da pomae l tableta triptofana (550667
mg) tri puta na dan izmeu obrpka. Takoer uzmite i l Bkompleks vitamin, 100 mg (sa produenim oslobaanjem), uz
veernji objed, i 100 mg cisteina sa 300 mg vitamina C dnevno.
I ne zaboravite svoj MVP.
191. Problemi s prostatom
Kronini prostatitis, kako se pokazalo, reagira na lijeenje
cinkom. (lijezda prostata normalno sadri oko deset puta vie
cinka nego bilo koji drugi organ tijela.) U mnogim sluajevima
simptomi su potpuno nestali primjenom sljedeeg reima:
MVP
Helirani cink, 50 mg 3 puta na dan
Vitamin F ili kapsule lecitina (1.200 mg), 3 kapsule 3 puta na
dan.
192. Proirene vene
Godine, nedovoljno kretanja i kronini zatvor faktori su koji
doprinose proirenju vena. Obraanjem panje na ishranu i
redovnim vjebanjem moe se mnogo postii u spreavanju da
do toga doe. Utvreno je da MVP sa jo 1.000 mg vitamina Ckompleks dva puta dnevno pomae, uz 400 do 800 i.j. vitamina
E.
193. Psorijaza
Mada su o ovoj bolesti smiljene mnoge ale, milionima onih
koji pate od nje nije do smijeha. Nijedan nain lijeenja nije se
pokazao potpuno uspjenim, ali ovaj koji slijedi bio je veoma
djelotvoran:
MVP
Vitamin A (hidrosolubilan), 10.000 i.j. 3 puta na dan 5 dana
tjedno
B-kompleks, 100 mg (sa produenim oslobaanjem) prije i
poslije podne
Vitamin C iz ipka, 1.000 mg prije i poslije podne (to je dodatak
uz vitamin C koji se trai u MVP)
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. 3 puta na dan
Poveano uzimanje proteina (prvenstveno ivotinjskog
porijekla).
194. Suha koa
Uljni vitamin E izgleda da ini uda kada se nanosi na suhu
kou, kao i ulja bogata vitaminom A i D. Kao dodatak u ishrani,
ako ne jedete dovoljno slatkog krompira, argarepe, jetrice i
paradajza, pokuajte sa 25.000 i.j. vitamina A dnevno, dva
tjedna, a onda smanjujte dozu na 10.000 i.j. Ako ste iz hrane
izbacili sve masti, vratite ih u obliku polinerastvorljivih ulja (dve
lice u salati dnevno bit e dovoljno). Ili pokuajte uzimanje 3
do 6 kapsula lecitina tri puta na dan, uz MVP. Druga alternativa
je 1 lica ulja od jetre bakalara (aromatizirano) uzeto s mlijekom
ili sokom jedan sat prije doruka.
195. Svrab
Kao antihistamin, 2 tablete od 1.000 mg vitamina C (sa
produenim oslobaanjem) ujutro i uvee, uz hranu, mogu biti
od pomoi. Takoer bih preporuio i vitamin B-kompleks protiv
stresa, uz doruak i veeru, 1.000 mg pantotehske kiseline
jednom do tri puta dnevno i vitamin E u vidu kreme (25.000 i.j.
na 30 g) koja se nanosi na oboljelo mjesto tri puta na dan.
196. krgutanje zubima

Ljudi obino nisu svjesni toga da krguu zubima. To se ee
dogaa kod djece nego kod odraslih, i to najee za vrijeme
spavanja. MVP, B-kompleks, 100 mg prije i poslije podne; i
nekoliko tableta od kotanog brana prije spavanja mogu biti od
pomoi.
197. Ujedi pele
Kada su u pitanju ujedi pele najbolje je izbjegavati ih. Pokazalo
se da je vitamin B1 (tiamin) prilino dobro sredstvo protiv
insekata. Kada se uzima tri puta na dan, 100 mg vitamina B1,
na povrini koe se javlja miris koji insekti ne vole. Ako niste na
vrijeme koristili vitamin B1 i insekt vas je ujeo, 1.000 mg
vitamina C moe da pomogne da se ublai alergijska reakcija.
198. Vasektomija
Mukarci kod kojih je izvrena vasektomija vie su skloni
infekcijama i mudro e postupiti ako svakodnevno uzimaju
dodatni vitamin C-kompleksod 1.000 mg, uz redovni MVP
dodatak ishrani. Ekstra cink, 1550 mg svakog dana, takoer
je dobra ideja za vasektomiju.
199. Vremenski pomak
Dakle, va avion iz Londona slijee u 9 sati prije podne a vi
treba da budete na nekom sastanku-u 10 sati prije podne.
Nema problema, izuzimajui injenicu da je, to se tie vaeg
organizma, jo uvijek tek 4 sata ujutro i da bi trebalo da
spavate. Najbolji nain da pomognete svom organizmu da se
prilagodi vaem rasporedu obaveza jeste da mu date vitamine
koji su mu potrebni:
B-kompleks protiv stresa (sa produenim oslobaanjem) prije i
poslije podne. Ponite dok ste jo u avionu MVP uz hranu, dva
puta tijekom letova od pet ili vie sati.
Vitamin E, 400 i.j. dva puta dnevno
Ako se osjeate iscrpljeno i umorno, vodite rauna o tome da
uzmete dodatni vitamin C.
200. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XIII?

Govorite o tome da su enzimi za probava korisni kod goruice.
to su enzimi i to oni ine?
Enzimi, koji se mogu nabaviti u vidu dodataka, mogu da
pomognu da va sistem za probava asimilira hranu koju
pojedete. Bromelain, na primjer, je enzim za probava koji se
dobija iz ananasa. Celuloza potpomae probava biljnih materija
i razlaganje vlakana iz hrane. Klorovodonina kiselina (HCl)
djeluje u elucu na ilavu hranu, kao to je vlaknasto meso,
povre i perad (betainska HC1 je najbolji oblik u kojem se ona
moe nabaviti). Lipaze pomau probava masti, a milaze
rastvaraju na tisue puta veu teinu kroba od vlastite, tako da
ih moete lake asimilirati. Papain je enzim za probava proteina
(iz papaje), a prolaza je koncentrirani enzim za probava
proteina koji se dobija iz papaina (vidi dio 167).
Postoji li neki poseban razlog to preporuujete ginseng za
lijenje menopauze?
Svakako. Otkako se poelo sa zamijenom estrogena 1960-tih
godina, to je bilo povezano sa 35 posto poveanja broja
sluajeva raka materice. Ginseng sadri estriol,
antikancerogenu (koja se bori protiv raka) varijantu estrogena.
XIV
BITI DOBRO I OSTATI DOBRO
201. Zbog ega su vam potrebni vitaminski dodaci kada ste
bolesni
Za vrijeme bolesti organizam je izloen stresu. Stanice se
razaraju, iscrpljene nadbubrene lijezde liene hranljivih
sastojaka nisu u stanju da pravilno funkcioniraju a tjelesna
ekipa za borbu protiv stresa, koju sainjavaju vitamini C, B6,
folna kiselina i pantotenska kiselina, u velikoj mjeri je iscrpljena
(cink i vitamin E takoer su potrebni u velikim koliinama).
Poto su nam ti vitamini potrebni radi djelotvornog koritenja
ostalih hranljivih sastojaka i radi neprestanog funkcioniranja
metabolizma, oito da se nae potrebe za njima poveavaju
kada smo bolesni. A kako znamo da groznica i stres liavaju
na organizam najhitnijih sastojaka, znaaj dodataka je sam po
sebi oevidan.
Ponovo napominjem, reimi koji slijede nisu namijenjeni kao
medicinski savjet, ve samo kao vodi za suradnju sa vaim
lijenikom.
202. Alergije
Alergije se javljaju u svim oblicima i obimima, uz svakojake
simptome, i ne moete ih ni sa im povezati. Bez obzira na to,
one uzimaju svoj danak u hranljivim sastojcima i vitaminski
dodaci mogu biti od pomoi.
Vitamin B-kompleks, 100 mg 3 puta na dan
Pantotenska kiselina, 1.000 mg prije i poslije podne.
Ako imate neku alergiju, dobro ete uiniti ako dobro preispitate
svoju ishranu. Mnoge alergije izazvane su MSG, bojama sa
prehrambenih proizvoda, aditivima i konzervansima.
203. Artritis
Na tisue ljudi pati od ovog bolnog kroninog stanja. Poto ono
namee toliki stres na organizam, vitaminsko-mineralni dodaci
uistinu su neophodni.
MVP (vidi dio 127)
Ekstra vitamin C, 1.000 mg 13 puta na dan (ako uzimate
mnogo aspirina, gubite vitamin C)
B-kompleks, 100 mg 13 puta na dan
B12 , do 2.000 mcg dnevno
Niacin do 1 g dnevno
13 tablete juke 3 puta na dan
Pantotenska kiselina, 100 mg 3 puta na dan
Ulje od bakalara, 12 lice 3 puta na dan (ako su u pitanju
kapsule, 3 kapsule 3 puta na dan); uzimati 5 dana i prekinuti 2
dana.
204. Astma
Astma je kronino alergijsko stanje koje djeluje na bronhijalne
tube, a koje opravdava medicinski nadzor. Kada doe do
napada, miino tkivo tuba se spazmatiki stee, suavajui
prolaze za zrak i time prouzrokujui oteano disanje i osjeaj
guenja. Faktori koji doprinose astmatinom stanju su alergije,
naslijee i emocionalna napetost, a utvreno je da mnogi
hranljivi sastojci pruaju znatno prirodno olakanje, mada ih ne
treba smatrati zamijenom za profesionalnu medicinsku njegu.
Ekstra vitamin C, 1.000 mg, 13 puta na dan
(UPOZORENJE: Vitamin C koji je tamponiran sa kalcij-askorbatom moe da ometa djelovanje tetraciklina. Vitamin C
u obliku natrij-askorbata moe se koristiti sa tetraciklinima,
ali ne ako ste na dijeti sa smanjenim natrijem ili ako uzimate
steroide.)
Ulje nourka, tablete od 2.500 mg 3 puta na dan, 3 do 4
mjeseca; potom 1 tableta 3 puta na dan
(Ako uzimate steroide, neete imati koristi od ulja nourka, jer
steroidi ometaju njegovo djelovanje.)
Glandulari (koncentrati adrenalne lijezde) 13 puta na dan, ali
ne nou, jer mogu izazvati nesanicu
(UPOZORENJE: Glandulare ne treba da uzimaju oni koji su
alergini na govedinu ili svinjetinu.)
Vitamin A (hidrosolubilan), 10.00025.000 i.j. dnevno

Vitamin B2 (riboflavin), 100 mg, 34 puta na dan
Vitamin B5 (pantotenska kiselina), 1.0002.000 mg dnevno
Vitamin B6 (piridoksin), 100200 mg, 14 puta na dan
Vitamin E (suhi oblik), 4001.200 i.j. dnevno.
205. Bronhitis
Ovo zapaljenje obloge bronhijalne cijevi veoma je
rasprostranjeno i krajnje iscrpljujue. Ono izlae organizam
velikom stresu, a ak su i antibiotici loi sudruzi to se tie
hranljivih sastojaka. (Vidi dio 237.)
Vitamin A, 25.000 i.j. l3 puta na dan (uzimati 5 dana a potom
prekinuti 2 dana)
Vitamin C iz ipaka, 1.000 mg prije i poslije podne
MVP (vidi dio 127)
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. 13 puta na dan
Voda, 68 aa dnevno 3 kapsule acidofila ili 12 lice
tenosti 3 puta na dan.
206. Dijabetes
Ono to se prevashodno deava kod dijabetesa jest da
pankreas ne proizvodi odgovarajue koliine insulina i eer u
krvi nekontrolirano raste. U blaim sluajevima, stanje se moe
kontrolirati samom ishranom. (Imajte na umu skrivene eere.)
U ozbiljnijim sluajevima, neophodno je nadoknaivanje
insulina. U svim sluajevima bitan je nadzor lijenika. Dodaci
koji su pomogli dijabetiarima su:
MVP (vidi dio 127)
Faktor tolerancije glukoze (GTF) krom, 200 mcg 13 puta
na dan
Kalij, 99 mg 3 puta na dan
Helirani cink, 50 mg 13 puta na dan
Voda, 68 aa dnevno
(UPOZORENJE: Kombinacija vitamina B1, vitamina C i cisteina
ima sposobnost da smanji djelotvornost insulina kod
dijabetiara i treba je uzimati jedino pod medicinskim
nadzorom.)
207. Herpes zoster

Herpes zoster prouzrokuje virus umnogome slian onom koji
izaziva, male boginje. Ali dok male boginje izazivaju osip po
cijeloj koi, herpes zoster obino izaziva osip du ivanih
prolaza. Bez obzira na razlike, veliki je manjak hranljivih
sastojaka koji izazivaju obje ove bolesti.
Vitamin A, 10.00025.000 i.j. dnevno 5 dana, a potom prekinuti 2 dana
Vitamin B-kompleks, 100 mg (sa produenim oslobaanjem)
Vitamin C od ipka sa bioflavonoidima, 1.0002.000 mg prije i
poslije podne
Vitamin D, 1.000 i.j. dnevno 5 dana, potom prekinuti 2 dana
208. Hipoglikemija
Iako se procjenjuje da nekih 20 do 40 miliona Amerikanaca
boluje od nje, ova bolest spada u one koje najee ostaju
nedijagnosticirane. To je stanje niskog nivoa eera u krvi i,
poput dijabetesa, predstavlja situaciju kada organizam nije u
stanju da normalno metabolizuje ugljikohidrate. Poto
organizam hipoglikemiara pretjerano reaguje na eer,
proizvodei previe insulina, rjeenje kojim se podie nivo
eera u krvi nije u tome da se jedu ugljikohidrati koji se brzo
metaboliziraju ve da se jede vie proteina.
Preporueni dodaci:
Vitamin A i D u kapsulama (10.000 i 400 i.j.) 13 puta na dan 5
dana, zatim prekinuti 2 dana
Vitamin C, 500 mg uz obrok ili poslije svakog obroka
Vitamin E, 100200 i.j. 3 puta na dan
B-kompleks, 50 mg 3 puta na dan
Vitamin F, 1 kapsula 3 puta na dan
Viestruki mineral po 1 tableta prije i poslije podne (niacin je
potreban u onolikoj mjeri koliko se podnosi; vidi dio 44)
Pantotenska kiselina, 500 mg dva puta dnevno 2 kapsule
lecitina (9 grena = 1.200 mg) 3 puta na dan
Enzimi za probava, ako je potrebno 1 tableta algi 3 puta na dan
3 kapsule acidofila ili 12 lice tenosti 3 puta na dan

Krom (GTF), 50 mg 3 puta na dan.
209. Impetigo
Prouzrokuju ga klice sline onima koje izazivaju ireve
stafilokoke i streptokoke i ei je kod dece nego kod
odraslih, ali i niko nije imun na njega. esto nastaje kao
posljedica eanja i infekcije uboda insekata, omoguavajui
klicama da prodru u oteenu kou.
Vitamin A i D u kapsulama (10.000 i 400 i.j.) 13 puta na dan
(reducirati doze za djecu) 5 dana, a onda prekinuti 2 dana
Vitamin E (suhi oblik), 100400 i.j. jednom dnevno
Vitamin C iz ipaka, 500 mg prije i poslije podne.
210. Kolitis
Ovo oboljenje je po pravilu uobiajenije kod ena nego kod
mukaraca i esto je izazvano emocionalnim poremeajem.
Njegova muna obeleja su naizmjenini prolijevi i zatvori, kao i
bol u trbuhu. Ishrana je od neophodnog znaaja, a preporuuju
se i vitamini.
MVP (vidi dio 127)
Kalij, 99 mg (elementaran) 13 puta na dan
Sok od sirovog kupusa (vitamin U), 1 aa 3 puta na dan
Voda, 68 aa dnevno
Aloja vera gel (za internu upotrebu), 1 lica 3 puta na dan ili
13 kapsule 3 puta na dan
36 kapsula acidofila ili 2 lice tenosti 3 puta na dan
1 lica pahuljica od mekinja ili 36 tableta mekinja 3 puta na
dan.
211. Krvni pritisak povien i snien
POVIEN
Vie od ezdeset miliona Amerikanaca imaju povien krvni
pritisak, to je blisko povezano sa sranim napadima i udarima.
Znaaj sniavanja krvnog pritiska ne moe se procijeniti, a
postoji izvjestan broj prirodnih naina koji su od pomoi.
Govorite sporije (oni koji brzo govore ne diu kako treba i to
moe da ima za posljedicu povien krvni pritisak).

Smanjite tjelesnu teinu, ako ste gojazni (kontrolirana,
razborita ishrana moe znatno da snizi krvni pritisak kod
gojaznil osoba).
Uzimajte manje natrija a vie kalija u ishrani (vidi dio 253 o
skrivenoj soli u namirnicama).
Uzimajte manje eera.
Izbacite kofein (vidi dio 220).
Jedite vie crvenog i bijelog luka.
Prestanite da puite.
Izbjegavajte napete situacije ili one koje izazivaju zabrinutost
(svakodnevna buka, ak i preglasno podeen televizor, mogu
da izazovu napetost i da povise krvni pritisak).
Redovno vjebajte (to mogu biti i ivahne etnje) i primjerno
se odmarajte.
Reim
Granule lecitina, 3 lice dnevno, ili 3 kapsule 3 puta dnevno
Kalij vam moe biti potreban ako uzimate neko sredstvo protiv
povienog pritiska, ali provjerite kod svog lijenika da biste bili
sigurni da on nije kontraindiciran sa lijekom koji uzimate
MVP (vidi dio 127)
Kalcij, 1.0001.500 mg dnevno
Vitamin E, 100 i.j. dnevno i poveavati do vee snage
(provjerite kod svog lijenika)
Zrnca bijelog luka (dezodorirana) 13 dnevno
SNIEN
Snien krvni pritisak, ukoliko nije ekstreman, daleko je povoljnije stanje nego povien. Bez obzira na to, oni koji imaju snien
krvni pritisak esto pate od vrtoglavice i povremenih
kratkotrajnih nesvjestica i gubitaka svijesti.
Reim
13 tablete algi dnevno
(NAPOMENA: Ako uzimate lijek za tiroidu, provjerite kod svog
lijenika, jer alge mogu da smanje potrebe za onoliko koliko
trenutno uzimate.)
MVP (vidi dio 127)
212. Male boginje

Ovu znaajku djetinjstva prouzrokuje virus blisko srodan virusu
Herpes zoster. Visoka temperatura i svrab iscrpljuju znatne
koliine hranljivih sastojaka. Mnoge majke ubrzale su
ozdravljenje svoje dece dodajui njihovoj hrani sljedee
dodatke.
Vitamin C iz ipaka, 500 mg 3 puta na dan
Vitamin E, 100200 i.j. 13- puta na dan
Vitamin A, 10.000 i.j. dnevno (proverite kod deijeg lijenika
pravilno doziranje prema godinama i teini). Uzimati 5 dana i
prekinuti 2 dana
Multivitamin i multimineral prije i poslije podne.
213. Mononukleoza
Obino su ovoj bolesti izloeni adolescenti i mlai odrasli,
mono(lijezdana groznica) ili,,bolest ljubljenja", kako se esto
naziva, moe zakaiti bilo koga i moe liiti organizam
ogromnih koliina hranljivih sastojaka.
Ishrana je vana, a vitaminski i mineralni dodaci se, uope
uzev, smatraju bitnim tokom dugotrajnog oporavka.
Ekstra vitamin C, 1.000 mg prije i poslije podne 3 mjeseca
Kalij, 99 mg 3 puta na dan
B-kompleks, 100 mg (sa produenim oslobaanjem) prije i
posijle podne.
214. Ospice
Ospice moete dobiti u bilo kojem ivotnom dobu, mada su one
ee kod djece. To je najzaraznija od prenosnih bolesti. Sada
postoji preventivna vakcina, ali virus ipak uspijeva da se svake
godine domogne velikog broja onih koji nisu zatieni. Oboljenje i osip mogu biti veoma blagi ili estoki, s jakim kaljem.
Vaem organizmu potrebni su vitamini kao pomo u borbi kako
protiv virusa tako i pri oporavku.
Vitamin A, 10.000 i.j. (reducirati dozu za djecu) 13 puta na
dan 5 dana, a onda prekinuti 2 dana
Vitamin C iz ipaka, 5001.000 mg prije i poslije podne

Vitamin E (suhi oblik), 200400 i.j. prije i poslije podne.
215. Prehlada
Nitko ne obraa mnogo panje na prehladu, izuzev organizma
koji to skupo plaa.
MVP (vidi dio 127)
Vitamin C iz ipaka, 1.000 mg 3 puta na dan
Vitamin A, 25.000 Lj. 13 puta na dan (uzimati 5 dana i
prekinuti 2 dana)
Vitamin E (suhi oblik), 200400 i.j. dnevno
Voda, 68 aa dnevno
3 kapsule acidofila dnevno ili 12 lice tenosti 3 puta na dan
1 pastila cinka, 15 mg 3 puta na dan.
216. PMS Premenstrualni sindrom
Dva do deset dana prije nastupanja menstruacije, milioni ena
izloeni su irokom opsegu fizikih nelagodnosti i poremeaja
raspoloenja od nadimanja, depresije i nesanice, do estokih
bolova, nekontrolirane razjarenosti, napada plaljivosti, pa ak i
samoubilake depresije. Ovo je poznato kao PMS,
premenstrualni sindrom.
HRANA I NAPICI KOJE TREBA IZBJEGAVATI
Sol i slane namirnice (vidi dio 254).
Konjeda (ona podsie stvaranje aldosterona, koji izaziva vee
zadravanje natrija i vode).
Hladne namirnice i napici (oni opreno djeluju na cirkulaciji u
trbuhu i pogoravaju greve).
Kofein u svim oblicima. Kofein poveava udnju za eerom,
troi B vitamine, ispira kalij i cink i poveava irenje
klorovdonine kiseline (HCL), to moe da izazove nadraaj
trbuha
Jake tamne ajeve (tanin vezuje znaajne minerale i spreava
apsorbiranje u sistemu za probava).
Alkohol (Djeluje opreno na eer u krvi, sniava nivo
magnezija i moe da omete pravilno funkcioniranje jetre, to
moe da pogora PMS).
pinat, lie repe i drugo povre koje sadri oksalate (oksalati

ine minerale neasimilativnim, teko se pravilno apsorbiraju).
HRANA I NAPICI KOJE TREBA VIE UZIMATI
Jagode, lubenice (jedite sjemenke), artioke, asparagus,
perun i potoarka (to su prirodni diuretici).
Sirovo sjeme suncokreta, urme, smokve, breskve, banane,
krompir, kikiriki i paradajz (bogati kalijem).
Isprobajte Dong Quai; to je biljka poznata kao enski enen i
i moe da pobolja cirkulaciju, regulira funkcioniranje jetre i
pomae uklanjanje vika vode iz organizma.
Predloeni dodaci
Vitamin B6, 50300 mg dnevno (postepeno poveavati od
mg)
MVP (vidi dio 127)
magnezij, 500 mg i kalcij, 250 mg dnevno (Da, kod PMS treba
dvostruko vie magnezija nego kalcija, jer su mnogi simptomi
PMS prouzrokovani nedostatkom magnezijuma.)
Pantotenska kiselina (vitamin B), 1.000 mg (1 g) dnevno
Uje nourka, 500 mg, 13 puta na dan
I vjebati! Osim injenice da ete time poboljati cirkulaciju u
trbuhu, znojenje pomae uklanjanje vika tenosti. Veoma se
preporuuju hitre etnje od po trideset minuta, dva puta na dun,
i/ili plivanje.
217. Problemi s oima
Od bezazlenih zapaljenja, preko refrakcionih tekoa, do
ozbiljnih oboljenja, probleme sa oima nikada ne treba
zanemarivati niti treba odlagati ppsete oftamologu. Postoje,
meutim, korisni vitaminski dodaci koje moete uzimati.
Vitamin A, 10.000 i.j. 13 puta na dan (uzimati 5 dana, potomi
prekinuti 2 dana)
B-kompleks, 100 mg (s vremenskim tokom djelovanja) prije i
poslije podne
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. prije i poslije podne.
218. Srane tegobe

Bilo kakva nelagodnost u vezi sa srcem zahtijeva lijeniku
brigu. Mada se pokazalo da su naredni vitaminski dodaci
sasvim sigurni i od pomoi, treba ih provjeriti sa svojim
lijenikom da biste se uvjerili da nisu kontraindicirani u vaem
posebnom sluaju. (Vitamin E moe da pojaa
neuravnoteenost izmeu dvaju strana srca kod nekih osoba sa
reumatinim oboljenjem srca.)
Vitamin B, 100 mg (sa produenim oslobaanjem) prije i poslije
podne
Dodatni niacin, 100 mg 13 puta na dan
MVP (vidi dio 127)
3 kapsule lecitina ili 3 lice granula 3 puta na dan.
TAKTIKA SPREAVANJA SRANIH NAPADA
Smanjiti potronju eera i soli.
Prekinuti puenje.
Redovno vjebati.
Voditi rauna o tjelesnoj teini.
Primjenjivati postupke oputanja kao to su meditacija i
biofidbek radi reduciranja stresa.
Smanjiti potronju rastvorljivih masti, hidrogeniranih ulja i
kolesterola.
Jesti vie bijelog luka, svjeeg voa i ribe.
Poveati potronju proteina od soje (koristiti ih umjesto
ivotinjskih proteina kad god je mogue).
Osigurati dovoljno kalcija i magnezija u ishrani (preporuuje se
uzimanje dodataka od 1.000 mg kalcija i 500 mg magnezija
dnevno).
Utvrdite da li uzimate dovoljno vitamina C, B6 i E. Dodajte
svojoj ishrani lecitin.
Smijeh je odlian lijek (ne samo da oslobaa suzdrane
emocije stres nego je i zabavan i prijatan).
219. Ulkusi
Postoje dva tipa ulkusa organa za probava, jedan na elucu a
drugi na dvanaestercu; oni se obino dovode u vezu sa
prekomjernom kiselou eludanih sokova (vidi dio 9).

Vitaminski i mineralni dodaci su se pokazali korisnim za oba
ova stanja.
Vitamin A, 25.000 i.j. 13 puta na dan 5 dana, potom prekinuti
2 dana
Vitamin B-kompleks, 100 mg (sa produenim oslobaanjem)
Vitamin C od ipakasa bioflavonoidima, 1.000 mg (sa
produenim oslobaanjem) prije i poslije podne
Visokopotentni viestruki minerali prije i poslije podne
Aloja vera gel, 13 kapsule ili1l3 lice tenosti dnevno.
220. Upala krajnika
Upala krajnika moe da ugrozi bilo koju starosnu grupu, mada
je uobiajenija kod djece. Dobra ishrana i vitaminski dodaci
pokazali su se djelotvornim za njeno spreavanje, kao i za
oporavak od nje.
MVP (vidi dio 127) prije i poslije podne uz jelo
Vitamin A, 10.00025.000 i.j. (reducirati dozu za djecu) 13
puta na dan 5 dana, potom prekinuti 2 dana
Ekstra vitamin C-kompleks, 1.000 prije i poslije podne
Vitamin E (suhi oblik), 200-400 i.j. dnevno
3 kapsule acidofila ili 12 lice 3 puta na dan
Voda, 68 aa dnevno.
221. Venerine bolesti
Sifilis i gonoreja su jo uvijek glavni tipovi venerinih bolesti i
mada su sulfonamidski preparati penicilin, tetraciklin, eritnj
micin i noviji antibiotici najdjelotvorniji pri njihovom lijeenju
ovi lijekovi prouzrokuju skoro isto tolike potrebe za vitaminskim
dodacima koliko i same bolesti.
MVP (vidi dio 127)
3 kapsule acidofila ili 12 lice tenosti tri puta na dan
Ekstra vitamin C od ipaka, 1.000 prije i poslije podne
Vitamin K, 100 mg dnevno ako se primjenjuje produeni
program antibiotika
Genitalni herpes je osamdesetih godina postao venerina
bolest broj jedan kod Amerikanaca. Poput herpes-simplex-a tip

koji izaziva groznicu (vidi dio 168), i herpesa tipa II, koji izaziva
genitalnu infekciju, izgleda da takoer povoljno reagulira na
hranu bogatu lizinom. Kao preventiva, ne bi bilo loe da
poveate potronju bIJelog sira, ribe ivera, tunjevine, kikirikija,
leblebija i soje. Acyclovir (Zovirax) je lijek koji, u ovom asu,
gleda da je djelotvoran u spreavanju ponavljanja herpesa, jo
nema konanih rezultata. U meuvremenu, predloio bi
preventivno dodavanje lizina, 500 mg dnevno (sa vodom ili
vonim sokom a ne sa proteinima) i vitamina C, 1.000 mg
prije i poslije podne. Ako ste ve zaraeni virusom, uzimajte
lizin, 3 (3.000 mg) 3 puta na dan u razdjeljenim dozama
izmeu obroka.
UPOZORENJE: Ako imate simptome herpes-simplex-a I ili II
izbjegavajte dodatke arginina i namirnice bogate argininom (vidi
dio 80).
223. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XIV?
Kada se govori o krvnom pritisku, koji je pritisak normalan, a
koji povien"?
Smatra se da ste u okviru normale ako vam je vii (sistolni)
pritisak izmeu 100 i 140, a nii (dijastolni) pritisak u opsegu 60
do 90. Za zdrave mlade odrasle osobe, normalnom se smatra
vrijednost 120/80.
222. Zaunjaci
Vakcina protiv zaunjaka postoji, ali ova bolest je jo uvijek
rasprostranjena i veoma iscrpljujua to se tie hranljivih
sastojaka. Virus se moe rasprostreti po cjelokupnom
organizmu pacijenta, ukljuujui ne samo pljuvane lijezde ve
i testise ili jajnike, pankreas, ivani sistem a ponekad ak i
srce.
Vitamin A, 10.000 i. j. (smanjiti doze za djecu) 13 puta
dnevno, 5 dana, potom prekinuti 2 dana
Vitamin C iz ipaka, 5001.000 mg dva puta dnevno
Vitamin E, 200400 i.j. (suhi oblik) svakodnevno.
XV
NIJE U PITANJU SAMO VA UM
224. Kako vitamini i minerali utiu na vae raspoloenje
Prvo znanstveno dokumentirano otkrie kojim se mentalno
oboljenje povezalo sa ishranom dogodilo se kada je otkriveno
da pelagra (sa svojom depresijom, prolijevom i demencijom
koje izaziva) moe biti lijeena niacinom. Potom se pokazalo da
se dodavanjem cjelokupnog vitaminskog B-kompleksa postie
vea korist nego samim niacinom.
Dokazi o biokemijskim uzrocima mentalnih poremeaja i dalje
se gomilaju. Eksperimenti su pokazali da se simptomi
mentalnog oboljenja mogu izazvati i ukloniti promijenom nivoa
vitamina u organizmu.
ak i normalne zadovoljne osobe mogu da postanu potitene
kada osjete nedostatak niacina ili folne kiseline.
Dr. R. ulman (R. Shulman), u izvjetaju objavljenom u The
British Journal of Psychology, utvrdio je deficit folne kiseline kod
etrdeset osam od pedeset devet psihijatrijskih sluajeva.
Druga istraivanja pokazala su da veina mentalno i
emocionalno oboljelih oskudijeva u jednom ili vie vitamina Bkompleks ili u vitaminu C. A ak i normalne, zadovoljne osobe,
kako se pokazalo, postaju potitene i osjeaju druge simptome
emocionalne poremeenosti kada se kod njih izazove
nedostatak niacina ili folne kiseline. Na kalifornijskom Stenford
univerzitetu dr Linus Pauling7 izveo je niz proba da bi odredio
individualne potrebe za vitaminima. Kao dio tog niza, davao je
goleme doze vitamina C (ak 40 g) izofreniarima i otkrio da je
malo ili nimalo od toga izbaeno u mokrai. Poto organizam
odbacuje vitamine rastvorljive u vodi koji mu nisu potrebni, ta
proba je jasno pokazala da mentalno oboljeli imaju vee
7
Ameriki kemiar; radio na primjeni kvantne mehanike u kerniji, strukturi kemijskih veza i molekula;
borac protiv nuklearnog naoruanja i za slobodu znanstvene misli. Dobio Nobelovu nagradu za kerniju
1954. i za mir 1962. (Prim. prev.)
potrebe za vitaminom C tisuu puta vie od preporuenih

dnevnih potreba od nas ostalih.
225. Vitamini i minerali za depresiju i anksioznost
Za sljedee vitamine i minerale u mnogim sluajevima je
utvreno da su djelotvorni u lijeenju depresije i anksioznosti.
Vitamin B1 (tiamin) velike koliine izgleda da potiu potitene
i smiruju uznemirene.
Vitamin B6 (piridoksin) znaajan je za djelovanje
nadbubrenih lijezda.
Pantotenska kiselina oslobaa od napetosti.
Vitamin C (askorbinska kiselina) bitan je za suzbijanje
stresa.
Vitamin E (alfa-tokoferol) pomae modanim stanicama da
pribave neophodni kisik.
Cink nadzire tjelesne procese i pomae funkcioniranje
mozga.
Magnezij neophodan za funkcioniranje ivaca poznat
je kao antistresni mineral.
Kalcij ini vas manje nervoznim, oputenijim.
226. Drugi lijekovi mogu doprineti vaim problemima
Alkohol je nervni depresant. Ako uzimate sredstva za smirenje i
pijete, ta kombinacija moe da prouzrokuje jaku depresiju ili
ak smrt.
Ako uzimate kontraceptivne pilule i ako ste potiteni, to nije
iznenaujue.
Ako uzimate Darvon sa sredstvima za umirenje moete se
izloiti drhtavici i mentalnoj konfuziji. Isto se moe dogoditi ako
kombinirate neko sredstvo za smirenje sa nekim
antihistaminom (kao to su bilo koji od onih to se nalaze u
preparatima koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji).
Oralna kontraceptivna sredstva liavaju organizam vitaminai
B6, 612, folne kiseline i vitamina C. Ako ih uzimate i ako ste
potiteni, to ne treba da vas iznenauje. Vae potrebe za
vitaminom B6 , neophodnim za normalan metabolizam

triptofana, pedeset do sto puta su vei nego kod onih koji ih ne
upotrebljavaju.
227. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XV?
Ponekad se osjeam depresivno kad u mom ivotu zaista nema
nieg zbog ega bi trebalo da se tako osjeam. Ja sam
mukarac od dvadeset devet godina, sretno sam oenjen i ne
znam zbog ega zapadam u te depresije. Moe li razlog biti
ishrana?
Nesumnjivo! Pogotovu ako sebe teite hranom bogatom
eerom. eer, bilo da je u obliku proienih ugljikohidrata,
alkohola ili bilo kom drugom, moe va organizam da lii
vitamina B, naroito vitamina B1, to moe da dovede do
depresije. Kao antidepresanti mogu da se koriste aminokiseline (vidi dijelove 7582) kao to su tirozin, triptofan i
fenilanin. Provjerite kod svog lijenika, ali ja preporuujem 500
2.000 mg (2 g) kombinacije ovih amino-kiselina, pred
spavanje ili ujutro, sa vodom ili vonim sokom (ne sa
proteinima).
XVI
LIJEKOVI I VI
228. Ponimo s kofeinom
Kofein je, nema sumnje, jaka droga. Tako je, droga. Postoji
mogunost da vi ne samo da uivate u svakodnevnim kavama i
kolama, ve ste ovisni od njih.
Kofein je najpsihoaktivnija droga na svijetu.
Kofein djeluje neposredno na centralni ivani sustav. On
proizvodi skoro trenutno osjeanje da se misli razbistravaju i
umor smanjuje. Kofein potie i oslobaanje eera
uskladitenog u jetri, to je razlog zbog kojeg kava, kola i
okolada (velika kofeinska trojka) stvaraju bodrost". Ali te
pogodnosti mogu biti daleko prevaziene neeljenim efektima:
Oslobaanje uskladitenog eera izlae endokrini sistem
tekom stresu.
Oni koji piju mnogo kave esto postaju nervozne ili lako
razdraljive osobe.
Domaice koje piju mnogo kave, kada ponu da uzimaju
napitak bez kofeina, pokazuju simptome tipine za one koji
ostavljaju drogu.
Dr Don Minton (John Minton), profesor kirurgije na Dravnom
univerzitetu Ohajo i specijalista za kanceroznu onkologiju,
utvrdio je da prekomjerno uzimanje metilksantina (aktivnog
kemijskog preparata u kofeinu) moe da izazove benigna
oboljenja na dojkama i probleme sa prostatom.
Kofein moe da lii organizam B-vitamina, naroito inozita,
kao i vitamina C, cinka, kalija i drugih minerala.
Kava poveava kiselost u vaem gastrointestinalnom traktu i
moe da izazove svrab rektuma.
Mnogi lijenici smatraju kofein krivcem oboljenja srca uslijed
povienog krvnog pritiska.
Britanski medicinski asopis Lancet izvjetava o jakoj
povezanosti izmeu konzumiranja kave i raka une vreice i
donjeg mokranog sistema.

Osobe koje piju pet oljica kave dnevno imaju 50 posto vee
izglede da dobiju srani napad nego oni koji ne piju kavu.
Journal of the American Medical Association izvjetava o
oboljenju nazvanom kofeinizam, sa simptomima gubljenja
apetita, gubljenja teine, razdraljivosti, nesanice, osjeanja
zajapurenosti, hladnoe, a ponekad i sniene temperature tijela.
Pokazalo se da kofein ometa reproduciranje DNK.
Znanstveni centar za javne poslove preporuuje trudnicama
da se klone kofeina, poto su prouavanja pokazala da koliina
koju sadre etiri alice kave dnevno izaziva, defekte pri
raanju kod pokusnih ivotinja.
Visoke doze kofeina izazivaju kod laboratorijskih ivotinja
greve, a potom smrt.
Kofein moe da bude veoma toksian (smrtonosna doza je na
oko 10 g). Nova istraivanja pokazuju da litra kave popijen za tri
sata moe da uniti veliki dio tiamina u ogranizmu.
229. Alternative kofeinu
Kava bez kofeina nije najbolje rjeenje problema kofeina.
Trikloretilen, koji je koriten za uklanjanje kofeina, prouzrokuje,
kako se pokazalo, veliku uestalost pojave raka kod pokusnih
ivotinja. Mada su proizvoai preli na metilen-klorid, koji je
sigurniji, ovaj takoer uvodi u tijelo istu vezu ugljenika sa klorom
koja je karakteristina za mnoge toksine insekticide.
enen moe uistinu da vas obodri
Redovno pijenje aja takoer nije rjeenje, poto u njemu ima
priblino podjednako kofeina. Ali biljni ajevi mogu biti veoma
okrepljujui, a u veini prodavaonica prirodne hrane postoji
veliki izbor prirodnih ajeva. enen moe uistinu da vas
obodri, umnogome kao i kofein, bez neeljenih efekata.
Kole, dijetalne ili obine, postale su popularne koliko i kava za
one koji uivaju u poticajima koje prua kofein. Pokuajte da ih
zamijenite soda-vodom ili mineralnom vodom, ili ak
zainjenom sodom, ako morate. Neete biti obodreni kofeinom,
ali ete svom organizmu uiniti veliku uslugu.

230. to alkohol ini vaem organizmu
Alkohol je najvie koritena droga u naem drutvu, a poto je
toliko lako doi do njega veina ljudi ga ne smatra drogom. Ali
on to jest; a ako se zloupotrebljava, moe vaem organizmu
nanijeti mnogo tete.
Alkohol ne djeluje stimulativno, ve u stvari smirujuedepresivno na centralni ivani ssstav.
On je u stanju da razori vene.
On vas ne zagrijava, ve prouzrokuje da vie osjeate
hladnou pojaavajui znojenje i gubitak tjelesne topline.
On unitava modane stanice izazivajui povlaenje
neophodne vode iz njih.
On liava va organizam vitamina B1 , B2 , B6 , B12 , folne
kiseline, vitamina C, vitamina K, cinka, magnezija i kalija.
etiri ae pia dnevno u stanju su da izazovu oteenje
organa.
Alkohol moe da poremeti sposobnost jetre da prerauje
masti.
231. to pijete i kada
Nemojte da vas zavara to to je sadraj alkohola u raznim
piima razliit. Tono je da pivo ima samo oko 4 postotka
alkohola, vino oko 12 posto, a viski do 50 posto; ali konzerva
piva, aa vina i aica viskija imaju, u stvari, podjednaku
snagu omamljivanja. Drugim rijeima, etiri konzerve piva mogu
vas uiniti isto toliko pripitim koliko i etiri aice tekile.
Jedna aica estokog pia za doruak tetnija je nego jak viski
za veeru.
Iznenaujue je da vrsta pia nije ni priblino toliko znaajna
kao to je vrijeme kada ga pijete. Dr Don D. Palmer (John
Palmer) sa univerziteta u Masausetsu izvjetava da se duina
vremena u kojem alkohol ostaje da cirkulira u vaem organizmu
mijenja tokom dana. Ovo, naravno, znai da to due alkohol
provodi u vaoj krvi, ima vie vremena da djeluje na vae

modane stanice. Izmeu 2 sata ujutru i podneva je
najnepogodnije vrijeme, a u kasno popodne do ranog jutra je
najmanje opasno uzimati alkohol. Koktel za rukom sagorjet e
25 posto bre nego jedna aica estokog pia za dorukom, a
posljednje pie na zabavi, uzeto posle ponoi, metabolizirat e
se relativno sporije od onih koja su mu prethodila i proizvest e
dugotrajnije poveanje koliine alkohola u krvi.
232.Vitamini koji smanjuju vae sklonosti prema alkoholu
Oni koji piju mogu prekinuti tu naviku.
Istraivanja na Teksakom univerzitetu pokazala su da ako se
mievima alkoholiarima daje hrana bogata hranljivim
sastojcima, vitaminima obogaena ishrana, brzo gube interes
za alkohol. Izgleda da je to sluaj i sa ljudima, poto su oni koji
su mnogo pili bili u stanju da prekinu tu naviku ak i da
izgube interes za alkohol uz odgovarajuu ishranu i
odgovarajue dodatke hranljivih sastojaka. Vitamini A, D, E i C i
svi vitamini B naroito B12 B6 i B1 sa dolomitom,
holinom, inozitom, niacinom i ishranom sa veoma mnogo
proteina dali su najbolje rezultate. Dr H. L. Njubold (H. L.
Newbold) iz Njujorka, koji je radio s alkoholiarima, preporuuje
poveavanje doze do 5 kapsula glutamina (200 mg) ne
glutaminske kiseline tri puta na dan radi uspostavljanja
kontrole nad piem, i konsultacije sa nekim lijenikom
usmjerenim na ishranu za najbolji ukupni reim.
U eksperimentima koje je izvrila Uprava udruenja veterana
(Veterans' Administration), dodatak triptofana, dat u veim
koncentracijama nego to je to sluaj u ishrani, pomogao je
alkoholiarima da uspostave normalno spavanje smanjivanjem
ili normaliziranjem udjela sanjanja (REM). Poto se pokazalo da
se serotonin, prirodna supstanca koja ima smirujue djelovanje
na mozak, smanjuje kod alkoholizma, triptofan (500 mg do 3 g
preporuuje se pred spavanje) pomae alkoholiarima da ne
piju, oslobaajui ih nekih od simptoma kemijskih poremeaja u
organizmu povezanih sa uzimanjem alkohola.

233. injenice o marihuani i haiu
Marihuana i hai potiu od vrste konoplje Cannabis sativa.
Marihuana se sastoji od isjeckanih listova i stabljika ove biljke,
dok se hai pravi od smole sastrugane sa vrhova cvjetova.
Obje ove droge mogu se puiti ili jesti. Ako se pue, djelovanje
traje jedan do tri sata. Ako se jedu, djelovanje moe potrajati od
etiri do deset sati. Kada se uzimaju na ovaj nain potrebno je
due vrijeme da bi poele da djeluju.
Za razliku od drugih zabranjenih droga, marihuana i hai
posjeduju neuobiajenu osobinu obratne podnoljivosti", to
znai da je naviknutim korisnicima potrebno manje droge za
postizanje opijenosti nego onima koji je uzimaju prvi put. Bitno
je da ove droge djeluju kao opojna sredstva, sredstva za
oputanje, smirenje, kao stimulatori apetita i kao blagi
halucinogeni, mada se djelovanje razlikuje zavisno od osobe.
Puenje jednog dointa" moe da izazove povienje krvnog
pritiska, pojaano lupanje srca, sniavanje temperature tijela i
nivoa vitamina C u krvi. Takoer je utvreno da puenje
marihuane za vrijeme trajanja trudnoe moe da izazove
smanjivanje teine novoroeneta i da poveava opasnost od
raka plua.
UPOZORENJE: Ukoliko se Cannabis jede a korisnik nije u
stanju da procijeni pojedenu koliinu, moe doi do toksike
psihoze.
Dodaci i namirnice koji pomau uivaocima droge
Poveajte potronju agruma i zelenog lisnatog povra. (Ti
zalogaji" obino vam daju preienog eera i ugljikohidrata
vie nego to vam je potrebno, to znai da sebe liavate
neophodnih B vitamina.)
Vitamin C (sa produenim oslobaanjem), 1.000 mg prije i
poslije podne
Vitamin E, 100400 i.j. l do 3 puta na dan, da biste zatitili
svoja plua.
234. Kokain kota mnogo vie no to mislite na vie naina
Kokain je vazokonstriktor, stimulira centralni ivani sustav i

pojaava djelovanje stimulacije ivanog sustava. Kada se
primjenjuje eksterno, blokira nervne impulse i dovodi do
neosjetljivosti.
Pogrean ,,kat" moe da ubije.
Ono to korisnici dobijaju bez obzira koliko platili rijetko je
vie od 60 posto istog kokaina. Ostalo je kat" (cut), koji
prodavai droge koriste za razrjeivanje ili pojaavanje droge
radi vee zarade. Neki katovi su relativno bezopasni: laktoza,
dekstroza, inozit (jedan vitamin B) i manitol. Drugi katovi koji
nisu droge, kao to su kukurzno brano, talk ili bijelo brano
mogu da budu opasni poto su oni u osnovi nerastvorljivi u krvi i
mogu da se zgruaju u organizmu. Benzokain, koji je
farmakoloki aktivan, moe takoer da izazove zgruavanje krvi
i ozbiljne komplikacije kada se koristi kao kat za kokain.
Poto se ova droga brzo apsorbira kroz sluzne membrane,
nosno udisanje je najpopularniji nain uzimanja kokaina, mada
se takoer esto primenjuje lokalno, ispod jezika ili onih
kapaka i u genitalnoj oblasti. Takoer se moe ubrizgati
intravenozno ili puiti u postupku koji se naziva ,,fri bejzing".
Kratkotrajno djelovanje koke (oko pola sata) esto je euforija i
oseaj psihike energije i samopouzdanja, ali je potom potrebno vie droge da bi se ponovo dostigla opijenost. Psiholoka
ovisnost je jaka.
Osim to prouzrokuje krvavljenje iz nosa, ubrzani rad srca,
hladan znoj i u nekim sluajevima osjeaj da gamad ili stjenice
puze po tijelu, kokain moe da izazove greve, povraanje i ak
anafilastiki ok. Najvea opasnost lei u tome to je njegova
toksinost nepredvidljiva, jer ak i male doze sa loim katom
mogu da izazovu ozbiljne probleme. Od trovanja kokainom
moe da nastupi trenutna smrt, koja je obino prouzrokovana
suvie brzim apsorbiranjem droge intravenoznim
ubrizgavanjem.
Dodaci i namirnice koje su od pomoi uivaocima
Visokopotentni viestruki vitamin i mineral prije i poslije podne
Visokopotentni viestruki mineral prije i poslije podne

Vitamin C, 1.000 mg, vitamin E, 200400 i.j. i vitamin Bkompleks, 100 mg, sve 13 puta na dan.
235. Pomo pri ostavljanju ili suprotstavljanju navici uzimanja
kokaina
Utvreno je da tirozin, jedna amino-kiselina koje obino ima u
mesu i penici (vidi dio 82), ublaava depresiju, umor i
razdraljivost koji ostavljanje kokaina ini tako tekim. U bolnici
Fer Ouks u Samitu, Nju Dersi, uivaoci droge su dvanaest
dana uzimali amino-kiselinu u soku od narande. Takoer su
uzimali vitamin C, vitamine B, (tiamin, niacin, i riboflavin) i
tirozin hidroksilaze, enzime koji pomau organizmu da koristi
tirozin. Rezultati su bili izvanredno djelotvorni; kod uivalaca depresija je opala za 70 posto.
236. Da li na recept ili u slobodnoj prodaji, postoje alternative
lijekovima?
Amerikanci troe vie od 500.000 kilograma sredstava za
smirenje, vie od 250.000 kilograma barbiturata, kao i vie od
1,2 miliona kilograma antibiotika godinje. Jesu li svi ovi lijekovi
neophodni? Vjerojatno da nisu; ali kada ljudi plate za pregled
svome lijeniku, oni oekuju da odu od njega sa nekim
receptom.
Postoje i alternative koje ortomolekularni lijenicii i na ishranu
usmjerene osobe isprobavaju prije nego to pribegnu
lijekovima.
Inozit i pantotenska kiselina umjesto pilula za spavanje.
Dr Robert . Etkins (Robert C. Atkins), autor knjige Dr
Etkinsova revolucija ishrane (Dr Atkins Diet Revolution),dao je
svojim pacijentima da probaju pantotensku kiselinu i oko 2.000
mg inozita kao sredstvo za spavanje umjesto Seconala,
Nembutala, Butisola, ili drugih pilula za spavanje.
237. Izbavljenje od Velike medicine
Vie nego ikada ranije Amerikanci se naprosto kljukaju

lijekovima. Ono to veina ljudi ne shvaa jest da mnogi od tih
lijekova dobijeni na recept ili u slobodnoj prodaji uzimaju
isto onoliko koliko i daju, barem to se tie hranljivih sastojaka.
Veom esto lijekovi zaustavljaju apsorbiranje hranljivih
sastojaka ili ometaju sposobnost stanica da ih koriste.
Jedno novije istraivanje pokazalo je da sastojci nekih
rasprostranjenih lijekova koji se mogu dobiti bez recepta,
namijenjenih protiv nazeba, bola i alergija u stvari sniavaju
nivo vitamina A u krvi. Poto vitamin A titi i jaa sluznice nosa,
drijela i plua, njegov nedostatak moe bakterijama pruiti
pogodno tlo za razmnoavanje, ime se oboljenje koje je lijek
trebalo da ublai produava.
Aspirin moe da utrostrui stupanj izluivanja vitamin C.
Aspirin, udotvorni kuni lijek, najei sastojak lijekova za
ublaavanje bolova, nazeba i oboljenja sinusa, jest kradljivac
vitamina . ak i njegova mala koliina moe da utrostrui
stupanj izluivanja vitamina C iz organizma. On takoer moe
da izazove nedostatak fohie kiseline, to moe da izazove
anemiju, kao i poremeaje u varenju.
Utvreno je da kortikosteroidi (kortizon, prednizon), koji se
koriste za ublaavanje artritikih bolova, problema s koom,
poremeaja u krvi i na oima i kod astme, utiu na sniavanje
nivoa cinka.
Prema jednoj studiji koja je objavljena u The Postgraduate
Medical Journal, prilian broj osoba koje uzimaju barbiturate
imaju nizak nivo kalcija.
Utvreno je da laksativi i antacidi, koje uzimaju milioni ljudi,
remete metabolizam kalcija i fosfora u organizmu. A bilo koje
sredstvo za ienje uzimano u pretjeranim koliinama moe da
iscrpi velike koliine kalija.
Diuretici, koji se obino prepisuju protiv visokog krvnog pritiska,
kao i antibiotici, takoer su kradljivci kalija.
298. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XVI?
Znam da kava moe da izazove drhtanje, ali ja sam se prebacio

na kavu bez kofeina a ipak mi se deava da postajem zlovoljan
i nervozan. Moe li tako mala koliina kofeina da bude razlog
tome?
Kofein nije jedina supstanca u kavi koja utie na ponaanje.
Postoji jo jedna supstanca, jo neidentificirana, i u obinoj kavi
i u kavi bez kofeina (ali ne i u aju) koja spreava normalno
djelelovanje opijata koji djeluju na mozak (endorfina), koji
ublaavaju bol i poboljavaju raspoloenje.
Na nekim lijekovima koje sam dobio na recept i koje uzimam na
naljepnici je posebno naglaeno ,,Ne piti alkoholne napitke dok
se uzima lijek". Da nema naljepnice, da li bi to znailo da bi bilo
sigurno neto popiti dok se uzima lijek?
Jedino ako smatrate da je ruski rulet siguran. Alkohol moe da
ima suprotno djelovanje u odnosu na skoro sve lijekove. U
stvari, svaki lijek koji se moe nabaviti u obliku sa produenim
oslobaanjem ili spansule moe postati opasan ako se uzima
zajedno s alkoholom. Obloga koja treba da omogui da se lijek
polako oslobaa tokom dueg vremenskog perioda (obino
osam do dvanaest sati) moe da se brzo rastvori u alkoholu i da
vam isporui neprijatnu i potencijalno opasnu dozu lijeka. Moja
preporuka je: prvo se oporaviti, a potom to proslavljati.
to je farmakoloki ili psiholoki razlog ,,dauna" koji izgleda
slijedi i poslije umjerenog koritenja kokaina?
To je prvenstveno uzrokovano iscrpljivanjem zaliha dopamina i
norepinefrina u organizmu. To su kemikalije koje mozak
normalno koristi za prenoenje energetskih poruka. Opijenost
od kokaina nastaje uslijed nadraaja ovih neuroodailjaa, dok
se istovremeno inhibira serotonin, kemikalija koja vas smiruje.
Tako, dok je korisnik kokaina ,,ap" (up), mozak se uzburka do
vratolomnog tempa, a onda, kada se neuroodailjai iscrpe,
korisnik se strmoglavljuje, to stvara elju za jo droge. (Vidi dio
235 o amino-kiselinama dobrim protivotrovima.)
XVII
MRAVLJENJE DIJETE KILOGRAM PO KILOGRAM
239. Etkinsova dijela
Ova dijeta ignorira sadraj kalorija i usredotouje se na
ograniavanje koliine ugljikohidrata; ali za razliku od drugih
programa, dr Etkins zahtijeva da nema ugljikohidrata (barem
dva tjedna). Na taj nain organizam poinje da odbacuje ketone
(siune djelie ugljika koji su nusproizvodi nepotpunog
sagorijevanja masti) u koliinama dovoljnim za znatno
smanjenje tjelesne teine. Prema dr Etkinsu, poto su
ugljikohidrati prvo gorivo koje va organizam sagorijeva radi
stvaranja energije, ako se oni ne unose u organizam on e
posegnuti za nataloenom mau kao gorivom. A kako su
ketoni izbaeni, glad kao i teina nestaju.
Ima mnogo toga i u prilog i protiv ove dijete, ali ako je
primjenjujete, dr Etkins preporuuje visokopotentne vitaminske
dodatke. Ja bih preporuio da se drite MVP programa
navedenog u dijelu 127 i da uzimate dodatnih 1.000 mg
vitamina C sa bioflavonoidima, ako nemate mogunosti da
koristite neki od agruma. Takoer, uzimajte barem 50 mg
vitamina B-kompleks uz jutarnje i veernje obroke, 1 g kalija
podijeljen na tri obroka i 400 do 800 mcg folne kiseline dnevno.
240. Stilmanova dijeta
Dijeta za brzo mravljenje dr Irvina Stilmana (Irwin Stillman),
koju esto nazivaju Vodena dijeta", poto zahtijeva pijenje
osam aa vode dnevno, u sutini je sve-proteinski program
bez masti ili ugljikohidrata. Ona ne dozvoljava voe ili povre,
mlijene proizvode ili itarice i tvrdi se da primjenom ove dijete
sagoreva 275 kalorija dnevno vie nego pri nekoj od dijeta koje
sadre isti broj kalorija ali ukljuuje i druge elemente, kao to su
ugljikohidrati i masti. Ne brojite kalorije, ali ne treba ni da se
kljukate, a tvrdi se da je prosjean gubitak teine izmeu dva i
est kilograma tjedno.
ak i dr Stilman priznaje potrebu za uzimanjem vitaminskih i
mineralnih dodataka tokom njegove dijete. Preporuio je

svakome tko se pridrava njegovog reima neku
multivitaminsko--mineralnu tabletu i neku visokopotentnu
multivitaminsko-rmineralnu tabletu za sve one koji imaju preko
etrdeset godina ili uzimaju veoma male koliine hrane.
Ja osobno smatram da svi koji provode dr Stilmanov sveproteinski reim treba da uzimaju visokopotentne vitaminske
tablete i tablete heliranih minerala, dva puta dnevno, uz 1.000
mg vitamina C-kompleks (sa produenim oslobaanjem) i neku
visokopotentnu tabletu heliranih viestrukih minerala. Takoer,
zbog toga to obilno uzimanje vode tei da bre isplakne B
vitamine, kao i vitamin C iz organizma, preporuljiv je vitamin Bkompleks sa prouduenim oslobaanjem kao i 400 do 800 mcg
folne kiseline i 1 g kalija podijeljeno na tri obroka.
241. Skarsdejl dijeta
Ovu etrnaestodnevnu naglu dijetu, kojom moete da izgubite
do osam kilograma, smislio je dr Herman Tarnauer (Herman
Tarnower) i obznanio je u svojoj uvenoj knjizi The Complete
Scarsdale Medical Diet. To je u osnovi jedna varijanta reima
sa malo kalorija, malo masti, malo ugljikohidrata i dosta
proteina. Razlika izmeu Skarsdejl-dijete i Stilmanove i
Etkinsove dijete jest u tome to je dr Tarnauer u svoj plan
dodao jedan faktor ne-odluivanja. Drugim rijeima, jedete
upravo ono to je na jelovniku za svaki obrok svakog dana. I
nema naglih prelaza, barem dva tjedna.
Preuzimanje cjelokupne odgovornosti od onog koji provodi
dijetu izuzev da mora da se pridrava uputstava uinilo je
Skarsdejl-dijetu popularnim i djelotvornim reimom.
Kao i kod svake dijete, zbog naglog smanjivanja koliine uzete
hrane, preporuuju se vitaminski dodaci. Ako provodite
Skarsdejl-dijetu, treba da uzimate osnovni MVP (vidi dio 127).
Takoer se preporuuje vitamin E (suhi oblik), 200 do 400 i.j.
dnevno i neki dobar B-kompleks.
242. Jesti a mraviti
To je dugotrajan reim koji zastupa stanovite da treba uzii tri
obroka dnevno sa izmjerenim porcijama proteina, ugljikohidrata

i masti.
Mada je ovaj program to se ishrane tie dobro zaokruen,
veina onih koji su ga provodili koje sam upoznao sloili su se
da su im vitaminski dodaci pomogli da odre svoj energetski
nivo za vrijeme dok se sniava koliina uzetih kalorija. Taj zadat
ispunit e neka multivitaminsko-mineralna tableta, viestruki
helirani minerali i vitamin C-kompleks, 500 do 1.000 mg,
jednom do dva puta dnevno.
243. Dijeta za one koji piju
To je jo jedna dijeta sa malo ugljikohidrata, dosta masti, dosta
proteina, ali sa dodatnim zahtijevom da se dozvoli da alkohol
bude sastavni dio reima. Navodno se zasniva na dijeti Zranih
snaga Sjedinjenih Drava (Zrakoplovstvo to porie), i zastupa
stanovite da mjera ugljikohidrata koje uzimate treba da se
odrava na 60 g dnevno.
Posebno se napominje da je ta dijeta namijenjena zdravim
osobama i njeni sljedbenici se upozoravaju da uzimaju barem
30 g ugljikohidrata dnevno i dovoljno vitamina C.
Svi koji provode ovu dijetu dobro e uiniti ako uzimaju dodatak
vitamina C, uz opi MVP (vidi dio 127) reimom, i B-kompleks
tri puta dnevno, zbog alkohola.
244. Dijeta sa tekuim proteinima i Kembridska dijeta
Ove dijete su opasne i potencijalno smrtonosne. (Dijeta sa
tenim proteinima vie se ne pojavljuje na tritu.)
Kembridska dijeta nudi tri tena, navodno uravnoteena
obroka, to se tie hranljivih sastc jaka", obroka dnevno sa
ukupno kalorija, to se moe usporediti sa polugladovanjem. Dr
Sam Haim (Sami Hashim), irom svijeta poznati strunjak za
lijeenje gojaznosti, navodi da svako tko sprovodi dijetu sa 600
kalorija ili manje treba da je u bolnici".
Radikalne dijete kao to su ove mogu da prouzrokuju
nenormalan rad srca i ozbiljan nedostatak za ivot vanih
minerala i uslijed veoma brzog gubljenja teine. Savjest mi ne
dozvoljava da dam neke sugestije to se tie dodataka, poto
vrsto vjerujem da ove dijete ne treba poduzimati bez

medicinskog nadzora.
245. Zen makrobiotika dijeta
Nasuprot opem uverenju, ova dijeta nije povezana sa Zen
Budistima, ve je djelo jednog Japanca po imenu Dord
Ohsava (George Ohsawa). Iako je ona stekla mnoge pristalice,
to se hrane tie, opasna je kada se strogo provodi.
Postoji deset etapa dijete, a mlijeko je zabranjeno. Zapoinjete
time to ostavljate slatkie i delate unazad dok ne dospijete do
najvieg stadija u kojem ne jedete nita osim itarica, po
mogunosti tamnu riu. Ova dijeta, zasnovana na istonjakoj
jin/jang filozofiji, ograniava uzimanje tekuina, to je opasno,
kao to je i nedostatak hranljivih tvari koje ne moe osigurati
obrok koji se sastoji iskljuivo od tamne rie. Sljedbenici vjeruju
da ukoliko su vam misli normalne, vi moete da proizvodite
vitamine, minerale i proteine u vlastitom organizmu i da, u
stvari, preobratite jedan element u neki drugi element.
Za svaki sluaj, ako vam misli nisu uvijek ispravne, bilo bi
preporuljivo, ukoliko provodite ovu dijetu, ili neku strogo
vegetarijansku dijetu, da uzimate dodatke. Preporuuje se neka
tableta visokopotentnih vegetarijanskih multivitamina-minerala
dva puta dnevno uz neki dobar B-kompleks sa folnom
kiselinom. Takoer uzmite vitamin B12 , 100 mcg, jednom do tri
puta na dan.
246. Fruktozna dijeta
Ova etrnaestodnevna dijeta namijenjena je osobama koje
ude za slatkiima. Tajna je u jednom dodatku fruktoze,
prirodnog eera, koji ne samo da utoljava glad i odrava vau
energiju ve vam i omoguava da izgubite oko pola kilograma
dnevno.
Iznio ju je na vidjelo dr D. T. Kuper (J.T. Cooper). Fruktozna
dijeta je u osnovi jedan program sa malo kalorija, ali poto
uzimate 36 do 42 fruktoze dnevno trebalo bi da ne osjeate
udnju za hranom. Za razliku od ostalih eera u ishrani,
fruktoza ne zahtijeva insulin da bi ula u tjelesne stanice. Ona
se apsorbira neposredno, eliminirajui hipoglikemiku reakciju

(nizak nivo eera u krvi) koju izaziva preobilje insulina, koje
ini da oni koji provode ovu dijetu osjeaju glad.
Fruktoza se dobija od povra kao to su artioke i od kukuruza.
Moe se nabaviti u vidu praha, aromatiziranih tableta od 2 g za
vakanje i sirupa.
Uz vitaminske i mineralne dodatke preporuuje se deset aa
vode dnevno. Vaan je MVP (vidi dio 127), kao i kalij, 99 mg
(elementaran) tri puta na dan po jedna tableta uz svaki
obrok.
247. Dijeta od algi, lecitina, octa, B6
Ova nisko-profilna ali djelotvorna dijeta poznata je vie od
jednog desetljea i izgleda da je jo uvijek popularna. Osnovni
sastojci ove dijete mogu se dobiti u tableti koja sadri alge,
lecitin, jabuni oc<t i vitamin B6. Postoje dvije jaine:
jednostruka i dvostruka. (Kod jednostruke jaine uzimate po
dvije tablete uz svaki obrok, a kod dvostruke uzimate po jednu
tabletu.)
Kao i kod svake dijete kod koje se smanjuje koliina uzetih
kalorija, preporuuje se neka dobra multivitaminsko-mineralna
tableta uz doruak i veeru. Takoer uzimajte i vitamin Bkompleks i 1.000 mg vitamina C (sa produenim oslobaanjem)
dva puta dnevno.
248. Mindelove napomene o dranju dijeta
Prije nego to zaponete bilo koju dijetu, posavjetujte se sa
svojj lijenikom.
Ako provodite dijetu s malo ugljikohidrata ili bez njih, vodite
rauna o tome da ne uzimate neku od umjetno zaslaenih
bezeernih" ili dijetetskih" vakaih guma ili slatkia koji
sadre sorbitole, manitole ili heksitole. Ovi sastojci se
metaboliziraju u organizmu kao ugljikohidrati, samo sporije.
Ako provodite dijetu kod koje je dozvoljeno uzimanje alkohola,
jedna aa vina prije veere potai e luenje eludanih
sokova i potpomoi pravilno probava.
Obratite panju na zablude u vezi sa dijetom, kao to su:
elatinski slatkii ne debljaju. Grejpfrut dovodi do gubitka

teine. Voe nema kalorija. Visokoproteinska hrana nema
kalorija.
Pola kilograma nicli manje debljaju nego krompir.
Prepeen kruh ima mnogo manje kalorija nego obian kruh.
to god da jedete, jedite sjedei i polako. (Moda ete
potroiti vie kalorija ako stojite nego ako sjedite, ali ete tako
teiti da vie pojedete.) Takoer, ne itajte niti gledajte televiziju
dok ne zavrite s jelom.
Kada birate voe, imajte na umu da sve voe nije isto, da
jedna jabuka, banana ili kruka imaju vie kalorija i
ugljikohidrata nego polovina dinje, alica sirovih jagoda ili
svjea tangerina.
Kada birate povre, uzmite boraniju umjesto graka (utedit
ete 41 kaloriju po porciji od pola alice), uzmite pinat umjesto
mijeanog povra (utedit ete 35 kalorija) i krompir pire ako
ba morate umjesto pihtija (utedit ete 139 kalorija).
Vi koji vodite rauna o ugljikohidratima ne potcjenjujte crveni
luk: jedna alica kuhanog luka ima 18 g.
Ako prebrojavate svaku kaloriju, imajte na umu da 1 lica
granula lecitina sadri 50 kalorija, a jedna kapsula lecitina
oko 8.
Pokuajte da jedanput tjedno ne uzimate vodu (to su inili
drevni Grci). Ograniite se na hladnu vodu (bez leda) ili biljni aj
sa limunom, ili sok od limete. Nita osim toga. To e vas i
obodriti.
249. Mindelova vitaminski-uravnoteena dijeta da smravite i
tako ivite
Znam da vam je i vaa majka to govorila, ali je to svakako istina
doruak jest najvaniji dnevni obrok. On dolazi poslije
najdueg vremenskog perioda koji ste proveli bez hrane i ne
moete nadoknaditi hranljive sastojke ako kasnije dobro ruate
ili veerate.
Ako drite dijetu, posebno je znaajno da na poetku dana
priberete energiju.
DORUAK
226 g obranog mlijeka ili poluobranog mlijeka (ili soka)

Aromatiziran niskokalorini proteinski prah koji sadri jestivi
kvasac, lecitin i fruktozu.
4 kocke leda
Dobro izmeati u mikseru 60 sekundi. Kalorija priblino:150
Ova mjeavina moe se zamrznuti i koristiti kao desert za
veeru ili uinu, ako va kolinik kalorija to dozvoljava.
Ruak je kakljiv objed. Restorani sa brzo pripremljenom
hranom zavodljivo su pogodni, a nita bre ne upropatava
dijetu od nekoliko prenih krompiria" ijedan siuan frape".
Ako uistinu elite da smravite, bolje vie mislite o ovome to
slijedi.
RUAK
Ponedjeljak, srijeda, subota i nedjelja
Skromna porcija (80150 g) konzervirane u vodi ili svjee ribe;
obilna salata od sirovog povra (zainjena limunom ili octom)
1 malo voe.
Utorak, etvrtak i petak
2 jaja (pripremljena bez masti) ili mladi sir (ne vie od jedne
aIice), sirovo povre, 1 krika kruha sa tankim premazom
margarina i voe za desert. (Ameriko udruenje za bolesti srca
preporuuje samo 3 cijela jajeta tjedno, mada mnogi lijenici
dozvoljavaju vie. Posavjetujte se sa svojini lijenikom.)
Veera je obino propast za one koji dre dijetu, ali to ne mora
biti tako.
VEERA
Pet veeri tjedno treba jesti ribu (list, pastrva, losos, iverak i
tome slino) ili ivinsko meso na aru, kuhano ili peeno (prije
nego to ponete da jedete ivinsko meso, skinite koicu); a
dvije veeri tjedno moete jesti meso, i ovog puta na aru,
kuhano ili peeno; kuhano povre, obilna salata (ne vie od 1
lice ulja kao zain), jedan mali kuhani ili peeni krompir
jednom ili dva puta tjedno i neko svjee voe za desert.
Klonite se alkohola pokuajte da ga zamijenite gaziranom
mineralnom vodom sa limetom. to se tie drugih napitaka,
najbolji su biljni ajevi i obina voda.
Vitaminske dodatke uzimajte est dana tjedno, a sedmog se
odmorite. inei tako, neete imati razloga za brigu oko

nagomilavanja u organizmu vitamina rastvorljivih u mastima.
VITAMINSKII MINERALNI DODACI
Viestruki vitamini s produenim oslobaanjem sa heliranim
mineralima (barem 50 mg B1, B2 i B6 po tableti) prije i poslije
podne
Vitamin C s produenim oslobaanjem, 1.000 mg sa
bioflavonoidima iz ipaka, 2 tablete prije i poslije podne. Jedna
tableta viestrukih heliranih minerala sa barem 500 mg kalcija i
250 mg magnezija po tableti (mora takoer da sadri mangan,
cink, eljezo, selen, krom, bakar, jod i kalij), prije i poslije
podne.
Suhi vitamin E, 400 i.j. D-alfa-tokoferol sa selenom, kromom,
vitaminom C i askorbatima, prije i poslije podne.
RNK 100 mg DNK 100 mg, 3 tablete dnevno, 6 dana tjedno.
SOD (vidi dio 260), 125 mcg dnevno, 6 dana tjedno DHEA (vidi
dio 260), 3 tablete dnevno, 1 sat prije obroka
Lecitin, 1.200 mg (6 kapsula) dnevno. (Ako koristite granule
lecitina u napitku uz doruak, ovaj dodatak nije potreban.)
250. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XVII?
Provodio sam Kembridsku dijetu etiri tjedna, izgubio
jedanaest kilograma i odlino se osjeao. Zbog ega se to
smatra toliko opasnim?
Zbog toga to jest opasno (vidi dio 244), a vi ste imali sree.
Mnogo puta oni koji provode dijetu pate od sranih tegoba kada
prekinu polugladovanje i ponovo se vrate normalnoj ishrani,
zbog radikalnih promjena u solima i vodi u organizmu. Osim
toga, dijete kao to je Kembridska formula ne ue vas kako da
izmijenite svoje navike u ishrani i zadrite postojeu teinu. U
stvari, veina osoba u roku od dvije godine ponovo dobije
barem polovinu teine koju su izgubile.
XVIII
VI, DAKLE, SMATRATE DA NE JEDETE MNOGO EERA I
SOLI
251. Vrste eera
Vie od stotinu supstanci koje se kvalificiraju kao slatke mogu
se nazvati eerima. One sa kojima najee dolazimo u dodir
su fruktoze, prirodni eer iz voa i meda; glukoza je eer u
krvi organizma i to je najprostiji oblik eera u kojem se
asimiliraju ugljikohidrati; dekstroza je sainjena od kukuruznog
kroba i kemijski je identina sa glukozom; laktoza, mlijeni
eer; maltoza, eer formiran od kroba djelovanjem kvasca i
sukroza, eer koji se dobija iz eerne trske ili eerne repe i
proien do stanja u kojem stie do nas u obliku granula.
Smei eer je naprosto eer u kristalima obloen sirupom
melase.
Med je smjesa fruktoze i glukoze. A tu su i razni zaslaivai od
kukuruza, dobijeni iz kukuruznog kroba i sainjeni uglavnom
od dekstroze, maltoze i kompleksnijih eera.
252. Opasnosti od pretjeranih koliina eera
Keap sadri osam posto eera vie nego sladoled.
Veliki problem sa eerom jest u tome to ga previe jedemo
(vie od pola kilograma po osobi 1984. godine) a da to esto i
ne znamo. Svi ugljikohidratni zaslaivai kvalificiraju se kao
eer, ak i kada se nazivaju drugim imenima; a kada je
sukroza trei po redu sastojak na kutiji cerealija, kukuruzni sirup
peti po redu, a med sedmi, vi ne shvaate da jedete neto to je
50 postotni eer!
Potroa je u dananje vrijeme namamljen na eer od samog
roenja. Formule za bebe zainjene su eerom, kao i mnoga
druga hrana za bebe. Poto eer takoer djeluje i kao
konzervans, zadrava i apsorbira vlagu, esto se nalazi u
proizvodima za koje nikada ne biste pomislili da ga sadre, kao

to su putar od kikirikija, konzervirano povre, kocke za juhe i
drugi.
injenica je da jedemo previe eera u odnosu na potrebe za
dobro zdravlje. Nema potrebe dokazivati da je eer
prvenstveni uzrok kvarenja zuba. Takoer, jedna treina
stanovnitva je predebela, a gojaznost poveava mogunost da
doe do oboljenja srca, dijabetesa, povienog krvnog pritiska,
kamena u ui, problema sa leima i artritisa. Nije u pitanju to
da sam eer predstavlja uzrok tome, ali njegovo prisustvo u
hrani navodi vas da vie jedete, a ako smanjite broj uzetih
kalorija bez smanjivanja koliine eera, izgubit ete hranljive
sastojke bre nego kilograme. eer je takoer krivac i kada je
u pitanju hipoglikemija i, mada je bilo dokaza za i protiv,
neposredno ili posredno predstavlja uticajni faktor kod
dijabetesa i sranih oboljenja.
253. Opasnosti od prevelike koliine soli
Dobro je jesti neto uz zrno soli, ali jesti neto u emu je ima
moe da bude sasvim druga pria. Prosjena koliina uzetog
natrij-klorida (stolne soli) je 6 do 18 g dnevno, ali se koliina od
preko 14 g smatra pretjeranom. A mnogi od nas su pretjerivali.
Previe soli moe da izazove hipertenziju (povieni krvni
pritisak), koja poveava izglede za oboljenja srca, a u
posljednje vrijeme navodi se kao jedan od uzroka migrenskih
glavobolja. Sol uzrokuje nenormalno zadravanje tekuina, to
moe imati za posljedicu vrtoglavicu i oticanje nogu. Ona
takoer moe da izazove gubljenje kalija putem mokrae. Osim
toga, previe soli moe da vam teti i to se tie hranljivih
sastojaka, sukobljavajui se sa pravilnim koritenjem
proteinskih namirnica.
254. Zamke presoljavanja
Samo to to se klonite pereca i brzo pripremljenih jela i to ne
presoljavate hranu stolnom soli ne znai da ne uzimate vie soli
nego to bi trebalo. Zamke soli skrivene su od oiju kao i zamke
od eera.
Ako elite da smanjite koliinu soli koju uzimate:

Uzdravajte se od piva.
Izbjegavajte koritenje sode bikarbone, monosodijumglutamata (MSG), i praka za pecivo prilikom spravljanja jela.
Izbjegavajte laksative, od kojih veina sadre natrij.
Ne pijte vodu preraenu u kunom omekivau vode, niti
kuhajte u njoj; omekiva dodaje vodi natrij.
Kada itate naljepnice na prehrambenim proizvodima, obratite
panju na rijei SOL, NATRIJ ili kemijski simbol Na.
Ne jedite soljene mesne proizvode kao to su unka, slanina,
usoljena govedina, ili frankfurteri, kobasice, koljke, bilo koje
konzervirano ili zamrznuto meso, ivinsko meso ili ribe kojima je
dodavan natrij.
Kada jedete izvan kue, zatraite kotlet ili niclu kojima nije
dodavana sol.
255. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XVIII?
Zar nije tono da je po veoma toplom vremenu potrebno uzimati
dodatak soli, naroito ako vjebate i jako se znojite?
Ne! To nije samo mit, to moe imati opasne posljedice. Istina je
da tablete soli imaju dehidrirajue djelovanje i nikada se ne
prepisuju. Kada vjebate, va organizam koristi mehanizme za
ouvanje soli a kako prosjeni Amerikanac pojede negde
oko 60 ili vie puta soli nego to je potrebno organizmu,
oskudijevanje u soli krajnje je nevjerojatno. U stvari, previe soli
pod tim uvjetima moe da doprinese iscrpljenosti uslijed topline
i toplinskog udaru. (U veoma, veoma rijetkim sluajevima kada
moe da doe do nedostatka soli, nadoknaivanje treba izvriti
0,1-postotnim rastvorom soli u pijaoj vodi ali treba se
prethodno posavjetovati sa nekim lijenikom.)
XIX
OSTATI LIJEP OSTATI PRIVLAAN
256. Vitamini za zdravu kou
Va vanjski izgled umnogome ovisi od toga to inite za sebe u
svojoj unutranjosti. A to se tie vae koe, vitamini i pravilna
ishrana su neophodni.
Da biste izgledali najbolje to je mogue, svakako uzimajte 55
do 65 g proteina dnevno. Pijte osam aa vode dnevno (biljni
ajevi mogu zamijeniti nekoliko aa vode), a potronju mlijeka i
jogurta ograniite na obrane vrste. uvajte se okolade, oraha,
suhog voa, peenih jela, kola-napitaka, kave, alkohola,
cigareta i previe soli. Takoer, nemojte koristiti eer. Male
koliine meda ili melase od eerne trske podjednako e vas
osladiti i bolje je da njih koristite.
Dobar poetak nastojanja da vam koa bude zdrava i blistava je
svakodnevno uzimanje proteinskog napitka. Njega moete
uzimati umjesto bilo kojeg obroka, ali posebno je dobar za
doruak.
PROTEINSKI NAPITAK
170 g nekuhanog obranog mlijeka
1 lica jestivog kvasca u prahu (mnogo B vitamina)
3 licee acidofila (potie razvoj korisnih bakterija)
1 lica granuliranog lecitina (razara otekline i kolesterol ispod
koe)
1 licaa proteina u prahu
1/2 1 licee melase od eerne trske ili meda
Roga u prahu, banane, jagode ili bilo koje svjee voe radi
ukusa
Izmijeati u mikseru. (Dodati 34 kocke leda, po elji.)
DODACI
Kompleks multivitamina i minerala 1 dnevno Uzeti poslije bilo
kojeg obroka. Vano za boju koe i zdravlje ivaca.
B-kompleks, 100 mg (sa produenim oslobaanjem) 1
dnevno
Uzeti poslije bilo kojeg obroka. B2 (riboflavin) i B6 (piridoksin)
smanjuju masnou lica i stvaranje akni.
Vitamin A (suhi oblik), 25.000 i.j. 2 dnevno, 5 dana tjedno.
Uzeti 1 poslije doruka i 1 poslije veere. Odrava mekou,
glatkou koe i titi je od oboljenja. Stvara otpornost na
infekcije.
Vitamin C iz ipaka, 1.000 mg sa bioflavonoidima 3 dnevno
Uzeti 1 poslije svakog obroka i prije spavanja. Pomae
spreavanje irenja akni. Poboljava isceljivanje rana, modrica i
oteenja tkiva. Pomae u spreavanju pucanja kapilara na
licu. Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. 13 na dan
Uzeti 1 poslije svakog obroka. Poboljava cirkulaciju u siunim
kapilarima lica. Pomae zaceljivanje zamenom stanica na
vanjskom sloju koe. Djeluje sa vitaminom C, inei kou manje
podlonom aknama. Koristiti uljni vitamin E (28.000 i.j. na 30 g),
eksterno na koi za zacjeljivanje opekotina, abrazija i oteenja
tkiva.
Viestruki helirani minerali 6 dnevno
Uzeti 2 tablete poslije svakog obroka (ili 3 prije i poslije podne).
Pomae odravanje ravnotee kiselina i baza u krvi,
neophodnih za ist ten. Kalcij je za meka, glatka tkiva koe;
bakar je za boju koe; eljezo je za poboljanje izgleda blijede
koe; kalij je za suhu kou i akne; cink je za zacjeljivanje
vanjskih i unutranjih rana.
Holin i inozit, 1.000 mg dnevno, poslije obilnog objeda (Granule
lecitina, 2 lice dnevno, mogu predstavljati zamjenu za tablete
holina i inozita.) Pomae emulziranje kolesterola (masne
naslage ili kvrge pod koom). isti bubrege, to prija koi.
Acidofil 6 lica dnevno
Uzeti 2 lice ili 6 kapsula poslije svakog obroka. Pomae borbu
protiv konih osipa izazvanih tetnim bakterijama u organizmu.
Klorofil 3 lice ili 9 tableta dnevno
Uzeti 1 liiicu ili 3 tablete poslije svakog obroka. Smanjuje
opasnost od bakterijskog zagaenja. Posjeduje antibiotike
djelovanje. Odlian lijek za iscjeljivanje rana, poslije detaljnog
pranja; sa zamjenom u obliku sapuna od gaveza.
Cistein, 1 g dnevno i s 3 g vitamina C

Uzimati izmeu obroka sa sokom. Pomae odravanje glatke,
mladalake koe.
Ako je lice mnogo flekavo, preporuuje se dodatak cinka
(heliranog), 1550 mg dnevno. Pomae rast i obnavljanje
povrijeenih tkiva.
257. Vitamini za zdravu kosu
amponi i regeneratori nisu dovoljni. Da biste bili sigurni da
svom krunskom ukrasu pruate ono to ste mu duni, morate
biti svjesni toga da ishrana igra veoma znaajnu ulogu da biste
imali gustu, sjajnu kosu. Za razliku od koe, kosa se ne moe
samoobmanjivati; ali vi moete postii da vam raste nova,
zdravija kosa.
Prvo to treba da uinite jest da preispitate svoju ishranu. Da li
ona sadri ribu, penine klice, kvasac i jetricu? Trebalo bi da
sadri. Ono to je vaoj kosi potrebno su vitamini i minerali koje
osigurava ova hrana, uz esto masiranje kose, neki dobar pHuravnoteeni, proteinima obogaeni ampon i dodaci.
DODACI
Multivitaminski-mineralni kompleks 1 dnevno
Uzeti poslije bilo kojeg obroka. Znaajan je za ope zdravlje
kose.
dnevno
Uzimati poslije bilo kojeg obroka.
B vitamini su bitni za rast kose.
Pantotenska kiselina, folna kiselina i PABA pomau da se
sijedoj kosi povrati prirodna boja.
Vitamin A, 10.000 i.j. 12 dnevno 5 dana tjedno
Uzimati prije i poslije podne. Djelujui s vitaminom B, odrava
sjaj kose.
Cistein, 1 g dnevno s 3 g vitamina C
Uzimati izmeu obroka sa sokom. Kosa je 10 do 14 posto
cistein i ovaj dodatak moe da odri pramenove sjajnim.
Uzimati uz doruak. Minerali kao to su silicij, sumpor, jod

i eljezo spreavaju opadanje kose.
Imajte na umu da su vam potrebne i neke masne kiseline, B
vitamin i holin u organizmu da bi vitamin A mogao da opstane.
258. Vitamini za ruke i noge
Vae ruke su izloene mnogim zloupotrebama. Deterdenti
odstranjuju prirodna ulja, a voda i vremenski uvjeti sami po sebi
mogu prouzrokovati da koa ispuca. Gumene rukavice su dobra
ideja, ali ako na koi ve imate napuklina ili neku vrstu
dermatitisa, one se ne smiju stavljati neposredno na ruke. (Par
pamunih rukavica ispod gumenih apsorbirat e znoj i sprijeiti
obnavljanje infekcije.) Takoer, ne koristite kukuruzni krob u
rukavicama; on moe pospjeiti rast mikro-organizama. Ako
elite da koristite neto to e apsorbirati vlagu, pokuajte sa
obinim bezmirisnim talkom u prahu.
to se tie nokata na nonim i runim prstima, najbolji lijek je
ishrana. elatina je ope prihvaeno sredstvo za slabe nokte,
ali to je pogreno. Noktima jest potreban protein, ali ga u
elatinu ima malo. Ne samo da mu nedostaju dvije bitne aminokiseline ve jedne druge amino-kiseline, glicina, ima vie nego
to je potrebno. Hrana bogata sumporom, kao to je umance
jajeta, treba da bude sastavni dio vae ishrane, a suene,
osloboene masti, jetricu (tablete) treba uzimati kao dodatak.
DODACI
Kompleks multivitamina i minerala 1 dnevno
Uzimati poslije bilo kojeg obroka. Doprinosi opem zdravlju
koe i rasta noktiju.
dnevno
Uzeti poslije bilo kojeg obroka. Pomae stvaranje otpornosti
na gljivine infekcije i bitan je za rast noktiju.
Vitamin A, 10.000 i.j. 1 dnevno 6 dana tjedno
Uzeti poslije bilo kojeg obroka. Pomae u spreavanju Ijutenja
noktiju.
Vitamin E, 100400 i.j. 12 dnevno
Uzimati prije i poslije podne. Neophodan za iskoriavanje

vitamina A.
Uzeti poslije bilo kojeg obroka.
eljezo pomae jaanje krhkih noktiju, cink odstranjuje bijele
pege.
259. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XIX?
to mislite o ulju jojobe kao sredstvu za uljepavanje?
Osobno mislim da je ono jedno od najboljih. Moe se nabaviti u
raznim oblicima ulje, krem sapun, ampon i ini uda na
prirodan nain!
Na primjer: kad se koristi kao hidrantni proizvod, treba staviti
nekoliko kapi ispod minke. Umasirajte ga lagano u kou,
naroito oko oiju gdje se stvaraju bore. (Vodite rauna o tome
da izbjegnete neposredan kontakt s oima, a ako se pojavi neki
nadraaj, prekinite upotrebu.) Nou koristite ulje za
omekavanje koe dok spavate. Stavite samo tanak sloj preko
lica i vrata poto ste ih, naravno, dobro oistili.
Ulje se takoer moe koristiti za omekavanje koe poslije
tuiranja (potrebno vam je samo nekoliko kapi) i kao bogato ulje
za kupanje (opet, samo nekoliko kapi). Na suhu, ispucalu, tek
izbrijanu kou treba ga nanositi neposredno.
Poto amponirate kosu, pokuajte da utrljate nekoliko kapi ulja
u kosu i kou glave (ne ispirajte). Svakodnevna upotreba
pomoi e i najsuhljoj kosi da povrati svoj prirodni sjaj.
Moji nokti naprosto ne rastu. Isprobala sam svakakve vitamine,
ali ne djeluju. to da radim?
Mogue je da imate problema sa tiroidnom lijezdom, pa bi
moda trebalo da provjerite kod nekog nutricionistiki
usmjerenog lijenika.
U meuvremenu, moete da isprobate siliku, biljku koja je
takoer poznata kao rastavi i Equisetum arvense, koju
organizam pretvara u lako dostupan kalcij koji jaa nokte,
kou, kosu, kosti i vezivna tkiva organizma.
XX
OSTATI MLAD, KREPAK I SEKSI
260. Usporavanje procesa starenja
Starenje nastaje kao posljedica degeneracije stanica. Na
organizam je sazdan od miliona tih stanica, a ivotni vijek svake
od njih je negdje oko dvije godine ili manje. Ali prije nego to
stanica odumre, ona samu sebe reproducira. Zbog ega onda,
moete se upitati, sada ne izgledamo isto kao to smo izgledali
prije deset godina? Razlog ovome je to pri svakoj narednoj
uzastopnoj reprodukciji stanica prolazi kroz neku promjenu u
osnovi izopaujuu. Tako, dok se nae stanice mijenjaju,
izopauju, mi starimo.
Moete da izgledate i da se osjeate est do dvanaest godina
mlai no to jeste.
Dr Bendamin S. Frenk (Benjamin S. Frank), autor djela
Terapija nukleinskom kiselinom pri starenju i degenerativnim
oboljenjima (Nucleic Acid Therapy in Aging and Degenerative
Disease), utvrdio je da stanice koje se izopauju mogu biti
pomlaene ako se snabdiju supstancama koje ih neposredno
hrane supstancama kao to je nukleinska kiselina.
DNK (dezoksiribonukleinska kiselina) i RNK (ribonukleinska
kiselina) su nukleinske kiseline o kojima je rije. DNK je u
osnovi kotlovski lim za nove stanice. Ona odailje RNK
molekule, poput neke ekipe dobro obuenih radnika, da bi ih
stvorili. Kada DNK prestane da izdaje naredbe RNK, prestaje
izgradnja novih stanica kao i ivot. Ali pomaui organizmu
da i nadalje bude dobro snabdjeven nukleinskom kiselinom,
utvrdio je dr Frenk, moete da izgledate i da se osjeate est do
dvanaest godina mlai no to u stvari jeste.
Prema dr Frenku, potrebno nam je 1 do 1,5 g nukleinske
kiseline dnevno. Mada organizam moe da proizvodi vlastite
nukleinske kiseline, dr Frenk smatra da se one suvie brzo
raslanjuju u manje uspjene spojeve i treba ih dopremati iz
vanjskih izvora ukoliko se eli postii usporavanje procesa

starenja, ak i njegovo preusmeravanje.
Namirnice bogate nukleinskom kiselinom su penine klice,
mekinje, pinat, paroge, peurke, ribe (naroito sardine,
pastrve i sardele), pilea jetrica, zobena kaa i crveni luk. On
preporuuje ishranu koja se sastoji od plodova mora sedam
puta tjedno, uz dvije ae obranog mlijeka, aom soka od voa
ili povra i etiri ae vode dnevno.
Poslije samo dva mjeseca dodavanja RNKDNK i ovakve
ishrane, utvrdio je dr Frenk, njegov pacijent je ivnuo i dolo je
do osjetnog smanjenja izboranosti i oigledno zdravije, rumenije
i na izgled podmlaene koe.
Jedan od najsuvremenijih pristupaka u borbi protiv starenja je
SOD (superoksid dismutaza). Taj enzim jaa organizam protiv
pustoenja slobodnih radikala, destruktivnih molekula koji
ubrzavaju proces starenja unitavajui zdrave stanice i
napadajui kolagen (,,cement" koji dri stanice na okupu).
Kako starimo, na organizam proizvodi sve manje SOD, tako
da dodaci zajedno sa prirodnom hranom koja smanjuje
formiranje slobodnih radikala mogu da pomognu u
produavanju naeg djelatnog i produktivnog doba. Vano je
napomenuti, meutim, da SOD veoma brzo moe da postane
neaktivan ako nisu osigurani bitni minerali kao cink, bakar i
mangan.
DHEA (dehidroepiandrosternon), prirodni hormon koji proizvodi
adrenalna lijezda, sada se takoer koristi u reimima protiv
starenja, jer je jedna od njegovih osobina da moe da smiri"
procese u organizmu i tako uspori stvaranje masti, hormona i
kiselina koji doprinose starenju.
261. Osnovni program ouvanja mladosti
Da biste izgledali, osJeali se i ostali mladi uz pravilnu ishranu,
vaan je i dobar reim vitaminskih dodataka.
(prvenstveno sa produenim oslobaanjem) prije i poslije
podne. Vitamin C, 1.000 sa bioflavonoidima prije i poslije
podne.
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j. sa antioksidansima prije i poslije

podne.
RNK-DNK, tablete od 100 mg, 1 dnevno mjesec dana, potom
sljedeeg mjeseca 2 dnevno, pa nadalje 3 dnevno prije i poslije
podne.
SOD, 125 mcg, 1 dnevno mjesec dana, potom 2 dnevno
narednih mjesec dana, potom 3 dnevno nadalje, 6 dana tjedno.
DHEA, 1 dnevno, jedan sat prije obroka, mjesec dana; 2
dnevno, jedan sat prije obroka, drugih mjesec dana; 3 dnevno,
jedan sat prije obroka, nadalje 6 dana tjedno.
262. Visoko-energetski reim osnaivanja
Bilo da elite da se dobro osjeate ili samo da dobro izgledate,
vjebanje, ishrana i odgovarajui dodaci su ulaznica za visoku
djelotvornost.
Ako ne upranjavate doging, ne moete da priutite sportske
lape/tenisice, ne igrate tenis, niste skloni plivanju u vodi ija je
temperatura ispod dvadeset stupneva i mrzite ritmiku
gimnastiku, znam jednu savrenu vjebu za vas preskakanje
konopca.
Konopac za preskakanje je jeftin, prikladan (moete ga ponijeti
bilo kuda) i veoma zabavan kad se koristi. A Djeluje! to se tie
koliine sagorjelih kalorija, preskakanje konopca nadmauje
vonju biciklom, tenis i plivanje. Jedna prosjena osoba teka
oko 60 kilograma potroi 720 kalorija na sat preskakanjem
konopca (120 do 140 preskoka u minutu). Kada se zna da se
pri jednosatnom igranju tenisa potroi samo 420 kalorija, bit e
vam jasnije koliko preskakanje konopca moe da vam
pomogne.
Da biste odrali dobro energetsko stanje, ne zaboravite da pri
svakom obroku pojedete kombinaciju dvaju proteinskih
namirnica (ili neki proteinski napitak); popijte barem est aa
vode dnevno (pola sata prije ili poslije obroka); izbjegavajte
rafinirani eer, bijelo brano, duhan, alkohol, aj, kavu, blaga
pia, preraenu i peenu hranu.
Evo jednog dobrog osnaujueg proteinskog napitka:
1 lica proteina u prahu

1 lica granula lecitina
2 licee acidofilne tenosti
1 lica jestivog kvasca
1 lica afranovog ulja (po izboru)
Mijeati s mlijekom, vodom ili sokom u mikseru 1 minutu.
(Dodati po elji svjee voe.)
263. Visoko-energetski vitaminski i mineralni dodaci
Uz doruak:
(prvenstveno sa produenim oslobaanjem)
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j.
Visokopotentni viestruki helirani mineral
Acidofil, 3 kapsule ili 2 lice tekuine
Granule lecitina, 1 lica ili 3 kapsule od 1.200 mg
3 tablete kalcija i magnezija
Uz ruak:
Acidofil, 3 kapsule ili 2 lice tenosti
Granule lecitina, 1 lica ili 3 kapsule od 1.200 mg
Po izboru: vitamin B12, tablete jetrice, enzimi za probavljanje
Uz veeru:
Vitamin E (suhi oblik), 400 i.j.
Acidofil, 3 kapsule ili 2 lice tenosti
Granule lecitina, 1 tableta ili 3 kapsule od 1.200 mg
Po izboru: enzimi za probava.
264. Vitamini i seks
Vano je imati na umu da ako se vi ne osjeate dobro, va
seksualni poriv e trpjeti kao i cijeli organizam.
Postoje mnoge tvrdnje da vitamin E stoji u vezi sa seksom.
Prouavanja su uistinu pokazala da on poveava plodnost kod
mukaraca i ena i pomae obnavljanje potencije kod
mukaraca. Jo nije dokazano da on jae utie na seksualni
poriv kod mukaraca i ena, mada sam upoznao mnoge koji
uzimaju vitamin E i koji su se sa zadovoljstvom uvjerili da je
tako.
Najvei postotak cinka u organizmu mukarca nalazi se u

prostati.
Drugi vaan sastojak hrane kada je u pitanju seks jeste cink.
Najvei postotak cinka u organizmu mukarca nalazi se u
prostati, a nedostatak ovog minerala moe izazvati atrofiju
testisa i nevolje s prostatom.
Upamtite, vitamini koji odravaju va energetski nivo (vidi
dijelove 262, 263) takoer e mnogo doprinijeti vaim
seksualnim sposobnostima.
265. Namirnice i vitaminski i mineralni dodaci za bolji seks
Otrige (da, one su bogate cinkom), sve vrste Ijuskara, pivski
kvasac, penine mekinje, penine klice, integralne itarice i
sjemenke bundeve. Ukljuivanje ove hrane u program koji
sadri visokoproteinske namirnice u osnovi siromane
ugljikohidratima, vjebanje i vitaminski dodaci, djeluju kao
afrodizijak za zaljubljene.
DODACI
MVP (vidi dio 127)
Vitamin B-kompleks, 50 mg, 1-3 puta na dan
Vitamin E, 400 i.j., 1-3 puta na dan
Cink, 50 mg (helirani), 1-3 puta na dan
enen, 500 mg, 3 puta na dan 1 sat prije jela
266. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XX?
uo sam da oktakozanol moe ogromno da pobolja seksualne
sposobnosti kod mukaraca. to mislite o tome?
Mislim da ipak mnogo zavisi od mukarca koji je u pitanju. Istina
je, meutim, da oktakozanol (koji je prirodni sastojak hrane i
kojeg ima u veoma malim koliinama u mnogim biljnim uljima,
listovima lucerke i penici, peninim klicama i ostalim
namirnicama). Djeluje tako da oslobaa energiju, poveava
snagu i izdrljivost, a u labaratorijskim eksperimentima izgleda
da je otklanjao smetnje u oplodnji.

Ako ga isprobate, ne budite nestrpljivi; esto je potrebno 4 do 6
tjedana da bi se uoilo povoljno djelovanje oktakozanola.
Takoer uvijek imajte u vidu da okrepljujua ishrana sirovim ili
malo kuhanim namirnicama, bogatim B vitaminima i aminokiselinama, doprinosi dobrom seksualnom ivotu.
XXI
I VAIM LJUBIMCIMA JE POTREBNA DOBRA ISHRANA
267. Vitamini za vaeg psa
Psima su vitamini potrebni koliko i ljudima. Njihove potrebe se,
naravno, razlikuju od naih, ali i njima su potrebni svi hranljivi
sastojci.
Odraslom psu potrebno je 4,4 g proteina dnevno, uz 1,3 g
masti, 0,4 g linolinske ili araidonske kiseline i 15,4 g
ugljikohidrata. tenad potrauje dvostruko toliko.
Proteini su bitni za rast psa i obnavljanje organizma. Najbolji su
oni sa visokom biolokom vrijednou, kao to su jaja, meso
miia, riblje meso, soja, mlijeko i kvasac. Ako svom psu
.hoete da date jaja, provjerite da li su kuhana. Bjelance sirovog
jajeta sadri avidin koji spreava apsorbiranje biotina. Mada je
mlijeko dobro za pse, esto izaziva prolijev, tako da se
preporuuje jogurt i mladi sir.
Psi koriste ugljikohidrate za stvaranje energije, ali preporuuje
se da njihova hrana sadri ne vie od 50 do 60 posto.
Masti, najkoncentriraniji izvor energije, pruaju bitnu masnu
kiselinu za zdravu kou i dlaku. Njen nedostatak moe da
uspori rast tenadi i da ima za posljedicu da dlaka bude gruba a
koa da se peruta. Jedna lica afranovog ili kukuruznog ulja
dodata u suhu hranu psa moe biti od pomoi.
Neuravnoteeni dodaci mogu nakoditi vaem psu.
U hranu za psa treba da budu ukljueni kalcij i fosfor, u odnosu
1,2 prema 1. Ako je ovaj odnos nepravilan, moe doi do
nenormalne mineralizacije u kostima tenadi koja rastu, kao i
kod odraslih pasa. Takoer mora biti dovoljno vitamina D radi
pravilnog apsorbiranja ovih dvaju minerala. Poto je
uravnoteenost toliko znaajna, budite sigurni da su vitaminski
dodaci koje dajete uravnoteeni. Previe kotanog brana ili
ulja od bakalara mogu izazvati probleme isto onoliko ozbiljne
kakvi su i oni koje pokuavate da rijeite.
Ulje od bakalara ne preporuuje se kao rutinski dodatak; ono
moe izazvati preoptereenost vitaminom D.

Ishrana koja se sastoji iskljuivo od mesa nije dobra za vaeg
ljubimca poto je odnos kalcij-fosfor neusklaen, a koliine
vitamina A, D i E su neodgovarajue.
Zaustavite buhe pivskim kvascem.
Pivski kvasac, pomean s hranom vaeg psa, pomoi e da se
on odbrani od buha. (On djeluje i kod maaka, takoer.) Buhe
ne podnose miris koji on odaje poto ga va pas probavi.
Nemojte davati vaem psu dodatne vitamine A, D ili niacin. Oni
kod ivotinja imaju suprotan efekt. (Vidi dio 271 radi
Upozorenja".)
268. Reimi protiv artritisa i displazije kod pasa
Psi, za razliku od ljudi, proizvode vlastiti vitamin C, ali su novija
istraivanja pokazala da dodatni vitamin C moe biti djelotvoran
pri lijeenju artritisa i displazije. Ja, meutim, preporuujem da
se posavjetujete sa veterinarom prije nego to se upustite u bilo
kakav vitaminski program. Upitajte veterinara to misli o ovom
reimu:
Vitamin C, 300 g 4-5 tableta lucerke
Vitamin E, 100 i.j.
Svakodnevno pomijeati s hranom
269. Vitamini za vau maku
Makama su potrebni vitamini kao i ljudima i psima, ali njihove
potrebe za hranljivim tvarima jo nisu ustanovljene.
Kravlje mlijeko nedovoljno je za maie koji rastu.
Potrebe maaka za proteinima su velike. Znatno vie nego kod
pasa ili ljudi. A maiima je potrebno za jednu treinu vie
proteina nego odraslim makama. Meso od miia, iznutrice,
ivinsko meso, riba, sir, jaja i mlijeko dobri su izvori proteina.
(Jaja treba da budu kuhana, a ako se daju sirova treba koristiti
samo umance.) Ako maiima dajete mlijeko, koristite mlijeko
u prahu, sa duplom koncentracijom od one koja se daje

bebama; kravlje mlijeko nije dovoljno hranljivo za male maie.
Ugljikohidrati u stvari nisu potrebni u ishrani maaka, ali se oni
koriste za stvaranje energije. Ako je nivo masti i proteina
odgovarajui, 33 posto ishrane mogu initi ugljikohidrati.
Dajte vaoj maki mast koju vi ne bi trebalo da jedete.
Masti su najkoncentriraniji izvor energije za make. Za razliku
od ljudi, make mogu uzimati u hrani do 64 posto masti i, da ne
pokazuju nikakve znake da imaju problema sa krvnim
sudovima. Jedini razlog to se u majoj hrani veinom nalazi
manji postotak masti jest to su masti skuplje od ugljikohidrata.
U stvari, moete svojoj maki da dajete masnoe koje bi vi
trebale da to manje uzimate maslac, ivotinjsku mast,
biljnu. Previe polinerastvorljivih masnih kiselina suprotstavlja
se djelovanju vitamina E i to moe ozbiljno da utie na masne
naslage u organizmu make.
Mada nisu ustanovljeni nivoi svih bitnih vitamina kod maaka,
treba istai znaaj izvjesnih vitamina u njihovoj ishrani. Na
primjer, make su ovisne od ishrane to se tie u potpunosti
oformljenog vitamina A (njihove potrebe znatno su vee nego
kod pasa, poto one, za razliku od pasa, ne mogu u organizmu
da proizvode vitamin A iz karotina). S druge strane, previe
vitamina A moe imati za posljedicu deformitete kostiju.
Preporuuje se jetrica kao dodatak (ne iskljuiva hrana), kao i
uravnoteeni vitaminsko-mineralni preparati. Riba, maslac,
mlijeko i sir takoer imaju dosta vitamina A.
B vitamini su isto tako znaajni za nervnu stabilnost make,
krzno i unutarnja tkiva. B6 (piridoksin) pomae spreavanje
stvaranja kamenca u mokrai, koji predstavlja ozbiljan problem
kod ukopljenih maora. (Preporuuje se ishrana sa malo
pepela.) Uope uzevi, makama je potrebno dvostruko vie B
vitamina nego psima, tako da hranjenje maaka pseom
hranom u duem vremenskom periodu moe imati za posljedicu
nedostatak B-kompleksa. Takoer treba napomenuti da B1
(tiamin) moe da bude uniten od strane jednog suparnika koji
se nalazi u sirovoj ribi. (Za hranu bogatu B vitaminima, vidi

dijelove 27, 28 i 29.)
Ishrana koja se sastoji iskljuivo od ribe nije zdrava za make.
Nedostatak vitamina E moe nastati uslijed hranjenja velikim
koliinama crvenog mesa tune. (On takoer moe nastati ako
se ishrana sastoji iskljuivo od mesa bilo koje ribe.) Nedostatak
vitamina E izaziva gubljenje apetita, groznicu, bolove i
nesklonost pokretanju, to su karakteristini simptomi
pansteatitisa. Ako doe do toga, obratite se veterinaru, ne
hranite maku tunjevinom ukoliko u njoj nema dodataka
vitamina E i ne koristite riblje ulje kao dodatak.
Odnos kalcij-fosfor u majoj ishrani treba da bude oko jedan
prema jedan, uz odgovarajue koliine vitamina D. Poto
proizvoai konzervirane hrane za make obino dodaju
ozraeni kvasac, izvor vitamina D, dodaci vitamina D
nepotrebni su i mogu biti opasni. (Vidi dio 271 radi
Upozorenja".)
Viestruki vitamini sa eljezom pripremljeni posebno za
make esto se daju protiv maje anemije. Ova bolest rijetko
se javlja kod maaka ija je ishrana uravnoteena i sadri
kuhano i sirovo meso miia, iznutrice, kuhanu ili konzerviranu
piletinu i ribu, itarice bogate vitaminima i povre.
Imajte na umu da skotne make ili one koje doje, koje esto
pojedu 280 do 420 g hrane dnevno, imaju dvostruko ili trostruko
vee potrebe za vitaminima od neke prosjene make teine
dva do tri kilograma.
270. Ima li pitanja koja se odnose na Poglavlje XXI?
Ako je selen znaajan antioksidans za ljude, zar ga ne bi
trebalo davati i psima koji ive u gradovima?
Ne bih preporuio dodatke selena za pse i make ukoliko to nije
prepisano od strane veterinara i paljivo praeno. Sporadino
davanje dodataka moe da bude opasno, pogotovu ako je va
ljubimac star i bolestan.
XXII
VITAMINSKO ,DA" I ,NE" KOJE BI TREBALO DA ZNATE
271. Upozorenja
Mada svi znamo da nam vitamini ine dobro, ima prilika,
situacija i metabolikih uvjeta kada se preporuuju opreznost i
posebno prilagoavanje. Preporuujem vam da, za svoje dobro,
paljivo prouite spisak koji slijedi, da biste iz vitamina izvukli
najvie to je mogue.
Kronina hipervitaminoza vitamina A moe nastati kod
pacijenata koji dobijaju megadoze u cilju lijeenja dermatolokih
stanja.
Nedostatak vitamina A moe dovesti do gubljenja vitamina C.
Pretjerano uzimanje vitamina B (tiamin) moe utjecati na
tiroidu i proizvodnju insulina i moe da izazove nedostatak
vitamina B6, kao i gubljenje ostalih vitamina B.
Due uzimanje bilo kojeg od vitamina B moe imati za
posljedicu znaajno iscrpljivanje ostalih vitamina.
Trudnice treba da se posavjetuju sa svojim lijenikom prije
nego to ponu da uzimaju kontinuirane doze od preko 50 mg
vitamina B6 (piridoksina).
B6 ne treba da uzimaju oni koji su podvrgnuti L-dopa lijeenju
Parkinsonove bolesti.
Velike doze vitamina B2 (riboflavin), pogotovu ako se uzimaju
bez dodataka antioksidanasa, mogu da izazovu osjetljivost na
sunevu svjetlost.
Poto vitamin D poboljava apsorbiranje kalcija, veliki viak
nakupljenog vitamina D moe prouzrokovati suvie kalcija u krvi
(hiperkalcemiju).
Ne jedite bjelanca sirovog jajeta. Ona deaktiviraju tjelesni
biotin.
Mogue je da velike koliine vitamina C ponite
antizgruavajue djelovanje varfarina koji razrjeuje krv, a koji
obino prepisuju kao lijek Coumadin.
Dijabetiari i srani bolesnici treba da se posavjetuju sa svojim
lijenicima, poto vitamin C moe da uvjetuje smanjenje doza
pilula.
Megadoze vitamina C ispiraju vitamin B12 i folnu kiselinu, tako

da svakako treba zadovoljiti barem svakodnevne potrebe za
njima.
Prevelike doze holina, uzimane due vrijeme, mogu da
prouzrokuju nedostatak vitamina B6.
Ako imate srane smetnje, provjerite kod svog lijenika
odgovarajue doziranje vitamina D koji treba da uzimate.
Vitamin E treba obazrivo da koriste svi koji imaju pretjerano
aktivnu tiroidu, dijabetes, visok krvni pritisak ili reumatina
oboljenja. (Ako ste izloeni bilo kojem od navedenih stanja,
ponite sa veoma malini dozama i postepeno ih poveavajte
svakog mjeseca, od 100 i.j. dnevno do izmeu 400 i 800 i.j.)
Oni koji pate od reumatske srane groznice treba da znaju da
postoji neravnotea izmeu dvaju strana njihovog srca i da
velike doze vitamina E mogu da pojaaju tu neravnoteu i
pogoraju stanje. (Prije nego to ponete da koristite vitaminske
dodatke, posavjetujte se sa svojim lijenikom.)
Vitamin E moe da podigne krvni pritisak kod onih koji imaju
povien krvni pritisak, ali ako se zapone sa vitaminskim
dodacima malih doza i polako se poveava, krajnji rezultat bit
e konano sniavanje pritiska, uprkos diuretikim svojstvima
ovog vitamina.
Dijabetiari su postizali smanjivanje nivoa insulina uz pomo
vitamina E. Provjerite to kod svog lijenika.
Smanjivanje koliine vitamina E takoer treba da bude
postepeno.
Pretjerano uzimanje folne kiseline moe da prikrije simptome
opasne anemije.
Visoke doze folne kiseline u duem vremenskom periodu nisu
preporuljive onima koji su podloni smetnjama u vidu greva ili
izloeni raku koji je u vezi sa hormonima.
Folna kiselina i PABA mogu sprijeiti djelotvornost
sulfonamida.
Megadoze vitamina K mogu da uspostave i prouzrokuju
unitavanje crvenih krvnih stanica i anemiju. Pacijenti koji
uzimaju Dicianarol koji razrjeuje krv treba da budu svjesni da
sintetiki vitamin K moe da neutralizira djelotvornost ovog
lijeka. I obrnuto, spomenuti lijek spreava apsorbiranje

prirodnog vitamina K.
Previe vitamina K moe izazvati znojenje i crvenilo.
Niacin treba da koriste svi oni koji imaju teak dijabetes,
glaukom, peptine ireve ili im je djelovanje jetre oslabljeno.
Nemojte davati niacin vaem psu ili maki; on izaziva crvenilo
i znojenje i u velikoj mjeri uznemiruje ivotinje. Nemojte
dodavati vitamine A ili D u hranu vaeg mezimca, ukoliko vam
to veterinar posebno ne preporuuje.
Pretjerana koliina PABA (para-amino benzoeve kiseline) kod
izvjesnih osoba moe negativno djelovati na jetru, bubrege i
srce.
eljezo ne treba da uzimaju oni koji pate od anemije srpastih
stanica, hemokromatoze ili talasemije.
Ako kao dodatak eljeza uzimate ferosulfat, gubite vitamin E.
Velike koliine kofeina mogu da sprijee apsorbiranje eljeza.
Osobe sa loim funkcioniranjem bubrega ne bi trebalo da
uzimaju vie od 3.000 mg magnezija kao dnevnu osnovu.
Previe mangana smanjit e iskoritavanje eljeza u
organizmu.
Visoke doze mangana mogu prouzrokovati kod izvjesnih
osoba oteano kretanje i malaksalost.
Ishrana sa puno masti poveava apsorbiranje fosfora i sniava
nivo kalcija.
Ako uzimate kortizonske i aldosteronske lijekove gubite kalij a
zadravate natrij. Posavjetujte se sa svojim lijijenikom o
odgovarajuim mineralnim dodacima.
Pretjerano znojenje moe da prouzrokuje iscrpljivanje natrija.
Previe natrija moe da izazove gubljenje kalija.
Pretjerano uzimanje cinka moe imati za posljedicu gubljenje
eljeza i bakra.
Ako ishranu dopunjavate cinkom, provjerite da li uzimate
dovoljno vitamina A.
Oni koji boluju od Vilsonove bolesti podloni su toksinom
djelovanju bakra.
Previe kobalta moe da prouzrokuje neeljeno poveanje
tiroidne lijezde.
Oni koji uzimaju lijekove za tiroidu treba da budu svjesni da

alge utiu na tu lijezdu. Ako koristite i jedno i drugo,
preporuuje se konzultiranje sa lijenikom i ponovno ispitivanje.
Moda vam je potrebno manje propisanog lijeka nego to
mislite.
Velike koliine sirovog kupusa mogu kod osoba koje uzimaju
malo joda da izazovu nedostatak joda i da potisnu proizvodnju
tiroidne lijezde.
Mlijeko koje sadri sintetiki vitamin D moe da lii organizam
magnezija.
Oni koji piju mnogo kave i aja kao i kole treba da budu
svjesni da uzimanje velike koliine kofeina stvara pomanjkanje
inozita.
Obavjestite vaeg lijenika ako uzimate velike koliine
vitamina C. Vitamin C moe da izmijeni rezultate laboratorijskih
testova eera u krvi i mokrai i da da lano negativne rezultate
testova krvi u uzorcima stolice.
Ne prihvaajte se napornih fizikih aktivnosti etiri sata poslije
uzimanja vitamina A ako elite optimalno apsorbiranje.
Bakar ima tendenciju da se akumulira u krvi i da iscrpi zalihe
cinka u mozgu.
Triptofan ne treba uzimati s proteinima; koristite sok ili vodu pri
gutanju tableta, a ne mlijeko.
RNK-DNK dodaci povisuju nivo seruma mokrane kiseline i
nikada ih ne treba uzimati nou.
Tirozin i fenilalanin mogu da povise krvni pritisak i ne treba il
uzimati sa MAO inhibitorima ili drugim lijekovima protiv
depresije. Ove amino-kiseline takoer su kontraindicirane za
svakog tko ima pigmentirane maligne melanome.
PABA je kontraindicirana sa metrotreksatom (Mexate), lijekom
protiv raka.
Folacin (folna kiselina) smanjuje antikonvulzivno djelovanje
fenitoina (Dilantin).
Antibioticima se smanjuje djelotvornost ako se uzimaju sa
dodacima. (Uzimajte dodatke barem jedan sat prije ili dva sata
poslije prepisanih antibiotika.)
Kalcij moe da umanji djelotvornost tetraciklina.
Visoke doze vitamina D ili kalcij-askorbata kontraindicirane su

ako uzimate lijek za srce digoksin (Lanoxin).
Antibiotike irokog spektra ne treba uzimati sa velikim dozama
vitamina A.
Vitamin A ne treba uzimati zajedno sa lijekom protiv akni
Akutanom (isotretinoin.)
Holin se ne preporuuje tokom depresivne faze
maninodepresivnog stanja, jer moe da produbi vrstu
depresije koja je u pitanju.
Papaja, kao ni sirov ananas, ne preporuuju se onima koji
boluju od ulkusa.
POGOVOR
Kako sve vie i vie ljudi postaje svjesno znaaja vitamina u
njihovom svakodnevnom ivotu, postala je oita potreba za
jasnom, jednostavnom informacijom. A poslije novijih
istraivanja koja su pokazala da su pravi vitamini u pravo
vrijeme znaajniji no to je bilo tko ikad shvatio, ova potreba
postala je neophodnost. Nadam se da je ova iznova preraena
knjiga zadovoljila ovu potrebu, da je razobliila mitove kojima su
zaogrtani namirnice i ishrana i da je otklonila bilo kakve
neizvjesnosti o prirodi, djelovanju i sigurnosti vitamina
Bilo da ste proitali knjigu od korica do korica ili ste je prelistali
da biste se zadrali na onome to vas je zanimalo, vjerujem da
ete otkriti da se njena vrijednost kao prirunika poveava pri
nastajanju novih ivotnih situacija. Namjera mi je bila da pruim
jedan vodi u vidu omnibusa, koji e moi da odgovori ne samo
na vaa pitanja koja se odnose na vitamine u sadanjem
trenutku ve takoer i u budunosti. Kako vrijeme prolazi,
dijelovi o tome kako ostati mlad, krepak i seksi i kako usporiti
proces starenja bit e nanovo itani, kao i oni u kojima se nude
reimi za bilo koje nove okolnosti koje e iskrsnuti. Drugim
rijeima, informacije koje sam pruio namijenjene su paljivom
proitavanju i ne odnose se samo na danas, ve na mnoge,
mnoge sretne i zdrave sutranje dane.
Eri L. Mindel, R. Ph. Ph. d.
Beverli Hils, Kalifornija
30. kolovoz 1984.
GLOSAR
Acetat: derivat octene kiseline.
Aceton: bezbojni rastvara za masti, ulja i voskove, koji se
dobiva fermentacijom (njegovo udisanje moe da nadrai plua,
a velike koliine imaju narkotiko djelovanje).
Alchajmerova bolest: progresivno degenerativna bolest, koja
obuhvaa gubitak pamenja, za koju novija istraivanja
pokazuju da moe biti ublaena dodavanjem holina.
Alergen: tvar koja prouzrokuje neku alergiju.
Amino-kiseline: organske smjese od kojih su sainjeni proteini:
ima dvadeset dvije poznate amino-kiseline, ali su samo devet
od njih prijeko potrebni hranljivi sastojci za ovjeka histidin.
izoleucin, leucin, lizin, sve amino-kiseline koje sadre S, sve
aromatine amino-kiseline, treonin, triptofan i valin.
Anoreksija: gubitak apetita.
Antibiotici: bilo koja od raznih supstanci koje efektivno inhibiraju
ili unitavaju bakterije.
Antigen: ma koja strana tvar koja se inae ne nalazi u
organizmu a stimulira organizam da proizvodi antitijela.
Antihistaminik: lijek koji se upotrebljava za reduciranje efekata
koji se dovode u vezu sa proizvodnjom histamina kod alergija i
prehlada.
Antikoagulant: neto to zadrava ili sprjeava zgruavanje krvi.
Antioksidans: tvar koja moe zatiti neku drugu tvar od
oksidacije; dodaje se namirnicama da bi sprijeila da kiseik
promijeni boju hrane.
Antitoksin: antitijelo sazdano kao odgovor na neki otrov
biolokog porijekla i sposobno da ga neutralizira.
Apsorbiranje: proces kojim se hranljivi sastojci prevode u
krvotok.
Asimiliranje: proces pomou kojeg organizam koristi hranljive
sastojke i pretvrara ih u ivo tkivo.
Ataksija: gubitak koordinacije pokreta izazvane boleu nervnog sistema.
ATF: molekul zvani adenozin-trifosfat, pokreta ivota, nukleotid
gradi blok nukleinske kiseline koji stvara bioloku energiju
sa vitaminima B12, B2, B3 i pantotenskom kiselinom.

Avidin: protein u bjelanjcu jajeta koji je u stanju da uini biotin
neaktivnim.
Bariatrist: lijenik koji kontrolira telesnu teinu.
B stanice: bijele krvne stanice koje se stvaraju u kotanoj sri,
proizvodei antitijela po uputstvu T stanica, bijelih krvnih stanica
koje se stvaraju u timusu.
Baza: supstanca koja neutralizira kiseline (baza koja se koristi
radi pretjerane kiselosti u hrani je natrij-bikarbonat).
BHA: butilizovani hidroksianisol; zatitno sredstvo i antioksidans
koji se koristi u mnogim proizvodima: nerastopljiv je u vodi;
moe biti toksian za bubrege.
BHT: butilizovani hidroksitoluen; vrst, bijeli kristalni
antioksidans koji se koristi za usporavanje kvarenja mnogih
prehrambenih artikala, moe biti toksiniji za bubrege nego
njegov skoro identian kemijski srodnik BHA.
Bioflavonoidi: obino se dobijaju iz kore narande i limuna; te
smjese sa ukusom limuna, potrebne za odravanje zdravlja
zidova krvnih sudova, iroko su rasprostranjene u biljkama,
agrumima i ipcima; poznati su kao vitamin P-kompleks.
CNS: centralni ivani sistem.
Crijevno obloen: tableta obloena tako da se rastvara u
crijevima, a ne u elucu (koji je kiseo).
Dehidracija: stanje koje nastaje uslijed prekomjernog gubljenja
vode iz organizma.
Dermatitis: zapaljenje koe; osip.
Dikalcijum fosfat: nadjev koji se koristi u pilulama, dobija se iz
proienih mineralnih stijena i odlian je izvor kalcija i fosfora.
Diuretian: koji tei da pojaa odstranjivanje mokrae iz
organizma.
DNK: dezoksiribonukleinska kiselina; nukleinska kiselina u
kromozomima koja predstavlja sastavni dio kemijske osnove
Egzogen: neto to potie ili se razvija van tijela izvana;

Ekscipijent: bilo koja inertna tvar koja se koristi kao razrjeiva
ili prenosilac nekog lijeka.
Endogen: neto to potie unutar tijela.
Enureza: mokrenje u krevet.
Enzim: proteinska tvar koja se nalazi u ivim stanicama i koja
izaziva kemijske promjene; neophodna za probavu hrane.
Fibrin: nerastopljiv protein koji stvara neophodnu vlaknastu
mreu pri zgruavanju krvi.
Fruktoza: prirodni eer koji se javlja u vou i medu; zovu ga i
voni eer; esto se koristi kao konzervans za prehrambene
proizvode i kao intravenozna hranljiva materija.
Galaktosemija: nasljedni poremeaj pri kome mlijeko postaje
toksino kao hrana.
Glukoza: krvni eer; proizvod asimiliranja ugljikohidrata u
organizmu i glavni izvor energije.
Glutamin: amino-kiselina koja, sa glukozom, sainjava glavnu
namirnicu koju koristi ivani sustav.
Glutaminska kiselina: amino-kiselina prisutna u svim
kompletnim proteinima; obino se proizvodi od proteina i
povra; koristi se kao zamjena za sol i sredstvo za pojaavanje
ukusa.
Gluten: mjeavina dva proteina gliadina i glutenina ima je
u penici, rai, zobi i jemu.
GRAS: (Generally Recognized as Safe) Opeprihvaeno
kao sigurna lista koju je ustanovio Kongres da bi obuhvatio
supstance koje se dodaju hrani.
Helati amino-kiselina: helirani minerali koji su nastali tokom
procesa u mnogome nalik na proces koji koristi i priroda da bi
helirala minerale u organizmu; u sistemu za probava, priroda
okruuje elementarne minerale amino-kiselinom,
omoguavajui im da budu apsorbovani u krvotok.
Heliranje: proces kojim se mineralne tvari mijenjaju u lako
probavljiv oblik.
Hesperidin: sastavni dio vitamina C-kompleks.

Hidroliziran: doveden u oblik rastopljiv u vodi.
Hidrolizirani proteinski helat: rastopljiv u vodi i heliran radi
lakeg asimiliranja.
Hipervitaminoza: stanje izazvano pretjeranim uzimanjem
vitamina.
Hipoglikemija: stanje izazvano nenormalno niskim nivoom!
eera u krvi.
Hipovitaminoza: bolest deficijencije nastala uslijed odsustva
vitamina u ishrani.
Holistiko lijeenje: lijeenje cjelokupne linosti.
Hormon: tvar koja se stvara u endokrinim organima i prenosi
tjelesnim fluidima da bi aktivirala odreene receptivne organe.
Hlumektant: tvar koja se koristi za ouvanje sadraja vlage u
materijalu.
Idiopatian: stanje iji je uzrok jo nepoznat.
Ihtioza: stanje koje karakterizira perutanje na vanjskim
slojevima koe.
I. j. (IU): internacionalna jedinica.
Imun: zatien od bolesti.
Insulin: hormon, lui ga pankreas, znaajan je za metabolizai
eera u organizmu.
Isuen: osuen; ouvan uklanjanjem vlage.
Kalciferol: bezbojna, bezmirisna kristalna tvar, nerastopIjiva u
vodi; rastopljiva u mastima; sintetiki oblik vitamina D koji se
stvara zraenjem ergosterola ultravioletnom svjetlou.
Kalcij-glukonat: jedan od organskih oblika kalcija.
Kapilar: siuni krvni sud, jedan od mnogih koji povezuje
arterije i vene.
Karcinogen: tvar koja izaziva rak.
Karotin: narandastouti pigment kojeg ima u mnogim biljkama i
koji je u stanju da u organizmu bude preobraen u vitamin A.
Katalizator: tvar koja mijenja, naroito pojaava, stepen
kemijske reakcije a da pri odvijanju tog procesa ne bude
utroena ili izmijenjena.
Kazein: protein u mlijeku koji je postao standard prema kojem

se mjeri kvalitet proteina.
Kiselina: supstanca rastopljiva u vodi, kiselog ukusa.
Klorovodonina kiselina: normalni kiseli dio eludanog soka
organizma.
Koenzim: glavni sastojak, meda neproteinski, enzima; obino B
vitamin.
Kolagen: osnovni organski sastavni dio kostiju, hrskavice i
vezivnih tkiva (kuhanjem se pretvata u elatinu).
Kongentitalan: stanje pri roenju; ne nasljedan, uroen.
Kronino: dugotrajno, neprestano; postojano.
Kseroza: stanje isuenosti.
Laksativ: tvar koja potie pranjenje crijeva.
Laktacija: stvaranje mlijeka.
Linolinska kiselina: jedna od polinerastopljivih masti, sastavni
dio lecitina; poznata kao vitamin F; neophodna za ivot i mora
se pribaviti putem hrane.
Lipidi: mast ili masne tvar.
Lipofuscin: pigment starenja u stanicama.
Lipotropian: koji spreava nenormalno ili pretjerano
akumuliranje masti u jetri.
Megavitaminska terapija: lijeenje bolesti ogromnim koliinama
vitamina.
Metabolizirati: podvrgnuti promjeni putem fizikih i kemijskih
procesa.
Mukopolisaharid: gusta elatinska masa koja se moe nai na
mnogim mjestima u tijelu; ona sljepljuje stanice i podmazuje
zglobove.
Nadbubrene lijezde: lijezde smjetene iznad oba bubrega,
koje proizvode adrenalin.
Nerastopljive masne kiseline: najee su tene na sobnoj
temperaturi; prvenstveno se nalaze u biljnim mastima.
Nitriti: koriste se kao uvrivai suhomesnatih proizvoda; mogu se sjediniti s prirodnim eludanim i prehrambenim
kemikalijama izazivajui opasne faktore koji prouzrokuju rak,

zvane nitro-samini.
Octena kiselina: koristi se kao sintetiko sredstvo za
poboljavanje ukusa, jedan od prvih aditiva (ocat ini priblino 4
do 6 posto octena kiseline); u prirodnom stanju nalazi se u siru,
kavi, grou, breskvama, malinama. Moe se smatrati uope
uzevi uzevi (GRAS) kada se koristi samo za pakiranje
prehrambenih proizvoda.
Oksalati: organske kemikalije koje se nalaze u nekim
prehrambenim artiklima, naroito u pinatu, koje se mogu
sjediniti s kalcijem, formirajui kalcij-oksalat, nerastopljivi
kemijski preparat koji organizam ne moe da koristi.
Ortomolekularni: odgovarajua molekula koritena za
odgovarajui nain lijeenja; lijenici koji prakticiraju
preventivnu medicinu i primjenjuju vitaminske terapije poznati
su kao ortomolekularni lijenici.
PABA: para-aminobenzoeva kiselina; pripadnik B-kompleksa.
Palmitat: vitamin A rastopljiv u vodi.
PKU: fenilketonuria nasljedno oboljenje koje prouzrokuje
nedostatak enzima koji je potreban da preobrati neophodne
amino-kiseline (fenflalanin) u obliku koji tijelo moe koristiti;
moe da izazove mentalnu zaostalost ukoliko se rano ne otkrije.
Polinerastopljive masti: visoko nerastopljive masti iz biljnih
izvora; tee da snize nivo kolesterola u krvi.
Predprobavljeni protein: protein koji je podvrgnut postupku radi
brzog asimiliranja i koji moe neposredno da pree u krvotok.
Priroen: stanje koje nastaje pri roenju, ne naslijedeno.
Provitamin: pretea vitamina; kemijska supstanca neophodna
za proizvodnju vitamina.
PUFA: polinerastopljiva masna kiselina.
Rastopljive masne kiseline: obino su u vrstom stanju na
sobnoj temperaturi; vii udio nalazi se u hrani ivotinjskog
porijekla; tee da podignu nivo kolesterola u krvi.
Razblaivai: umeci; nepotreban materijal koji se dodaje
tabletama da bi poveao njihovu zapreminu da bi dobile

praktinu veliinu za kompresiju.
RDA: Preporuene dnevne potrebe koje je ustanovio Savjet za
namirnice i ishranu, Nacionalna akademija nauka, Nacionalni
istraivaki savjet. (Moe se definirati kao: specifikacija
vitamina, minerala i proteina koji se preporuuju za odravanje
dobrog zdravlja.)
RNK: skraenica za ribonukleinsku kiselinu.
Ruten: tvar ekstrahirana iz heljde; dio vitamina C-kompleks.
Sekvestrant: tvar koja apsorbira ione i spreava promjene koje
bi uticale na miris, strukturu i boju hrane; koristi se za
omekavanje vode.
Sinergetian: djelovanje dvaju ili vie materija pri kojem nastaju
efekti koje nijedna od njih ne bi mogla da ostvari sama za sebe.
Sinkopa: kratkotrajan gubitak svijesti; nesvjestica.
Sintetian: umjetni proizveden.
Sistemski: sposoban da se iri po itavom tijelu.
Slobodni radikali: visokoreaktivni kemijski dodaci koji mogu da
izazovu nadraaj arterijskih sudova, zapoinju arteriosklerotiki
proces ukoliko nije prisutan vitamin E; obino kodljivi.
ipak: bogat izvor vitamina C; kvrga ispod pupoljka divlje rue
zvana ipak u kojem biljka proizvodi vitamin C koji odatle
apstrahirmo.
T stanice: bijela krvna zrnca, stvaraju se u timusu, koje titi
organizam od bakterija, virusa i agensa koji izazivaju rak, dok
kontroliraju proizvodnju B stanica, koje proizvode antitijela i
neeljeno razmnoavanje potencijalno kodljivih T stanica.
Teratoloki: udovini ili nenormalni oblici kod ivotinja ili
biljaka.
Tokoferoli: grupa smjesa (alfa, beta, delta, epsilon, eta, gama i
zeta) koje sainjavaju vitamin E; dobijaju se vakuumskom
destilacijom jestivih biljnih ulja.
Toksinost: osobina ili stanje otrovnosti, tetnosti ili razornosti.
Toksin: organski otrov proizveden u ivim ili neivim
organizmima.
Trigliceridi: masne tvari u krvi.

Zajm: fermentirajua tvari.
Zein: protein koji se dobija iz kukuruza.

Vitaminska Biblija

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vitaminska Biblija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

VITAMINSKA BIBLIJA

Ova knjiga posveena je

ZDRAVLJE JE NAJVEE BOGATSTVO

elim da izrazim svoju duboku i trajnu zahvalnost prijateljima i

NAPOMENA ITETELJU O OVOM NOVOM DOPUNJENOM

moju izdrljivost i otpornost i kako vitamin B2 moe da odstrani

Od 1970. godine potpuno sam se posvetio ishrani i preventivnoj

Mnogi misle da vitamini mogu da zamjene hranu. Oni to ne

Poto se vitamini nalaze u svim organskim materijama, od kojih

est vanih hranljivih sastojaka

kada i gdje djeluju hranljivi sastojci.

Renin. Zgruava mleko.

sadrajima, uglavnom celulozom, i supstancama odstranjenim

ne u sistem za probava. Vei dio pankreasa proizvodi i izluuje

Aktivni minerali u vaem tijelu su: kalcij, klor, krom, kobalt,

u kupusu, prokuli, i njima srodnom povru iz porodice kupusa,

Saznao sam da Nacionalni institut za sigurnost zanimanja i

17. Vitamini rastvorljivi u ulju naspram suvih ili rastvorijivih u

identinu kemijsku grau.

je uvoenje vitaminskih dodataka sa produenim djelovanjem.

lecitin i sorbitol (koriste se povremeno).

Ako morate da uzimate sve svoje vitamine odjednom, uinite to

Preporuujem da se u teglicu stavi nekoliko zrna rie. On e

Vidi odeljak 124 (Prim. prev.)

ireva kada se nanosi izvana.

Poznat je kao moralni vitamin" zbog blagotvornog djelovanja

O simptomima nedostatka vitamina B2 vidi dio 119.)

Govedina, teletina, janjetina i svinjetina (Prim. prev.)

Ako uzimate neki antineoplastiki (antikancerozni) lijek, kao to

OBOLJENJA KOJA NASTAJU USLIJED NEDOSTATKA

Oni koji uzimaju mnogo proteina imaju potrebu za dodatnim

Iznenaujue je da oni koji uzimaju mnogo proteina takoer

NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI VITAMINA B15:

Poznat je kao nitrilosid kada se koristi u medicinskim dozama.

Veoma preporuujem pretragu i konsultiranje sa lijenikom prije

ili Iznenadnog djeijeg smrtnog sindroma (IDSS).

Razlike izmeu prirodnog" ili organskog" vitamina C i i

laboratorijskih testova. Ako treba da ispitujete krv ili mokrau,

TO KALCIJ-PANTOTENAT MOE DA UINI ZA VAS:

sluajevima djelotvorno ublaava bolove kod artritisa.

njegovog nelostatka, vidi dio 119.)

Liposolubilan. Dobiva se posredstvom suneve svjetlosti ili

moe kod odraslih da proizvede toksine efekte.

Sainjen je od smjesa zvanih tokoferoli. Od osam tokoferola

Penine klice, soja, biljna ulja, prokelj, prokula, lisnati zelen,

40. Vitamin F (Nezasiene masne kiseline Linolna,

TO FOLNA KISELINA MOE DA UINI ZA VAS:

Ako mnogo pijete, preporuljivo je da poveate unoenje folne

NAJBOLJI PRIRODNI IZVORI INOZITA:

Postoji trio K vitamina. Vitamine K1 i K2 mogu stvarati prirodne

nego to sami pribjegnete dodacima, obratite se lijeniku.

Pomae spreavanje i olakava jaku migrenu.

dio 271, Upozorenja".)

Pojaava zidove kapilara, na taj nain spreavajui stvaranje

bioflavonoida zdruenih sa vitaminom C.

penine klice, melasa.

Veoma malo se zna o ovom vitaminu, osim da pomae

sposobnost da se sjedini sa kisikom i spreava ga da se

protiv sranih oboljenja i oni koji se daju radi greva u

(Vidi dio 119 o simptomima.)

kotanog brana mogu biti od pomoi.

Vie od 15 mg mogu izazvati neprijatne neeljene efekte. (Vidi

Sve to je opreno vitaminu B12.