Beleke o piscu:

Vilijem Fokner rodio se 1897. godine u mestacu Nju Albaniju u saveznoj dravi Misisipi,
kao praunuk Vilijema K. Foknera, trgovca koji je u istoriju knjievnosti uao svojim romanom
Bela rua Memfisa. Sa pet godina seli se sa obitelji u gradi Oksford, u istoj dravi.
Kratko je selovao u 1. svetskom ratu, kao zrakoplovac u Kanadskim dobrovoljcima. Poslije
rata seli se u New Orleans, gde se drui sa Sherwoodom Andersonom, koji je imao znaajan
utjecaj na njegovo stvaralatvo. Za to vrijeme je napisao nekoliko pjesama i crtica o New
Orleansu, a sredinom 20-ih godina vraa se u Oxford, gde se eni, kupuje farmu i ostatak
ivot provodi kao farmer, kojemu je pisanje hobi. Prvi roman, Vojnikova plaa, objavio je
1926., i tipino je delo predstavnika izgubljene generacije (Hemingway, Dos Pasos,
Ficderald). Pravi proboj napravio je tek s romanom Buka i bes (1929.), koji je bio
revolucionaran u istoriji romana.

Ostala poznatija dela su mu:

- Romani: Dok leah na samrti, Svetilite, Svjetlo u avgustu,
Abalome, sine moj
- Zbirka pripovijedaka Ovih 13
- Drama Rekvijem za opaticu

1950. godine Fokner je dobio Nobelovu nagradu - nakon brojnih

amerikih knjievnih nagrada, konano priznanje njegove vrijednosti. Umro je 1962.

O delu:
Buka i bes se kao i veina Foknerovih romana odvija u izmiljenoj okrajini Yoknapatawpha,
koja zajedno sa svojim sreditem, gradiem Defersonom, na podruju veem od 2400 km,
ima 15611 stanovnika (6298 belaca i 9313 crnaca). Roman je podijeljen na etiri poglavlja, i
svako poglavlje prikazuje tok svijesti trojice brae Compson: Benjia, Quentina, i Jasona, uz
jo jedno dodatno poglavlje koje je ispriano u treem licu. Fokner je kasnije napisao i

dodatak kojim je bolje objasnio dogaanja prije, tijekom, i poslije radnje romana, ali on nije
sastavni dio romana.

Vilijem Fokner o delu - Kako je nastao roman Buka i bes?

Prema mojoj ocjeni, ni jedna moja pria nije dosta dobra i zato sam trideset godina uvijek
pisao novu, nadajui se da bi ta mogla biti dosta dobra. Pa bi tako moj osobni osjeaj valjda
bio njenost prema onoj koja mi je prouzroila najvie zebnje, kakvu bi majka mogla osjeati
za dijete, a ona koja je meni prouzroila najvie zebnje i za mene predstavlja najsjajniji
neuspjeh jest Buka i bes... Poela je kao kratka pria, pria bez zapleta, o nekoj deci koju alju
od kue za vrijeme bakina sprovoda. U toj su prii ona bila premlada da bi im se kazalo to se
zbiva, i videla su te stvari samo usput, uz deje igre kojima su se zabavljala, a te su igre
bile sumorni posao odnoenja lea iz kue itd. Tada mi se javila ideja da
bih mogao mnogo vie izvui iz ideje slijepe samousredotoenosti nevinosti, to bi je
pokazivala deca, ako bi jedno od te dece bilo istinski nevino, dakle, idiot. Tako se rodio idiot i
onda sam se zainteresirao za odnos idiota prema svijetu u kojem se nalazio, ali s kojim nikad
nee moi izai na kraj, i odakle e dobiti njenost, pomo da ga titi u njegovoj nevinosti.
Mislim "nevinost" u tom smislu to ga je Bog pri roenju uinio slijepim, naime bez pameti, i
on nikad nita nee moi uiniti da bi se to promijenilo. I tako se poeo javljati lik njegove
sestre, a onda brata, tog Jasona (koji je za mene predstavljao potpuno zlo). On je najopakiji
lik, ini mi se, koji sam ikada zamislio. Tada sam vidio da to ne mogu nikako izrei u kratkoj
prii. Pa sam tako iskazao idiotovo doivljavanje toga dana, i bilo je nerazumljivo, ak ni ja
ne bih bio mogao rei to se tada zbivalo, pa sam morao napisati jo jedno poglavlje. Tad sam
odluio da Quentin dade svoju verziju tog istog dana, odnosno te iste prilike, i to je uinio.
Onda je trebalo dati kontrapunkt, a to je bio drugi brat, Jason. Tada je ve sve bilo potpuno
zamreno. Znao sam da je daleko od toga da bude gotovo, pa sam morao napisati jo jedan
odeljak, s izvanjske perspektive, u kojemu netko izvana, pisac, govori o onomu to se
dogodilo tog dana. I tako je nastala knjiga, tj. istu sam priu napisao etiri puta. Nijednom nije
bilo kako treba, ali toliko sam se muio da nita od toga nisam mogao baciti i nanovo poeti,
pa sam je tako tiskao u etiri odeljka...
Sadraj:
Prvo poglavlje je unutranji monolog Benjia, tridesettrogodinjeg idiota koji ne govori, nego
samo stenje ili zavija, ali je njegov tekst uglavnom ist i jednostavan, iako ne i lako razumljiv.
Benji je uvijek u pratnji crnog deaka Lustera, unuka (ili najmlaeg sina?) stare Dilsey. Benji
i Luster najprije gledaju kako se na susjednom zemljitu igra golf. Kasnije saznajemo da je i
to igralite nekad bilo panjak Compsonovih, namijenjen da bude Benjievo vlasnitvo, ali
prodan da bi se platili trokovi za vjenanje sestre Candance (skraeno Caddy) i trokovi
studija brata Quentina. Za vrijeme igre, jedan od igraa zove Caddie, to Benjia asocira na
sestru (iako se drugaije pie, izgovor te dvije rijei je isti). U sjeanje mu se vraaju prizori iz
detinjstva u vezi sa sestrom, i tad Benji uvijek pone jaukati. Luster je itav dan zaposlen
traei 25 centi koje je izgubio, kako bi mogao ii u cirkus. Traenje novca izaziva kod Benjia
jo jednu, najstariju scenu, ili bolje sekvencu, u radnji romana, koja se zbiva 1898., za vrijeme
bakiine smrti. Tad jo deca, Quentin, Caddy, Jason, Benji i crni Versh, koji je tad bio
Benjiev pratioc, vrljaju po rukavu rijeke.Quentin i Caddy svaaju se jer ona eli svui svoju
haljinu, a brat joj to neda. U svai, Caddy e se namoiti i zaprljati gaice. Jason se za to

vrijeme igra sam. Roskus, stariji crnac, vjerojatno Dilseyin mu i otac njene dece, zove ih na
veeru. Jason odmah odaje ocu da su se Quentin i Caddy prskali, ali Caddy trai doputenje
da bude glavna kod veere. Kasnije izlaze u dvorite prema kolibi crnake posluge i dok se
Versh sa svojom sestrom Frony igra krijesnicama, Caddy, popevi se na drvo, gleda
osvijetljenu kuu i misli da odrasli imaju drutvo. Deca vide da su joj gaice prljave. Kad
Dilsey uspije da ih poalje u kuu, osim Quentina koji se povukao sam iza kue i kasnije u
hambar - otac, g. Compson, na stubama ih upozorava da je mama blizu. Deca odlaze na
spavanje, i to Benji i Caddy u jedan krevet. Idui sloj Benjijevih sjeanja potjee - a to opet
saznajemo neizravno - iz studenog 1900.; a odnosi se na kini dan u knjinici kue kada se
Caddy u majinu prisustvu bavi oko malog Benjija i kae mu da se od sada vie nee zvati
Maury, nego Benji. Neurotina, neprijazna majka zatraila je tu promjenu imena, iako joj se
kratica Benji ne svia, vie joj se svia formalniji biblijski oblik Benjamin (njegov brat Jason
kasnije e ga zvati kratko Ben). Maury je brat gospode Compson (rodene Bascomb), a
promjena imena treba simboliki znaiti odricanje majke, u ime svog porijekla, od sina
degenerika, ploda njezinog zlosretna ulaska meu Compsonove. Njezin suprug, naprotiv,
Jason Compson (trei tog imena na obiteljskom stablu), dobroudan i miran, tue i pomiruje
posvaenu decu (Caddy je napala brata Jasona to je poderao Benjieve lutke od papira),
prijatelj je s Quentinom (a taj je upravo uao u kuu poto se potukao s nekim deakom koji je
pokuavao gurnuti abu u Caddynu kolsku klupu). Svi koji ulaze - otac, Quentin, Versh
miriu Benjiju po kii. Ujak Maury i njegova ljubavna afera s gospoom Patterson u
susjedstvu - deca su nosila njegove poruke k njoj, sve dok g. Patterson jednom nije uhvatio
Benjija na ici ograde - tvore vjerojatno idui vremenski sloj. Vjerojatno, jer se ni sa ime ne
moe pokazati ne dolazi li ta epizoda poslije. Benji se nje prisjea dok se s Lusterom provlai
ispod ice. Pouzdanije se moe odrediti vrijeme idueg dogaaja u razvitku odnosa meu
decom. Caddy upotrebljava miris uljepavajui se, stavljajui eir, ime izaziva Benjijev
pla. Benjijev prvi doivljaj sestre, jo od dana bakiine smrti, jest da "mirii poput drvea".
Caddy shvaa da se Benjiju ne svia parfem, pa ga poklanja Dilsey. Idui doivljaj manje je
neduan. Uspomenu njega izaziva u Benjijevoj sadanjosti sljedee otkrie: devojica
Quentina sjedi na ljuljaci s nekim momkom s crvenom kravatom. ini se da taj pripada
cirkusu koji bi Luster elio posjetiti te veeri. Tako je Benji i prije dvadesetak godina
iznenadio na ljuljaci Caddy s nekim Charleyjem koji ju je pokuao ljubiti. Pogled na
zaprepatenog Benjija uinio je da Caddy skoi i pobjegne s Benjijem u kuu. Tamo klekne,
ljubi ga i obeava da "nee vie nikada". U kui Caddy ide da opere usta. S trinaest godina
(1908.) Benji je velik toliko da ne smije spavati sa sestrom u postelji. A idue godine zbiva se
dramatian dogadaj: vraajui se jednom kui, Caddy nailazi na Benjija koji, pogledavi je,
pone zavijati. Caddy se pripija uza zid, Benji je hvata za haljinu i vue u kupaonicu.
Gledajui se medusobno, plau. Iz sjeanja brata Quentina na taj isti dogaaj u iduem
poglavlju knjige moemo rekonstruirati dan kad je Caddy izgubila devianstvo, a Benji
osjetio da je izgubljena nevina istoa koja mu je bila utoite. Idui je dogaaj vezan za
Caddyjino vjenanje, u travnju 1910. Vershov brat T. P. sada je Benjijev uvar i vodi ga u
podrum da se napiju pjenuava vina "sasprilluh". Benji pada s bureta, s kojega je gledao
nevjestu u kui. Zbog njegova urlikanja ona dolazi i grli ga, a Quentin tue T. P.-a i daje
Benjiju neto toplo da se oporavi. Daljnji sloj sjeanja: Benji stoji kraj dvorinih vrata, a T. P.
mu govori da je uzalud, da je Caddy otila daleko. Videi neke devojice, uenice, kako
prolaze, Benji tri za njima. Jednom prilikom istri za devojicama - vrata nisu bila
zakijuana - i uhvati jednu. Postao je opasnost: Jason kae ocu da e Benjija morati poslati u
ludnicu Jackson ako ga, naposljetku, otac devojice sam ne ustrijeli. Benjija podvrgavaju
operaciji kastracije. Uspomena na disanje pod anestezijom je kratko navedena, a o emu je
zapravo rije, shvaamo samo iz ireg konteksta itave radnje. Sljedee etape su razgovori
medu crncima, a Benjija su poslali k njima da ne bude nazoan kad se Quentinovo mrtvo

tijelo dopremilo kui, te za umiranja i pogreba oca, g. Compsona. U ovoj drugoj prilici - dvije
godine poslije prve - sa sedamnaestogodinjim Benjijem prisutna je i mala devojica Quentina
- Caddyjina ki. Roskus osuuje to se maloj ne smije spominjati majino ime. Caddy je,
kasnije nam postaje jasno, naputena od mua - taj je vjerojatno shvatio da je ona bila nosea
s drugim u asu vjenanja - ivi daleko od obitelji, ali joj je bilo doputeno da dijete poalje
kui. Jedan je od prizora Benjijeva vonja na oevo groblje, s majkom koja se tui to Roskus
ne moe upravljati kolima, nego to ini T. P. Prolaze kraj Jasonove radnje, ali ovaj odbija da
ide s njima. Kasnije i Roskus umire. Shvaamo to po tome to Dilsey plae, a mali Luster ne
eli Benjija i Quentinu voditi u hambar jer je tamo vidio njegovu prikazu. Nema daljnjih
slojeva uspomena do samog dana zbivanja, a to je ba 33. roendan Benjija. Luster ga moe
rastresti tatulom (bunikom) runa mirisa, koju mu je ubrao, a ima Benji i svoj alosni vrti,
"groblje", kako ga zove Dilsey, koje se sastoji od jedne ili dvije tatule u boci. Kod kue, kad
ga eli umiriti, Dilsey mu daje da se igra sa starom Caddyinom papuom. Dilsey je sada
jedina koja donekle brine o Benjiu, ak mu radi i kola sa 33 svijee za roendan; majka je
zabrinuta samo za svoj mir, a Jason i Quentina, oboje tvrdoglavi i sebini, u svai izmeu
sebe osjeaju Benjia kao odbojni teret. Na kraju dana Benji plae svuen pred ogledalom,
gledajui sebe osakaena; a kroz drugi prozor jedna spodoba, Quentina, sputa se niz drvo u
no.

Kroz drugo poglavlje promatramo tok misli najstarijeg brata, neurotinog Quentina. Datum
na koji ga pratimo izabran je zato jer je to posljednji dan njegova ivota (kao to se i Benjiev
monolog odvija na poseban dan, njegov 33. roendan). Quentin je neurotian student na
Harvardu, tako da su i njegove misle prilino zbrkane. Na dan koji je odredio za svoju smrt,
Quentin kida kazaljke sa sata, ali on i dalje kuca u prazno. U toj gesti Quentin e se okrvaviti,
ali je simboliki ukinuo prolaznost, iako ga otkucaji sata i dalje prate. Najstarije sjeanje u
njegovu monologu odnosi se na isti dogaaj na koji i Benjievo. To je svaa s Caddy, prljanje
blatom i sjedenje u rijeci. Caddy i devojica Natalija potukle su se u hambaru, Quentin
priskae Nataliji i dodirnuvi je, pobuen je na seksualnu igru s njom, koju prekida Caddy.
Natalija odlazi, a Quentin tri za Caddy po kii, prlja je blatom iz svinjca, oni se na trenutak
potuku i pogrebu. Pomiruju se sjedei u rukavcu rijeke, a voda se die i odnosi prljavtinu s
njihovih tijela. Kasnije, kad Caddy ima petnaest godina, Quentin je ljubomoran na deake s
kojima se poljubila. Opet pljuska, bacanje na zemlju. Quentin kanjava Caddy, a ona mu kae
da bar nije ljubila prljavu devojku poput Natalije. Sljedea epizoda od sredinje je vanosti i
daje pun smisao prolima te je glavni sadraj Quentinove opsjednutosti do zavrnog trenutka
njegovog ivota: Caddyin gubitak devianstva. Gospoa Compson (Majka, kako je zovu deca,
Miss Cahline (Caroline) kako je zovu crnci) nareuje svom miljeniku Jasonu da uhodi Caddy
koja se sastaje izvan kue s nepoznatim mladiem. Gospodin Compson (koji se takoer zove
Jason, Otac) je protiv tog uhoenja. Kako kae Quentinu, njegovu majku ne zanima grijeh,
nego joj je do morala, ato znai, dakle, do drutvene konvencije. Quentin je svjedok Benjijevu
susretu s Caddy naveer, kad se ona vraa kui izgubljena devianstva, a taj je susret, sjeamo
se, predmet dirljive epizode u prvom dijelu knjige. Caddy opet izlazi i sjeda u rukavac rijeke,
gde se sada odvija jo jedan siloviti prizor izmeu nje i Quentina. Brat navaljuje na sestru: da
li voli zavodnika, je li ju taj prisilio da mu se dade, da njih dvoje, brat i sestra, zajedno
pobjegnu s novcem kojim se Quentin treba upisati na sveuilite, sjea li se kako je uprljala
gaice onog dana kad je bakica umrla. Vadi no, predlae da najprije preree grkljan njoj pa
sebi, ona je na trenutak fascinirana, ali smjesta odbija. Poslije te egzaltirane scene odlaze
zajedno, i Quentin se upoznaje s Daltonom Amesom, zavodnikom. Quentin se vraa na potok,
a Caddy se poslije nudi Quentinu, koji to odbija. Zatim, koji dan poslije, ponovni susret i

sukob Quentina s Daltonom: "jeste li ikada imali sestru" - "ne, ali one su sve kurve": Quentin
nastoji udariti Daltona, Dalton puca u koru drveta koju je bacio u potok, nudi Quentinu
pitolj. Caddy kae Daltonu neka vie s njom ne govori, a Quentinu, na ponovno pitanje dali
voli Daltona, opet odgovara neka opipa kako joj krv udara u grlu. Gospodin Compson
predlae eni da odvede Caddy u toplice French Lick da zaboravi Daltona, a gospoa
Compson ispravno zakljuuje da bi tamo Caddy mogla nai supruga. Quentin ocu tvrdi da je
on, a ne Dalton, posjedovao Caddy. Otac mu ne vjeruje: u enskoj potrebi za podavanjem vidi
prirodan tijek stvari i smatra da enama devianstvo znai manje nego mukarcima. Proizlazi
da Quentinovo priznanje rodoskvrnua koje nije poinio dolazi od elje da se prirodna ljudska
ludost uzvisi do uasa i zatim oisti s pomou istine - dakle, da govorom nadomjesti ono to
bi elio da je istina i ime bi dogaaj ukinuo. Otac misli da to vrijedi i za Quentinov
nagovjetaj da e poiniti samoubojstvo. Otac se ne boji da bi to Quentin napravio, jer je
suvie ozbiljan u svojoj elji da time neto ispravi, i vjeruje da e se Quentin ubiti tek ako
uvidi da Caddy nije zavrijedila njegov oaj, jer da Quentin misli na smrt kako bi izbjegao
pomisao da njegov osjeaj moe biti prolazan. Predlae sinu da to prije ode na Harvard, na
sveuilite, i da prije toga provede mjesec dana u Maineu, valjda radi oporavka. U razdoblju
od Caddyna gubitka devianstva do dana Quentinove zakljune sadanjosti prikazane su jo
samo okolnosti vezane uz jedan, Quentinu bitan dogaaj: Caddyno vjenanje. To je najprije
obavijest uoi vjenanja, koju u svojoj sobi u Harvardu Quentin ostavlja izloenu tri dana kao
lijes na odru, i zbog koje ga drug s kojim dijeli sobu, Shreve, zadirkuje. Dva dana pred
vjenanje Quentin u Jeffersonu susree Herberta, koji je Caddy za vjenani dar dovezao
automobil. Quentin se prema Herbertu ponaa neprijateljski i kae mu da zna da je u
Harvardu varao na kartama. Idue veeri, uoi vjenanja, Quentin je s Caddy u njezinoj sobi,
dok odozdo dopiru glasovi gostiju. Ona mu priznaje da je nosea, te da zato mora, a na
njegovo pitanje da li ih je bilo mnogo, odgovara: "zar misli da ako kaem; onda nee biti".
Sa samoga vjenanja Quentin se sjea kako je Benji urlao, a Caddy, a za njom otac, Quentin i
brat trali k njemu. Ako su uspomene na ove razliite trenutke prolosti ispremijeane,
ponavljane, iskidane u Quentinovu pamenju tijekom 2. lipnja 1910., zbivanja samoga tog
dana prikazana su u kronolokom slijedu. Quentina budi ustajanje njegova druga, Kanaanina
Shrevea. U osam sati slua zvono kapele, razbija svoj sat, pakuje kofer, kupa se, brije, pie
dvije obavijesti i stavlja u kovertu klju kovega za oca. Na izlazu, poslavi pismo, ogleda se
za crnim posluiteljem Deaconom; kojemu ostavlja dio odee. Odlazi u Boston tramvajem na
doruak. Svraa u draguljarnicu; gde. razgovara o satovima. U eljezariji kupuje dva glaala,
koja zamotana izgledaju kao cipele. Vraa se tramvajem u Cambridge (gradi gde se nalazi
sveuilite Harvard) i opaa svog kolegu Geralda Blanda kako se vraa s veslanja. To ga
podsjea na Geraldovu hvalisavu majku, bogataicu s Juga. Vidi da je Shreve obukao koulju
namijenjenu Deaconu, a crncu predaje poruku koju Shreve treba dobiti sutra. U podne,
promijenivi dva tramvaja, dolazi do kamenog mosta, uz koji se namjerava utopiti, i skriva
svoja glaala. Promatra kako deaci pecaju i plivaju i uranja u svoja sjeanja. Svrativi
u pekarnicu da kupi dvije emlje, uzima u zatitu devojicu koju psuje trgovkinja, i zove je
sekicom. Devojica ga prati, nee da mu kae gde stanuje, a on po savjetu dvojice ljudi trai
policajca Ansea. Kod rijeke ga napada brat devojice, talijanski doseljenik Julio, koji je u
drutvu Ansea, i tvrdi na loem engleskom da e tuiti Quentina to je htio oteti njegovu
sestru. Quentin se histerino smije; odlazi na sud; poto je platio kaznu od est dolara i Juliu
dao dolar, Quentin nailazi na gospou Bland i njezinog sina, veslaa i studenta Geralda, te
drugu dvojicu svojih prijatelja, Shrevea i Spoadea, a s njima su dvije devojke. Voze se kolima
gospoe Bland na izlet. Quentin napada Geralda koji mu okrvavi nos, i ostavlja crnu masnicu
pored oka. Prijatelji mu pomau u oblinjoj kui da se opere, a zatim se Quentin sam, odbivi
pratnju, vraa u Cambridge. Brine se da Shreve ne doe odmah za njim, ali se umiruje sjetivi

se da je idui vlak tek za jedan sat. Mijenja odeu, pije vodu, provjerava adresu na pismu za
Shrevea i svoj sat bez kazaljki ostavlja u staroj ladici. Pere zube i etka eir prije nego e ga
staviti na izlasku.

Tree poglavlje pripada Jasonu, po Foknerovim rijeima najopakijem liku kojeg je ikada
stvorio. On je nakon smrti oca i samoubojstva starijeg brata Quentina postao glava obitelji. S
njim jo ivi i majka, te neakinja Quentina. On je i glavni predmet Jasonovog razgovora s
majkom. Majka se jada Jasonu kako Quentina markira iz kole, i boji se da bi ravnatelj kole
mogao pomisliti kako ona nema nikakve vlasti nad njom. Jason joj eli odrati prodiku,
meutim osjetljiva majka se boji da bi on mogao biti pregrub. On gubi ice i odlazi iz njene
sobe. Jason je inae neugodan prema svima u kui, i prema trgovcu kod kojeg radi, i prema
telegrafistu na ije je izvjetaje pretplaen radi burzovne spekulacije, i prema muterijama.
ekove koji dolaze od Caddy za njezinu ker zatajuje i sebi tedi novac, a krivotvorene
novanice daje majci, koja ih zapaljuje, jer ne eli imati nikakve veze sa odmetnutom keri.
Jason je majku prevario i time to nije, kao to ona vjeruje, uloio tisuu dolara u tvrtku svog
poslodavca, a taj ga ionako trpi samo zbog Jasonove majke. Najotvoreniji odnos Jason ima
prema ljubavnici iz Memphisa koju skriva od obitelji i znanaca. Nema kod njega ni morala ni
osjeaja; Quentinu proganja delomice zbog toga to njezina sloboda moe naruiti njegov
ugled; a delomice i zato to ga je Caddyina rastava stajala obeanog namjetenja u banci.
Jason, ne eli nikome priutiti veselje, on je sadista, to pokazuje i prizor na oevu pogrebu.
Tada mu Caddy plaa sto dolara da joj dopusti da vidi ker, koja joj je oduzeta nakon rastave.
Pohlepni Jason pristaje, ali joj doputa da vidi ker samo dok prolazi s njim u koiji pokraj
nje, koja stoji na ulici. Time pokazuje svoju osvetoljubivost, iako je Caddynom zaslugom
trebao dobiti mjesto u banci, on je krivi za gubitak tog mjesta. Njegov sadizam se vidi i u
sceni sa deakom Lusterom. Luster spominje kako mu nedostaje 25 centi za predstavu, i
toliko uporno to ponavlja nadajui se da e mu Jason dati novce, da je na kraju dosadio i
Jasonu koji se odluuje malo zabaviti. On, naime ima dvije karte za predstavu, ali ih ne eli
dati Lusteru besplatno. Kako Luster nema novac, Jason ih baca u pe. Dilsey razljuena
takvim ponaanjem tjera Jasona iz kuhinje, i daje Lusteru 25 centi za kartu (koje e on
izgubiti, i idui dan traiti sa Benjiem - vidi prvo poglavlje). Luster kasnije dobiva novac od
Quentine u zamjenu za utnju o njenom susretu s mladiem sa crvenom kravatom.

etvrto poglavlje je kronoloki i posljednji dogaaj u knjizi, i slijedi nakon Benjieva

monologa, kad se Quentin sputa preka drveta i bjei od kue sa Jasonovim novcem. Ovo
poglavlje je najobjektivnije pisano, u treem licu, i bez flashbackova u prolost. Poglavlje je
usmjereno na Dilsey, jedine normalne osobe u kui Compsonovih. Prenesena je atmosfera u
kui, Dilseyina brina poslovnost, Lusterovo nestano izvlaenje od dunosti, indolentno
tuenje gospoe Compson, i neprijazno zapovjedaenje Jasona sve normalno i uobiajeno.
A nestanak Quentine i novca dobiva svoju dramatinost upravo time to je dogaajima
preputeno da se odvijaju sami. Na tu se epizodu nastavlja prikaz istinite puke pobonosti
crnaca, koja kulminira impresivnim opisima gostujueg propovijednika. Jason ne uspijeva
pridobiti erifa da mu pomogne u potjeri, i namrgoen se vraa kui. Na povratku sree
Lustera i Benyja u koiji. Luster se pomalo okrutno igra s Benjiem; razdrauje ga vatrom,
rijeima, vonjom kola u neuobiajenom smjeru (Benji je naviknut da prolaze trgom lijevo od
spomenika vojnika konfederacije), sve to navodi Benjia na urlanje. Jason tad prilazi, udara

Lustera, i okree kola u pravom smjeru. Benji je tad zautio, i posljednja slika je prizor
izdanka uglednih patricija, smirenog idiota s pokidanim cvijetom u ruci, spokojna u
naviknutom, ustaljenom redu stvari.

Analiza likova:
Benjamin (Benji)
Rodio se kao Maury Compson ali kasnije su mu promijenili ime u Benji. Najmlae dijete u
obitelji, gluhonijemi idiot, koji svoje reakcije i uzbuenja izraava zavijanjem, stenjanjem i
jaukanjem. Nema dovoljno razbora ak ni za sebinost, on je poput ivotinje, ali poznaje
njenost i ljubav, iako ne umije imenovati. Zbog svog idiotizma nije podvrgnut zakonima
intelekta i volje, pa ne potpada pod strogi kodeks obiteljske etike. Benji dogaaje koje pria
nie po naelu slobodne asocijacije. Pria idiota Benjia puna buke i besa nije samo uvodni
dio, nego i jezgra romana. Benji zapravo nagovijetava cijeli roman i sve njegove likove u
karakteristinim situacijama.

Quentin Compson III.

Najstarije dijete Compsonovih, neurotini student na Harvardu. On je prototip mladia kojega
opsjedaju misli o incestu i samoubojstvu. Quentinov duh je sloen i neprestano se odaje
apstrakcijama, eleginim meditacijama, patetinim uspomenama i boleljivoj introspekciji.
Quentin je glavni karakterni simbol etikih principa tradicionalnog humanizma svoje obitelji,
ponosan i puritanski moralan.

Jason Compson IV.

Odgovoran i zreo, ali pokvaren glavar obitelji nakon oeve smrti. Jason je simbol svega to je
Fokner nazvao snopesism (eng. = snobizam), on je moderni naturalizam i animalizam
primitivne i surove klase skorojevia. Jasonovo delovanje pokree materijalno (konkretno
novac), a krivca za svoj neuspjean ivot trai u drugima. Istovremeno on je i sadist, jer
budui da on nije uspio u ivotu, namjerava ga svima oko sebe dodatno zagorati. Na kraju ga
stie svojevrsna poetska pravda kad Quentina krade novac koji je ustvari njen, i bjei sa
cirkusantom. To je ujedno i konaan udarac obitelji Compson, nakon kojeg poinje njeno sve
bre propadanje.

Candace (Caddy) Compson

Samovoljna i putena nimfomanka, udaje se za jenkija i bankara Herberta Heada, meutim
raanjem nezakonite keri Quentine poinila je grijeh protiv morala, protiv obiteljske
tradicije, i protiv ekonomskih interesa obitelji. Razvodi se i odlazi u drugi grad, dok ker
ostaje u kui Compsonovih. I prije je prilino esto mijenjala mukarce (Charlie, Dalton
Ames), a ponudila se i bratu Quentinu.

Jason Compson III.

Glava obitelji, otac trojice brae i Caddy, po zanimanju odvjetnik, sklon piu. Hobi je pisnje o
stanovnicima Jeffersona, i zapisivanje nekih, po njemu vrijednih filozofskih misli. U njegovo
vrijeme poinje propadanje obitelji Compson, jer je on prodao sve posjede osim same kue sa
vrtom, barakom za crnce, stajama i hambarima. Umire 1912., i nakon njega obitelj preuzima
sin Jason.

Caroline Buscomb
Majka, neuravnoteena i melankolina ena, ovisna o lijekovima. Saalijeva sebe i svoju
sudbinu, smatra da je njena obitelj (Buscomb) prokleta i da je ona unijela nesreu meu
Compsonove, oekuje da je i drugi saaljevaju. Nije posebno brina za decu, vie se brine za
sebe, i jedino joj je Jason koliko toliko drag, jer joj je najsliniji. Najvie prezire Caddy koja
ih je osramotila, a nasluuje i probleme u svezi s njenom kerkom Quentinom.

Teme za raspravu:
Tehnike pisanja u ovome romanu meusobno vrlo razlikuju; Benjievo i Quentinovo poglavlje
pisano je u obliku toka svijesti - pisac precizno, bez prepravljanja ili ukraavanja biljei
njihove misli, koliko god su zapetljane i nerazumne, dok se u Jasonovom poglavlju koristi
solilokvij (tehnika kojom sama linost romana, bez autorove nazonosti, prikazuje itateljima
sadraj svoje psihe i svoje psihike procese, pretpostavljajui da je netko slua), a u zadnjem
isti realizam. Ba zbog tehnike pisanja, prva dva poglavlja su dosta nerazumna, dok su
zadnja dva puno laka za itati.

Podrijetlo naziva romana je iz poznate Shakespeareove tragedije Macbeth,

5. prizor, 5. in:
ivot je sjen to luta, bedni glumac
to se na pozornici ivota razmee, prodrhti
Svoj sat, i ne uje se vie; on je bajka

Koju idiot pria, puna BUKE I BESA

A ne znai nita.