Privreda

Agrar

Saradwa
sa
Rumunijom

@arko
pro{iruje
proizvodwu

strana 4

strana 7

Prwavor, maj 2016.

Broj 40

Godina lV

Cijena 1 KM

Penzioneri

Igranka
bez
prestanka

JELENA VASI],
najuspje{nija `ena
u privredi Srpske
strana 3

strana 10
Vo}arstvo

Vrijedni
Kloki}i
strana 6

d
a
r
i
k
s
Tim

- kqu~ uspjeha
Gestovi

Gestovi

Jelena
[u}ur
za
desetku
strana 5

Atrakcije

Borac
slavi
jubilej
strana 16

Fijakeri u modi
strane 8 i 9

DOGA\AJI

UKRATKO

Na~elnik op{tine u Bjelorusiji

Gatari} ~lan Prezidijuma

Gatari} u Minsku

Na~elnik op{tine Prwavor dr Sini{a Gatari} boravio je u drugoj polovini

aprila u glavnom gradu Bjelorusije, Minsku, gdje je prisustvovao
me|unarodnom

Kongresu slavenskog komiteta. Prije po~etka Sveslavenskog kongresa na~elnik

Gatari} se sastao sa Sergejem
Baburinom, predsjednikom
Me|unarodne slavenske akade-

mije i predsjedavaju}im Kongresa, Sergejem Kostjanom, kao

i sa drugim uglednim imenima,
sa kojima je, izme|u ostalog,
razgovarao i o globalnim
dru{tvenim i geopoliti~kim
temama.
Gatari} je ovom prilikom izabran za stalnog ~lana
Prezidijuma
slavenskih
dr`ava, a dogovoreno je da
sqede}e godine kongres bude
odr`an u Moskvi. Ve} je
potvr|eno da }e prisustvovati

i delegacija Republike Srpske.

-Istakao bih da je ovo
udru`ewe koje poku{ava da
prevazi|e sve razlike koje postoje me|u slavenskim narodima. Iskoristio sam svoje
prisustvo u Minsku da predstavim grad Prwavor u kome i
te kako postoje slavenske zajednice organizovane u
udru`ewa i da istaknem da mi
sa svojim bratskim odnosima
sa Boleslavjecom, Boskovicama i @ida~evim, te sa Ore-

lom iz Rusije, na prakti~an

na~in vr{imo uvezivawe saradwe slavenskih naroda - rekao
je Gatari} nakon povratka iz
Minska.
Prvi operativac prwavorske op{tine u Minsku je
govorio i o polo`aju Republike Srpske i posqedicama
presude Ha{kog tribunala Radovanu Karaxi}u.
Ovakav kongres odr`an je
1934. godine u Beogradu.
M.P.

IZGRADWA NOVOG OBJEKTA "ELEKTRODISTRIBUCIJE" U PRWAVORU

ROK IZGRADWE
Preduze}e "Elektrokrajina" ima vi{e od 1.700
radnika, a elektri~nom
energijom snabdijeva
dva grada i 19 op{tina,
{to je 48 odsto teritorije RS. Rok izgradwe
ovog modernog objekta je
septembar ove godine.
Rije~ je o objektu na tri
eta`e i 660 metara
kvadratnih korisne
povr{ine. Pored prostorija za radnike i
arhivu, planiran je i
poseban uslu`ni centar
koji }e servisirati
potrebe vi{e od 17.700
kupaca elektri~ne energije na podru~ju prwavorske op{tine.

Po~etak
radova

tembra
Oboqi
d sepuslovi

Novi poslovni objekat "Elektrodistribucije" u Prwavoru, vrijedan 1,3 miliona

maraka, ~ija je gradwa po~ela 8. aprila, omogu}i}e kvalitetnije usluge distribucije
elektri~ne energije na ovom podru~ju, kao i boqe uslove za rad.

o~etak radova ozvani~ili su direkt

o
r
#Elektrokrajine#
Seka Kuzmanovi}, v.d. direktora #Elektroprivrede RS#
@eqko Kova~evi}, ministar
industrije, energetike i rudarstva Petar \oki} i ministar
za prostorno ure|ewe, gra|evi-

narstvo i ekologiju Srebrenka

Goli}.
Kuzmanovi}eva je kazala da
je poboq{awe poslovno-finansijskih rezultata preduze}a u
proteklom periodu omogu}ilo
ulazak u ovu investiciju koju
finansiraju iz sopstvenih
sredstava.
- Jo{ osamdesetih godina

pro{log vijeka, kada je napravqena trafo-stanica, kupqeno

je i ovo zemqi{te sa namjenom
dislokacije poslovne zgrade i
smje{taja svih objekata i radnika na jednoj lokaciji. Zadovoqstvo mi je {to smo nakon 30
godina od te ideje ozvani~ili
po~etak izgradwe modernog objekta #Elektrodistribucije#

Prwavor - rekla je Kuzmanovi}eva.

Rukovodilac RJ #Elektrodistribucije# u Prwavoru
\uro Buni} je istakao da je
sada{wi objekat neuslovan.
- Preduze}e }e izgradwom novog objekta obezbijediti boqe uslove za rad svih
zaposlenih, kao i kvalitetnije

usluge korisnicima - rekao je

Buni}.
\oki} je istakao da
Vlada RS na razne na~ine podsti~e sektor energetike, navode}i da je jedna od tih
aktivnosti izgradwa ovakvih
objekata, dok je druga aktivnost
izgradwa proizvodnih objekata.
- Uskoro }emo potpisati
ugovor o dodjeli koncesije za
izgradwu hidroelektrane #Buk
Bijela# #Elektroprivredi
RS#. Ona }e zajedno sa Hidroelektranom Vi{egrad biti nosilac u realizaciji ovog
izuzetno va`nog energetskog
objekta na gorwem toku rijeke
Drine - rekao je \oki}.
Dodao da se time pokazuje
potpuna odgovornost vlasti
koja predano slu`i interesima
gra|ana i {titi nacionalne
interese.
Goli}eva je naglasila da
je samo vrijednost izgradwe
ovog objekta, gdje }e biti
smje{tena upravna zgrada Radne
jedinice #Elektroprivrede# u
Prwavoru, ve}a od 760.000 KM.
- Ovo je investicija koju
oni sprovode u okviru planskih
aktivnosti i sopstvenim sredstvima. Ovakve investicije
zna~e i da }e na projektovawu,
izvo|ewu radova i opremawu
objekta biti anga`ovana
doma}a preduze}a - istakla je
Goli}eva.
Marijan POPADI]

NAFTA
Za prva tri dana prodaje, regresiranu naftu
na podru~ju prwavorske
op{tine preuzelo je 605
doma}instava. Pravo na
povlastice ima 1.774
doma}instva, a odbijeno
je 46 zahtjeva, jer korisnici nisu izmirili sve
obaveze iz ranijih godina. Prema rije~ima
na~elnice Odjeqewa za
poqoprivredu, vodoprivredu i {umarstvo lokalne uprave Dragane
Toma{, prodaja nafte
organizuje se na benzinskim pumpama na gradskom
i
seoskim
podru~jima i odvija se
bez zastoja. Nafta je
jeftinija za 0,60 konvertibilnih maraka u odnosu na redovnu prodajnu
cijenu. Poqoprivrednici gorivo mogu preuzimati u nekoliko
navrata, ali samo sa
jedne benzinske stanice,
koju sami odaberu. U ovoj
op{tini registrovano
je 1.883 poqoprivredna
doma}instva.(nz)

OGREV
Op{tinska bora~ka
organizacija u Prwavoru po~ela je da prikupqa
zahtjeve
porodica bora~ke populacije za nabavku ogrevnog drveta za narednu
sezonu grijawa. Cijena
prostornog metra je 48
konvertibilnih maraka
na mjestu kupovine, a 58
maraka sa tro{kovima
prevoza do korisnika.
Olak{avaju}a okolnost
je mogu}nost otplate na
{est rata, {to su do
sada koristile na desetine porodica iz ove
populacije.(nz)

U Prwavoru nova gradili{ta

U Prwavoru su u toku dva
velika projekta. Jedan je izgradwa Muzi~ke {kole, a drugi
druga faza izgradwe vrti}a.
Gradwa nove zgrade [kole
za osnovno muzi~ko obrazovawe, na lokaciji kod Osnovne
{kole #Branko ]opi}# treba
da bude zavr{ena za ~etiri mjeseca. Tako je definisano ugovorom koji je op{tina Prwavor,
ta~nije na~elnik Sini{a Gatari}, potpisao sa najpovoqnijom grupom ponu|a~a DOO
#Proda - Mont# iz Doboja i
#Energotehnikom#, tako|e iz
Doboja.
- To }e biti prva muzi~ka
{kola koja }e ispuwavati sve
pedago{ke standarde. Gradwom
nove zgrade {kole, a s obzirom
ne to da imamo ve} kadrove, dobijamo uslove da ona preraste i
u sredwu muzi~ku {kolu.
Imaju}i u vidu da se radi o ozbiqnoj gra|evinskoj firmi,

Ve}i vrti} i nova {kola

Radovi na izgradwi
nove zgrade muzi~ke
{kole treba da budu
zavr{eni za ~etiri
mjeseca. Gradwa
vrti}a te~e
planiranom
dinamikom,
poru~uju iz
op{tinske uprave
koja je gradila O[ #Branko
]opi}#, mislim da }e biti
ispo{tovano sve {to je ugovorom definisano - rekao je
na~elnik Gatari}.
Vrijednost radova je oko
600.000 maraka, ka`e Gatari},
dodaju}i da za kompletan proje-

Zgrada Muzi~ke {kole

kat postoje sredstva u buxetu,

obezbije|ena prodajom stare
lokacije muzi~ke [kole za
osnovno muzi~ko obrazovawe.
- Sa op{tinom Prwavor
zakqu~ili smo ugovor po sistemu kqu~ u ruke. Na{a kompanija je lider u ovoj oblasti i

ne sumwam da }e radovi biti

zavr{eni u najkra}em mogu}em
roku - ka`e Goran Prodi},
p r e d s t a v n i k
dobojske firme #Prodamont# Doboj.
Drugi projekat na kome ve}
teku radovi je izgradwa vrti}a

#Na{a radost#. Radi se o fazi

dva, koja se odnosi na izgradwu
zidova i krovne konstrukcije.
Plo~a je salivena u proteklom
mjesecu, a radovi, ka`e prvi
~ovjek lokalne zajednice, teku
planiranom dinamikom.
- Svi koji su nekada ne{to

gradili znaju da je salijevawe

plo~e izuzetan doga|aj u
gra|evinarstvu, pa smo tako i
mi obiqe`ili taj doga|aj. To
govori da svi ovi poslovi i dinamika izgradwe druge faze
vrti}a idu kako je i planirano,
odnosno da }e druga faza biti
zavr{ena za {ezdeset radnih
dana, kako je i definisano projektom - rekao je Gatari} tokom
obilaska radova u dvori{tu
vrti}a.
Ugovor za drugu fazu gradwe vrti}a potpisan je u februaru, sa firmom #Projekt
in`ewering#. Dogradwom
vrti}a bi}e rije{en dugogodi{wi problem smje{tajnih
kapaciteta, ali i obezbije|en
novi sadr`aj, poput smje{taja
za djecu mla|u od tri godine.
Podsje}amo, sredstva za realizaciju prve i druge faze obezbije|ena su iz donatorskih
akcija.
J. DEMOWI]

na{ZAVI^A

Jelena VASI], zamjenik direktora Mesne industrije "Trivas" u Prwavoru

Jeleni nedavno
uru~ena nagrada za
najuspje{niju `enu u
privredi Srpske. Sve
izra`enija saradwa
sa "Podravkom",
"Perutninom Ptuj"
i drugim uglednim
kompanijama. Nagradu
zaslu`ila svojim
anga`ovawem u ovoj
porodi~noj firmi

TIMSKI
TIMSKI RAD
RAD

a
h
e
j
p
s
u
~
- kqu
Marijan Popadi}
i Jelena Vasi}

Razgovarao:
Marijan POPADI]
Da li ste se nadali
ovakvom priznawu?
Kakav je osje}aj
biti najuspje{nija `ena u
ovom sektoru?
VASI]: Sama nominacija
od strane Privredne komore
Republike Srpske u kategoriji
uspje{nih `ena preduzetnica
Republike Srpske u 2015. godini za mene je bila velika
~ast. Velika je ~ast i primiti
jedno ovakvo priznawe za doprinos preduzetni{tvu i poslovawu na{e sredine i
okru`ewa. Poznajem mnoge,
veoma uspje{ne `ene na rukovode}im funkcijama u mnogim
firmama, preduzetnice koje su
zasigurno zaslu`ile mnoga
priznawa za svoj rad. Same plakete nisu toliko bitne koliko
~iwenica da neko prepoznaje
va{e zalagawe i trud. Li~no,
ovo priznawe sam do`ivjela
kao nagradu za jedan dobar timski rad mojih saradnica i mene.
Koliko vremena
provedete
na
poslu? Kako izgleda jedan Va{ radni dan?
VASI]: U dana{we vrijeme je okvirno radno vrijeme
~esto samo #misaona imenica#
za sve nas. Ukoliko sami
`elite da sve redovne i one
vanredne poslove toga dana dovedete do kraja, koliko god da
se dobro organizujete, uvijek }e
vam nedostajati koji sat vi{e
iz tog okvira. Naj~e{}e se ne
mogu dr`ati tog propisanog

radnog vremena, ali ako radni

dan zapo~nem u 8 ~asova ~esto
se zavr{ava i oko 17-18 ~asova,
ponekad i mnogo kasnije.
Vi ste jedna od
~elnih osoba MI
#Trivas#, koji je
osnovan 2006. godine. Ko je,
osim Vas, na rukovode}im
funkcijama firme i od koga
ste najvi{e nau~ili o ovom
poslu?
VASI]: S obzirom na to
da sam u firmi od samog
po~etka poslovawa, mogu vam
re}i da sam najvi{e u~ila prikupqaju}i iskustva u toku
samog razvoja firme. To je bio
razvoj kroz mnoga pozitivna
iskustva, ali i kroz sve barijere i probleme koje smo prevazilazili u ovom periodu od 10
godina koji je iza nas.
Prakti~no iskustvo u poslu je
veliki u~iteq. Veliko znawe
sam sticala i kroz saradwu sa
svim svojim kolegama sa kojima
usko sara|ujem. Me|usobna saradwa i timski rad su dobar
osnov za razmjewivawe
mi{qewe i iskustava,
dono{ewe konstruktivnih
zakqu~aka i odluka, a time i za
razvijawe jednog rukovodioca.
U #MI-TRIVAS# na svim rukovode}im funkcijama uglavnom imamo `ene, po~ev od
direktora preduze}a, pa i svih
rukovodilaca
pojedinih
slu`bi i radnih jedinica u
preduze}u.
Vlasnik firme Nemawa Vasi} je
idejni tvorac preduze}a i #glava ku}e# ove po-

rodi~ne kompanije. Po~eli ste

sa mnogo mawim obimom proizvodwe, a danas ste jedna od najuspje{nijih firmi na podru~ju
op{tine Prwavor.
VASI]: Nemawa Vasi} je
vlasnik firme i tvorac ideje i
vizije koju svi slijedimo. ^iwenica je da su wegove ideje i procjene od samog po~etka bile
dobre obzirom da je 10 godina ve}
iza nas i s obzirom na to da smo
od po~etnih 300-400 tona, danas
do{li do koli~ine od 2.000 tona
godi{we proizvodwe. Tako|e,
zapo~eli smo rad sa ~etrdesetak
zaposlenih radnika, a danas
zapo{qavamo 82 radnika. To za
nas nisu zanemarive brojke.
Polako, ali sigurno postajete
lider u industriji
mesa na ovim prostorima. Po
~emu su Va{i proizvodi prepoznatqivi i {ta kupac u
stvari kupuje kada se odlu~i za
Va{ proizvod?
VASI]: Proizvodi
brenda #Trivas# su definitivno prepoznatqivi po idealnom odnosu dobrog kvaliteta i
povoqnih cijena. Kupac i
krajwi potro{a~ na{ih proizvoda }e sigurno dobiti kvalitetne i zdravstveno ispravne
proizvode, za koje su sve faze
procesa proizvodwe pra}ene
po najvi{im higijenskim kriterijumima i zahtjevima
odre|enih standarda koje smo
implementirali od samog
po~etka poslovawa. Konstantno kontrolisawe kvaliteta
na{ih proizvoda koje vr{imo,
kako interno, tako i u eksternim laboratorijama, daje nam

garanciju da na tr`i{te savjesno plasiramo kvalitet.

Va{a firma nedavno je proslavila i
deset godina postojawa, na kome su se okupili
mnogi Va{i poslovni saradnici, a radnicima koji su od
po~etka zaposleni u mesnoj industriji uru~ena su i priznawa. Kroz {ta ste sve morali
pro}i tokom decenije koja je za
Vama i koliko imate zaposlenih radnika i koji je obim
proizvodwe na dnevnom i
mjese~nom nivou?
VASI]:
Trenutno
zapo{qavamo 82 radnika. #MITRIVAS# d.o.o. Prwavor raspola`e kapacitetom od oko 200
tona ukupne mjese~ne proizvodwe, a od toga instalirani kapaciteti za proizvodwu trajnih
proizvoda iznose 15 tona
mjese~no, polutrajnih proizvoda
45 tona i konzerviranih 140
tona na mjesec. Trenutna
iskori{}enost kapaciteta je
oko 85 odsto. Slobodnih kapaciteta imamo samo u dijelu proizvodwe polutrajnih proizvoda,
dok su ostali instalirani kapaciteti u potpunosti popuweni.
Koje sve proizvode
imate u asortimanu
i planirate li da
pro{irujete obim proizvodwe?
VASI]: U #MI-TRIVAS#
raspola`emo kapacitetom od
oko 200 tona ukupne mjese~ne
proizvodwe. U svom asortimanu
imamo proizvode u konzervi,
trajne suve kobasice, trajne suhomesnate proizvode, polutrajne
dimqene proizvode, polutrajne i

barene kobasice. Posebno izdvajamo na{ asortiman proizvoda u

konzervi - narezaka i pa{teta,
zatim ~ajnu kobasicu koja je trenutno jedna od najprodavanijih na
tr`i{tu, barenu #Trivas delikates slaninu# i mnoge druge proizvode, jer asortiman od skoro 60
razli~itih proizvoda je te{ko
nabrojati.
#Trivas# sara|uje
sa mnogim poslovnim partnerima
~ija su imena odavno poznata
tr`i{tu. Kako izgleda Va{a
saradwa sa wima?
VASI]: Ve} dugi niz godina usko sara|ujemo i sa mnogim renomiranim firmama
regiona kao {to su #Podravka#,
#Perutnina Ptuj#, #Konzum#...
Ova saradwa podrazumijeva
uslu`nu proizvodwu odre|enih
robnih marki i proizvoda iz
grupe konzerviranih proizvoda
za ove velike kompanije. Zaista
je {irok asortiman proizvoda
koje u na{im pogonima proizvodimo za pomenute kompanije.
Saradwa sa pomenutim firmama nije samo saradwa na realcijama kupac-prodavac koja se
ogleda iskqu~ivo kroz striktne zahtjeve kupoprodajnih ugovora. To je jedna partnerska
sardawa na zavidnom nivou u
kojoj je razmjena znawa i iskustava polazna osnova za dobru
saradwu i zajedni~ki razvoj
svih proizvoda i wihovih brendova.
Kako izgleda Va{a
vizija #Trivasa# u
budu}nosti? Uspijevate li odgovoriti svim iza-

zovima na tr`i{tu koje je sve

zahtjevnije?
VASI]: Vizija #MITRIVAS# i na{eg rukovodstva
je da u budu}nosti postane jedan
od lidera regije u okvirima djelatnosti mesne industrije, uz
kontinuirano razvijawe proizvodwe, usvajawa novih tehnologija, besprijekornu bezbjednost
proizvoda i razvoj novih. Na{a
misija je proizvodwa bezbjednih i kvalitetnih proizvoda sa
prihvatqivim cijenama uz kontrolu uticaja na `ivotnu sredinu. Utvr|uju}i potrebe
tr`i{ta, uz dosqedno ispuwavawe zakonskih propisa dr`ava
u kojima poslujemo, razvojem
novih proizvoda i tehnologija
ste~enih dugogodi{wim iskustvom treba da zadovoqimo potrebe qudi za kvalitetnim i
zdravstveno ispravnim proizvodima koji treba da budu prepoznatqivi u zemqama regiona,
pa i {ire. Zasad uspijevamo da
odgovorimo
zahtjevima
tr`i{ta, ali bez dobrih razvojnih programa za prehrambeni sektor koje bi na{a
dr`ava trebalo da obezbijedi i
realizuje, te bez zna~ajnijih
stimulacija od strane dr`ave,
sve je te`e. Sve probleme i barijere na koje nailazimo, kada
je u pitawu konkurentnost na
doma}em, pa i potencijalnim
stranim
tr`i{tima,
prinu|eni smo rje{avati sami.
Tako|e, probleme koje imamo
usqed djelovawa nelojalne konkurencije na ovom tr`i{tu za
posqedicu ima velike i bespotrebne gubitke, koje uvijek
amortizujemo sami kroz teku}e
poslovawe.

DOGA\AJI
AMBASADOR MILE VASI] U PRWAVORU

Rumunija dobra izvozna {ansa

Ambasador Bosne i Hercegovine u Rumuniji Mile Vasi}
organizovao je u saradwi sa
op{tinom Prwavor sastanak sa
predstavnicima izvozno orijentisanih privrednih subjekata ove i susjednih op{tina,
sa ciqem ukazivawa na
mogu}nosti koje pru`a rumunsko tr`i{te.
Vasi} je istakao da su
mogu}nosti za saradwu BiH i
Rumunije brojne.
- Rumunija je dr`ava koja
se razvija, u kojoj je prisutan

strani kapital. U woj posluje

193.000 stranih kompanija. I
BiH i Rumunija imaju veliki
potencijal, ali on nije
iskori{}en u najboqoj mjeri rekao je Vasi}.
Smatra da se privrednici
iz BiH ne smiju osje}ati mawe
va`nim u odnosu na kompanije
iz zapadne Evrope.
-U BiH postoje firme
koje proizvode daleko kvalitetnije i boqe proizvode, ali
iz nekog razloga ne nastupaju na
drugim tr`i{tima. Mo`da je

razlog i to {to je zaboravqeno

da se ne nalazi samo na zapadu,
nego i na istoku - dodao je
Vasi}.
Na~elnik op{tine
Sini{a Gatari} naglasio je da
je va`no {to u dr`avi kakva je
Rumunija, BiH ima predstavnika koji poku{ava da ostvari
kontakt izme|u rumunskih i
doma}ih privrednika.
Direktor preduze}a
#Eksport siti# u Prwavoru
Mediha Tur~inovi} istakla je
da do danas nije imala pravu

Sa dogovora
u Prwavoru

predstavu o privrednoj razvijenosti Rumunije i da je

iznena|ena podacima koje je
~ula.
- Ovo {to smo ~uli od ambasadora Vasi}a samo mo`e da

pomogne doma}im privrednicima u daqem poslovawu. Trebalo bi da se vi{e ugledamo na

one dr`ave koje su ranije bile
daleko iza nas po razvijenosti,
a sada je wihova ekonomija u

uzlaznoj putawi - dodala je

Tur~inovi}eva.
Ambasada BiH u Rumuniji
do sada je odr`ala 14 sastanaka
sa privrednicima u BiH.
M. POPADI]

NOVA PRIZNAWA PRWAVORSKOM "STANDARDU"

t
s
a
r
o
p
i
n
l
a
t
S
proizvodwe
Predsjednik UO "Standard" a.d. Prwavor Edin Daci} ka`e da su u ovoj firmi ponosni na nagrade.
Saradwa sa {vajcarskim fakultetom drvoprerade. Lawska proizvodwa vrijedna 15 miliona evra

abrika namje{taja
#Standard# ponovo je
nagra|ena i to sa dvije
vrijedne nagrade. Osim
{to je #Standard# u Dubrovniku
dobio nagradu #Stvaraoci za
stoqe}a# u februaru, od Privredne
komore nagra|en je jo{ jednom, ve}om
- Najboqe veliko preduze}e RS.
Predsjednik Upravnog odbora
#Standard# a.d. Prwavor Edin Daci}
ka`e da su u wegovoj firmi ponosni
na obje nagrade.
- Prva nagrada #Stvaraoci za

stoqe}a# je regionalnog ekonomskog

foruma perspektive, u kategoriji investicije, inovacije i ideje. To je posebno vrijedno priznawe, jer radimo
u te{kim uslovima, a s druge strane,
drago nam je da je to neko primijetio.
Druga nagrada je od Privredne komore Republike Srpske, izabrani
smo kao najboqe veliko preduze}e.
Obje nagrade su nam bitne, jer smo
primije}eni van na{e ograde da
posti`emo dobre rezultate - ka`e
Edin Daci}, predsjednik Upravnog
odbora #Standard# a.d. Prwavor.

Daci} isti~e da su mu nagrade

utoliko dra`e, jer je uspjeh postignut
saradwom starijih generacija koje
ve} du`e godina rade u #Standardu# i
mladih snaga u koje se ula`e mnogo,
kako bi preduze}e vodile u boqu
budu}nost.
- To konkretno zna~i da mi jako
mnogo pa`we posve}ujemo wihovom
obrazovawu i edukaciji. To su {kolovawa van zemqe, konkretno
sara|ujemo sa {vajcarskim fakultetom drvoprerade. Saradwa vrijednih
radnika sa menaxmentom daje rezul-

Edin
Daci}

tate i na to sam posebno ponosan - dodaje Daci}.

Ovo nije prvi put da je Standard
nagra|ivan. Iako ne `eli da favorizuje neku od nagrada, predsjednik UO
#Standarda# ka`e da je se sje}a jedne od
Privredne komore prije desetak godina. To je, ka`e, bila nagrada u vrijeme
kada je ova firma po~ela sa prvim investicijama.
Pro{la godina u preduze}u #Standard# je bila rekordna, sa stoodstotnim
izvozom vrijednim 15 miliona evra.
- Planiramo investiciju, uvodimo
lakirnu liniju, ali prave efekte te linije vidje}emo tek sqede}e godine. Broj
zaposelnih je 360, a o pove}awu broja
mo}i }emo da razgovaramo kada investicija bude zavr{ena - ka`e Daci}.
Iako oprezni sa dugoro~nim planovima, jer su privredne okolinosti
te{ko predvidive, u #Standardu# su optimisti. Daci} dodaje da u ovom preduze}u `ele da nastave sa prosje~nim
godi{wim rastom od 15 odsto, koji
imaju jo{ od 2000. godine.
J. DEMOWI]

Prwavorsko Kolo srpskih sestara

Podijeqeni
vaskr{wi
paketi
Prwavorsko Kolo srpskih sestara i
ove godine sprovelo je, povodom najve}eg
hri{}anskog praznika, Vaskrsa, veliku
akciju podjele paketa za najugro`enije porodice prwavorske op{tine.
- Radi se o trideset prehrambeno-higijenskih paketa za socijalno
najugro`enije porodice na na{im spiskovima. Pakete smo uspjeli da obezbijedimo
od na{ih ~lanarina i donacije koju smo
dobili od Kola srpskih sestara iz San
Franciska. Na terenu su ih podijelili
na{i timovi sastavqeni od ~lanstva i uz
pomo} sve{tenstva Srpske pravoslavne
crkve - ka`e za #Na{ zavi~aj# Qubinka
Rapi}, predsjednica prwavorskog Kola.
Pored ove, KSS Prwavor vodi jo{
dvije akcije. Jedna je gradwa ku}e za Radomira Radomirovi}a u zaseoku Lepiri, mje-

Podjela paketa na terenu

sna zajednica [arinci, koja je ve} stavqena pod krov.

- Ku}a je pokrivena, a KSS nastavqa
da u~estvuje u toj akciji dok god se Radomir i wegovi ne sku}e. Druga akcija na
kojoj radimo je za vi{e~lanu porodicu
Slobodana Kova~evi}a, kojoj smo obezbijedili materijal za kupatilo - ka`e
Rapi}eva, podsje}aju}i da su sredstva za Radomirovi}a i Kova~evi}e obezbije|ena na
humanitarnoj Svetosavskoj zabavi
odr`anoj u januaru ove godine.
J. D.

na{ZAVI^A

DOGA\AJI 5

UKRATKO

Vlatko
Kovaqevski

STIPENDIJE
Iz op{tinskog buxeta
za stipendirawe 274 polaznika sredwih {kola i
studente, bi}e izdvojeno
180.000 konvertibilnih
maraka. U prwavorskom
Domu kulture organizovano je potpisivawe ugovora izme|u op{tine i
korisnika ovog oblika
finansijske pomo}i.
Me|u stipendistima su i
tri studenta sa Kosova i
Metohije.

NOVARLI]
Polaznik prwavorske
Gimnazije Nikola Novarli} osvojio je prvo
mjesto na republi~kom
takmi~ewu sredwo{kolaca iz informatike.
Ovaj mladi} trijumfovao
je u jakoj konkurenciji
jo{ 19 u~enika, a posebnu
zahvalnost izrazio je
prema svom mentoru Zlatku Ivanovi}u. Iz Prwavora je, zahvaquju}i
uspjehu, a regionalnom
takmi~ewu, nastupao i
Marko Pezer, koji je
osvojio tako|e pa`we
vrijedno tre}e mjesto.

latko Kovaqevski iz
Tesli}a osvojio je
{ampionski pehar na
drugoj [tukijadi, organizovanoj na akumulaconom jezeru Drenova. Ulovio je dvije
{tuke, ukupne du`ine 105 centimetara, {to je bio najboqi
ulov dana. Drugo mjesto osvojio
je Dragan Jowi} iz Viteza (Federacija BiH), a tre}e Sa{a
Kari} iz Prwavora.
Nastupalo je 76 takmi~ara
iz Repu-

MASOVNO OKUPQAWE RIBOLOVACA NA JEZERU DRENOVA

Trofej Vlatku
Kovaqevskom

blike Srpske, Federacije BiH,

Srbije, Austrije i Hrvatske.
Svi u~esnici ponijeli su lijepe
uspomene sa jezera, gdje im je
prire|en i zajedni~ki ru~ak,
pripremqen kao vojni~ki
pasuq.
- Ovakva dru`ewa su prava
prilika da steknemo nove prijateqe iz raznih krajeva, ali i da
predstavimo svoje umije}e
#ukr{tawem# ribolova~kih
{tapova i druge opreme. ^estitam Prwavor~anima na pravom
gostoprimstvu, {to je dovoqan
povod da dolazimo i na nare-

dna takmi~ewa u ovom predivnom ambijentu - rekao je Kovaqevski.

Najuspje{nijim
takmi~arima ~estitao je i
Zdravko Ostoji} iz Tesli}a,
predsjednik Sportsko-ribolovnog saveza Republike Srpske,
koji je rukovodstvu Sportskoribolovnog dru{tva #Ukrinski
cvijet#, koje predvode Petar
Jankovi} i Bore Mitri},
po`elio nastavak veoma dobrih
ostvarewa.
- Prwavor~ani su ve} godinama pravi majstori za dobru
organizaciju i
at-

mosferu koja nam svima ostaje u

lijepoj uspomeni. Ne govorim
ovo iz nekakve kurtoazije, nego
iskreno, iz du{e. Raduje me i zavidna masovnost, {to jo{ vi{e
dobija na vrijednosti kada se zna
da je takmi~ewe za`ivjelo tek
pro{le godine - rekao je
Ostoji}.
Uz ve} prekaqene veterane, u ovoj vje{tini oprobao se
i veliki broj mladih.
- S velikim zadovoqstvom
nastupam na svim ribolovnim
takmi~ewima na na{em jezeru,
jer je ovo pravo mjesto za odmor
i drugovawe sa kolegama. Izmakla nam je nagrada, ali smo bili

jedno veselo, da ne ka`em

#otka~eno# dru{tvo, koje zna da
u`iva u ovoj prirodi - rije~i su
mladog takmi~ara Borisa Kresojevi}a.
Pred rukovodstvom i ~lanovima dru{tva #Ukrinski cvijet# su brojni projekti i bogat
kalendar de{avawa tokom narednih mjeseci. Za svaku pohvalu je akcija popularizacije
sportskog ribolova za polaznike osnovnih {kola, ali i rezultati na ~i{}ewu obala
akumulacije u Drenovi.(nz)

PRIJEM

Gatari} i Pezer

Na~elnik op{tine
Sini{a Gatari} priredio je prijem za gimnazijalca odlika{a Marka
Pezera (na slici), koji je
na pravi na~in predstavqao svoju {kolu na regionalnim i republi~kim
takmi~ewima. Gatari} je
Pezeru ~estitao i na rezultatima na sportskom
planu, odnosno u tenisu.
Nedavno je prvi put nastupao na seniorskom turniru, u Sarajevu i osvojio
tre}e mjesto. Pezeru je
uru~ena kwiga sa djelima
Ive Andri}a i nov~ana
nagrada.

U~esnici
ovogodi{we
[tukijade

U Spomen-hramu na Vu~ijaku

Vjernici nabavili tri zvona

Nova zvona za Spomen-hram

TAKMI^EWE
Ekipa Osnovne {kole
#Vuk Karaxi}# iz Dowih
Vija~ana osvojila je prvo
mjesto na 20. op{tinskom
takmi~ewu iz tehnike
pru`awa prve pomo}i,
~ime su Vija~anci potvrdili dugogodi{wu dominaciju iz ove oblasti. Drugo
mjesto osvojila je {kola
#Branko ]opi}# iz Prwavora, a tre}e ekipa O[
#Sveti Sava# iz Smrti}a.
Nastupale su ekipe iz {est
osnovnih {kola i iz gradske
Gimnazije,
a
pobjedni~ki sastav predstavqa}e op{tinu na regionalnom prvenstvu.(nz)

Na veliki hri{}anski
praznik, Lazarevu subotu, 23.
aprila, hram Svetog cara Lazara i svih srpskih junaka od
Kosova do danas na Vu~ijaku,
dobio je tri zvona. Zvona su dar
parohijana i vjernog naroda,
na~elnika op{tine Sini{e
Gatari}a i narodnog poslanika
Miladina Stani}a.
- Zvona su bronzana i na
svakom je ugravirana po jedna
ikona: Svetog Stefana, prvomu~enika i arhi|akona,

ikona Svetog velikomu~enika

Georgija i ikona Svetog kneza
Lazara, kome je i posve}en hram
na Vu~ijaku. Jedno zvono te`i
220 kilograma i darovao ga je
narodni poslanik Miladin
Stani}, iz Kremne, drugo te`i
350 kilograma, i ono je prilog
kremqanskih parohijana i vjernog naroda i tre}e, najve}e,
zvono te`ine 500 kilograma,
dar je na~elnika op{tine
Sini{e Gatari}a - rekao je
sve{tenik Sreten Radi{kovi},

paroh kremqanski.
Prije nego {to su odvezena
na krajwe odredi{te, u hram na
Vu~ijaku, zvona je imao priliku
da vidi cijeli Prwavor, kada je
ulicama Prwavora pro{la litija sa zvonima.
- Zadovoqstvo mi je {to
su na Lazarevu subotu zvona
do~ekana u na{em gradu, kao
{to je i Isus Hrist do~ekan
u Jerusalimu. Vjernici vide da
se na{i hramovi grade, opremaju, da imamo duhovnu snagu, da
nam je crkva `iva i da imamo
narod. Mi to imamo i u Prwavoru i u Republici Srpskoj poru~io je na~elnik op{tine
Prwavor Sini{a Gatari}.
Kremqanski parohijani
isti~u da im je drago da je crkva
na Vu~ijaku dobila tri zvona i
da je taj dan drugi ro|endan
crkve, sagra|ene u pomen poginulim srpskim junacima koji su
stvorili Republiku Srpsku.
Zvona }e biti osve{tana na Vidovdan - 28. juna.
J. D.

Lijep gest
Jelene [u}ur

Jelena
[u}ur u
maturskoj
haqini

Poklonila
matursku
haqinu
Student Prirodno-matemati~kog
fakulteta u Bawaluci Jelena [u}ur iz
Kula{a odlu~ila je da pokloni svoju matursku haqinu nekoj od maturantkiwa iz
prwavorske op{tine, koja nije u finansijskoj situaciji da nabavi ovaj dio garderobe
uo~i predstoje}e maturske zabave. Nakon
informacije na #Fejsbuku# javila se jedna
sredwo{kolka, koja je preuzela neobi~an
poklon, ali zbog obe}ane diskrecije Jelena
ne pomiwe weno ime.
Gest djevojke iz Kula{a govori da ima dobrih i plemenitih mladih osoba, koje pokazuju
smisao da, u okviru svojih mogu}nosti, pomognu
drugima. Zbog toga Jelena [u}ur zaslu`uje
sve pohvale.(nz)

SELO
DESETO^LANA PORODICA KLOKI] IZ GAQIPOVACA POSVETILA SE VO]ARSTVU

Doma}in Mirsad
Kloki} iz
radoznalosti
krenuo u vo}arstvo,
a danas ima 1.360
stabala kvalitetnih
vrsta jabuke i
kru{ke. Na imawu
anga`ovani i
supruga, sinovi,
snahe i unu~ad.
Ukoliko prona|u
povoqne parcele,
proizvodwu }e
pro{iriti

ada je prije devet godina na vlastitom

imawu u Gaqipovcima
zasadio prve sadnice
jabuke i kru{ke Mirsad Kloki} nije ni pretpostavqao da }e ga ova djelatnost
osvojiti i da }e se qubav prema
vo}arstvu javiti i kod svih
ostalih ~lanova ove slo`ne
porodice. U jednom dvori{tu
`ive tri generacije i svi su, u
sezoni, anga`ovani na
obli`qem imawu.
- Prvih 600 sadnica nabavio sam u poznatom rasadniku
[pionica, a stru~waci su mi
rekli da je jesewa sadwa boqa
od proqe}ne. Nisam imao nikakvog iskustva u tom poslu, pa
sam od stru~waka tra`io i
nove savjete. Glavni problem
koji mi se tada, kada sam
po~iwao, javio bila je najezda
ze~eva, koji su uni{tavali
koru sadnica. Zbog toga sam
morao da ogradim vo}wak. Ta
prva faza moje nove djelatnosti ko{tala me oko {est hiqada maraka. Rizikovao sam i
nisam se pokajao - pri~a Mirsad, glava deseto~lane porodice.
Mnogi su se tada ~udili
Mirsadu, smatraju}i da je

Porodica
Kloki}
na okupu

ISKUSTVO
- Godinama sam
radio u Fabrici
lanaca "Metalka" u
Prwavoru. Bila je
to ugledna, primjerno organizovana
firma, sa 300 radnika, zdravim
odnosima i dobrim
platama. U kolektivu
sam sticao iskustvo
i kalio se kao
~ovjek. Bilo je to
pravo vrijeme, a ostale su samo uspomene na taj
period, jer danas,
kako ~ujem, "Metalka" je prazna prisje}a se najstariji ~lan doma}instva
Kloki}.

Imawe podi`u

tri generacije
novac #bacio u vodu#. Me|utim,
sa bogatim `ivotnim iskustvom ovaj doma}in je znao da
ni{ta ne dolazi preko no}i.
Potrebno je strpqewe, upornost, ali i mnogo posla.
Prvi prinosi, koji su stigli nakon tri godine, otvorili
su apetit Kloki}ima. Mirsad
pro{iruje vo}wak i danas na
deset dunuma ima 1.360 stabala
visokorodnih vrsta jabuke i
kru{ke. Wegovi sinovi Fadil
i Zemir tako|e su pokazali
`equ da se posvete ovoj djelatnosti.
- Ta~no je da tu ima mnogo
posla, od proqe}nog {i{awa,
za{tite stabala od insekata i

AKTIVISTA
Ve} nekoliko decenija
Mirsad Kloki} je me|u
vode}im aktivistima
mjesne zajednice
Gaqipovci. Predvodio
je, sa saradnicima iz
sela, razne akcije, a
najve}a `eqa mu je da se
kona~no rije{i
problem
urednijeg
snabdijevawa vodom
ovog mjesnog
podru~ja.

eventualnih drugih napasnika

i bolesti, pa do berbe, koja je
finale jednog godi{weg ciklusa. Pozitivna iskustva nas
motivi{u da pro{irimo
imawe, ali te{ko je, na ovom
brdovitom podru~ju prona}i
ve}e parcele koje se mogu
ma{inski obra|ivati. O svemu
se dogovaramo, jer bez sloge
nema ni uspjeha. Po-

slujemo na tim principima i

ostvarujemo na{e planove ka`e Mirsadov sin Fadil.
Uz nophodnu mehanizaciju
i dobru voqu, s kojom prilaze
poslovima u vo}waku, Kloki}i
su se modernizovali i nabavkom velike hladwa~e.

- Najsre}niji bi bili
kada bismo odmah po
zavr{etku berbe prinose uspjeli da prodamo. Poku{avali
smo i sni`ewem cijene, prema
kojoj smo kru{ku davali za
marku, a jabuke po pola marke
prodajne cijene. Imalo je to
efekta, a ne{to novca i
ostane, naravno kada se izmire
svi rashodi. Me|utim, rad hladwa~e je skup, jer tro{i mnogo
struje, ~ime optere}uje proizvodwu. Imali smo u pro{loj
godini prinos koji je
prema{io 20 tona kada se sve
sabere, poslovali smo pozitivno, zadovoqno isti~e Mirsad, koji je, iako u ve}
poodmaklim godinama, vode}i
autoritet doma}instva u kome
je desetoro uku}ana.
Svoje obaveze, poput dnevne zapovijesti, imaju svi, od
Mirsada do petogodi{weg
unuka. Tokom boravka u ovom
doma}instvu, bio je odsutan
samo 17-godi{wi unuk. Tog
dana sa drugarima iz Fudbalskog kluba Qubi} putovao je u
Cazin, gdje su Prwavor~ani, u
prvenstvenoj utakmici kadetske lige pobijedili doma}u
Krajinu sa 1:0.
Pobjede su sastavni dio
`ivota svih generacija
Kloki}a. Ozbiqnim pristupom poslu, tako }e, nema sumwe,
i ostati. Raduju se uspjesima,
ali su svjesni da ponekad dolazi i do padova. Nadaju se jo{
jednoj bogatoj berbi, a nakon
plasmana jabuke i kru{ke vaqa
se prihvatiti novih poslova.
Rad u vo}waku je te`ak i zahtjevan i ne traje samo u vrijeme
berbe slatkih plodova.
Kloki}i su savladalki tehonologiju proizvodwe, a ono {to
Mirsada posebno raduje, le`i
u ~iwenici da }e, nakon {to se,
zbog tereta godina, povu~e,
imawe ostaviti u sigurnim rukama, nasqednicima koji su od
ovog ~estitog doma}ina imali
{ta nau~iti.
B. RADULOVI]

Poqoprivrednik Branislav Milutinovi} vratio se na porodi~no imawe

Selo ne}e propasti!

Stalnim obrazovawem i primjenom ste~enog znawa sa zemqe se mogu
ostvarivati dobri prinosi. Mladi }e po~eti da se vra}aju svojim ogwi{tima
Nakon {to je godinama
`ivio i radio u Bawaluci,
Branislav Milutinovi}, iz
Gorwih [trbaca, iz zaseoka
Muse, vratio se na imawe svojih roditeqa. Poqoprivreda
je postala wegova osnovna djelatnost, a plasteni~ka proizvodwa privukla je posebnu
pa`wu ovog doma}ina. Formirao je prve plastenike sa nekoliko vrsta povrtarskih
kultura, koje planira da plasira na tr`i{te.
- Zavladala je nekakva
~udna #moda# da mladi bje`e sa
sela. Svi `ele na asfalt, pa su
na ve}ini imawa samo stara
lica ili ku}e ostaju potpuno
prazne i prepu{tene propadawu. Procjewujem da tako

ne}e dugo trajati. Nema mjesta

za sve da `ive u gradu. Od ~ega
}e `ivjeti? S obzirom na situaciju u privredi, mladi }e
morati da mijewaju navike i
`eqe. Vjerujem da na{a sela
ne}e propasti - ka`e doma}in
Branislav.
Sa suprugom Miqom ovaj
vrijedni ~ovjek osmislio je
strategiju bu|ewa porodi~nog
imawa. Zna {ta `eli i {ta
mo`e, pri ~emu ne sumwa u
dobre prinose.
- Kada doma}instvo ima
svoj ciq i dobru voqu da radi,
onda ni uspjeh ne}e izostati.
Na{ radni dan ~esto traje od
ranog jutra do kasno uve~e.
Nema slobodnih dana,
godi{weg odmora, niti vre-

mena za praznovawe. @ivotiwe i perad treba nahraniti,

a da bi to uradio neophodno je
blagovremeno pripremiti zalihe hrane. Takva je sudbina
seoskog ~ovjeka i tu nema odstupawa. Sa zadovoqstvom sam
se prihvatila posla, zajedno sa
mojim Branislavom i rezultati ne izostaju - ka`e
doma}ica Miqa, dodaju}i da je
potrebno i stalno stru~no
osposobqavawe.
Zna~ajnu podr{ku
supru`nici Milutinovi}
imaju na imawu od sina
Predraga, koji je apsolvent
na bawalu~kom Poqoprivrednom fakulteru, na
smjeru sto~arstva. Svaki
slobodan dan koristi da

Porodica Milutinovi}

do|e ku}i, da pomogne roditeqima, ali i sti~e nova

prakti~na znawa. Da li }e
wegovo budu}e stru~no
zvawe biti impuls za formirawe farme, za sada je neizvjesno. Plodne oranice u
Gorwim [trpcima su garancija dobrih prinosa ,ali Mi-

lutinovi}i, za sada, `ele da

se oprobaju u plastenicima.
Nedavno su ugostili
stru~wake za plasteni~ku
proizvodwu, iz Bawaluke, pa
su imali priliku da mnogo
toga novog saznaju. Zadovoqni
su efektima pokazne vje`be na
imawu, svjesni da bez stalnog

stru~nog osposobqavawa nema

zadovoqavaju}ih prinosa. A
niko od Branislava i Miqe
ne}e biti sre}niji ukoliko se
obistine wihove procjene i
`eqe da porodi~nu tradiciju
zemqoradwe nastavi wihov
sin Predrag.
B.R.

na{ZAVI^A

SELO 7

URO[ [U[AK, MLADI CVJE]AR IZ PRIGRADSKOG NASEQA OKOLICA

iplomirao je 2013.
godine, ali sa diplomom se pojavilo i
pitawe: #[ta sad?
Kuda?#. Tada je mislio da je logi~no rje{ewe prijava na Biro za zapo{qavawe.
Ali ni tamo ne cvjetaju ru`e.
- Tokom studirawa dogodila se jedna situacija koja je
bila prekretnica i odluka
~ime }u se baviti. Naime,
oti{ao sam na predavawa, ne
slute}i da }u po povratku ku}i
zate}i ni mawe ni vi{e nego
plastenik. U to vrijeme sam
radio stru~nu praksu u plastenicima #Lotus#, koji se ina~e
bave proizvodwom cvije}a. Tada
sam odlu~io da }u da se bavim
upravo ovim poslom. Htio bih
da napomenem da to nije bio
savremeni plastenik sa modernom opremom, nego mali plastenik od nekih 50 kvadratnih
metara, koji su napravili moj
otac i brat. Nije imao sistem za
grijawe, ve} malu pe} #bubwaru#, od koje sam vi{e imao
{tete nego koristi - kazuje
Uro{.
Iz #Lotusa# je dobio oko
500 sadnica razli~itih cvjetnih vrsta i tada je krenulo
pravo #u~ewe#. Zahvaquju}i nesebi~noj pomo}i i podr{ci
prof. dr Svjetlane Zeqkovi} sa
Poqoprivrednog fakulteta,
ostao je u cvje}arskim #vodama#.
Danas, nakon tri godine
ulo`enog rada, truda i novca,
pri ~emu nije moglo bez kredita, proizvodwa se odvija u
~etiri plastenika ukupne
povr{ine 500 kvadrata, od ~ega
je oko 430 kvadrata grijani
prostor, {to omogu}ava uzgoj
biqaka u zimskom periodu. Osnovna proizvodna djelatnost je
uzgoj jednogodi{wih i
vi{egodi{wih cvijetnih vrsta.
Voli Uro{ da kuva, tako da se u

Posao tra`i
maksimalnu
posve}enost
Qubav prema poqoprivredi javila se kod Uro{a [u{ka jo{ od djetiwstva. Zbog
toga se svojevremeno upisao na Poqoprivredni fakultet u Bawoj Luci, smjer
hortikultura. Tokom studirawa mladi}a ro|enog 16. januara 1991. dr`ala je misao
da }e in`eweri poqoprivrede lak{e ste}i zaposlewe nakon zavr{etka fakulteta
plastenicima uvijek mogu na}i
za~inske biqke. ^esto se tamo
na|e rasad razli~itih vrsta
povr}a, ~ija sjemena mu donose
prijateqi sa svojih proputovawa.
U ovaj posao je ukqu~ena
cijela porodica, od ~etvoro
uku}ana, a po potrebi, tu su
ro|aci, kom{ije, prijateqi...
- Bavim se nau~noistra`iva~kim radom. Dosad
mi je objavqeno {est radova
(simpozijumi, smotre nau~nih
radova... me|unarodnog karaktera) i bio sam saradnik na pet
radova. Uglavnom se baziram na
primjeni alternativnih supstrata i biostimulatora u
proizvodwi rasada ukrasnih
biqaka. Zajedno sa prijateqima
organizujem volonterske akcije
koje imaju za ciq podizawe
ekolo{ke svijesti i o~uvawe
`ivotne sredine kao {to je
projekat #Lets Do It#. Organizujemo i radionice za u~enike
Poqoprivredne {kole, gdje ih
upoznajemo sa svim novitetima
iz svijeta poqoprivrede - ka`e
ovaj mladi cvje}ar iz prigrad-

skog naseqa Slatina.

Naj~e{}e pitawe koje mu
postavqaju je: #Da li se od ovog
posla mo`e `ivjeti?#. Mo`e,
ali u svojoj glavi morate
ra{~istiti zbog ~ega ste se upustili u ovu proizvodwu - re-

zonuje Uro{.
- Ako mislite da }ete se
obogatiti preko no}i, boqe nemojte ni po~iwati sa bilo kakvom proizvodwom. Jer ne}ete.
Ali ako ste spremni da se posvetite maksimalno, da

Uro{ [u{ak

ulo`ite trud i iskoristite

svoje znawe, uspjeh je zagarantovan. Bitno je da imate jasno definisan ciq i da znate {ta
ho}ete. Uvijek se dese neke nepredvi|ene situacije, bi}e i
trenutaka kad }ete se pitati:
#[ta je meni ovo trebalo?#.
Koliko god da vam se ~ini bezizlazna situacija, bitno je samo
da ne odustanete. Tako|e, treba
da vodite ra~una o izboru djelatnosti kojom }ete se baviti.
Prva i osnovna stvar je da ispitate potrebe tr`i{ta za
odre|ene proizvode. Izaberite
djelatnost koja nije zastupqena
u va{em mjestu stanovawa, ali
ako je ve} ima, iskoristite
svoje znawe, unaprijedite
proizvodwu i izborite se za
svoje mjesto na tr`i{tu.
[to se ti~e budu}ih planova, oni definitivno
ukqu~uju pro{irewe proizvodwe. @eqa mu je da ode u neku
stranu zemqu na usavr{avawe
jezika, recimo engleskog, a ne
bi, ka`e, odustao ni od eventualnog odlaska, privremenog
naravno, u Japan. Prednost mla-

dog ~ovjeka je {to `ivi u modernom dobu, gdje su dostupne

informacije. Toliko je seminara, konferencija, sajmova na
kojima mo`ete upoznati divne
qude, stru~wake iz raznih
oblasti poqoprivredne proizvodwe, koji su spremni da vam
pomognu, jer oni imaju iskustvo.
Ka`u da je ku}ni prag najte`a
planina koju ~ovjek treba da
pre|e. Preporuka mladog
[u{ka je da se pokrenete,
iza|ete iz #sigurne# zone i da
se jednostavno raspitujete o
onom {ta vas interesuje.
Uz velike svakodnevne obaveze u plastenicima, Uro{ je
veliki zaqubqenik zdravog
`ivota, mladala~kih avantura,
prirode i pje{a~ewa, pa je
pro{le godine bio me|u inicijatorima osnivawa Planinarskog dru{tva #Korak vi{e# u
Prwavoru. Ova dru`ina mladih
qubiteqa prirode biqe`i zavidne rezultate pri ~emu i
[u{ak nosi zna~ajne zasluge za
sve izra`eniju afirmaciju prwavorskih planinara.
N. Z.

@arko Mari}, jedan od najve}ih prwavorskih proizvo|a~a u plastenicima

Kada je, poslije zavr{etka
minulog rata, ostao, kao i stotine wegovih drugara, bez redovnog radnog mjesta u
Prwavoru, @arko Mari} nije
mnogo razmi{qao o novom zanimawu, kako bi prehranio
peto~lanu porodicu. Okrenuo
se agraru i formirao prvi plastenik, povr{ine dvadesetak
kvadratnih metara.
- Nisam imao nikakvog
iskustva u ovoj djelatnosti, ali
sam procijenio da bi se moglo
`ivjeti od proizvodwe i prodaje povrtarskih kultura.
^itao sam mnogo literature,
razgovarao sa qudima koji su se
ve} bavili plastenicima i
pri`eqkivao da pro{irim
parcele pod raznim kulturama.
Trebalo je strpqewa, a ono {to
mi je mnogo pomoglo je i
odlu~nost troje djece da se
ukqu~e u posao - prisje}a se
@arko svojih po~etaka.
Supruga Biqana imala je
redovne obaveze na poslu, ali je
pru`ala moralnu podr{ku svojoj ku}noj ekipi. Ponekad bi se
i ona ukqu~ila u period najizra`enijih poslova na imawu.
Kasnije je pro{irivao
@arko parcele pod natkrivenim prostorom, da bi danas sti-

@arko, desno,
u plasteniku,
sa stru~wacima
i kom{ijama

VODA
Imala je porodica
Mari} velikih problema sa navodwavawem,
pa su povremeno morali
vodom se snabdijevati
sa obli`we rijeke
Ukrine. Sada su uradili
svoje bunare, imaju uvijek dovoqne koli~ine
vode, pa se i
proizvodwa odvija na
jednostavniji i jeftiniji
na~in.

Djeca su nam velika podr{ka

Iskustvo koje sti~e ve} dvije decenije, upornost, ali i vrijedni uku}ani u porodici Mari} donose dobre
prinose zdrave hrane, za ~iji plasman nema problema. Planira ve}e zasade ranih jagoda, ali ne}e zanemariti ni povrtarske kulture kojima se nametnuo tr`i{tu
gao do 13 plastenika, sa ukupno
2.500 kvadratnih metara
povr{ine. Svrstava se me|u
najve}e proizvo|a~e na
podru~ju prwavorske op{tine.
Nikada ga ni{ta nije moglo pokolebati, pa ~ak ni u periodu
kada bi nevrijeme, odnosno jak
vjetar ili snijeg, o{tetili
plastenike.

Svojevremeno
je
poku{avao i sa proizvodwom
gqiva, ali su u prvi plan ipak,
izbile kulture kao {to su paradajz, krastavci, salate, bostan...
- Imamo u prosjeku tri
berbe tokom jedne godine, ali
da bi se stiglo do zadovoqavaju}eg prinosa neophodno je

mnogo po`rtvovawa. Eto, na

primjer, zimi moramo de`urati
u plastenicima da bismo ih zagrijavali. Znali smo se dobro
organizovati, a ponekad bi u
pomo} pozvao i rodbinu,
kom{ije, prijateqe. Na selu je,
na`alost, sve mawe mladih
qudi. ^ak sam i ja svojoj djeci
davao mogu}nost da, ukoliko ne

vole ovaj posao, okrenu se

nekim drugim zanimawima. Na
moju i sre}u supruge, sin i
k}erka odlu~ili su da ostanu na
imawu. Mnogo nam zna~i wihovo prisustvo, jer su ve} dobro
upoznali i zavoqeli ovu djelatnost - ka`e glava porodice
Mari}.
^lanovi ove slo`ne poro-

dice imali su nedavno priliku

da na svojoj ekonomiji ugoste
stru~waka za plasteni~ku
proizvodwu, profesoricu Vidu
Todorovi}, sa bawalu~kog Poqoprivrednog fakulteta. ^uli
su mnogo korisnih savjeta i
preporuka, zbog ~ega su, kako
ka`u, zahvalni, kako stru~wacima, tako i organizatorima
predavawa, op{tinskom odjeqewu za poqoprivredu.
- Na ~elu tog odjeqewa je
Dragana Toma{, s kojom je nekoliko mladih, stru~nih qudi,
koji su uvijek spremni da nama
poqoprivrednicima budu na
raspolagawu. Sa takvom
podr{kom op{tine i nama je
lak{e. Jo{ samo da se steknu
uslovi za malo ve}e podsticaje,
pa }emo i mi, proizvo|a~i biti
jo{ zadovoqniji - ka`e @arko.
Gotove proizvode iz svojih
plastenika plasira na dva prodajna mjesta, a dolazi i mnogo
poznanika, koji znaju da }e kod
Mari}a dobiti kvalitetnu i
zdravu robu.
U narednom periodu
Mari}i planiraju da pove}aju
povr{ine pod jagodom, jer procjewuju da bi i to mogao biti
posao koji bi donosio profit.
B. RADULOVI]

"NA[ ZAVI^AJ" NA RAN^U "ZELENA DOL

@ivotiwsko

GAZDE IRI[
Lama
Najneobi~nija `ivotiwa je
lama, iz porodice kamila,
koja se ve} navikla na ambijent i radnike koji je
hrane. Svrstava se u red
pre`ivara, izuzetno je
mirna, voli da se igra sa
djecom, a kada bi procijenila da je u opasnosti,
brani se pquva~kom, koju u
mlazovima pu{ta prema
nepo`eqnom gostu,
ga|aju}i ga u glavu.
Iri{ki}i planiraju, s
obzirom na to da je u
pitawu mu{karac, da ga
"o`ene" nabavkom `enke.

dmor za o~i, ugo|aj za du{u. Tako bi se najjednostavnije mogao opisati vi{e~asovni boravak
ekipe na{eg lista na imawu Mihada Iri{ki}a, u
nasequ Bare, u blizini ulice Mirka Bijeli}a u
Prwavoru. Ugodno nedjeqno poslijepodne proveli smo na
imawu gdje se ukr{taju ogla{avawa raznih vrsta `ivotiwa,
od kojih neke predstavqaju istinske raritete ovog podru~ja.
Gazda Iri{ki} odmalena voli `ivotiwe. Genetski je
to naslijedio od svojih predaka, a danas qubav prema `ivotiwama uspje{no prenosi na dvojicu svojih sinova, ina~e
studenata na bawalu~kim fakultetima. Kao mali{an,
sawao je Mihad da ima svoj ran~, na kome }e dominirati
kowi. Ima ih nekoliko vrsta, ali lipicaneri su u prvom

Vo
fi

planu. U trofejnoj sali wegove porodi~ne,

luksuzno opremqene ku}e nalaze se brojni
pehari i priznawa, osvojeni na raznim smotrama i sajmovima. Najvi{e ih je stiglo za
kowsku zapregu u fijakerima, s kojima se predstavqao u Bosni i Hercegovini, ali i drugim
zemqama. Nove smotre ~ekaju ga ovog qeta, a
`eqa mu je da organizuje i fijakerijadu u svom
rodnom gradu. Prva iskustva na tom planu ve}
je imao.
Uz tridesetak kowa na ran~u su i krave,
ovce, ali i po jedan primjerak koji se mo`e vidjeti samo u zoolo{kim vrtovima. Vrijedna i

Podmladak
Na ran~u je
organizovan i
rasplod rasnih kobila
lipicanerki.
Za sve zaposlene u objektu
najve}a radost je
dolazak na
svijet mladog
`drebeta,
koje je nakon
ro|ewa, za
razliku od
majke, crne
boje, {to
potvr|uje i
na{ snimak.

na{ZAVI^A

INA" U PRWAVORU

carstvo

[KI]A

o`wa
jakerom

^arolija paunove lepeze

Na ulazu u ran~, na flavnoj kapiji, posjetioce }e do~ekati

koko{ke i jedan paun, smje{teni u ogradi u kojoj se uglavnom dobro
sla`u. Ipak, paun ponekad zna da odreaguje na dosadno koko{je
kokodakawe. Za kratko vrijeme od obi~nog izgleda, {ire}i
svoje, ~arobno lijepo perje, stvara savr{enu lepezu, koja
nikoga ne ostavqa radvnodu{nim. Paun nije za prodaju, ka`u Iri{ki}i, jer predstavqa jedan
od brojnih ukrasa ovog
imawa.

dobro osposobqena ekipa radnika, odr`ava higijenu `ivotiwa i objekata na zavidnom

nivou. Sve mora da funkcioni{e
besprijekorno, osnovni je moto vlasnika ran~a, koji treba da postane
svojevrsna turisti~ka atrakcija
za Prwaor~ane, ali i wihove
goste.
Malo gdje se ovakav ambijent mo`e vidjeti. Uvjerio
se u to i veliki broj
mali{ana iz nekoliko bosansko-

hercegova~kih gradova, koji su u tri puna autobusa,

stigli na imawe. Mnogi od wih prvi put su vidjeli
u`ivo kowe, ali i druge `ivotiwe. Imali su zadovoqsto i da se provozaju u dva fijakera. Proveli su
ovdje, u #Zelenoj dolini# nezaboravne ~asove, pri`eqkuju}i da ponovo do|u i u`ivaju gledaju}i `ivotiwsko
carstvo porodice Iri{ki}.
Sa nekoliko snimaka poku{a}emo da do~aramo
bar dio atmosfere na ovom neobi~nom imawu, ukoliko
objektiv fotoaparata uop{te mo`e da prenese utiske
svih brojnih gostiju koji su imali zadovoqstvo da posjete ovu ekonomiju.
PRIPREMIO: BRANE RADULOVI]

Mali{ani iz BiH
na ekonomiji

10

@IVOT

DRAGICA MAJSTOROVI],

kroja~ica iz Prwavora, zna sebi organizovati `ivot

Na igranke

i u de vet oj dece ni ji
Nijedno okupqawe prwavorskih penzionera, koji petkom organizuju igranke
u velikoj sali u Domu penzionera, ne mo`e pro}i bez Dragice Majstorovi}.
Iako sa teretom od 85 godina, ova vitalna `ena redovno dolazi na zabave
sa svojim dru{tvom, da bi se proveselila i napunila "akumulatore"
za posao kojim se neprekidno bavi ve} 63 godine.

o{ kao djevoj~ica, dok je

bila smje{tena, kao
ratno siro~e, u domu u
Sarajevu, zavoqela je
{iva}u ma{inu. Od 1953. godine ne rastaje se od svoje #singerice#.
- Te godine udala sam se za
svog Milana. Kada je, kao moj
momak, rekao da kod ku}e ima
{iva}u ma{inu, nisam
razmi{qala nijednog trenutka. [to zbog qubavi, {to zbog
ma{ine, stigla sam ekspresno u
Majstorovi}e i od tada drugujem sa #singericom# koja je postala zna~ajan dio mog `ivota.
Moj Milan, s kojim sam stekla
sina i k}erku, je umro, a ja sam
rade}i za ma{inom, lak{e podnijela taj veliki gubitak pri~a Dragica.
I danas baka Dragica ima
pune ruke posla. Dolaze
sugra|ani da im sa{ije ili
pro{iri bluze, kostime, pantalone... S uro|enim smislom
za {alu i vedro raspolo`ewe,
uvijek je vesela i raspjevana.
Za wenim stolom u Domu penzionera uvijek je najveselije,
pa je jednom, od rukovodstva
Udru`ewa
penzionera,
nagra|ena vi{ednevnim qetovawem na Jadranskom moru.
- Prije nekoliko godina
imala sam mrenu na oku.
Oti{la sam kod o~nog qekara
i on me pitao da li ga se sje}am.
Rekla sam da nemam pojma, a on

MLIN
Doma}ica Dragica
nabavila je poodavno
mlin za meqavu `itarica. Savladala je
tehniku kvalitetnog
mqevewa, a uz usluge
kroz uzimawe u{ura,
ponekad napla}uje
novcem, zavisno od
`eqe gra|ana.

mi je prvo rekao, nakon {to je

izmjerio moj vid, da boqe
vidim od wega. Usput mi je, a
rije~ je o poznatom doktoru,
na{em sugra|aninu Bijeli}u
kazao da se dobro sje}a kada je,
kao gimnazijalac, prije ~etrdesetak godina, sa svojom majkom,
do{ao kod mene da mu sa{ijem
matursko odijelo.
Ova vitalna starica ne
koristi nao~are, ali igra fudbal.
- Ponekad moram da ~uvam
praunu~e. Ta obaveza me sti`e
jednom sedmi~no, a tog dana
mali{an me natjera i da {utiramo loptu. [ta }u, nema
druge, nego obu}i patike i posvetiti se fudbalu - pri~a najstarija prwavorska kroja~ica.
Sje}a se Dragica i svoje
mladosti, kada je sa drugaricama i{la na igranke.
- Okupqawa su bila uglav-

nom kod crkava, gdje su se organizovali narodni zborovi. Do

crkve bismo i{li pje{ke i
bosi. Obu}u smo nosili u rukama i onda u blizini crkve, u
nekom {umarku bismo se
obuli, jer se tako ~uvala obu}a
da {to du`e traje. Kada se
vra}amo ku}i, skidamo obu}u,
nosimo je u rukama, a mi bosonoge kre}emo nazad. Prije povratka u crkvenim portama
igralo se narodno kolo. Bili
smo veseli i razigrani, a kolo
smo igrali navla~e}i priglavke. Kasnije bi te priglavke pod{ili kod ku}e i
~ekali novi narodni zbor da se
izigramo.
Ne zaboravqa Dragica ni
vrijeme koje je provodila kod
svoje sestre u [ibovskoj, koja
je ostala udovica, sa ~etvoro
djece. Me|usobno su se pomagale, skromno `ivjele, ali nikada nisu klonule duhom.
Ve} godinama Dragica
praktikuje da bar dva puta
tokom qeta odlazi na morski

Dragica u svom
"kabinetu"

odmor. Sa penzionerima ~esto

putuje na razne lokalitete u
Bosni i Hercegovini, Crnoj
Gori i Srbiji. Posebno je,
ka`e, bila impresionirana
posjetom grobnom mjestu patrijarha Pavla u Beogradu.
- Kako je to lijepo, a
skromno ure|eno. To treba vidjeti i do`ivjeti. Nekakav poseban osje}aj nas je osvojio,
ne{to neopisivo. Vratili smo

BRIGE
Kada smo ovu uvijek raspolo`enu baku upitali {ta je
nervira u `ivotu, bez razmi{qawa je odgovorila:
- Nemam ja vremena za tako ne{to. Na `ivot gledam sa
vedrije strane i to je mnogo zdravije nego da se nerviram,
pogotovo za pojave na koje ne mogu uticati. Bogu se pomolim za dobro zdravqe, a sve ostalo je mawe va`no.

se sa nekakvom dodatnom, posebnom energijom, sre}ni {to

smo obi{li i to sveto mjesto.
Svi vele da je patrijarh Pavle
bio poseban ~ovjek, svetac na
zemqi. Svako ko je imao priliku da ga upozna, nije mogao, a
da ga ne voli i po{tuje - ka`e
najpoznatija i najstarija aktivna prwavorska {najderica.
Voli Dragica i lijepo da
se obu~e, a za posebne, sve~ane
prilike, ka`e, ne zaobilazi ni
{tikle, pa ni sukwe sa ve}im
prorezom. Godine, veli ova uvijek vesela starica, nisu prepreka da ugodi sebi. Uskoro je
~eka jedna porodi~na svadba u
Bijeqini, koja ne}e mo}i pro}i
bez Dragice i wenog stalnog
smisla za {alu i veseqe.
Emotivno je Dragica vezana za selo Otpo~ivaqku.

DRVO @IVOTA
U rukovodstvu Gradske
organizacije penzionera, koju predvodi Kata
Merlovi},
osmi{qavaju razne
ideje kako bi okupqali
{to vi{e penzionera.
Svojevremeno su Dragicu za redovna prisustva igrankama i
veselu atmosferu, koju
stvara, nagradili
originalnim poklonom
- drvetom `ivota.
Po`eli ponekad da obi|e
staro
imawe,
odavno
napu{teno i zaraslo u {umu,
ali #urezano# duboko u srcu
ove vitalne starice.
B. RADULOVI]

Redakcija "Na{eg zavi~aja"

zahvaquje ~itaocima
na dugogodi{wem
dru`ewu i saradwi

Ne}emo iznevjeriti va{e povjerewe,

jer mi smo dio qep{eg Prwavora!

na{ZAVI^A

KOLA@

DRAGO PETROVI], RATNI VOJNI INVALID IZ POPOVI]A,

KORISNIK PROGRAMA EKONOMSKE PODR[KE SAVEZA UDRU@EWA RVI RS

akon svega {to je

do`ivio
na
rati{tima, Drago Petrovi} je danas, kako
ka`e, sre}an ~ovjek. @ivi u porodi~nom doma}instvu, sa suprugom i roditeqima, a okolnosti su
omogu}ile da se po~ne baviti
ov~arstvom. U okviru programa
ekonomske podr{ke republi~kog
Saveza udru`ewa ratnih vojnih
invalida, bio je jedan od 45 korisnika pomo}i namijewene invalidnim licima. Odlu~io je da
nabavi ovce, pripremio i ogradio
parcelu povr{ine oko 20 dunuma,
obezbijedio vodu za `ivotiwe i
sa puno zadovoqstva prati kako
se pro{iruje wegovo stado.
Pro{le godine ovce je
o{i{ao, vunu ma{inski o~istio,
ali nikome je nije mogao prodati.
Ni to nije pokvarilo wegov
idili~an `ivot na rodnom
ogwi{tu, koje, kako ka`e, ne bi
napustio ni za kakve pare.
Bre`uqci sela Popovi}i su wegova najomiqenija lokacija.
- Zahvalan sam na{im aktivistima, Draganu Vrhovcu, Nedeqku Pej~i}u, Nevenku Te{i}u
i svima koji se bore za kolikotoliko boqi status nas, pripad-

Qepota
seoske
idile

Pravoslavni
vjerski datumi

Sveti
velikomu~enik
Georgije

rawen je i wegov kom{ija iz Popovi}a Milanko Pan~i}. Nikada

na{ sagovornik nije pretpostavqao da }e ov~arstvo biti wegovo
zanimawe. Za kratko vrijeme,
ipak, zavolio je svoje stado, koje
ga raduje i opu{ta od svih
te{kih ratnih doga|aja u kojima
je bio u~esnik.
- Volio bi da se kona~no u
na{em selu rije{i dugogodi{wi
problem sa dotrajalom elektromre`om. Malo ja~i vjetar ostavqa
nas bez struje, a djeluje apsurdno da

U nedjeqi, koja se u na{im crkvenim

kalendarima za ovu godinu naziva Svijetla, 23. aprila po starom, odnosno 6.
maja po novom kalendaru, pravoslavna
crkva proslavqa Svetog velikomu~enika
Georgija ili \ur|evdan. Ovaj slavni i
pobjedonosni svetiteq, kako ga veli~a
na{ sveti vladika Nikolaj u svom Ohridskom prologu, ro|en je u maloazijskoj
oblasti Kapadokiji izme|u 275. i 280. godine, u vrijeme vladavine rimskog cara
Dioklecijana.
Wegovi roditeqi, bogati i
blago~estivi, ve} su ispovijedali vjeru u
Hrista. Otac mu je postradao kao rimski
vojnik nakon ~ega se Georgije sa svojom
majkom preseqava u Palestinu, oblast iz
koje je wegova majka vodila porijeklo.
Tamo Georgije dobija visoko obrazovawe
i stupa u rimsku vojsku gdje brzo napreduje i isti~e se svojom hrabro{}u i
odano{}u. Ve} u dvadesetoj godini
`ivota dobija ~in tribuna i ubrzo biva
premje{ten na slu`bu pri caru Dioklecijanu, tj. prema nekim tuma~ewima biva
wegov li~ni savjetnik.

sa ovih na{ih brda, kao na dlanu

vidimo obli`wu termoelektranu
u Stanarima. Imalo bi se {ta raditi i na ure|ewu puteva kros
selo, pa }e nadle`ni mo`da i
poslu{ati na{ vapaj za pomo}. Sa
boqim `ivotnim uslovima uzrokova}emo mawu migraciju mladih
qudi iz na{eg kraja - rezonuje
Drago.
Udru`ewe ~iji je Petrovi}
~lan, ali i predsjednik mjesne organizacije u Popovi}ima, ima
720, od ukupno 1.126 registrova-

Progon hri{}ana u vrijeme cara

Dioklecijana, ta~nije 303. godine, samo
deset godine prije potpisivawa Milanskog edikta, kojim je dozvoqeno javno
ispovijedawe hri{}anstva, dosti`e
ogromne razmjere. Najja~e do tada. Ne
sla`u}i se sa politikom gowewa
hri{}ana, na jednom saboru Georgije
istupa pred cara i javno ispovijedi svoju
vjeru u vaskrslog Hrista. Po carevom
nare|ewu biva najprije zatvoren u tamnicu, a potom podvrgnut raznim vidovima
mu~ewa. Nakon nekoliko dana patwi i
muka kojima je bio izlo`en, ne odri~u}i
se Gospoda na{eg Isusa Hrista,
posje~ena mu je glava 6. maja 303. godine.
Sahrawen je u Lidi Palestinskoj gdje je
izgra|ena crkva posve}ena ovom velikom
svetitequ koja, nakon ~estih ru{ewa i
obnova, postoji i danas.
Kanonizacija, tj. progla{ewe svetog
Georgija za sveca u~iwena je 494. godine
od strane pape Gelazija I. Sveti Georgije
je svetac mnogo po{tovan kod srpskog naroda i jedna je od naj~e{}ih slava. Proslavqa se dva puta godi{we. Drugi put

nih invalida na podru~ju prwavorske op{tine. Udru`ewe RVI

u Prwavoru ~ini, prema rije~ima
predsjednika Nedeqka Pej~i}a,
sve {to je u wihovoj mo}i da
za{tite prava i interese invalida i obezbijede adekvatnu
pomo} i socijalnu sigurnost. Pozitivni koraci ve} su prisutni,
makar i u simboli~nom smislu,
naravno kada je u pitawu ukupan
broj onih koji zaslu`uju ve}u
brigu dru{tva.
B. R.

16. novembra kada se proslavqa uspomena

na doga|aj prenosa mo{tiju svetog Georgija iz Nikomedije u Lidu, a prema crkvenom u~ewu to je i datum kada je obnovqen
hram Svetog velikomu~enika Georgija u
tom mjestu. Taj praznik se naziva \ur|ic.
Kada je u pitawu prikazivawe ovog
svetiteqa na ikonama, hri{}anska ikonografija od VII vijeka svetog Georgija
prikazuje kao vojnika u stoje}em stavu i
sa ma~em ili kopqem u desnoj ruci. Od
XIX vijeka, me|utim, na ikonama se sveti
\or|e po~iwe prikazivati i kao kowanik koji kopqem ubija a`daju. To ikonografsko rje{ewe povezano je sa legendom
o a`daji koja je `ivjela u jezeru u blizini
grada Lide, koja je izlazila iz jezera i
obli`we stanovni{tvo ubijala, pro`dirala i ~inila da budu bolesni. Po legendi, prilikom jednog izlaska iz jezera
sveti Georgije je ubio a`daju.
Svetom Georgiju je posve}ena i stara
pravoslavna crkva u Prwavoru gra|ena
izme|u 1884. i 1887. godine, a koja je
osve{tana 1888. godine.
Dario TOPI]

Sanacija pravoslavnog hrama u Prwavoru

Novac sve diktira

Hram Svetog velikomu~enika Georgija u Prwavoru
trenutno je u fazi renovirawa i sanirawa. Ovaj hram je
podizan u periodu od 1884. do 1887. Osve{tao ga je 18.
septembra 1888. mitropolit dabrobosanski Georgije.
Hram je kroz istoriju odolio svim isku{ewima. U
ratovima nije ru{en, a za vrijeme Drugog svjetskog rata
je devastiran, te je neko vrijeme slu`io kao magacin.
Proslavom stogodi{wice
1988. hram je djelimi~no obnovqen, a iste godine je osve{tan od
strane episkopa bawalu~kog. Godine 2012. zapo~eli su novi radovi na sanaciji hrama.
- Zub vremena je u~inio svoje,
a problem kapilarnih voda je
ostao nerije{en. Zbog toga su
2012. presje~eni zidovi hrama i
postavqena je hidroizolacija da
sprije~i dotok kapilarnih voda i
trajno rije{i uzrok vlage u
hramu. Poslije zavr{enog pri-

rodnog procesa isu{ivawa zidova, 2015. se pristupilo generalnoj sanaciji hrama. Generalna
sanacija podrazumijevala je: konstruktivne radove u~vr{}avawa
temeqa, drena`e i odvod
ki{nice, kao i izgradwa trotoara i unutra{wih stubova za
betonski svod. Pomenuti radovi
su ura|eni pro{le godine - ka`e
protonamjesnik Du{ko Drini}.
Po~etak gra|evinske sezone u
2016. ozna~io je i nastavak radova
na hramu, koja je u{la u drugu fazu,

Radovi na obnovi
hrama Svetog Georgija

pri ~emu se pristupilo nastavku

konstruktivnih radova.
- U ovoj godini pristupilo
se demonta`i postoje}e krovne
konstrukicje, izradi betonskog
svoda, vra}awu krovne konstrukcije i pokrivawu bakarnim
limom. Pored pomenutih poslova,
da bi hram u potpunosti bio
zavr{en, treba da se postave novi
prozori i vrata, elektroinstalacija, podno grijawe, unutra{we
malterisawe, kre~ewe, kameni
pod, spoqna fasada, restauracija

Ro|endan
prwavorske
televizije

Ponosni na
svoj posao

Drago
Petrovi},
lijevo i
Nedeqko
Pej~i}

Petrovi}, zajedno sa kom{ijom Milankom Pan~i}em, te{ko rawen na rati{tu u Ulicama, kod Br~kog,
kao pripadnik izvi|a~ke formacije. Otprije izvjesnog vremena posvetio se ov~arstvu, jer je nabavio
prva grla zahvaquju}i razumijevawu organizacije ~iji je ~lan od osnivawa.
nika VRS i invalida. Pratim
wihovu aktivnost i znam da se
istinski bore, kako na op{tinskom tako i na republi~kom
nivou da nam `ivot bude lak{i i
podno{qiviji. Oni u tome i
uspijevaju, mada je jasno da nam u
dru{tvu nije na pravi na~in
rije{en taj problem.
Petrovi} nikada ne}e zaboraviti 1. jun 1993. godine. Kao
pripadnik izvi|a~ke formacije
te{ko je rawen na lokalitetu
Ulice, kod Br~kog. Tog dana

11

ikona i ikonostasa, kao i nabavka

potrebnog inventara. Premda radovi idu `eqenim tokom, jo{ je
rano prognozirati kada }e sve
biti zavr{eno, ~ime bi hram poprimio svoj novi izgled. Da li }e
`eqene 2018. godine sve biti
zavr{eno umnogome }e zavisiti i
od nov~anih sredstava.
Kada }e radovi u potpunosti
biti zavr{eni, te{ko je predvidjeti. Onoliko koliko bude
nov~anih sredstava toliko }e se i
raditi.

- Na{e `eqe su da hram bude

zavr{en 2018. godine, 18. septembra kada je hram i prvi put
osve{tan. To bi ujedno bio i jubilej 130 godina postojawa hrama.
Ovu priliku }u iskoristi i da zamolim sve blago~estive
hri{}ane da prilozima u granicama svojih mogu}nosti pomognu
sanaciju hrama, a to mogu u~initi
putem `iro ra~una ili u prodavnici svijeca kod hrama Svetog
velikomu~enika Georgija u Prwavoru - dodaje Drini}.
Crkve i hramovi su Bo`je
ku}e, ~ija vrata su uvijek {irom
otvorena. U wima nalazimo mir i
blagostawe, te kroz molitvu
iskazujemo zahvalnost na podarenom `ivotu, i kroz wih tra`imo
oprost od grijeha. Svi smo mi
sluge Bo`je, i svi treba da wegujemo qubav prema Bo`joj ku}i
koja je postojala prije nas, i koja
}e ostati poslije nas.
Zoran AN^I]

Eksperimentalni program
TV K3 po~ela je emitovati
davne 1994. godine, a dozvolu za
rad dobila je 15. aprila 1995. i
od tada neprekidno emituje
program. TV K3 emituje 24 sata
programa dnevno, i realizuje
12 emisija vlastite produkcije, koje se kreiraju prema
`eqama i interesima gledalaca. Za to se brine 37 stalno
zaposlenih radnika i brojni
spoqni saradnici. U proteklih 21 godinu uspostavqena je
uspje{na saradwa sa predstavnicima svih nivoa vlasti,
vode}ih privrednih kolektiva, istaknutim sportskim i
kulturnim radnicima, {to
potvr|uje veliki broj gostiju u
emisijama vlastite proizvodwe. Moramo pomenuti na{e
emisije koje su se izborile sa
svoje gledaoce. Me|u wima:
Novosti, Stav, Potez, TV ordinacija, Zemqa izvor `ivota,
Panorama regije, Hronika Doboja, Hronika Prwavora,
Zapis, Nedjeqno popodne, Pozdrav iz dijaspore.
Vlasnik prwavorske televizije Milenko Daki} ka`e da je
u proteklih 21 godinu bilo i
dobrih i lo{ih stvari, ali da
su uprkos svim pote{ko}ama
uspjeli opstati u medijskom
prostoru RS i BiH.
- Ono na {ta sam posebno
ponosan su qudi koji rade u TV
K3. To su {kolovani, mladi
qudi, koji svakom problemu
pristupaju profesionalno i u
svemu imaju podr{ku menaxmenta. Mi smo donijeli Prwavoru ono {to mnogi nemaju,
a to je svoj medijski servis ka`e Milenko Daki}.
U proteklih 21 godinu iza
TV K3 je mnogo dobrih i lo{ih
stvari, {to je realnost svakog
posla, pa tako i u medijima.
Ipak,
uprkos
svim
pote{ko}ama uspjeli su ostati
i opstati na medijskom nebu.
TV K3 ima razgranatu dopisni~ku mre`u, zapo{qava
preko 30 novinara, snimateqa,
monta`era, realizatora...
upravo su qudi koji rade u TV
K3 ono na {ta je ova televizija
ponosna. TV K3 je sada i u
novim prostorijama, u samom
centru grada Prwavora. Novi
prostor, novi studio,
omogu}ava rad na novim produkcijskim projektima, koje su nam
dale i dodatnu dozu ozbiqnosti. Novi prostor je izgra|en
po svim standardima televizijske profesije, po{tovani su
svi parametri tako da {to se
ti~e tehni~ke opremqenosti
staju u red sa najja~im medijskim ku}ama u regionu.
TV K3 pokrenula je i
muzi~ku produkciju koja tek u
narednom periodu treba da postane jo{ jedan prepoznatqiv
segment ove medijske ku}e. [ta
mo`emo re}i poslije 21 godinu
rada, nego poru~iti gledaocima da }e i daqe ciq biti da
pozitivno uti~u na svakog pojedinca i kreiraju program za
svakoga. Televizija K3 je savremena TV ku}a, ~iji program
nosi duh urbanosti, ali nikako
ne zaboravqa vrijednosti i
obi~aje na{ih naroda.(nz)

12

KOLA@
QEPOTE PRWAVORA - ALEJE UKRAS GRADA

Sa jubilarne emisije
"Korijena" u Prwavoru

Sve po~elo prije

Stigli smo u Kestengrad,
gradi} sa porodi~nim ku}ama
i malim fabrikama - mesto
iz koga se veoma lako, sa
ulice ili iz dvori{ta,
mo`e dospeti u poqa i
{umarke. Kestengrad ima
samo jednu manu - nema reku.
Jeste da u wegovoj blizini
proti~e re~ica, ali je
zatrpana |ubretom koje
nemarni qudi bacaju u weno
korito. U wu se ne mo`e ni
zagaziti a kamoli okupati.
Ali Kestengrad zato ima
veselu i radoznalu decu,
vi{e dobrih nego lo{ih
qudi i aleje kestena po
kojima je i dobio ime

e
n
i
d
o
g
4
3
1

ako je svojevremeno na{

sugra|anin @eqko Smoli}
Smola u romanu #Bal nemirne
reke# opisao Prwavor.
Slo`i}ete se, mana je vi{e od jedne, ali
zasigurno ulice sa drvoredima kestewa
su prepoznatqiv znak na{eg grada. Glavna ulica ili Svetosavska na koju se nastavqa Beogradska kojom idu}i od
kafane #Kod pet lampi# i prolaze}i
kraj Stanice policije, zgrade Suda,
Doma kulture, Pravoslavne crkve
Sveti Georgije sti`emo do Osnovne
{kole #Branko ]opi}#, Mje{ovite
sredwe {kole i Gimnazije.
Zimi kada pada snijeg, u proqe}e
kada drve}e olista, qeti zbog debele
hladovine ili u jesen kada opada li{}e,
bez obzira na sve, aleja je uvijek omiqena mar{ruta svakog Prwavor~anina.
Da li ste znali da je ona starija i
od najstarijeg stanovnika na{eg grada?
@ivi jo{ od vremena vladavine Austrougara na ovim prostorima. Godine
1882. austrougarski general Jelzon
pokre}e projekat sadwe gradskih aleja u
Bawaluci i drugim mjestima Bosanske
Krajine. Do 1885. godine zasa|eno je

ukupno 4.714 stabala na 17 km du`ine.

Dakle, stabla su stara vi{e od 130 godina i zasa|ena su u isto vrijeme kada i
stabla aleje u ulici Mladena Stojanovi}a u Bawaluci.
U prilog latinskoj poslovici koja
ka`e da je priroda i u najmawim stvarima veoma velika evo i nekoliko
rije~i o karakteristikama #kestengradskog# kestena.
Divqi kesten u narodu poznat i
kao gorki kesten, divqi kostaw, bijeli
kesten ili kowski kostaw je endem
ju`nog dijela Balkanskog poluostrva.
Prirodno je rasprostrawen samo u
Makedoniji i to u slivu rijeke Drim i
na podru~ju oko izvori{ta rijeke Treske, zatim Bugarskoj, Tesaliji, Epiru i
Albaniji. U na{e krajeve je unesen zbog
svojih izvanrednih dekorativnih osobina te se koristi kao ukrasna vrsta u
parkovima i drvoredima. Danas postoje

IVA
"NA[ ZAVI^AJ" OTKR
I Italijani iz [tivora su
bili iznena|eni biskupovom
odlukom, s obzirom na to da im je
on obe}ao da se `upa ne}e osnivati dok se ne okon~a rat (Prvi
svjetski rat). Poqaci iz Jadovice i Pala~kovaca su otvoreno
protestovali, jer nisu htjeli
biti u istoj `upi sa Nijemcima
iz [ibovske, dok su Hercegovci
iz Velike Ilove izjavili da se
ne}e odricati svoga hrama svetog Antuna u Prwavoru.
Na kraju strasti su se nekako smirile kada u [ibovsku
sti`e `upnik Dragutin Bandi}
sa kojim su vjernici bili u obavezi da potpi{u ugovor o `upnikovom izdr`avawu. Ipak, u
istoriji je zapisano da je ovo
`upa sa najmawim sta`om, postojala je od 1917. pa do 1943.
Prema jedinom biskupijskom
{ematizmu iz 1935. godine, koji
je izdat u vrijeme postojawa ove
`upe, `upa [ibovska imala je
ukupno 1.052 vjernika i to: u
samoj [ibovskoj 479, u [tivoru
278, u Pala~kovcima 280 i u Velikoj Ilovi 15. Istovremeno je
na podru~ju ove `upe `ivjelo 775
pravoslavnih vjernika i 19 muslimana. Samo ~etiri godine ka-

i brojni hortikulturni oblici divqeg

kestena.
Divqi kesten je listopadno drvo
~ija visina dosti`e i do 25 metara. Porede}i ga sa qudskim vijekom kesten
`ivi dugo i mo`e da do`ivi starost i
preko 200 godina. Toploqubiva je vrsta,
ali zahvaquju}i dobro razvijenom korjenovom sistemu, dobro podnosi i hladno}u i su{u. Ima veliku i gusto
lisnatu kro{wu. Kora mu je ispucana i
sme|a.
U aprilu i maju, iz pupova koji su
od zimske hladno}e bili za{ti}eni
smolastim quskama, razvijaju se listovi
i cvjetovi. Listovi su na duga~kim peteqkama sastavqeni od sedam liski
nalik prstima na ruci. Liske su klinaste i kao pila dvostruko nazubqene.
Cvjetawe nastupa odmah poslije listawa. Cvjetovi grade velike uspravne
piramidalne cvasti. Oni su lijepi, si-

metri~ni, bijelo, `uto i qubi~asto pjegavi i iz tog razloga privla~ni za insekte te ih oni i opra{uju. Plod je
bodqikavi tobolac koji nakon sazrijevawa puca i iz wega se osloba|aju jedna
do tri sjemenke. Sjeme je krupno, okruglasto i ne{to spqo{teno. Povr{ina
mu je pokrivena ~vrstom, sme|om i sjajnom lupinom, neprijatnog je ukusa i
vrlo gorko. Ipak ga rado jedu `ivotiwe
kao {to su ovce i sviwe.
Jo{ u doba turske vladavine sjeme
divqeg kestena je kori{teno kao lijek
za kowe od ~ega je i potekao wegov latinski naziv Aesculus hippocastanum.
Zahvaquju}i wegovom hemijskom sastavu (glikozd eskulin, tanin, saponin,
skrob, mast, smola, gorke materije) kesten se i danas koristi u fitoterapiji.
Pupovi i cvjetovi se skupqaju u
proqe}e i od wih se spravqaju preparati koji se koriste protiv reumatskih
bolova, gihta i neuralgija. U jesen se
skupqaju sjemenke - kesteni, a poma`u u
lije~ewu {uqeva i pove}ane prostate,
ote~ene mo{nice, pro{irenih vena,
groznice od prehlade i proqeva.
Bez obzira na te`we savremenog
~ovjeka da se odvoji od prirode, on se od
prirode ne mo`e odvojiti, jer joj pripada i od we zavisi. Zato po{tujmo i volimo svoje okru`ewe i duboku vezu
~ovjeka i prirode. A priroda je i u najmawim stvarima veoma velika, nije to
suvi{no ponoviti. A velik je bio i na{
Smola, ~iji }e ro|endan po~etkom narednog mjeseca obiqe`iti wegova rodbina, poznanici i prijateqi, naravno i
wegove nekada{we kolege iz Radio Prwavora.
Nismo, naravno, bave}i se makar i
na ovako skroman na~in, prwavorskim
drvoredima, zaboravili ni na lipu, ali
o ovoj, o~aravaju}e mirisnoj vrsti,
nekom narednom prilikom.
Aleksandra VUKAJLOVI]

Nacionalne mawine
i informisawe

Decenija
"Korijena"
Emisija Radija Republike Srpske #Korijeni#, koja prati `ivot nacionalnih
mawina u Republici Srpskoj, obiqe`ila
je dvo~asovnom emisijom iz Prwavora
deset godina postojawa.
-Nismo se slu~ajno opredijelili da 120
minuta programa u`ivo pripremamo i
emitujemo ba{ iz Prwavora. Zajedno sa
kolegom Branom Radulovi}em predstavili smo ovu op{tinu i wene
specifi~nosti kada su mawine u pitawu.
Zahvalni smo svim sagovornicima, kao i
rukovodstvu Centra za kulturu u Prwavoru, koje predvodi direktor Petar Brkovi}, jer su nam ustupili prostor iz
koga je emitovana na{a jubilarna emisija
- rekla je urednica #Korijena# Radmila
Karanovi}.
U emisiji su u~estvovali predstavnici
Roma, ^eha, Italijana, Poqaka i Ukrajinaca, na~elnik op{tine Sini{a Gatari}, dugogodi{wi hroni~ar razvoja
prwavorskog kraja, novinar i publicista
Nedeqko San~anin, kao i folklorne i
recitatorske sekcije nekoliko
dru{tava.
Ve} nekoliko godina emisiju
identi~nog karaktera, pod nazivom
#Mala Evropa# priprema i Radio Prwavor, koji ostvaruje dobru saradwu sa
nacionalnim zajednicama ovog
podru~ja. (nz)

SUDBINA RIMOKATOLI^KE CRKVE U [IBOVSKOJ

@upa `ivjela samo 26 godina

Mada su se na ove prostore
doselili krajem 19. vijeka, tek 1917.
godine tada{wi biskup Jozo Gari}
odlu~io je da, pod pritiskom
vjernika, formira `upu
[ibovska. Me|utim, umjesto
radosti me|u wema~kim
doseqenicima, u to vrijeme do{lo
je do velike nesloge, {to potvr|uje
i ~iwenica da se niko nije
odazvao pozivu biskupa koji je
imao namjeru da saop{ti odluku
snije `upa je imala 1.670 vjernika, a u woj se propovdijedalo
hrvatski i wema~ki.
Ina~e, gradwa `upne crkve
u [ibovskoj po~ela je 1922. godine, kada su vjernici iz [ibovske tra`ili od biskupa
odobrewe za prikupqawe priloga za gradwu crkve. Jo{ iste
godine napravqen je nacrt crkve
i poslat biskupu na uvid.
Me|utim, o~igledno da gradwa
nije odmah po~ela. Naime,
`upnik Matko Bakovi} svojim

dopisom, od 25. avgusta 1930. godine, moli bawalu~kog biskupa,

da se dopusti tada{wem prwavorskom `upniku Dragutinu
Bandi}u da blagoslovi novu
crkvu u [ibovskoj. Iako se iz
tih dopisa ta~no ne zna kada je to
ta~no bilo, svakako je moralo
uslijediti brzo, jer je 19. septembra 1930. godine u novom crkvenom hramu obavqena krizma.
Ono {to je interesanto
jeste da crkva u [ibovskoj nije
svojoj svrsi slu`ila ni 20 go-

Ostaci rimokatoli~ke
crkve u [ibovskoj

dina, s obzirom na to da je poslije Drugog svjetskog rata pretvorena u {kolu, stambeni

prostor, skladi{te, a potom i u
gostionicu, da bi danas prostor
ovoga objekta zjapio prazan.
Upravo zbog toga Dragan
^oli}, biv{i direktor Javne
ustanove Turisti~ka organizacija u Prwavoru, koji nam je
ustupio interesantne i dragocjene podatke o postojawu ove
crkve, razgovarao je sa prestavnicima wema~ke ambasade u Sa-

rajevu da podr`e ideju da se ovo

crkveno zdawe pretvori u spomen-muzej crkvu koja bi
podsje}ala na vrijeme kada su na
ovim prostorima `ivjeli
wema~ki kolonisti. Oni su
stvorili mnogobrojna prijateqstva sa srpskim narodom iz ovoga
dijela prwavorske op{tine koje
traje i danas. Me|utim, sve je
stalo ga{ewem - Turisti~ke organizacije u Prwavoru.
Jedna od najstarijih stanovnica [ibovske Vidosava

Lazi}, koja poti~e iz porodice

Sari}, sje}a se i danas vremena
kada je, kao djevoj~ica, sa svojim
poznanicama i prijateqicama,
pripadnicama rimokatoli~ke
crkve, odlazila povremeno na
molitve u mjesnu crkvu.
-Odlazile smo ponekad, nedjeqom na molitve, a jo{ se
sje}am
lijepo
ure|ene
unutra{wosti crkve, postavqenih klupa i savr{nog reda koji je
vladao u hramu. Moji stariji ~lanovi porodice izuzetno dobro su
se pazili sa {ibova~kim Nijemcima. Od wih smo mnogo toga korisnog saznali. Kada su
dekretom morali da se odsele iz
ovog kraja, to nam je izuzetno
te{ko palo, jer su Nijemci bili
veoma dobri, vrijedni i ~estiti
qudi. I wima je te{ko pala naredba da moraju da se vrate u
mati~nu dr`avu. ^ak smo moj suprug i ja poslije zavr{etka Drugog svjetskog rata bili gosti
jedne wema~ke porodice, koja je
iz [ibovske odselila u Keln.
Do~ekali su nas tamo kao
najro|enije. To se, zaista, ne zaboravqa - prisje}a se starica
Vidosava.
B. R.

na{ZAVI^A

KOLA@

J
Na imawu zaqubqenika slikarstva i prijateqa
velikog broja akademskih slikara Branka Pejakovi}a, u [trpcima, odr`ani su Osmi likovni susreti #Pejo 2016#. Ovj put okupilo se desetak
stvaralaca iz Bosne i Hercegovine i Srbije, koji
su na podru~ju na{e op{tine proveli pet dana.
- Ja se ovdje ve} osje}am gotovo kao doma}in, jer
dolazim ~etvrti put. Za ovaj kraj ve`u me lijepe
uspomene, jer su qudi susretqivi, a na{ prijateq
Pejo uvijek uspijeva da nas ugosti na pravi na~in.

U [trpcima i
ovog proqe}a

Likovni
susreti

13

Hvala mu u ime kompletne ekipe stvaralaca, koja

je i ovog aprila imala zaodovoqstvo da boravi u
prekrasnim predjelima [trbaca - rekao je akademski slikar Jano{ Mesaro{, iz Beograda.
Pun impresija bio je i [andor [lajf, kao i
ostali u~esnici, ~ija imena }e biti upisana u
zborniku jedine prwavorske likovne kolonije.
Gradska Likovna galerija u Prwavoru postala
je bogatija za jo{ nekoliko djela, koja su darovali
u~esnici prethodnog dru`ewa. (nz)

NAJVE]A LICITACIJA GRLA U PRWAVORSKOJ ERGELI

a jo{ dvojicom drugara, na imawe ergele

#Vu~ijak# u prwavorsko prigradsko naseqe Lu`ani, prvi je stigao
Ugqe{a Radi{i} iz Bawaluke.
Svoju namjeru da na licitaciji
kupi jedno grlo za manastir
Glogovac, udaqen petnaestak
kilometara od [ipova, ostvario je kupovinom kobile Bregava, stare ~etiri godine.
- Po~etna cijena bila je
700 maraka, ali su preostali
zainteresovani kupci xentlmenski odustali, kada su ~uli
da sam ovo grlo namijenio manastirskom bratstvu u Glogovcu.
Zajedno sa nekoliko drugara,
prikupili smo ranije novac za
tu namjenu, pa smo zadovoqni
{to se sve zavr{ilo onako
kako smo `eqeli - rekao je
Radi{i}.
Manastir se, neo~ekivano,
ponovio za jo{ jedno grlo, koje
im je kupilo Dru{tvo za
za{titu `ivotiwa #[apica#
iz Gradi{ke. Slobodan

Ka ra va n pr ek ob ro jn ih

Swe`ana Kokanovi}
i Krin Te{i}

odlazi sa Lu`ana
Dobrotvor Ugqe{a
Radi{i} i Dru{tvo
"[apica" iz Gradi{ke
poklonili manastiru
Glogovac, kod [ipova,
dva rasna lipicanera.
Me|u kupcima i dame
Swe`ana Kokanovi} i
Katrin Te{i}, koja je
samo za ovu priliku
stigla iz [vajcarske.
Kowi odlaze i u
Ma~vanski Prwavor
i Trebiwe

Swe`ana
Kokanovi}

[kolstvo

Grlo za novog vlasnika

Desan~i}, ~elni ~ovjek

#[apice#, tako|e je bio sre}an
jer }e osobqe manastira dobiti
jo{ jedno rasno grlo, a motivisao ih je plemenit gest Ugqe{e
Radi{i}a.
Iz [vajcarske je na licitaciju stigla Katrin Te{i},
velika zaqubqenica jahawa,
koja ve} ima nekoliko grla.
Osmogodi{wu Ukrinu platila
je 1.140 maraka, a najvi{u cijenu, od 1.200 maraka, dostigla
je kobila Jawa, ~iji je kupac Ra-

doslav Ivankovi} iz Trebiwa.

Ovaj preduzetnik kupio je jo{
sedmoro grla, a jo{ ja~i kupac
bio je \or|e @ivkovi} iz
Ma~vanskog Prwavora, kod
[apca, u ~ijoj ergeli odranije
postoji pedesetak lipicanera.
Sada je fond pro{irio za jo{
12 rasnih qepotana. @ivkovi}
ve} godinama ima i brojnu
farmu sviwa mangulica, koje
postaju atrakcija zbog zdravog
mesa.
Kao ~est gost prwavorske

ergele ponovila se i Swe`ana

Kokanovi}, koja je pazarila rasnog, dobro istreniranog pastuva.
Na licitaciji je bilo 62
grla, a karavan prekobrojnih,
koji napu{ta ergelu, ~ini 41
grlo, od kojih su se ergela{i
oprostili uz cijenu koja se kretala od 250 do 1.000 maraka.
- Mo`emo biti zadovoqni
efektima javne prodaje, jer smo
ostvarili prihod vrijedan
25.000 konvertibilnih maraka.

Preostalo 21 grlo potencijalni kupci }e mo}i svakodnevno da pogledaju na na{oj

ekonomiji - rekao je direktor
#Vu~ijaka# Ranko Grube{i}.
U ergeli su prodaji pristupili kako bi smawili broj
od do sada prisutnih 140 grla,
~ime bi se omogu}ila racionalizacija u ishrani grla.
Godi{we republi~ko Ministarstvo poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, kao
vlasnik Ergele, za potrebe ove
firme izdvaja 300.000 maraka.
Bila je to najmasovnija
licitacija od osnivawa ergele, u aprilu 1946. godine. U
direkciji, prema rije~ima
Grube{i}a, nisu zaboravili
jubilej, a tokom qeta planiraju nekoliko sadr`aja povodom proslave ro|endana. Ipak,
u prvom planu bi}e izgradwa
mawe`a, {to }e posebno obradovati xokeje koji budu
`eqeli da ja{u u ogra|enom
prostoru. Kowi~ki sport bi}e
mnogo prisutniji nego proteklih godina kada je ergela bila
na granici golog pre`ivqavawa.
B. R.

Prijem za mladog {ampiona

Damjan velemajstor znawa

[kola u [ibovskoj

Kwige za osnovce
Evropska unija i Savjet Evrope darovali su u okviru projekta #Unapre|ewe u~ewa
jezika mawinskih naroda# komplete kwiga za u~enike osnovnih {kola #Branko ]opi}# u
Prwavoru i #Petar Ko~i}# u
[ibovskoj. U pitawu je nastava, odnosno literatura na

ukrajinskom i italijanskom jeziku. Od pro{log qeta u ove

dvije vapitno-obrazovne ustanove postoje savremeno opremqeni kabineti, gdje se odvija
nastava za sve zaintereovane
mali{ane, sa kvalifikovanim
instruktorima za italijanski i
ukrajinski jezik.(nz)

Damjan
Ili{kovi},
u~enik prwavorske Gimnazije,
osvojio je prvo mjesto na Republi~kom prvenstvu u~enika
sredwih {kola iz fizike. Tim
povodom na~elnik op{tine
Prwavor dr Sini{a Gatari}
organizovao je 25. aprila prijem na kome je ~estitao
Ili{kovi}u na odli~nim rezultatima.
- Damjan ve} ~etvrtu godinu uzastopno osvaja prvo
mjesto na ovom takmi~ewu
predstavqaju}i tako i Prwavor kao grad nauke, kao {to je
ranije u~inila i Milica
\uki} iz oblasti matematike. Fizika i matematika su
egzaktne nauke, a mi kao lokalna zajednica treba da se
ponosimo takvim talentom i
poka`emo da vrednujemo wi-

hove rezultate. Tako|e, treba

svi zajedno da radimo na
boqem dru{tvenom ambijentu
u cijeloj BiH kako bi ovi
mladi qudi jednog dana,
usavr{eni u vrhunske
stru~wake iz svojih oblasti,
ostali u sredinama iz kojih
poti~u - poru~io je Gatari}.
Damjan Ili{kovi} je
u~estvovao na dr`avnim prvenstvima iz matematike i fizike jo{ u osnovnoj {koli, a u
Gimnaziji je nastavio da ostvaruje odli~ne rezultate.
- Ovom prilikom zahvalio bih na~elniku Sini{i Gatari}u {to nam daje podr{ku,
jer }e nam to mnogo zna~iti i
ubudu}e, a zahvalan sam i mentorima iz fizike Borislavu
Panti}u, matematike profesorima @ivanu Ga~i}u, Bojanu

Ili{kovi}
i Gatari}

Pa`inu i Zdravku Novarli}u,

kao i direktoru Gimnazije Qubinki Stani} - poru~io je
Ili{kovi}.
Novu priliku da poka`e
znawe iz fizike Ili{kovi}
}e imati 14. maja u Sarajevu,

kada }e u~estvovati na
dr`avnom takmi~ewu iz ovog
predmeta. Ovaj mladi} je maturant prwavorske Gimnazije, a
jo{ nije definitivno odlu~io
koju oblast }e upisati, odnosno studirati.
Podsjeti}emo da je
u~enica prwavorske Gimnazije
Milica \uki}, prije
zavr{etka {kolovawa u ovoj
ustanovi nastupala na svjetskim olimpijadama mladih matemati~ara, u Kolumbiji,
Ju`noj Africi i Tajlandu, pri
~emu je osvojila dvije medaqe,
{to je do sada najve}i uspjeh
nekog od prwavorskih sredwo{kolaca. Milica od
pro{le jeseni studira na Matemati~kom fakultetu u Beogradu.
M. POPADI]

14
PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" @ELE VAM UGODNE MAJSKE PRAZNI^NE DANE

SIGURAN PREVOZ PUTNIKA I TRANSPORT ROBE

Vlasnik Pero Suvajac, telefon 066/668-434.

STALNA LINIJA PRNJAVOR - SENT GALEN

KOMUNALNO PREDUZE]E PARK PRWAVOR

Sa vama za
~istiji grad

na{ZAVI^A

15

PRIJATEQI "NA[EG ZAVI^AJA" @ELE VAM UGODNE MAJSKE PRAZNI^NE DANE

Na{im dragim parohijanima i svima koji slave najve}i hri{}anski

praznik `elimo mnogo sre}e, zdravqa i zadovoqstva

Hristos
voskrese!
Starje{ina ukrajinske grkokatoli~ke crkve
Preobra`ewa Gospodweg u Prwavoru
protojerej Petar Sitnik

LOVA^KO
UDRU@EWE
"BORIK",
PRWAVOR
Postojimo od 1910. godine

FUDBALERI QUBI]A NASTAVQAJU PROQE]NU BODOVNU SERIJU, ALI...

Prwavorski
drugoliga{ osvojio u
nastavku prvenstva 14
bodova, odnosno samo
bod mawe od u~inka
tokom cijele jesewe
sezone. Nema straha
od za~eqa tabele, jer
je stvorena velika
razlika u odnosu
na najugro`enije
sastave

Pobjede ili porazi

- ista pozicija

TEKSTILAC
Od klubova iz bli`eg
geografskog okru`ewa
veoma dobre rezultate
ostvaruje ekipa Tekstilca u prvoliga{kom
dru{tvu. Derven}ani
nastupaju u Ligi za
prvaka, ali nemaju ambicija da se sa Krupom i
Mladosti iz Velike
Obarske upuste u trku
za Premijer ligu BiH.
"Tekstilci" su stabilini
na tre}em mjestu, sa realnim {ansama da
sa~uvaju tu poziciju i u
preostalih osam kola.

oslije trijumfa protiv

Jedinstva iz @eravice,
fubaleri Qubi}a su u
novom aprilskom nastupu pred svojim navija~ima, bili uspje{niji i od
dobojskog #@eqe# (2:1). Nakon
toga uslijedilo je gostovawe u
Petrovu, gdje je doma}i Ozren
nakon prvog poluvremena imao
visoko vo|stvo - 4:0. Ipak, u nastavku #plavi# su uspjeli da
ubla`e rezultat, pa je na kraju
bilo 4:2. U jednom od najboqih
proqe}nih nastupa dru`ina trenera Milorada Segi}a, poslije
lek-

Adamovi}
i Luki}

Pripreme za jubilej
- Ekipa Borca iz [ibovske

cije do`ivqene u Petrovu, brzo

se oporavila i iz Prwavora
ispratila tim Proletera sa 4:3.
Doma}i su u ovom me~u stekli vo|stvo majstorijom Du{ka
Subi}a, ali su dozvolili gostima da izjedna~e. Ipak, na
odmor su #qubi}evci# oti{li sa
golom prednosti. Kasnije su povisili vo|stvo, ali se ni #proleteri# nisu predavali. ^ak sedam
golova zadovoqilo je ukus stotiwak navija~a, okupqenih na tribinama stadiona Borik.
Qubi} je na osam utakmica u
nastavku prvenstva, u prvih osam
utakmica ostvario ~etiri pobjede i po dva remija i poraza, uz
gol-razliku 17:14. U ukupnom bilansu, ra~unaju}i
i jesewi bilans
ekipe, na{ drugoliga{ ima sedam
pobjeda, osam remija i isto toliko poraza, sa
41 datim i 43
primqena
gola. Poseban
kuriozitet
predstavqa
~iwenica da je
Qubi} cijelo

LIDER
Na ~elnoj poziciji prenstva Druge lige, zapad, je Sloga iz
Doboja, koja poslije 23. kola ima 53 boda, odnosno pet
bodova vi{e od najbli`ih pratilaca, Omarske i Sloge iz
Srpca. Sa ova tri kluba zakqu~uje se spisak kandidata za
titulu i plasman u prvoliga{ko dru{tvo, ali boqi poznavaoci fudbalskih prilika isti~u da su Dobojlije najbli`e povratku u Prvu ligu Srpske. Imaju dobro
organizovan kolektiv, jak fond igra~a i iskusnog kormilara Mitra Luki}a, a uz klub je stao i grad Doboj, pa su to
sasvim dovoqni faktori da se ostvare ambicije igra~a i
navija~a sa stadiona Luke.

SEGI]

Segi} i Subi}
proslavqaju pogodak

Kapiten Qubi}a Danko

Segi} nastupao je za
reprezentaciju Podru~nog
fudbalskog saveza
Gradi{ka, koja je sa 2:0
pobijedila selekciju
Isto~nobosanskog kantona. Nad Segi}em je
napravqen jedanaesterac,
koji je Danijel \uri}
pretvorio u vo|stvo, da
bi, kao najistaknutiji pojedinac susreta, odigranog
u Gradi{ci, Segi} postigao drugi pogodak.

Budite s nama i u junu jer

DIO
qeMI
p{{egSMO
Prwavorra
P

proqe}e na 11. mjestu na tabeli.

Bilo da pobje|uju ili gube, zacementirani su na toj poziciji, ali
su iza sebe ubjedqivom bodovnom
razlikom ostavili @upu, koja
ima pet i Lije{}e, koje je osvojilo 10 bodova. Zanimqivo je da
je Lije{}e sve proqe}ne utakmice izgubilo osim okr{aja sa
Qubi}em, kada je na stadionu u
Brodu bilo 1:1.
Pred Prwavor~anima je jo{
sedam utakmica. U vanrednom
terminu, u srijedu, 27. aprila, gostova}e u Omarskoj, rivalu koji
je jesenas slavio sa 4:2, iako su desetak minuta prije kraja ovog
me~a doma}i vodili sa 2:1. Posqedwi nastup u aprilu bi}e na
stadionu Borik, protiv dubi~kog
Borca, a zatim slijedi odlazak u
Bawaluku. Jesenas je, protiv
BSK-a, ekipa ostvarila prvu
pobjedu na doma}em terenu. Bilo
je to tek u 11. kolu, a rezultat je
bio 2:0.
Stru~ni {tab Qubi}a bi}e u
prilici da ~e{}e pru`a {ansu
mladim igra~ima, kako bi sticali
iskustvo za novu sezonu. Skromnije
rezultate biqe`i ovog proqe}a
Borac iz [ibovske. Porazi u prva
tri kola proqe}ne etape nisu,

REKORD
Svojevrsno ostvarewe
ima ekipa Sloge iz
Srpca ovog proqe}a. Gotovo za Ginisa bi mogao
polu`iti u~inak golmana
Nikole \uri}a. Naime,
mre`a srba~kog kluba
nije se nijednom tresla
u ovogodi{wih 720 minuta prvenstvenih utakmica. Naredno
isku{ewe u gradu pod
Motajicom bi}e imewak
iz Doboja, a ishod ovog
derbija mogao bi
rije{iti pitawe prvaka
ili zakomplikovati
situaciju u samom vrhu
tabele.
ipak, uzdrmali ~lana Podru~ne
lige. Protiv Bisera iz ^atrwe
ostvarili su prvu pobjedu (3:2), ali
u dramati~noj zavr{nici i poslije vo|stva Bisera od 2:0. Sedam
dana kasnije stigao je i vrijedan
bod iz Stare Topole, gdje su Ratar
i Borac igrali miroqubivo - 1:1.
Interesantno je da je i jesewi
okr{aj ovih sastava, odigran u
[ibovskoj, zavr{en identi~nim
rezultatom.
Pred mladi}ima trenera
Mladena Bobara je slobodan vikend, zbog neparnog broja ekipa u
ligi, jer je ranije odustala Mladost iz Glamo~ana, a potom su na
redu dva uzastopna gostovawa.
Samo ~etiri boda, osvojena u nastavku prvenstva, nisu se upadqivo odrazila na polo`aj ekipe,
jer Borac dr`i {esto mjesto.
U rukovodstvu kluba ipak
}e nastojati da motivi{u ekipu
kako bi se takmi~arski utisak
poboq{ao. Neophodno je to i
zbog ~iwenice da Borac ovog
qeta proslavqa 50 godina postojawa. Utvr|uje se program
proslave jubileja, a kao jedna od
mogu}nosti je i gostovawe u
[ibovskoj tima novosadske Vojvodine. Uz to, u ovom selu planiraju da organizuju snimawe
dokumentarnog filma koji bi
sa~uvao od zaborava sve prethodne generacije {ibova~kog
kluba, koje su ponosno branile
boje ove slo`ne i uspje{ne
dru`ine iz vremena nekada izuzetno popularne Op{tinske
lige. Rivali su bili iz
Hrva}ana, Poto~ana, Kula{a,
[trbaca, Smrti}a, Pala~kovaca, Gaqipovaca i brojnih drugih sela, a Borac je u takvoj
konkurenciji imao najboqa
ostvarewa. (NZ)

:
:
: , . 4,

:51/660-707, 65/520-590
I- E: radulovic@blic.net
naszavicajprnjavor@gmail.com

Rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture Republike
Srpske, broj: 07.030-053-9-7/12 od 20.3.2012. godine, Na{
zavi~aj Prwavor, upisan je u Registar javnih glasila pod
rednim brojem 630. Prvi broj iza{ao je 15. marta 2012. godine.
S,