Sarajevo-Nastanak naselja i znaenje imena

Na podruju dananjeg Sarajeva tokom srednjeg vijeka postojalo je

malo naselje koje se nalazilo na irem prostoru dananje Ali-paine
ulice. U ovom naselj je bilo pazarite na kojem se trgovalo utorkom
pa je po tome naselje nazivano Utorkovite, Torkovite, Utornik. Pod
ovim nazivom ovo naselje je upisano u najstarijim osmanskim
dokumentima.1.
Pazar Utorkovite poznat kao Saray.2
Koristei te dokumente neki autori su pogrijeno proitali naziv ovog
naselja kao Trgovite i kao Tornik to nije tano.3 To staro naselje na
prostoru dananjeg Sarajeva-Torkovite sastojalo se od 70-tak, oko
pazarita i veinom kranskih, razbacanih kua. Tako je upisano i u
osmanskom dokumentu iz 1468. god.4

U vakufnami osnivaa grada Sarajeva Isa-bega Ishakovia prostor

Utorkovita, Torkovita spominje se pod nazivom Stara Varo a u
narodu se koristio i naziv Staro Utorkovite.5 Ovi nazivi su koriteni
zbog toga to se u ovo doba formiralo novo pazarite na kojem se
trgovalo takoe utorkom. To novo pazarite formiralo se kod tek
izgraene pravoslavne crkve (danas Stara pravoslavna crkva na
sarajevskoj Baariji). Taj prostor sa novim pazaritem i sa novim
naseljem oko njega poeo se imenovati kao Varo a prostor ranijeg
pazarita, ranijeg Utorkovita, od tad je nazivan Staro Utorkovite i
Stara Varo.6 (o znaenju rijei varo proitati u fus noti br. 6)
1

Ahmed S. Alii, Sumarni popis bosanskog sandaka iz 1468/69, str. 69

Behija Zlatar, Citirano dijelo, str. 253
3
Behija Zlatar, irenje islama i islamska kultura u Sarajevu i okolini, POF, Sarajevo,
1991. god., br. 41, str. 253.
4
Ahmed S. Alii, Citir. dijelo, str. 69
5
Behija Zlatar, Citir. dij. Str. 253
6
Rije varo je perzijskog porijekla. Njegov originalni perzijski oblik je uar, u
znaienju ograeno (mjesto). Iz perzijskog jezika ova rije dolazi u maarski jezik
gdje ima znaenje grad, mjesto sa tvravom. Iz maarskog jezika ova rije je dospijela
u junoslavenske jezike. Rije varo, iako maarskog porijekla vrlo rano je, jo
sredinom XV vijeka, ula u osmanski jezik. Osmanlije su je preuzele ne iz maarskog
nego iz slavjanskog (danas bosanskog, crnogorskog, hrvatskog, srpskog) jezika. U
osmanskom jezkiku rije varo najee znai naselje gradskog tipa koje je iskljuivo
ili preteno naseljeno kranskim stanovnitvom koje se iskljuivo ili preteno bavi
2

Svi koji su do sada pisali o nastanku i znaenju imena Sarajeva

polazili su od toga da je ime Sarajeva formirano od osmanskih rijei
Saray-dvor, palata, sjedite dravne uprave i rijei ovasi-ravnica,
polje7. Zbog toga bi, prema ovim objanjenjima, ime Sarjeva imalo
znaenje: palata u ravnici, dvor u polju. Rije saraj koja je u osnovi
imena grada Sarajeva odnosi se na saray (saraj)-palau koju je
podigao Isa-beg Ishakovi u periodu njegovog namjesnikovanja u
Bosni od 1454. do 1463. god. a koja je bila jezgro oko kojeg se
kasnije formirao grad Sarajevo.

Sarajevooznaen je
prostor
nekadanjeg sela
Brodac
gdje je
Isa-beg
Ishakovi
podigao
saray(saraj)dvor,
upravno
sredite

gradskom privredom. Ima vie primjera da su Osmanlije razvijale stara i osnivali nova
naselja koja su naseljavali kranskim stanovnitvom i nazivali ih varoima. Ako je u
varoi tokom vremena preovladalo muslimansko stanovnitvo onda je to naselje
postajalo kasaba ili eher, dok se naziv varo tada svodio na jednu ili vie kranskih
mahala u tim mestima. Odatle varo u osmankom jeziku znai jo i onu etvrt jednog
muslimanskog gradskog naselja u kojoj stanuju krani, kransku mahalu. Ima vie
primjera da su ti nazivi nastajali vrlo kasno, i da su se odrali do kraja osmanske
vladavine. Svaka varo imala je svoga starjeinu koji se obino zvao knez. Na elu
pojedinih varokih mahala (u muslimanskim gradovima) nalazile su se mahalske
starjeine koji su se nazivale ehaje.
7

Behija Zlatar- Zlatno doba Sarajeva XVI stoljece, Sarajevo, Svjetlost, 1996. god

Meutim, ako se posmatraju historijski dokumenti na osnovu kojih

se formira ovakav sud o imenu Sarajeva onda se uoava slijedee:
-zakljuak da je ime Sarajeva nastalo od osmanskih rijei saray i
ovasi formiran je na osnovu samo jednog historisjkog dokumenta iz
1462. god. U tom dokumentu se prostor srednjevjekovne upe
Vrhbosne, koja je obuhvatala i prostor dananjeg Sarajeva, naziva
Vrhbosna Sarayova u znaenju Vrhbosna Sarajevsko polje8.
Meutim, ovaj osmanski naziv odnosio se na upu, na nahiju kao
administrativnu jedinicu a ne na dvor kao sjedite osmanske uprave.
Prema tome Osmanlije su cijelu srednjevjekovnu upu Vrhbosnu
nazvali Sarajovasi Sarajevsko polje. Nazivom Sarajovasi nije
oznaeno naselje nego prostor cijele srednjevjekovne upe Vrhbosne.
I u najstarijem osmanskom popisu sa prostora Bosne iz godine 1455.
god. podruje Vrhbosne Osmanlije su nazvale Vilajet Hodijed i
Vilajet Sarajovasi (Sarajevsko polje)9.
U sumarnom popisu bosanskog sandaka iz 1468./69. god. koji
predstavlja historijski dokument prve, znai najvanije kategorije,
upisano je:10

********************

********************

********************
Svi ovi citati potvruju da se naziv Sarajovasi odnosio na teritoriju,
na vilajet a ne na naseljeno mjesto.
U svim osmanskim dokumentima naselje koje se poelo formirati u
iroj zoni oko novoizgraenog saraya (saraja) naziva se samo Saraj.
Tako je u sumarnom popisu bosanskog sandaka iz 1468./69. god.
za selo Hrasnicu (danas dio Sarajeva u optini Ilida) navedeno:11

Behija Zlatar, Citirano dijelo. str. 253

Behija Zlatar, Citirano dijelo. str. 253
10
Ahmed S. Alii, Sumarni popis sandaka Bosna iz 1468/69. godine. Islamski
kulturni centar Mostar, 2008. god. str. 69, 196, 244
11
Ahmed S. Alii, Citir. dijelo, str. 196.
9

Ovi historijski zapisi o tome da sela Hrasnica i Utorkovite

pripadaju Saraju ukazuje na to da je ime dananjeg Sarajeva nastalo
upravo na osnovu pripadanja. Naime, ime Sarajeva formirano je od
turske rijei saray (saraj)-dvor, palata, sjedite dravne uprave i
sveslavenskog pridjevskog sufiksa evo sa kojim se oznaava
pripadnost12. Naime, rije saraj-evo imala je znaenje prostor koji
pripada saraju, prostor koji je vlasnitvo saraja, sarajevska
povrina, dvorska povrina, sarajevsko zemljite, dvorsko zemljite,
to je sarajevo, to je dvorevo, to je dvorsko.
Na isti nain je dobile je svoje ime i selo Sarajevo na obodu
Krbavskog polja kod Udbine. I ovo liko Sarajevo dobilo je svoj
naziv po saraju koji se tu nalazio i prostoru koji je pripadao tom
saraju, odnosno po prostoru koji je bio saraj-evo odnosno po
prostoru koji se nalazi oko saraja.13
Saraj-ova, Sarajovasi (Sarajevsko polje) je bila sintagma, sa kojom
je oznena teritorija, vilajet, a koju je koristila samo turska
administracija, turska vlast ali ne i obini narod. Narod nije imao
nikakve potrebe da koristi ovaj administrativni naziv, odnosno narod
se u svakodnevnoj konverzaciji, svakodnevnom govoru nije ni
susretao sa ovim nazivom kao to se svakodnevno susretao sa rijeju
saray (saraj).
Prihvatajui i upotrijebljavajui rije saray (saraj) kao svoju rije
narod je i prostor koji je bio oko tog saraja oznaio kao saraj-evo
ono to pripada saraju, sarajeva povrina. U stvari, Saraj-evo je isto
to i Dvor-evo, ono to pripada dvoru. Pod odrednicom Sarajevosarajevski-sarajski prostor podrazumjevao se iri prostor na kojem se
nalazila i damija (Careva damija) i han (Kolobara han) koje je
takoer podigao Isak-beg Ishakovi.
Pri nastanku imena Sarajeva dolo je do jednostavnog sjedinjvanja
dvije rijei koje su u narodu bile u svakodnevnoj upotrijebi. To su
rijei saraj i pridjevski sufiks -evo. Ova pojava je poznata u
lingvistici i nije ni poemu specifina niti posebna samo u sluaju
naziva Sarajeva. Na isti nain je nastao i naziv Sarajina (lokalitet u
selu D. Babine u optini Prijepolje). U ovom sluaju dolo je do
spajanja rijei saraj i sufiksa ina a Sarajina ima znaenje stari
saraj, ostatci od saraja (isto kao Kulina-stara kula, ostaci od kule).
Vei broj toponima, odnosno naziva mjesta na prostoru Bosne i
Hercegovine, Hrvatske, Srbije... u svojem imenu imaju sufiks evo

P.Skok, Etimologijski rjenik s-h jezika, JAZU, 1971. god. str.496, 497
Husejn Ali, Narodna uzdanica, Kalendar za 1941. God. str. 97-106. (Nabrajajui
sela kod Udbine, odnosno sela po obodu Krbavskog Polja autor navodi njihove nazive:
Visu, Sarajevo, Selie, Podudbina, Joani
12
13

ili ovo sa kojima se oznaava pripadnost, svojina (Smederevo,

Janjevo, Kruevo, Kreevo, Ovarevo, Deevo...).
U prilog ovoj tvrdnji ide neto to je posebno bitno. Naime, poznata
je historijska injenica da na Balkanu nisu postojali gradovi prije
dolaska Osmanlija, odnosno prije irenja Osmanske Imperije na
balkanske prostore. Srednjevjekovni vladari, feudalci na prostoru
Bosne, Hrvatske, Srbije... imali su svoja boravita samo u tvravama
podignutim na nepristupanim stijenama, brdima... U tim
utvrenjima oni su imali svoje kamene kule, kue. irenjem
Osmanske Imperije na Balkan Osmanlije donose arhitekturu gradova
u kojima se poinju graditi i sarayi (saraji), raskone zgrade u kojima
su stolovali osmanski namjesnici.
U balkanskim slavenskim jezicima (bosanskom, crnogorskom,
hrvatskom, srpskom) nije postojala rije za tu vrstu graevina. Zbog
toga je u narodu i prihvaena osmanska rije saray kao jedina rije sa
kojom se mogla oznaiti ta nova vrsta graevine. Rije saray (saraj)
je u narodu zaivjela u svakodnevnoj konverzaciji, u svakodnevnom
govoru. Istovremeno turska rije ova, ovasi ravnica, polje, koja se,
u nazivu Saray ova-Sarajevsko polje, pojavljuje u spomenutom
dokumentu iz 1462, god., u narodu nikad nije zaivjela, nije
prihvaena jer nije imalo potrebe za to poto je postojao slavenski
sinonim polje, rvnica.
Potrebno je naglasiti i to da se Saray, dvor kojeg je podigao osniva
Sarajeva Isa-beg Ishakovi nije nalazio u Sarajevskom polju nego na
prostoru podnoja Bistrika, sa lijeve strane Miljacke na mjestu gdje
je danas Dom armije.
Nakon XVI vijeka u osmanskim se dokumentima za Sarajevo
pojavljuje naziv Bosna-saraj i nakon toga, u kasnijem periodu i
naziv Sarajevo. Dananji turski naziv za Sarajevo nije Saraj ova
dvor polje, nego je to Saray Bosna u znaenju Dvor Bosna, Dvor
zvani Bosna, bosanski dvor.
Zbog svega navedenog nije odrivo objanjenje da je ime Sarajeva
formirano od osmanskih rijei saray-ova tako to je na svijet (ovo
saray-ova) po svom izgovoru preudesio u Sarajevo. Odbacivanjem
drugog dijela iz konstrukcije Sarajevsko Polje (Saraj-ovasi) dolo je
do naziva Sarajevo. 14
Historijski dokumenti biljee da je Gazi Isa-beg Ishakovi
utemeljitelj, osniva grada Sarajeva kao i Novog Pazara i apca.
Izuzetno je malo gradova na dunjaluku koji znaju za ime svojeg
osnivaa. Takvi gradovi na razliite naine uvaju uspomenu na
svoje osnivae. Obino se centralne ulice, trgovi, univerziteti, kole,
fondacije... nazivaju imenom osnivaa grada. U Sarajevu skoro da ne
postoji ni jedno takvo obiljeje. Jedna manja uliica nosi ime
14

Behija Zlatar, Citirano dijelo.

osnivaa Sarajeva Isa-bega Ishakovia. Zato nagrada, povelja...

grada Sarajeva, umjesto estoaprilska, kako je to danas, ne bi
nosila ime utemeljitelja Sarajeva? U Sarajevu, u narodu skoro da u
opte nije poznato ime osnivaa grada. Ima se utisak da se Sarajevo
stidi imena svojeg osnivaa. Da li je to zbog toga to je to ime
muslimansko? Da li bi isti takav odnos bio prema osnivau Sarajeva
da je njegovo ime kransko, hriansko, jevrejsko...?