Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Milan Šipka - Kultura Govora, 2005

    Uploaded by

    Dunja Tanasić
    2K views148 pages
    ______________________

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    ______________________

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    2K views148 pages

    Milan Šipka - Kultura Govora, 2005

    Uploaded by

    Dunja Tanasić
    ______________________

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 148
    Pag ag te a Ee —_—— INSTITUT ZA JEZIK U SARATEVU an enaeaiaena PRIRUCNICT 5 ene MILAN StPKA KULTURA GOVORA SARAIEVO 200s, Tedavat: §,00 [INSTITUT ZA JET U SARAJEVU PRIRUENICI-KNIIGA 3 2aindavats: Prof dr. Ibrahim Cos Odgovomni ured Prof. dr. Ibrahim Cos Revenzent Prof. dr. Josip Booté Prof dr. Hanka Vajeovie GP Taniogacta wpa Ncionsaere eha Boone ecg Save 8535 SPA Mien ‘Kul vont / Mia Sita. — Serj Yast je 20-303 3c (Pra ns jee Suen 5) Biogas se. 292.200 ISBN Doss 20 cE tapi ies oporogh je nia dialtone Stave, SADREAI PREDGOVOR. a : 9 LUVOD, 1s ELJBZIK NAUKA 0 JEZIKU, 16 Lei (pojam i defini). ms 1120snovne funk jezika. . a LLB Jez i date vcncon 3 [4 Nerodni, nidevni i sendarda in 41 EAS Rasojavanje jezik, ren LLG Jezik i mslene.. ae EL72Nauka o jez nene disiplin. 65 L2.Govor. 12.1.Definicija govern. 12.2.Usmeni i pismeni gover. 1.233. Raclike izmed usmenoge | pismenoga govora.-75 12.42Ne psi kao io govert 8 2 KULTURA GOVORA wan : 2.1, OKULTURI UoPSTE., 86 22, RULTURA GOVORA (POIAM I DEFINICHIA)._. 88 23, POTREBA I ZNACAJ KULTURE GOVORA... 89 2.4. OSNOVNA SVOISTVA DOBROGA GOVORA._9¢ ‘2A. Pravilost. 7 rh 22. Jasnota cr mo lO 2A3. Jeagrovitost nnn on “12 2A, Teénos. 2 245. Sesshodnost.. “ 125 ed 5 | =| 2.5. BIROKRATIZACUA JEZIKA TKULTURA GOVORA... Se 2.5.1, Bitolratki eal jegovi iver kraker 2.5.2. Razwo)birkrasiog jezik unas 253. Obilieyjs birolsaskog jerk. 2.53.1 Brolzatsi joie ulivisanje povore. 3.USMENI GOVOR 3.1, FIZIOLOSKE OSNOVE I AKUSTICKA SVOISTVA USMENOGA GOVORA.. 311.1. Glas i) fone... 312 Rn relapse 3 3 13. Govor i proces diana, 1.4, Melogicznost gover, x 3.13 Govom rem eve sia 3.1.6. Govorne vied, 3.162. Vezbeopustnj. 3.1.62. Vjedbe drtania tila 3.1.63. Vjeabejatana respirators organa, 3.1.6.4 Mimieke vezhe, 3.1.65. Vetbe arta. 3.1.66. Vjedbe akeenuaei.. 32. STRUKTURA GOVORNOG ISKAZA. 32.1. Akcenask tat. 332. Blok. 323. Pasa 324, Paced’ kg 3:3. VREDNOTE USMENOGA GOVORA 33.1 tons, 33.2. lmenaiet 333, Prt 33.4, Reteniéai tempo. ‘peonetescreoraciec ga ne 128 19 130 136 37 A137 ta get 3:35. Gesti mimika, 198 33.6 Stvari kosekst 3.4, GOVORNI RELIEF... 3.4.1. Uspstavianie govornog relict 3:42. Govorn rej misaono-emocional inal 3.5, VIDOVI USMENOG IZRAZAVANIA. 355.1. Komunikativa’dskurs. 3.5.1.1. Poadavlianje. : 3.5.12. Obraéanje i estovjavanj... 3513. Cesttjfrcssnnnnsnrnns 3.514. Telefonshi x2govoe. owen 3.5.15. Verbalna komunikaeij aa javnom shape 351.51 Dishusja na sastaneima i konieenijaa 3:51.52 Razgovor na radi itelevii 3.5.1.5, Palamentama debate 3:52. Intrpretativnd | Krenn diskur. 3.52.1. lzasjno Bian... 3.522 Prepngavane.. 3.523. Recitovaje. 3.524. Besjeda(govor) 4 DODATA Kivccsnnnnninnnnn 4.1. OSNOVISTANDARDNE AKCENTUACUE, 42. VERSTFIRACTA 43, RETORIKA SUMMARY ——— LITERATURA (Preporasent iran radow), IMENSKI REGISTAR... PREDGOVOR CCovjek se po bested pose (arodna pesiovica) U aivom svakoga eovjeka, bio on toga svjesan ili rhe, govor ima izuzetno vaznu uloge i veliki znaéa). Od rain, govorih sposobnosti i vjestiie. govors zavsi lumnogeme na koji Gemo natin, uspjetno ili neupjesno, uspostljatiKommate i Komuniaijs drgint Elana svoje zajednice, kako éemo izrazit\ vaste mist ‘osjeéanja, ukojoj ée mee! nae mis osjeeanja primi ont Kojima ih upuéujeme i s Kojima 2elin da ih podjlimo, hhogemo |i svojim govorom biG dovelino ubjedljvi da zadobijemo povjerenje i podrsku drigih judi 2a iznesene dee i programe kako bismo v alih ull Sto vise ona o je nam je podtkejsaradne slo; ukrtko, od vjestine -govora, ato &e refi od govorne kulture, zavisinapredak svakom postu koji zapotinjemo ili koi se bavimo, pa uspjeh, etme i sréa,u Bivote opie, Rijeé ima nevjerovamno vel pokretatku sagu. Pre ‘Yom, ednjegovanom i odmjerenom riety, kultivcanim ‘govorom, moze se postiéi i ond Ho’ se inate ini ‘nemogutim. Na8 narod saeo jet iskustvo u jdm jeding smudru izzeku, koje glasi: Lijepa rie® gvozdena vr otvara, Jo su sti Grei i Rimljan, pie vige of dj, pai dvi po hiljade”godina, znali’ za mos ingovorsne. sje, ‘jeroval su u nju, pa su stoga visoko ciel reicot vetting govore. Antiia Grtks, kaijevke evtopske, 8 w mnogo emu i syetske civilizecije, w koje) je zeta flozofija asronomija, mstemates, pa i nana o jest | rage nanine discipline, anja je jednog Demosten, os je takosavzteno vladaovjeltnom govora da ga nnogi danas smatrjunjavegim govornikom svih vremens Kasnije je tt vjedtna preesena u Rim, ade se sngom 1 ubjedjvotéu svoj govors ison glasoviti Masko Tule (Geeron 11 nage vijeme mnogi narod sa strom 4 re2vjenom keulurom: Rusi, Ces, Pola, Prancizi, Ilia, Nijemes i rug cijene i tazvijaj ultra govora. © tome svedoti bogata literature na njibovim zis, Tw Sjedinjenim ‘Amerikim Drdavama w posjedne vem €ak | posto ‘ju, privredici sve vie shatau Kalika je ulogevjedtine govora u postizagjuposlovnih wspjeha. Ora prava ‘Pomama za wenjem i savladavanjem govorigke vein Potraga za najoljim privuticime iz te oblast, Pudi 0 fom, jedan vat ugledni dnevn lis Ista je sina te Pojave i wjedno uputio korsns poruku svima nama vee sami nasovom: Isplativa rjeditast. Uprkos sven tome, u nis se hulu govora ne posve- fuje gotovo rikakva padnja. Cake ni w Skolsko) nasa Jealura usmenog i pismenog iertZavaja, ko je to jeene fod vaznih nastavnih oblast u okvira predme mater Jez, ne zauzima ono myesto koje jo} po znadsiu pripada. { osnovno} skol, uz easneiguetke, previadava besplodno 4 ioprazno grimatzirane, au sredajoj,opet uz Esne ance tke, neinventivna nastava knjidevnos. Na fakulctima, pogotove onim tenighi, jezik ni na Koji nagin ne ws Nije onda Eudno io nam je jezik media taka kaka jeste ( mnodwvom grefaka, monoton i éesto nerzzumljv), Ho 10 imamo spitera i vodielja na raju i teeviaiis goverim ‘manama, pogreStim izgovorom i loSom dikcijom, Ho u Doltickom 2ivotu prevladava feazestvo.umjesto! symic Shodnog. dinamignog i ubjedlivogs govore, 4 nam je Administracja nepismera, a ranogt prayni aki, koje koe ‘brazovani stuznjeci, neu nedoreéen i Kontadkiort tak dase tsk mogu dosliedno prinyjenivat © pa Ucalucna su, izpleda, ova nastojanja jeikostovact a ‘vojim javnim nastupims na nautnim i stun shop. ‘ina, laneims w lingvstizkim Eatopisms, i'w jeichen ‘ubrikama (kolammams) w Stampi, il pak iw poseboim Jjigams, od Koj Ge neketovde bit spomenue,apcaare ‘na posite stanje, ukalo nm gretke w usmenom.f Pismenom govoru i althov setan wie) ne sposabmost "ai judi da wspjeln i efikasno meduschno Lomniec "aj, {Co jasnom, teénom i zanimljivony izrazavanju vas stth mish i osjeanja, kao i vast idejatplanova, de re. govorimo! Uzaludai sv + broja) protest pismeniih ‘ialaca noving, uals ria gledalcatlevaije Ho im ‘© preko tit medija obnaaju nepisment judi? Cini e kaa Je unas borba za kultura govora mukottan szfold posse. Pa jpak, vijed! se angatovati, Kaditad i kod nas 62 52 mori shat, kao £0 je to shvadeno w poslownin Jugovima najrazvijenih i naybopasiih zemalja da nema ‘opiehav postovima, pani prosperteinog drusve cen, bez uspjeine Komuikacje med Tjudima, supine kKomunikacie,opet, ne mote biti bez vetine goverenia, bez jesnoée i ubjedjvostiggovorene rj uratko bee ‘ednjegovane kulture govors. Nemultovjekne mode imal tuspjea niu obignam udvarani, 4 kammoli w nek vista Poilovima on ne moze asvojiti maktonost ud = kona uw vi, pa tako ni dutivenu ponicju Koj pride § za koja sata da mu pripada Sutha je ove knjge da, pie vega, shrene pan javno- sti na takvo sanje,. na dradtvens Retnost¢ neadivost iskog nivoalingvistiskogs obrazovanjat nemran ods Prema usausavanju vjefine govorenje w nes, zatim a brandi teonjske asnove 1 suitina kale govor. itakne Rjene osnovne elements i pike vidove u koja se one ispotiava v jevnoj Komuniaei etvaalaty uaz oblicima duitvenogs Zivot, da ne taj main vin Zsineresovenimaa pomogne de ueavie #¥oj govor time. oveéaju i izglede za uspjenije obavianie poslova lake Salaenjeu ranittim drugim 2vomim stuaeljaa, Sve je {© omoguéeno sadrijem prin, koji predejemo Javnost [Nokon neophodnog wvovinog poglavlia, u kome se lad ‘snow pojmovi jezik i govory,u deugor, centealnor bj unjge obradena su raliita pitanja u vei s kultorom overs uopit: od same definicije toga pojma, preko ono ‘nih ovojsava dobroga govora do odnosa kale govore | birokeatizacije jezik, So je takode dio nade jtishestvamo- sti § obvirom na zaputtenost usmenogs povors, iu kel @ jasnosti,posebna pana u teéem popleviju posvedene je 'upravo tome vidu govora~ ajegovim fiiolaékim osnovame « akostkim svojstvima, zai ritmiko-melodisko} orga "izaiiprtecim veednotama usmenoga govora i, nak, Vidovima wstenogizraZavanja (komunikativnin | ekspres= vim iskusima}. Zhog opranigenosi prostora } abima. Materije, u jedno} knjiai mie, nadalst, bilo moguce ‘buhvatit i psinengovor, sim opSth nepomenau drugorn 2 Poglaviju, pa ée se stogs kultura pismenog, izratavanja ‘obraditu posebnoj publ U toku izlagania ilar 52 upiéuje ma odgovarajaty literary kako bi proirio suznanje o pojavama Kole se fobradyju ws knjzi. To je uglaymom literatura aa nalem ez. ito nowihizdanj, tao dae biti isk i dosapne svima koji osjete potrebu da se njome posite. "Za potpunije rexumijevanjetenijskih osnova kulture govern savladavanje same vjetine goverenjapottebno je profit & prousiti nekoliko nezaobilezih diel, koje Zbog sje ‘ijednostj nstuivnostzaluduj da st ovdje poses reporuée. To su: Midhat Ridmovic, Jezit | njegona struktura (1998), Milorad. Radovanovie, Sociolingvsa (1986), Ranko Bugaski, Uvod w ops lingvtstka (1989), Branko Tolovit, Furieionaln’ stlvi (2002), Peat Guberina, Zout # pokretw jecitu (1952), Ivo Stang, U otrac! 2a icqubjenim.govorom (1982) i er Brivo} Bordevié, Gramarika srpskohrvatske dice (1984). Na kraju knjige, keo dodatak, dat je hratak prepled ‘i za kulturu usmenoga govors vaine nautne oblast akoentlogia, versfkacja etorika, Ovako koneipiran, prinuéik Kuture govora namienjen Je Siokom hrugu moguéih korsnika, Tu sv, prj svi ‘sudenti pedagotKih akademja i drugih visokotkolsiin Ustanova koje se bave obrazovanjom Budi nate, ‘poscbno nastevnika matemjeg ezika, reztedne nastave { predSkolskog vaspitayja (i ogee), a svih ost kot 4 prvensiveno putem povers prenositi miladima zhanja iz raznih nauénih oblass. Ovaj priruénik ge of Kors ‘svima._ Kojima je gover i govorenje.bitan instrament prfesionalnogs rad prosyjeinim radniima v osnovaim, 1B & sednjim Skolama ia fakulterims, zatm spitetima, ‘oditeljima i novinarima na radu i televei, pa novia, ima: ucednicima u Stamganiz medijima, edvokatima, Javnim tutiocims, sodijama jostalim stujacmoa ural ‘im blasts previ nauke i prakse, mistonaina 4 ‘ropovjednicima svi vera, profesionanin poliiaria UopSte onima koji se bave poitiskim rador, vont stajeSiama, nsirukorimajsvima crugims Kojima je sale do usavréavanjesvoga govora kako bis vide uspjeha mogh ‘obavijat posloveu ito Koj oblast drutvenihdelanets (rived, wgovini,bankwrstva, administreei, Kuta i lumjetnosti) i na’ ta) natin “osigurati napredovanje 1s proesionalngj kai. Na krajujedna vatna napomena.Svi oni Kaji se odlate 48 uz pomot ovog prirutmika, i druge peporutene litera. ‘ure, porade na ustirfavanja svogs govora, tebe da zn 4 10 nie ima lak nt ednostavn zadstak.Poznat fe dia “bez mike nema naike", Jako kate nae naroda posloviea. Alt isto takovalja znati da bez mie, be td bez napora, bez uporih, shih i sistematskih vethanje nema mi vladavanja raznim vjestinma, pa i vetinom govorenja Tra, kl, rafunai i x odtedenim naporima. ‘i naponi, medi, neg biti uzaludh, oni Ge nam dont viestruke kort er, Kako Je vee reen, i 0 na osnovu ‘stustava onih koji’ angio ita je kort, ejedot je ‘splativa, ‘U Sarnjevu, 31, mana 208, Milan Sika 4 eh Luvop 1.0, Prije svake (eoreake rasprave i sistematskog intagenja 0 kultri govora, So je glavnipredme! naieg interesovana irazmatrana'u oka ove knjige, potledne 4 tazgranii i definisatineke temeline pojmove, pon. rile pojmove jeikt govor To su dva rarlitta fenomena roa su u tijesnoj,nerazdvojivo) vezi tako da je veoma teiko govort a jednom of nih ne weimajudi w obaee bar ne podrazumijevsjui, i ona) dug ple demo pra Posvelti palnu jesku kao sloenom sistema znahove 2a 'sporazumijevane, potom tek gover keo realizsei toga sistema, Buduéi da se bee osnovnih nautnih aznanja 0 jezik i govors ne mote objet ni svat sudtna kulture govors, ukratko éemo prkazat i naka koja se bavi im fenomenima, To je, zapravo, Stay niz naka, odnosno ‘auénih éisciptina, poddicipling + medudisciplins, hoje jezik i govor proutavajus posebnih aspekata, als 20g Jstog predmeta proufavane,objednjene pod zajedsickim nazivom ~ nauka 0 jcitu’ Analiirjué jezik | gover | icladudsrezutae i savremena dostigniéa nauke 0 jeshu, hastojaéemo da sak Einjenicu stom kontckatu povezems § kulturom govora tko da éemo 0 to} valno) oblast foxjekove djelamosti veé-u Uvoda sazatt dota tog Ho Ge nam pomoéi u njeoom teoniskom 4 praktiguen ovladavanju 15 Li. JEZIKINAUKA OJEZIKU tL, Jeaie (pajam F dink). — Ia vite odgovora ‘a ptanje ta je to jek, vide razigitin definicjajeetka ‘eo pojave. Buduci da e jek u isto vijeme i psolegk, § neurolofi, i drattveni, i emiek,jsemioloSki 1 Komun olofk, i kulturolo8s fenomen itd, zbos cega | jste redmet zanimanja i izudavanj, osm lingvistie nent Asciplin, i vie raxigih nauk: psihologie. newologsie, sociologie, etnologi,poltikologe,semiologie. komuni Kologije, kulroloie, pa filozafije, i drugin nautnih Aiseiplinason se mote detnsai i razlith aspekta a4 stonoviSa predmets,cljera i zadarska svake od th nak, ali i ire, prema shvataju bitnsh odredenje toza pojma, Upravo zaio su} moguce ratisite definicjc. ed koh nije ne objainjava dokraja to nasavebenije dotignute, Tjudsko cna 4 111.1. Za neuotngvistil, na. primjec, nauk koje se bavi poveranaieu jezka i funkeija centilnog nervnoe sistema (mozg), jezik je “skup nero struktur 0 govor ‘om cent”, 1 to je sn stanovita te naune discipline resumnjivo taéno, Ne drvgos, ope, strani jezik 2, sa stanovittanlegove uloge a kuti Svake judske tjednice, Aefiniée froko i pismo kao “kultuma smotraneroda", Ko Jf tkode tain, jr ce laltmne vrjednosti nada Caio. ‘ost i de.) ostvaryju pj svega jesikom iu jeziku. Te i ‘mnoge drape definicje, medutimn, ne govore dovolna 0 sini same te pojave, njenam uniragnjem usrojsvu | 6 njenim funkcijame. Zato nam se Eni da je hajpotpunia, 4 predmew maieg razmatanja najprimerenie, defincje jeska koja polazi upravo od ta dva element, Koja fdgovare na dvs bina pitanja: ta je to jezik po seo} ‘oUtainjoj struts, kako funkcionie emu wopste su Ta definiij, w svome naijednostavijem CbEKY, slash ‘ovako: Jext je-neoma slozen sistem mnatova {sa prviling ,ombinovanje i upotebu) pomoc hott 8 ltd a odvedeno} druitynoj zajednici medusobno spo- atumievaju iskanui Jen drugima yuo mish caiec ‘lz Loblicgava se Kao pripadnici upravo te zniednce, i akowe ili one drivene grape u ovine nj Sitna je ovo} | (pretezno komanikoloika) defini, po ojo} je jezik “sstemski organizovan skup jediniea, 1 ‘ravilezanjhov keativan i prikladn ibor, ombinovenje 1 upotrebu, prrensiveno sa funkcjom sporazumevanja, ‘kao Komunikcioniznakovn sistem, 28 jegovim stto. ‘alnim i funkeionainim univeralijama 1 vaijcjama”™ (adovanovie 1986: 44; 54. 1: Jez je jedan od samostalih semiolo8kin sistema oj je osnovno i najvaznije sredsvo opSlenja (homuni= Jecije) Slanova datog Ijudskog oektiva, 2a koje jets) sistem ujedno i sredetvo razvijanja miley prenodenj od okojenja do pokoljnja kultumo-istorjskog nsijeda i” (Alonanova 1956: 530) Sa stanovita uloge jezika u fivotu Eovjeka i judskog Arutva jek se definite i kao “sistem znakova koji vel omoguéuje razvijen driven i dulevni 2v0t, | koji se ‘stvaryje w optenju medu Hudima” Bugarsh 1996: 13) Ima jo8.razudenijih definicia poms jeclk Tako se {edoom od nsjpouzdanijih leksikogatsih vor, vebkem ” Riecniku englestog jeita “Ameridke botine”, jai def nie u deve tafaka od koh, laid je to: “a, razmjena mis i osjecaja putem odredenih signla (Gnakove), kao. Ho su atkulisanlasovi, estow i pismeni simi, , takav sistem ubjutujudi pravita ze Kombinovanje ‘jegovi elemenats, ko Ho su jet, © takay sistem koji upoueblava macija, narod it neka \uga zijednicn. (AHD 2000) Razvijena defini, signa ovoj, daje seu veltom Vebsterovom sjedniku (Webster 1976: 1270). 1 svakom sinju, dalle, jezik je, w opstern sms, dreden i ureden ‘sistem znokowa Kojimt je osnovn fankeijasporszumijevane medy lanovima jedneerultve. ne 2ajeice. Kad je nijed o prodnom judskor jezik. tj sistem 2nakova predstaljjuarikulisanglasow i ajihove Zagenjski relevanine kombinacje (morfeme. lelaeme, ‘sitakseme) ili pak pisani znakovi, slova, pomozu Hof ‘te jeri jedinice obiljedavau, Posto, naravno, i drug, ral sistem anahova 2a sportaumijevanje medu Kudima, kao 8 so, recimo gest ‘mimika, din signal kod Indijanaca, saobradsjn\2naci na utevims i ulicama, ili signli pomogu zastviea ‘Pomorskom saobraaju itd. Al jedan od th sistema, kot ‘= takode prema opti defini mogu nazvatijxikom (ogestovn jezik i), po sojoj slodenosti i moguénostins _renolenjsporska, a pogotove po moguénostinsiralavs ia sada Govjekove svijet (njegovihnejtananiih mish ¥ osjeéana), ne mote se pores peirodnim \jodekim, etikom.Jeziku tom sista dalek je najslofeni,éovelo Yin. draivenim i dahovnim powrebama aiprimieceni 18 rae sistem enakova za iskaxivanje mis ojeéania ¢ sporacu- Iilevanje medu Wudima w jedno} druitveno} zaiednich Upoine ostath pomenath (+ nepomenatit) sistem za ‘ova za spormzumijevanje (1 onih epontanh, kaa St a estou { mimike, 5 onih dogovorenih kao Ho $0 cobra sini znac,sgnlizecja pomoé zastvia i) mane je i vile ograniéena.Tedino su moguénostiadavani {i ® Primatec Primalae —_— Pofistae poruke pore Kominikacki kanal Komunikatri 1.12.1... § obirom pa logy kemuniktors w pcess komuniciranja, komunitaija mode biti jednormjerna (ahi Jedan komunitatr sam poijalae cru su vo nrimalae puke) i natznjentna ib recnana fhadn ‘omunikstori_zamieniujn_vioge_potigaca i primaoca ome). U svakom od tin sltajeva uw procesu Komunik ie moée utestvovati i vie homunikatora. nije}, ‘8 crogo), ili na obje stane. Primera 2a sve ove vidowe Komunikacie “ima dose. Kad nastvnik dedi pie Usenika zbog nekog prekstja, a ovaj samo Sut to je Jednosmyjera komunitarias jedaim poijaacem i edna Drimaocem poruke: kad profesor predaje studentina, fi ‘ad polititar govori ne nekom skupu, to je jednosmiema omunikscija's jednim posijaocem i vibe primalca Poruke;-kad roditeligrde diet it kad nekoga ket na satanku, to je jednosmjema komunikacija vise pot. Tac jednog primaoca porke; kad razgovarju dv pozna- nika, to je dvosmjema komunikaija 8 dva udestit ko ~amlenjvja uloge poiljaoca {primaocs poruke; had ie: ‘itor raegovara sa sindikalnom delegacijom predizet, tc ‘zmeniéna komunikacia se jednim komunikatorom jedno} | vie nih na drugoj sani, Koji zamjenju loge Paliljaoea i primaccs poke td. Komunikacija* oberon a ulogu komunikaiora moze bt jot slozenije. Kad, ne Primjer. glum izvode predstars pred pledaocin, to Je

    You might also like