-Eksponencijalna jednadba-pojam,naini rjeavanja

Jednadba kod koje se nepoznata veliina nalazi na mjestu eksponenta neke potencije zove se
eksponencijalna jednadba

Eksponencijalna jednadba je definirana za sve vrijednosti nepoznate veliine x iz domene

realnih brojeva.

-Jednostavna eksponencijalna jednadba

Jednostavnijom eksponencijalnom jednadbom moemo smatrati eksponencijalnu jednadbu
koja sadrava jedan lan s nepoznatom veliinom u eksponentu neke potencije:

Uvaavajui pravila o raunanju s potencijama, ureivanjem obje strane jednadbe nalazimo,

redom:

-Sloenije eksponencijalne jednadbe

Sloenije eksponencijalne jednadbe sadre vei broj lanova gdje se nepoznata veliina nalazi u
eksponentu neke potencije, gdje se jednadba moe pojaviti u brojnim oblicima i gdje svaka
jednadba u rjeavanju moe traiti poseban postupak rjeavanja.

Primjer 1
Zadana je eksponencijalna jednadba:

Rjeavajui jednadbu nalazimo, redom:

Rjeavajui naenu kvadratnu jednadbu nalazimo da je x1=2 i x2=1/2, gdje oba rjeenja
udovoljavaju uvjetima koje postavlja poetna eksponencijalna jednadba.

Primjer 2
Zadana je eksponencijalna jednadba oblika:

U sukladnosti s pravilima za raunanje s potencijama nalazimo, redom:

-Definii logaritamsku funkciju!

Logaritamska funkcija po bazi a je pridruivanje
realnom broju x pridruuje se njegov logaritam.

-Graf logaritamske funkcije

. odnosno pozitivnom

-Pravila logaritmiranja

-Svojstva logaritma

Izraunaj

-Definii logaritamsku jednadbu!

Logaritamska jednadba je jednadba gdje je nepoznata veliina sadrana unutar logaritma ili
ini bazu logaritma.

-Podruje definicije
Logaritamska jednadba je definirana sukladno podruju unutar kojeg je definirana i
logaritamska funkcija. U tom smislu baza logaritma mora biti pozitivan broj vei od nule to
takoer vrijedi i za izraz na koji se logaritam odnosi (u domeni realnih brojeva nije definiran
logaritam od negativnog broja).

-Jednostavna logaritamska jednadba

Jednostavnijom logaritamskom jednadbom moemo smatrati logaritamsku jednadbu gdje se
nepoznata veliina pojavljuje unutar jednog izraza logaritma ili se pojavljuje kao baza logaritma.

Primjer 1
Zadana je logaritamska jednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo, redom:

Primjer 2
Zadana je logaritamska jednadba:
logaritmima nalazimo, redom:

Sukladno pravilima o raunanju s

Primjer 3
Zadana je logaritamska jednadba:

odakle slijedi da je:

odn.

Rjeavajui ovu jednadbu s apsolutnom vrijednosti, lako je nai da postoje dva mogua rjeenja
poetne logaritamske jednadbe: x1 = 64 te x2 -61.

-Sloenija logaritamska jednadba

Sloenije logaritamske jednadbe sadre vei broj lanova gdje se nepoznata veliina nalazi
unutar logaritma ili kao baza logaritma, a gdje se logaritamska jednadba moe pojaviti u
brojnim oblicima i gdje svaka jednadba u rjeavanju moe traiti poseban postupak rjeavanja.

Primjer 1
Zadana je logaritamska jednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo, redom:

Rjeavajui naenu kvadratnu jednadbu po y kao rjeenje kvadratne jednadbe nalazimo y1 = 4

te y2 = -2. Sukladno supstituciji logx=y, slijede i rjeenja poetno zadane logaritamske
jednadbe: x1 = 10.000 te x2 = 0,01.

Primjer 2

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo, redom:

Rjeavajui naenu kvadratnu jednadbu po x kao rjeenje kvadratne jednadbe nalazimo x1 = x2

= 2, a to je ujedno i rjeenje poetne logaritamske jednadbe.

Primjer 3
Zadana je logaritamska jednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo, redom:

Rjeavajui naenu kvadratnu jednadbu po y kao rjeenje kvadratne jednadbe nalazimo y1 = 1

te y2 = -2/3. Sukladno supstituciji log2x=y, slijede i rjeenja poetno zadane logaritamske
jednadbe: x1 = 2 te x2 = 2(-2/3).
-Definii logaritamsku nejednadbu!
Logaritamska nejednadba je nejednadba gdje je nepoznata veliina sadrana unutar logaritma
ili ini bazu logaritma.

-Podruje definicije
Logaritamska nejednadba je definirana sukladno podruju unutar kojeg je definirana i
logaritamska funkcija. U tom smislu baza logaritma mora biti pozitivan broj vei od nule to
takoer vrijedi i za izraz na koji se logaritam odnosi (u domeni realnih brojeva nije definiran
logaritam od negativnog broja).

-Jednostavna logaritamska nejednadba

Jednostavnijom logaritamskom nejednadbom moemo smatrati logaritamsku nejednadbu gdje
se nepoznata veliina pojavljuje unutar jednog izraza logaritma ili se pojavljuje kao baza
logaritma.

Primjer 1
Zadana je logaritamska nejednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo, redom:

Rjeenje logaritamske nejednadbe je u smislu definicije logaritma svaki x iz intervala

Primjer 2
Zadana je logaritamska nejednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo:

Rjeavajui nejednadbu s apsolutnom vrijednosti nalazimo kao rjeenje nejednadbe da x treba

biti x>18, ili x<-14, to znai da je rjeenje logaritamske nejednadbe svaki x iz intervala
i
.

Primjer 3
Zadana je logaritamska nejednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo:

Rjeenje logaritamske nejednadbe bit e svaki x iz interval

-Sloenija logaritamska nejednadba

Sloenije logaritamske nejednadbe sadre vei broj lanova gdje se nepoznata veliina nalazi
unutar logaritma ili kao baza logaritma, a gdje se logaritamska nejednadba moe pojaviti u
brojnim oblicima i gdje svaka nejednadba u rjeavanju moe traiti poseban postupak
rjeavanja.

Primjer 1
Zadana je logaritamska nejednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo:

Rjeenje nejednadbe, a time i rjeenje logaritamske nejednadbe je, oito, svaki x iz intervala
. Drugo rjeenje nejednadbe (x<0) prema definiciji logaritma ne moe biti rjeenje
zadane logaritamske nejednadbe.

Primjer 2
Zadana je logaritamska nejednadba:

Sukladno pravilima o raunanju s logaritmima nalazimo:

Rjeenje nejednadbe, a time i rjeenje logaritamske nejednadbe je svaki x iz intervala

-Kombinatorika(formule i zadaci)
-Definii premutacije,varijacije i kombinacije!

Brojanje i prebrojavanje dio je naeg svakodnevnog ivota.

Na koliko naina moemo izmeu 5 prijatelja odabrati dvojicu, za zajedniki odlazak u kino?
Na koliko se naina moe izvui 7 brojeva (od 49) u igri LOTO?
-ta je kombinatorika?
Kombinatorika je grana matematike koja se bavi
prebrojavanjem elemenata konanih skupova i
prebrojavanjem broja naina da se ti elementi
poredaju.
-Faktorijeli
Umnoak prvih n prirodnih brojeva oznaavamo n ! i itamo "n faktorijela".

Po definiciji stavljamo 0!=1.

Faktorijeli zadovoljavaju rekurzivnu formulu
.
-Binomni koeficijenti-pojam
Neka je n prirodan broj i k prirodan broj ili 0,
binomni koeficijent oznaavamo

,
itamo "iznad (ili povrh) k" i definiramo:
,

.
PERMUTACIJE

-Permutacije bez ponavljanja

Permutirati znai zadane elemente na sve mogue naine spajati u skupine
tako da svaka skupina sadri sve zadane elemente.
Broj permutacija skupa od n razliitih elemenata jednak je

Primjer 1. Koliko se troznamenkastih brojeva (s razliitim znamenkama) moe napisati od

znamenki 1, 2, 3?
To je broj permutacija bez ponavljanja od 3 elementa

Ispiimo ih:

123

132

213

231

312;

321

Primjer 2. Koliko permutacija elemenata skupa

poinje s 8?

Skupine su oblika 8 _ _ _ , pri emu na preostalim mjestima moemo napisati bilo koju
permutaciju bez ponavljanja od elemenata skupa
Moemo ih ispisati na

razliitih naina.

Permutacije s ponavljanjem
Ako izmeu n zadanih elemenata ima

jednakih jedne vrste,

jednakih druge vrste, ...,

jednakih r-te vrste, govorimo o permutacijama s ponavljanjem. Broj permutacija s

ponavljanjem od n elemenata jednak je

Primjer 1. Koliko se razliitih rijei (smislenih i besmislenih) moe napisati od slova rijei
MATEMATIKA?

Svaki raspored slova odreuje jednu permutaciju.

Rije je o nizu slova A,A,A,E,I,K,M,M,T,T.
Broj permutacija s ponavljanjem od 10 elemenata meu
kojima ima jednakih (3 slova A, 2 slova M, 2 slovaT)
jednak je

Moe se napisati 151200 razliitih rijei od slova rijei matematika.

Primjer 2. Koliko se brojeva moe napisati od znamenaka 1,2,3,4,3,3,6,1,4 tako da neparne

znamenke budu uvijek na neparnim mjestima.
Neparne znamenke 1,1,3,3,3 moemo razmjestiti na neparna mjesta (prvo, tree, peto, sedmo,
deveto) na
naina.
Parne znamenke 2,4,4,6 moemo razmjestiti na parna mjesta (drugo, etvrto, esto, osmo) na
naina.
Ukupno moemo napisati

brojeva.

-Varijacije bez ponavljanja

Varijacija r-tog razreda u n-lanom skupu je svaka ureena r-torka
razliitih elemenata.
Broj varijacija bez ponavljanja r tog razreda od n elemenata jednak je

(Taj broj moemo odrediti koristei princip uzastopnog prebrojavanja.)

Primjer 1. Koliko se troznamenkastih brojeva (s razliitim znamenkama) moe napisati pomou

znamenaka 1, 3, 5, 7, 9?
Traeni broj jednak je broju varijacija bez ponavljanja od 5 elemenata 3. razreda

Ili po principu uzastopnog prebrojavanja prvu znamenku moemo birati na 5 naina. Bez obzira
koju smo prvu znamenku izabrali, drugu znamenku biramo izmeu 4 preostale, treu izmeu 3
preostale.

Primjer 2. Na koliko naina moemo napraviti sendvi ako biramo tri nadjeva izmeu
ponuenih: unka, sir, majoneza, jaje, rajica, salata?

Traeni broj jednak je broju varijacija bez ponavljanja od 6 elemenata 3.

razreda

Moemo napraviti sendvi na 120 razliita naina.

Primjer 3. Koliko se etveroznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama moe napisati

pomou znamenaka 0, 1, 3, 5, 7, 9?
Ureenih etvorki od 6 elemenata ima
.
Budui da brojevi ne mogu poinjati s nulom, moramo od dobivenog broja oduzeti one koji
poinju s nulom. To su brojevi oblika 0 _ _ _ , a njih ima

Dakle, etveroznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama koji se mogu napisati pomou

znamenaka 0, 1, 3, 5, 7, 9 ima

Ili, prema principu uzastopnog prebrojavanja traeni broj moemo dobiti ovako:
prvu znamenku moemo odabrati na 5 naina (bilo koja znamenka osim 0),
drugu znamenku moemo birati na 5 naina (bilo koja od preostalih znamenki ),
treu znamenku moemo birati na 4 naina (bilo koja od preostale 4 znamenke)
i etvrtu znamenku moemo birati na 3 naina (bilo koja od preostale 3 znamenke)
Na taj nain moemo napisati
etveroznamenkastih brojeva.
-Varijacije s ponavljanjem
Ako se elementi u ureenim r-torkama mogu ponavljati govorimo o varijacijama s ponavljanjem.
Broj varijacija s ponavljanjem r- tog razreda od n elemenata jednak je
(Taj broj moemo odrediti koristei princip uzastopnog prebrojavanja.)
Primjer 1. Lokot sa ifrom ima 4 koluta, a na svakom kolutu 10 slova nae abecede. Na koliko se
naina moe izabrati ifra za lokot?

Traeni broj jednak je broju varijacija s ponavljanjem od 30 elemenata

4. razreda

ifra za lokot moe se izabrati na 810000 naina.

Ili, prema principu uzastopnog prebrojavanja traeni broj moemo dobiti ovako:
prvo slovo moemo odabrati na 30 naina (bilo koje slovo nae abecede),
drugo slovo takoer na 30 naina (slova mogu biti i ista tj. mogu se ponavljati), tree na 30
naina i etvrto takoer na 30 naina.

Dakle, ifra za lokot moe se izabrati na

naina.

Primjer 2. Koliko se troznamenkastih brojeva moe napisati pomou znamenaka

1, 3, 5, 7, 9?
To je broj varijacija s ponavljanjem 3. razreda od 5 elemenata:
.
Ili, prema principu uzastopnog prebrojavanja prvu znamenku moemo odabrati na 5 naina,
drugu i treu znamenku takoer na 5 naina (jer se znamenke mogu ponavljati).
Moemo napisati 125 troznamenkastih brojeva pomou zadanih znamenaka.
-Kombinacije bez ponavljanja
U mnogim problemima prebrojavanja poredak izabranih elemenata nije
bitan.
Svaki izbor r razliitih elemenata nekog n-lanog skupa odreuje jedan
njegov podskup koji ima r elemenata, nazivamo ga kombinacija r-tog
razreda bez ponavljanja od n elemenata.
Broj kombinacija bez ponavljanja od n elemenata r - tog razreda jednak je

Primjer 1.Na koliko naina moemo odabrati dva elementa skupa

Budui da poredak elemenata nije bitan mogui su sljedei izbori:

12 23 34 45
13 24 35
14 25
15
Broj kombinacija od 5 elemenata 2. razreda jednak je

Dva elementa zadanog skupa moemo odabrati na 10 naina.

Primjer 2. Na koliko se naina moe izvui 7 brojeva i jedan dopunski broj u igri LOTO 7 od 39?

Najprije se izvlai 7 brojeva od 39.

To se moe napraviti na

naina.
Nakon toga, dopunski se broj moe izvui izmeu preostala 32 broja na
32 naina.

Ukupan broj naina je

-Kombinacije s ponavljanjem
Kombinacije s ponavljanjem su kombinacije u kojima se elementi mogu ponavljati.
Broj kombinacija s ponavljanjem rtog razreda od n elemenata jednak je

Primjer 1.U trgovini se mogu kupiti banane, jabuke i kruke. Na koliko naina moemo kupiti 2
kg voa ako moemo kupiti po kilogram ponuenog voa?
Moemo kupiti 2 kg voa (r=2). U ponudi su: banane, jabuke, kruke (n=3).
Poredak odabranog voa nije bitan, a moemo birati i samo jednu vrstu voa (elementi se mogu
ponavljati).
Traeni broj je broj kombinacija s ponavljanjem od 3 elementa 2. razreda:

Primjer 2. U cvjearnici se prodaju mini rue, rue i ljiljani. Na koliko naina je mogue
napraviti buket od 9 cvjetova?

U ponudi su 3 vrste cvijea (n=3), formiramo buket od 9 cvjetova (r=9),

moemo birati ponovo istu vrstu cvijea. Buket moemo napraviti na

naina.

-Iracionalne jednadbe-(pojam,nain rjeavanja)

Jednadba (nejednadba) u kojoj se nepoznanica x nalazi pod n-tim korijenom zove se
iracionalna (ne)jednadba. Iako je pri rjeavanju ovakvih zadataka postupak esto odmah vidljiv
i jasan, samo rjeenje moe biti pogreno. Razlog je nepotivanje svojstava funkcije n-ti korijen,
odnosno najee funkcije drugi korijen. Funkcija f(x) = x definirana je na skupu R+0. To znai
da negativni realni brojevi ne mogu biti kandidati za rjeenja iracionalne jednadbe x = c. Ova
pria ekvivalentna je za sve korijene parnog eksponenta, a za korijene neparnog eksponenta
nemamo taj problem jer su oni definirani na itavom R.
Za poetak promotrimo sluaje koji se u konanici mogu svesti na oblik
f(x) = g(x).

(1.1)

Nakon kvadriranja dobivamo jednadbu

f(x) = (g(x))2,

(1.2)

koja je uz dane uvjete ekvivalentna s (1.1). Uoimo da nam je uz (1.2) uvjet f(x) 0 nepotreban.
Naime, sva rjeenja koja dobijemo zadovoljavat e (1.2), pa e za njih biti f(x) = (g(x))2 0.
Dakle:
f(x) = g(x)

g(x) 0 & f(x) = (g(x))2.

Ovo moemo generalizirati.

2n

f(x) = g(x)

g(x) 0 & f(x) = (g(x))2n.

Naravno,
2n+1

f(x) = g(x)

f(x) = (g(x))2n+1.

Primjer 1. Rijeimo jednadbu 1 - x = 5 + x.

Rjeenje:
1 - x = 5 + x

5 + x 0 & 1 - x = 25 + 10x + x2
x -5 & (x = -3
x = -8)

x -5 & x2 + 11x + 24 = 0
x = -3

Uoimo: kvadriranjem smo dobili jednadbu koja je imala dva rjeenja, od kojih je jedno bilo x =
-8. To nije rjeenje polazne jednadbe jer ne zadovoljava uvjet x -5.
Primjer 2. Rijeimo jednadbu x2 - 3x + 3 + (x2 - 36) = x - 1.
Rjeenje:
x2 - 3x + 3 + (x2 - 36) = x - 1
x - 1 0 & x2 - 3x + 3 + x2 - 36 = x2 - 2x + 1
x 1 & x2 - 36 = x - 2
x 1 & x 2 & x2 - 36 = x2 - 4x + 4
x 2 & 4x = 40
x = 10
-ANALITIKA GEOMETRIJA pojmovi,formule,definicije
y y1
-PRAVAC: Jednadba prave ... y y1 = k(x x1), k = 2
x 2 x1
-Ugao izmeu dvije prave ... tg =

k 2 k1
1 + k1 k 2

-Udaljenost take T(x1,y1) i prave p ... Ax + By + C = 0 d (T , p ) =

-Oblici jednaine prave:

Ax1 + By1 + C
A2 + B 2

Ax + By + C = 0 implicitni oblik jednadbe pravca | Naui prijelaz

y = kx + l

eksplicitni

x y
+ =1
m n

''

''

segmentni ''

| iz jednog oblika

''
''

| u drugi

''

Iz Ax + By + C = 0, k = A/B koeficijent smjera (k = tg)

l = C/B odsjeak na osi y
x = x1, y = y1 pravci paralelni s koordinatnim osima
x = 0, y = 0 koordinatne osi
-Navedi jednaine prave kroz jednu i dvije take!
y y1 = k(x x1) kroz jednu taku sa zadanim kooficijentom smjera

y y1 =

y 2 y1
( x x1 ) kroz dvije take uz uvjet x1 x2
x 2 x1

-Kako raunamo ugao izmeu dvije prave?

Ugao dvije prave je manji od dva uglato ga oni zatvaraju, a rauna se po formuli
k k1
A B A2 B1
tg = 2
ili tg = 1 2
| sl. 1.
1 + k1 k 2
A1 A2 + B1 B2
Ako je nazivnik jednak nuli tg = = 90o = /2
-Navedi uslove

paralelnosti

okomitosti dvije prave u ravni!

k1 k2 = 1 k2 = 1/k1

k1 = k2
A1B2 = A2B1

A1A2 + B1B2 = 0

-Kako raunamo udaljenost take od prave?

Udaljenost take T(x1,y1) od pravca dana je formulom

d (T , p ) =

Ax1 + By1 + C
A2 + B 2

d (T , p ) =

ili

kx1 y1 + l
1+ k 2

-Kako raunamo udaljenost paralelnih pravaca?

Udaljenost paralelnih pravaca odreujemo tako da odaberemo bilo koju taku na jednom pa
C 2 C1
odredimo njezinu udaljenost od drugog ili koritenjem formule d =
.
A2 + B 2
Simetrala ugla

A1 x + B1 y + C1
A12 + B12

A2 x + B2 y + C 2
A22 + B22

-Definii krunicu i njene jednadbe!

KRUNICA sredite S(p,q) polumjer r
Jednadba (x p)2 + (y q)2 = r2
Tangenta u toki krivulje (x1,y1) ... (x1 p)(x p) + (y1 q)(y q) = r2
Uvjet dodira pravca y = kx + l i krunice ... r2(1 + k2) = (kp q + l)2

Krunica (x p)2 + (y q)2 = r2 sa sreditem u taki S(p,q) polum. r

x2 + y2 = r2 centralna krunica
x2 + y2 + ax + by + c = 0;

opa jednadba krunice

x2 + y2 2px 2qy + c = 0, r2 = p2 + q2 c

''

''

''

-Kako odreujemo presjek prave i krunice?

Presjek pravca i krunice odreujemo rjeavanjem sustava koji se sastoji od jednadbe pravca i
jedn. krunice (sustav linearne i kvadratne jedn.), a rjeava se tako da se iz linearne izrazi jedna
nepoznanica pomou druge pa se uvrsti u kvadratnu koja postaje kvadratna s jednom
nepoznanicom ...
-Navedi uslove dodira i presjeka krunice i prave!
Uvjet dodira: r2(1 + k2) = (kp q + l)2 ili r2(1 + k2) = l2

Uvjet sjeenja: r2(1 + k2) > (kp q + l)2

-kako se rauna tangenta i normala na krunici?
Tangenta i normala u toki D(x1,y1) na krunici
t ... (x1 p)(x p) + (y1 q)(y q) = r2 jednadba tangente
n ... y q =

y1 q
( x p)
x1 p

jednadba normale

Jednadbe tangenti iz toke T(xo,yo) izvan krunice nalazimo tako da rijeimo sustav yo = kxo +
l i r2(1 + k2) = (kp q + l)2 po nepoznanicma k i l
t1 ... y = k1x + l 1

t2 ... y = k2x + l 2

-Definii elipsu i njene jednaine!

ELIPSA:
Fokusi F1,2( e, 0)
Jednadba

x2 y2
+
= 1,
a2 b2

e2 = a2 b2

Jednadba tangente u toki (x1,y1) elipse

x1 x y1 y
+ 2 =1
a2
b

Uvjet dodira pravca y = kx + l i elipse a2k2 + b2 = l 2

x2 y2
+
= 1 segmentni oblik jednadbe elipse
a2 b2
b2x2 + a2y2 = a2b2

kanonski (opi) oblik jedn. elipse |

e2 = a2 b2 linearni ekscentricitet za a > b

e2 = b2 a2 linearni ekscentricitet za a < b

e
numeriki ekscentricitet, uvijek je < 1
a

p=

b2
fokusni poluparametar
a

Uvjet dodira pravca y = kx + l i elipse b2x2 + a2y2 = a2b2 je a2k2 + b2 = l 2

ka 2 b 2
,
Diralite D
l
l

Uvjet sjeenja a2k2 + b2 > l 2

Tangenta i normala u toki D(x1,y1) na elipsi

t ...

x1 x y1 y
+ 2 =1
a2
b

n ... y y1 =

1
( x x1 )
kt

Jednadbe tangenti iz toke T(xo,yo) izvan elipse nalazimo rjeavajui sustav (vidi krunica) yo
= kxo + l i a2k2 + b2 = l 2 po nepoznanicama k i l.

Zajednike tangente krunice i elipse nalazimo rjeavajui sustav

r2(1 + k2) = (kp q + l)2 i

a2k2 + b2 = l 2 po nepoznanicama k i l

-Definii hiperbolu,navedi najvanije jednaine!

HIPERBOLA:
Fokusi F1,2( e, 0)
x2 y2
Jednadba 2 2 = 1 ,
a
b

e2= a2 + b2

Asimptote y =

Jednadba tangente u toki (x1,y1) hiperbole

b
x
a

x1 x y1 y
2 =1
a2
b

Uvjet dodira pravca y = kx + l i hiperbole a2k2 b2 = l2

x2 y2

= 1 segmentni oblik jednadbe hiperbole

a2 b2

b2x2 a2y2 = a2b2 kanonski (opi) oblik jedn. hiperb.

e2 = a2 + b2 linearni ekscentricitet

e
numeriki ekscentricitet, uvijek je > 1
a

p=

b2
fokusni poluparametar
a

Uvjet dodira pravca y = kx + l i hiper. b2x2 a2y2 = a2b2 je a2k2 b2 = l 2

ka 2 b 2
,
Diralite D
l
l

Uvjet sjeenja a2k2 b2 > l 2

Tangenta i normala u toki D(x1,y1) na hiperboli

t ...

x1 x y1 y
2 = 1,
a2
b

n ... y y1 =

1
( x x1 )
kt

| sl. 2.

Jednadbe tangenti iz toke T(xo,yo) izvan hiperbole nalazimo rjeavajui sus. (vidi krunica) yo
= kxo + l i a2k2 b2 = l 2
po nepoznanicama k i l.

Zajednike tangente

I. krunice i hiperbole nalazimo rjeavajui sustav

r2(1 + k2) = (kp q + l)2 i

a2k2 b2 = l 2

po nepoznanicama k i l.

II. elipse i hierbole nalazimo rjeavajui sustav

a2k2 + b2 = l 2

a2k2 b2 = l 2

po k i l

-Definii parabolu i navedi najvanije jednaine i formule!

Parabola
Fokus F(p/2, 0)
Jednadba y2 = 2px
Tangenta u toki (x1,y1) parabole y1y = p(x + x1)
Uvjet dodira pravca y = kx + l i parabole p = 2kl
| sl. 1.

Jednadba y2 = 2px ; fokus f(p/2,0)

Jednadba y2 = 2px ; fokus f( p/2,0)

| sl. 2.

Uvjet dodira pravca y = kx + l i parabole y2 = 2px je p = 2kl

l
Diralite D ,2l
k

Uvjet sjeenja p > 2k l

Tangenta i normala u toki D(x1,y1) na paraboli

t ... y1y = p(x + x1) ,

n ... y y1 =

1
( x x1 )
kt

Jednadbe tangenti iz toke T(xo,yo) izvan parabole nalazimo rjeavajui sustav (vidi krunica)
yo = kxo + l i p = 2k l po neponanicama k i l.

-Zajednike tangente definii i objasni postupak raunanja!

I. krunice i parabole nalazimo rjeavajui sistem
r2(1 + k2) = (kp q + l)2 i

p = 2k l

po nepoznanicama k i l.

II. elipse i parabole nalazimo rjeavajui sistem

a2k2 + b2 = l 2

p = 2k l

po nepoznanicama k i l.

III. hiperbole i parabole nalazimo rjeavajui sistem

a2k2 b2 = l 2

p = 2k l

po nepoznanicama k i l.

Kanonska jednaina kruga sa centrom u taki S(p,q) i poluprenikom r data je sa

( x p) + ( y q)
2

=
r2

Kanonska jednaina kruga sa centrom u taki S(0,0) data je sa x 2 + y 2 =

r2
Ako je jednaina kruga data optem obliku x 2 + y 2 + ax + by + c =
0 , koordinate centra kruga su
2

a b
+ c.
2 2

a
b
p=
;q =
, a duina poluprenika iznosi r =
2
2

) ( kp q + n )

Prava =
y kx + n je tangenta kruga ( x p ) + ( y q ) =
r 2 ako je r 2 1 + k 2 =
2

r 2 ako je r 2 1 + k 2 =
Prava =
n2
y kx + n je tangenta kruga x 2 + y 2 =
Ako je M(xo,yo) neka taka kruga

( x p) + ( y q)
2

=
r 2 , jednaina tangente kruga u toj taki glasi

r2
( x p )( x0 p ) + ( y q )( y0 q ) =

Rijeeni zadaci

1. Napisati jednainu kruga iji je centar taka C(-3,4) i taj krug sadri koordinatni poetak
Reenje: Kako koordinatni poetak O(0,0) pripada krunoj liniji, to znai da je r=OC, odnosno,

r=

( 3)

+ 42 = 25 = 5 , pa je jednaina kruga ( x + 3) + ( y 4 ) =
25
2

2. Odrediti jednainu krune linije kojoj je du AB prenik, gde je A(2,6) i B(-4,-2).

Reenje: Ako je AB prenik kruga, onda se centar kruga S(p,q) nalazi na sredini dui AB,

x A + xB
y A + yB
; q
=
2
2
2 + ( 4 )
6 + ( 2 )
; q
=
odnosno, p =
2
2
2
p=
1; q =
p
=

Poluprenik r je rastojanje od centra do jedne krajnje take, na primer B; dakle,

r=

( 4 + 1) + ( 2 2 )
2

( 3) + ( 4 )
2

9 + 16 =

25 = 5

Prema tome jednaina traene krune linije glasi:

( x + 1) + ( y 2 )
2

=
25

0
3. Odrediti koordinate centra i poluprenik kruga ija je jednaina 9 x 2 + 9 y 2 + 36 x 18 y + 20 =
.
Reenje: Jednainu emo najpre podeliti sa 9, odakle dobijamo x 2 + y 2 + 4 x 2 y +

20
=
0
9

Jednaina krug je sada data u optem obliku. Svodimo je na kanonski oblik upotrebom poznatih
relacija.
2

a
b
a b
p=
; q=
; r=
+ c.
2
2
2 2
Iz opteg oblika jednaine imamo:

20
a=
2, c =
4, b =
9
odakle je
4
2
p=
, q=

2
2
p=
2, q =
1
r = ( 2 ) + 12
2

20
20
36 20
16 4
= 4 +1
=
=
=
9
9
9
9
3

4. Napisati jednainu kruga koji sadri taku A(9,-5), a centar mu se nalazi u preseku pravih
2 x + y 15 =
0 i x 3 y + 17 =
0.
Reenje: Koordinate centra kruga dobijamo reavanjem sistema

2 x + y 15 =
0
x 3 y + 17 = 0 x = 3 y 17
2 ( 3 y 17 ) + y 15 =
0
6 y 34 + y 15 =
0
7 y = 49
y = 7 x = 3 7 17 x = 4
Dobijamo da je centar kruga taka S(4,7).
Poluprenik kruga je rastojanje centra od date take na krunici, A(9,-5)

=
r

(9 4)

+ ( 5 7 )=

52 + ( 12 )=

25 + 144=

( x 4)

Prema tome jednaina traene krunice glasi:

169= 13

+ ( y 7) =
169
2

5. Napisati jednainu kruga koji sadri take A(5,4) i B(-1,2), iji centar pripada pravoj l: x-2y-3=0.
Reenje : Kako centar kruga pripada pravoj,to znai da koordinarte centra (p,q) zadovoljavaju
jednainu prave, odnosno

S ( p, q ) l p 2q =
3 0 (1)
Dalje, take A i B se nalaze na jednakom rastojanju od centra S, to znai:

( xA xS ) + ( y A yS )
2

( xB xS ) + ( yB yS )

= r

odnosno,

(5 p ) + ( 4 q )
2

=
( 1 p) + (2 q)
2

25 10 p + p 2 + 16 8q + q 2 =+
1 2 p + p 2 + 4 4q + q 2
12 p 4q + 36 = 0/ : ( 4 )

( 2)

3 p + q =
9 0

Reavanjem sistema formiranog od relacija (1) i (2) dobijamo koordinate centra krunice.

p 2q 3 = 0 p = 2q + 3
3p + q 9 =
0
3 ( 2q + 3 ) + q 9 =
0
6q + 9 + q 9 =
0
7q = 0
q =0 p =3
Sada kada imamo koordinate centra, moemo da izraunamo i poluprenik,

r=

( xB xS ) + ( yB yS )

r=

( 1 3) + ( 2 0 )

( 4 )

+ 22 =

16 + 4 =

20

Prema tome jednaina traenog kruga glasi: (x-3)2+y2=20

6. Napisati jednainu kruga koji prolazi kroz take A(1,0), B(6,2) i C(1,8).
Reenje: Sve tri take ses nalaze na krunici, to znai da koordinate ovih taaka zadovoljavaju
jednainu krunice, odnosno

( xA p ) + ( y A q ) =r 2 (1 p ) + ( 0 q ) =r 2
2
2
2
2
( xB p ) + ( yB q ) =r 2 ( 6 p ) + ( 2 q ) =r 2
2
2
2
2
( xC p ) + ( yC q ) =r 2 (1 p ) + (8 q ) =r 2
2

Reavanjem sistema dobijamo koordinate centra i poluprenik

(1 p ) + q 2 = r 2 r 2 (1 p ) = q 2
2
2
r2
(6 p) + (2 q) =
2
2
2
2
(1 p ) + ( 8 q ) = r 2 r 2 (1 p ) = (8 q )
2

2
q=

(8 q )

q 2 =64 16q + q 2
16q = 64
q=4

( 6 p ) + ( 2 4 ) =r 2 ( 6 p ) + 4 =r 2
2
2
2
(1 p ) + (8 4 ) =r 2 (1 p ) + 16 =r 2
(6 p)

+4=
(1 p ) + 16
2

36 12 p + p 2 + 4 =
1 2 p + p 2 + 16
10 p =
23
p=

23
10
2

23

37
r = (6 p) + 4 r = 6 + 4 r2 = + 4
10

10
1369
1769
2
2
r=
+ 4 r=
100
100
2

23 1769

Prema tome jednaina traene krunice je: ( x 4 ) + y

=
10
100

7. Odrediti jednainu tangenate kruga k : x 2 + y 2 2 x 4 y + 3 =

0 u taki dodira M ( 2,1) .
Reenje: Jednainu kruga treba prvo svesti na kanonski oblik

5 (1 + k 2 ) =

(k + 2 + n)

5 (1 + k 2 ) =

b
q=
q=
2
2
2

r=

a b
+ c r =
2 2

1+ 4 3 r =

k : ( x 1) + ( y 2 ) =
2
2

Jednaina tangente u taki dodira glasi:

t : ( x 1)( 2 1) + ( y 2 )(1 2 ) =
2
odnosno,
t : x 1 y + 2 2 =0
t : x y 1 =0
8. Nai jednaine tangenti kruga konstruisanih iz take M(-4,3) na krug k : x 2 + y 2 2 x + 4 y =
0
Reenje: Koordinate take M zadovoljavaju jednainu prave, odnosno

3 =4k + n n =4k + 3
Kanonski oblik jednaine krunice je

( x 1) + ( y + 2 )
2

p =1

=
5 q =
2
r2 = 5

Vai uslov dodira

5 (1 + k 2 ) =

(k + 2 + n)

5 (1 + k 2 ) =

( k + 2 + 4k + 3 )

5 (1 + k 2 ) = ( 5k + 5 )

1 + k 2 = 5k 2 + 10k + 5
4k 2 + 10k + 4 =
0
2k 2 + 5k + 2 =
0
Reavanjem ove kvadratne jednaine, dobijamo koeficijente pravaca tangenti, na osnovu kojih
izraunavamo njihove odseke na y-osi tj.

k1 =2 n1 =5
1
k2 =
n2 =
1
2
Odakle dobijamo jednaine dveju tangenti

t1 : y =
2 x 5
1
t2 : y =
x +1
2
ili
t1 : 2 x + y + 5 =
0
t2 : x + 2 y 2 =
0
0 u njegovoj taki M(2,5).
9. Odrediti jednainu normale kruga k : x 2 + y 2 + 4 x 4 y 17 =
Reenje: Normala na krug je prava normalna na tangentu kruga u datoj taki, dakle

n t kn =

1
kt

Koeficijent pravca tangente na krug u datoj taki (vidi 8. zadatak) je kt =

pravca normale kruga u taki M: kn =

4
, pa je koeficijent
3

3
. Jednaina normale je
4

3
( x 2)
4
n : 4 y 20 = 3 x 6
n : 3x 4 y + 1 =
40
n : y 5=

10. Nai jednaine tangenti kruga k : x 2 + y 2 =

5 koje su paralelne pravoj l : 2 x y + 1 =0
Reenje: Ako su tangente na dati krug paralelne pravoj l, onda su im koeficijenti pravaca jednaki.
Prava l ima koeficijent pravca kl = 2 , pa su i traene tangente sa istim koeficijentima. Odseke
na y-osi traimo iz uslova dodira tangenti i kruga, odnosno:

5 (1 + 22 ) =
n2
n 2 =5 5 n 2 =25 n =5
Traene jednaine tangenti glase: t1,2 : =
y 2x 5
11. Nai jednaine tangenti kruga k : x 2 + y 2 =
4 koje su normalne datoj pravoj p : x + y =
2.
Reenje: Data prava p ima koeficijent pravca k p = 1 . Za datu pravu p i tangente kruga vai
uslov normalnosti n t kn =

1
iz kojeg nalazimo koeficijent pravca traenih tangenti,
kt

odnosno: kt = 1 . Iz uslova dodira nalazimo odseak na y-osi.

4 (1 + 12 ) =
n2
n 2 =4 2 n 2 =8 n =2 2
Traene jednaine tangenti glase: t1,2 : y= x 2 2

Elipsa

Elipsa je skup toaka za koje je zbroj udaljenosti od dviju

fiksnih toaka (arita) konstantna veliina i iznosi 2a.
a je velika poluos, b mala poluos, a tjemena elipse su u
tokama ( a,0 ) i (0,b ) .

Jednadba elipse:

x2 y2
+
=1
a 2 b2

Linearni ekscentricitet elipse:

arita su u tokama

Numeriki ekcentricitet: =

Jednadba tangente u toki

velika i mala poluos.

Uvjet da pravac
velika i mala poluos.

e
a

elipse

bude tangenta elipse

je:

gdje su a i b

je:

gdje su a i b

Hiperbola

Hiperbola je skup toaka za koje je razlika udaljenosti od dviju fiksnih toaka (arita)
konstantna veliina i iznosi 2a.
a je realna poluos, b imaginarna poluos, a tjemena hiperbole su u tokama

Jednadba hiperbole:

Linearni ekscentricitet je:

Toke arita su

, a asimptote su pravci

Jednadba tangente u toki

realna i imaginarna poluos.

hiperbole

je:

gdje su a i b

Uvjet da pravac
bude tangenta hiperbole
realna i imaginarna poluos.

je:

gdje su a i b

Parabola
Parabola je skup toaka jednako udaljenih od zadane toke (arita) i od zadanog pravca
(ravnalice).

Jednadba parabole s tjemenom u ishoditu:

arite parabole je toka

Ravnalica d (direktrisa):

Ako zamijenimo x i y imamo uspravnu parabolu.

Jednadba tangente u toki
Uvjet da pravac

parabole
bude tangenta parabole

:
:

ZADACI
1. Odredi duljine velike i male poluosi, linearni i numeriki ekscentricitet elipse
x2 y 2
+
=1
20 10
2. odredi jednadbu elipse: a) 16 x 2 + 25 y 2 = 400
b) x 2 + 4 y 2 = 25
3. Napii jednadbu elipse ako je a + b = 30, e = 10 3 .
4. Kolika je duljina tetive odreene pravcem x 14 y 25 = 0 i elipsom x 2 + 4 y 2 = 25 ?
5. Izraunaj jednadbe tangenata elipse x 2 + 2 y 2 = 4 koje su okomite na pravac
x + 2y 1 = 0.
x2
y2
+
= 1 u njezinoj toki D(9, y 0 ) .
225 25
7. Odredi kanonsku jednadbu hiperbole, koordinate arita i jednadbe asimptota
9 x 2 25 y 2 = 225 .
6. Napii jednadbu tangente elipse

8. Napii jednadbu hiperbole ako je zadano a b = 2 2 , e = 2 10 .

x2 y2
9. Kolika je duljina tetive koju na hiperboli

= 1 odsijeca pravac y = x 5 ?
32 8
10. Kako glase jednadbe tangenata na hiperbolu x 2 4 y 2 = 32 iz take T(2,-5)?
11. Napii jednadbe tangenata na hiperbolu x 2 2 y 2 = 2 koje su paralelne s pravcem
x y 10 = 0 .
12. Napii jednadbu tangente i normale hiperbole x 2 4 y 2 = 32 u njezinoj toki (8,y<0).
13. Odredi koordinate fokusa i jednadbu ravnalice parabole x 2 = 6 y .
14. Odredi jednadbu parabole s vrhom u ishoditu kojoj je fokus F(-5,0).
15. Nai jednadbu parabole kojoj je F(2,0) arite, a pravac p... x + 4 = 0 ravnalica.
3
16. Kolika je duljina tetive odreene pravcem y = x + 1 i parabolom x 2 = 8 y ?
4
2
17. Za parabolu y = 16 x odredi tangentu okomitu na pravac y = 4 x + 17 .
18. Iz toke T(2,0) povuci tangente na parabolu y 2 = 32 x .
19. Napii jednadbe tangenata na parabolu y 2 = 16 x u toki T(2,y>0).

14. Poliedri, povrina i zapremina kvadra

Poliedar je dio prostora omeen mnogouglovima.

Mnogouglovi su strane poliedra.
Du koja spaja dva vrha poliedra, a ne lei ni na jednoj njegovoj strani je
prostorna dijagonala poliedra.
Povrinom poliedra zovemo zbir povrina svih njegovih strana.
Kocka je poliedar omeen sa est kvadrata i ima sve ivice i sve uglove
jednake.

a-ivica kocke
d- dijagonala strane
D- prostorna dijagonala

d =a 2
D=a 3
P = 6a 2

V = a3
a

Kvadar je poliedar omeen je sa est pravougaonika od kojih su po dva

jednaka.

a,b,c- ivice kvadra

d- dijagonala strane
D- prostorna dijagonala

d = a2 + b2
D = a2 + b2 + c2

P = 2(ab + ac + bc )
V = abc

15. Prizme. Povrina i zapremina prizmi

Prizma je poliedar ije su dvije strane paralelne i podudarne.

Te strane zovemo baze ili osnovice prizme.
Bone strane prizme su pravougaonici i oni ine omota prizme.
Ivice baze su osnovne ivice prizme, a bone ivice su sve jednake visini
prizme.
Prema broju osnovnih ivica prizme dijelimo na trostrane, etverostrane,
petostrane itd.
Ako je baza pravilan mnogougao za prizmu kaemo da je pravilna.

B- povrina baze prizme

M- povrina omotaa prizme

H- visina prizme

P=2B+M
V=BH

H
B

16. Piramide. Povrina i zapremina piramida

Neka je dat mnogougao i taka O van mnogougla.

Ako spojimo taku O sa svim takama mnogougla dobiemo tijelo
ogranieno mnogouglom i trouglovima koje zovemo piramida.
Taka O je vrh piramide, mnogougao je baza piramide, a bone strane,
trouglovi, ine omota piramide.
Ivice baze su osnovne ivice piramide, a dui koje spajaju vrh piramide sa
vrhovima baze su bone ivice.
Udaljenost take O od ravni baze je visina piramide.

B povrina baze
M povrina omotaa
H visina piramide
H
P=B+M

V=

B H
3

Piramidu kod koje su osnovne ivice jednake (baza pravilan mnogougao),

a trouglovi u omotau podudarni zovemo pravilna piramida.
Pravilna etverostrana piramida
Baza pravilne etverostrane piramide je kvadrat, a omota ine etiri
podudarna jednakokraka trougla.
a osnovna ivica
H visina
h bona visina
s bona ivica

s 2 = H 2 + ( d2 ) , d = a 2
2

s 2 = h 2 + ( a2 )

h 2 = H 2 + ( a2 )

P = a 2 + 2ah
V =

a2H
3

a
2

Pravilna trostrana piramida

Baza pravilne trostrane piramide je jednakostranini trougao, a omota

ine tri jednakokraka trougla.

s = h +(
2

s =H +
2

P=

a2 3
4

V =

a2 3 H
4
3

a 2
2

( )
a 3
3

+ 3ah
2

H h s

17. Valjak. Povrina i zapremina valjka

Valjak je tijelo ogranieno dijelom cilindrine povri i krugovima koje ta

povr isijeca iz ravni.
Krugovi su baze valjka, a dio cilindrine povri nazivamo omota valjka.
Osni presjek valjka (sa ravni koja sadri osu rotacije) je pravougaonik.
Ako razvijemo omota valjka dobiemo pravougaonik ije su stranice
visina H valjka i obim kruga poluprenika r.

P=2B+M

2r

B=r2

M=2rH
H

P=2r2+2rH

2r

P=2r(r+H)

2 r

V=BH
V=r2H

18. Kupa. Povrina i zapremina kupe

Ako jednu granu konusne povri presijeemo sa ravni koja je okomita

na osu rotacije dobiemo tijelo koje zovemo kupa ili konus.
Kupa je omeena dijelom konusne povri i jednim krugom koji ta povr
isijeca iz ravni.
Dio konusne povri je omota kupe, a krug je baza kupe.

Parametri kupe su:

H- visina
s- izvodnica i
r- poluprenik baze.

s2=H2+r2
Osni presjek kupe (sa ravni koja sadri osu rotacije) je jednakokraki
trougao ija je osnovica 2r, a krak s.
P= B+M
B = r 2 ,

M = rs

P = r 2 + rs
P = r (r + s )
V = BH
3
2
V = r H
3

H s
r

19. Lopta. Povrina i zapremina lopte

Skup svih taaka prostora koje su podjednako udaljene od jedne iste
take O nazivamo sfernom povrinom (sferom) sa centrom u taki O.
Tijelo ogranieno sfernom povrinom zovemo lopta ili kugla.
Du koja spaja proizvoljnu taku sfere sa centrom nazivamo poluprenik
(radijus) lopte

P=4r2 povrina lopte poluprenika r

V = 4 r - zapremina lopte
3
3

Zadaci
9. Da li je trougao ija su tjemena: A(2,3), B(9,2) i C(5,6)
pravougli?
Rjeenje: Ako je kvadrat jedne stranice trougla jednak zbiru
kvadrata druge dvije stranice , onda je taj trougao pravougli ,
pa treba izraunati kvadrate stranica datog trougla.
a2=(5-9)2+(6-2)2

b2=(5-2)2+(6-3)2 c2=(9-2)2+(2-3)2

a2=16+16

b2=9+9

c2=49+1

a2=32

b2=18

c2=50

Kako je c2=a2+b2 trougao je pravougli sa pravim uglom kod

vrha C .

10. Nai jednainu prave koja prolazi kroz taku A(4,5) i

presjenu taku pravih 2x-y-5=0 i 5x+3y-7=0.
Rjeenje: Jednaina prave kroz dvije take glasi

y y1 =

y2 y1
( x x1 ) .
x2 x1

Da bismo odredili traenu jednainu prave trebamo rijeiti

sistem da odredimo koordinate druge take kroz koju ona
prolazi.
2x-y=5 /3

11x=22

5x+3y=7

x=2

y=2x-5
y=-1

6x-3y=5
5x+3y=7

A(4,5) i B(2, -1) su take koje pripadaju pravoj

pa je njena jednaina

y y1 =

y2 y1
( x x1 )
x2 x1

y 5 = 15 ( x 4 )
2 4
y 5 = 3( x 4 )
y 5 = 3 x 12
y = 3 x 12 + 5
y = 3x 7

11. U kojoj taki i pod kojim uglom se sijeku prave 5x-y+7=0

i 3x+2y-1=0?
Presjenu taku dobiemo rjeavanjem sistema koji ine date
jednaine pravih, a otar ugao izmeu pravih odreuje se na
osnovu njegovog tangensa

tg =

k 2 k1
, 0 < < 90
1+ k1 k2

5x-y=-7 /2

13x=-13

3x+2y=1

x=-1

y=5x+7
y=2

10x-2y=-14
3x+2y=1

prave se sijeku u taki A(-1,2)

5x-y=-7 k1=5
3x+2y=1 k2= - 3
2

- 3 5
13
k 2 k1
2 = 1 = 45
tg =
= 2
=
1+ k1 k2 1+ 5 3
1 15
2
2

( )

12. Dat je trougao A(-1,3), B(4,5) i C(3,-1). Izraunati duinu

teinice tb i povrinu trougla.
Teinica tb je udaljenost vrha B trougla od sredita
naspramne stranice b, pa moramo odrediti koordinate sredita
da izraunamo udaljenost izmeu taaka po formuli

d=

(x

x1 )2 + ( y2 y1 )2 .

x1 + x2
,
2
xs = 1+3 = 1,
2
xs =

y1 + y2
2
ys = 31 = 1
2
ys =

B(4,5) S(1,1)

(4 1)2 + (5 1)2

tb =

= 9 + 16 = 25 = 5

2P=|x1(y2-y3)+x2(y3-y1)+x3(y1-y2) |
2 P=|-1(5+1)+4(-1-3)+3(3-5) |
2 P=|-16+4(-4)+3(-2) |
2 P=28 P=14
13. Izraunaj povrinu i visinu ha trougla ija su tjemen
A(-3,-3), B(3,5) i C(-2,5).
Povrinu moemo izraunati po formuli
2P=|x1(y2-y3)+x2(y3-y1)+x3(y1-y2) |, a na osnovu formule
P =

aha
2P
ha = , gdje je a udaljenost izmeu taaka
2
a

B i C.
a=

( 2 3)2 + (5 5 )2

= 25 + 0 = 25 = 5

2 P=|-3(5-5)+3(5+3)-2(-3-5) |
2 P=|24+16 |=40
P=20
2P
ha = = 40 = 8
a
5

14. Odredi poloaj prave 2x+3y-6=0 prema elipsi 4x2+y2=4.

Rjeenje: Poloaj prave odreujemo rjeavanjem sistema koji
ine jednaine datih linija.

2x+3y-6=0 2x=6-3y 4x2=36-36y+9y2

4x2+y2=4
36-36y+9y2+ y2=4
10y2-36y+32=0 /:2
a = 5 , b = 18 i c = 16

5y2-18y+16=0

x1 = 3
5

y1,2 = 18 324 4 5 16
25
y1 ,2 = 18 4
10
y1 ,2 = 18 2
10
y1 = 18 2 = 16 = 8 ,
y2 = 18 + 2 = 2
10
10 5
10

x2= 0

Prava i elipsa imaju dvije zajednike take tj. prava sijee

( ) i B(0,2).

elipsu u takama A 3 , 8
5 5

15. Kolika je duina tetive koju hiperbola 3x2-y2=3 odsijeca na

pravoj x+y=5?
Rjeenje: Duina tetive je udaljenost izmeu presjenih taaka
datih linija, a koordinate tih taaka odreujemo rjeavanjem
sistema koji ine jednaine prave i hiperbole.
x+y=5 y=5-x
3x2-y2=3
3x2-(25-10x+x2)=3
3x2-25+10x-x2-3=0
2x2+10x-28=0
a = 2 , b = 10 i c = -28
10 10 2 4 2 ( 28 )
x1,2 =
22
x1 ,2 = 10 100 + 224
4
x1 ,2 = 10 18
4
x1 = 10 18 = 7 ,
x2 = 10 + 18 = 2
4
4

y1=12, y2=3
A(-7,12) i B(2,3) su presjene take pa je:
d=

(2 + 7 )2 + (3 12 )2

= 81 + 81 = 9 2 .

16. Odredi parametre r, p i q krunice ija je jednaina:

x2+y2 -2x-4y-31=0.
Rjeenje: Jednaina drugog reda sa dvije nepoznate
x2+y2 +Dx+Ey+F=0, predstavlja jednainu krunice
poluprenika r sa centrom u taki S(p,q), samo uz uslove

p = D , q = - E i r 2 = p 2 + q 2 F > 0.
2
2
Kako je D=-2, E=-4 i F=-31 imamo da je

p = D = 2 = 1, q = - E = 4 = 2 i
2
2
2
2
r 2 = 12 + 2 2 + 31 = 36 > 0 , r = 6

17. Izraunati povrinu i zapreminu kupe, ako je poluprenik

baze r=16cm, a povrina omotaa kupe M=320cm2.
Rjeenje: Kako je M=rs imamo da je
rs=320
16s=320 s=20cm

P = r (r + s ) = 16 (16 + 20 )
P = 576 cm 2
H 2 = s2 r 2
H 2 = 400 256
H 2 = 144
H = 12cm

2
V = r H
3
V = 256 12
3
V = 256 4

V = 1024 cm 3

18. Kolika je zapremina kocke koja ima povrinu jednaku

povrini kvadra ije su ivice: a=12cm, b=20cm i c=30cm?
Rjeenje: Kako znamo ivice kvadra moemo izraunati
njegovu povrinu, a to je i povrina kocke .
P=2(ab+ac+bc)=2(1220+1230+2030)=2(240+360+600)=
=21200=2400
Da bismo izraunali zapreminu kocke moramo znati njenu
ivicu x, a ivicu moemo odrediti iz povrine P=6x2.
6x2=2400
x2=400 x=20cm

V=x3=203
V=8000cm3

19. Izraunati zapreminu valjka ako je poluprenik baze

r=24cm, a povrina P=1632cm2.
Rjeenje: Formula za izraunavanje povrine valjka
P=2r(r+H) je veza izmeu povrine, poluprenika i visine
valjka pa je jedina nepoznata u toj relaciji visina koja nam je
potrebna za izraunavanje zapremine valjka.
2r(r+H)=1632 /:
48(24+H)=1632 /:48

V=r2H

24+H=34

V=57610

H=43-24

V=5760cm3

H=10cm
20. Dvije ivice kvadra su a=12cm i b=9cm, a prostorna
dijagonala je D=25cm. Izraunaj povrinu i zapreminu
kvadra.
Rjeenje: Formula koja povezuje prostornu dijagonalu
kvadra sa njegovim ivicama glasi a2+b2+c2=D2
a2+b2+c2=D2

P=2(129+1220+920)

c2=D2-a2-b2

P=2(108+240+180)

c2=625-144-81

P=1056cm2

c2=400

V=12920

c=20cm

V=2160cm3