JAVNE FINANCIJE

1. to su javne financije ? su znanstvena disciplina u kojoj se izuava prikupljanje,

raspodjela i troenje financijskih sredstava s ciljem zadovoljavanja javnih potreba.
su znanost o subjektivnim i objektivnim elementima financijskih
transakcija koja se obavljaju radi zadovoljenja niza raznovrsnih potreba javnog
sektora.
2. to je predmet izuavanja javnih financija ? je financijska djelatnost drave i
drugih javno pravnih tijela koja se svodi na izuavanje nacionalnih dohodaka
drave. Osnovni cilj je zahvaanje dijela nacionalnog dohotka drave. U
robovlasnikim i feudalnim dravama nema nacionalnog dohotka dok krajem 17.
i 18. st drave su se poistovjeivale sa vladarima. Povijesno gledajui stvara se
nova dimenzija u financijskoj teoriji i praksi u smislu iznalaenja javnih naina,
metoda, postupaka pronalaenja javnih prihoda radi zadovoljenja javnih rashoda
koja se naziva financijska politika.
3. to je javno dobro, a to javne potrebe ?
Javno dobro je dobro koje slui za zadovoljenje javnih, drutvenih ili zajednikih
potreba drave ili ue teritorijalne zajednice npr. materijalnoga oblika
(svjetionik).
Potreba je nedostatak neega ili elja za posjedovanjem, koritenjem, uivanjem
neega.
Javna potreba je odreeni odraz stupnja drutveno ekonomskog razvitka zemlje.
Mogu biti a) raznolike
b) mnogobrojne sve ih je vie
Javne potrebe prema subjektu koji obavlja zadae njihovog zadovoljenja :
a) javne potrebe o ijem zadovoljenju brinu dravni organi ( najvei dio obavlja
drava ) vojska i policija.
b) Javne potrebe o ijem zadovoljenju brinu fizike osobe, pojedinci
Kada pojedinci mogu zadovoljavati javne potrebe ?
a) ovisi o politikom ureenju drave
b) ovisi o samoj vrsti odreene potrebe
c) ovisi o materijalnim, financijskim sredstvima koja tom pojedincu stoje na
raspolaganju
Javne potrebe prema vremenu :
a) neodloive ( financiranje djelatnika javnog sektora )
b) odloive ( njihovo zadovoljenje moe priekati neko drugo razdoblje )
4. to su financijske aktivnosti drave ? su aktivnosti administrativno teritorijalne
zajednice, organa, ustanova i drugih javno pravnih tijela usmjerene na
prikupljanje sredstava usmjerenih financiranju zadaa i mjera stavljenih u njihovu
nadlenost.
5. Koje su razlike u financijskim aktivnostima izmeu javnog i privatnog
sektora ?
a) drava i druga javno pravna tijela pri obavljanju svojih zadaa rukovode se
zahtjevom da moraju ostvariti prihod

JAVNE FINANCIJE
b) drava se ne rukovodi naelom inidba za protuinidbu odnosno usluga za
protuuslugu ( za javne rashode nema direktne protuusluge )
c) djelatnou drave i drugih javno pravnih tijela zadovoljavaju se potrebe uglavnom
nematerijalne prirode
d) drava koristi prihode koji imaju uglavnom prisilni ili prinudni karakter
e) osnovno naelo djelatnosti javnog sektora je zadovoljenje potreba veeg broja ljudi
f) odluivanje o javnim prihodima i rashodima povjereno je saboru. Odluku donosi
predstavniko tijelo vie ljudi
6. Navedi karakteristike financijske aktivnosti drave ?
a) prinudnost
b) zadovoljene opih potreba
c) odsutnost rentabilnosti
d) raznovrsnost potreba
e) vremenska neogranienost
.
7. Privatno dobro je openito neto to slui za zadovoljenje privatnih potreba
Obino su u vlasnitvu pojedinca.
Osnovne karakteristike privatnog dobra su :
a) iskljuivost tko ne plati koritenje privatnog dobra, on je eliminiran, iskljuen
iz konzuma
b) nekompatibilnost ( rivalitet, suparnitvo ) odnosi subjekata koji nudi i trai
neko dobro, nastaju izravno na tritu ( nije nuno prisustvo drave )
ista javna dobra ona su ekstremno nasuprot privatnom dobru. Osnovne karakteristike :
a) neiskljuivost nitko ne smije biti iskljuen ili eliminiran u koritenju takvog
dobra ( npr. gledanje spomenika )
b) kompatibilnost svatko ima pravo na koritenje ili uivanje. Postojea javna
dobra imaju trinu cijenu 0 kn, dok su drugi problem nova ista dobra gdje
znamo da cijena mora biti 0 kn, ali znamo da je input vei. Kod istih javnih
dobara iskljueno je trite.
Mjeovita javna dobra ona koja imaju jednu od karakteristika istih javnih dobara, pa ih
zato dijelimo u dvije skupine :
1) naplatna imaju karakteristike :
a) iskljuivosti
b) kompatibilnosti ( nerivalitet )
npr. klasifikacijski prijemni ispiti
2) zajednika
a) neiskljuivost
b) nekompatibilnost
Meritorna dobra dobra koja se pojavljuju u sluajevima gdje drava korigira i
preusmjerava iskrivljene preferencije u konzumu tih dobara. Npr. pretjerani konzum
alkohola i cigareta na tetu konzuma povra i voa = drava tada reagira i npr.

JAVNE FINANCIJE
poveava cijene alkohola i cigareta, a smanji cijene povra i voa ili povea njihov
uvoz.
8. to su javni prihodi ?
Da bi se mogle zadovoljiti javne potrebe mora postojati odreeni sustav za
prikupljanje javnih prihoda. Javni prihodi su novana sredstva kojima drava i druga
javno pravna tijela zadovoljavaju javne potrebe iz njihove nadlenosti. Zadovoljava
ih veinom prinudno, prisilno ( u suvremenim dravama na temelju zakonskih
propisa). Prikuplja ih kontinuirano nema toka trajanja drave. Zadovoljavanje
javnih potreba izvrava se kroz strukturu javnih rashoda.
9.
a)
b)
c)
d)

Navedi karakteristike javnih prihoda suvremenih zemalja ?

javni prihodi ubiru se u novcu
javni prihodi se ubiru periodiki ( kontinuirano, zakonom propisanim intervalima)
ubiru se iz prihoda, dohodaka i profita, a rjee iz imovine
prikupljeni javni prihodi slue za podmirenje javnih rashoda

10. Vrste javnh prihoda ?

Dijele se na fiskalne i nefiskalne. Fiskalni prihodi su : porezi, doprinosi,
takse\pristojbe, parafiskalni i carine. Nefiskalni prihodi su : od javne imovine,
deficitno financiranje, vlastiti prihodi, darovi i legaliteti.
Javni prihodi prema ekonomskim obiljejima izvora alimentiranja su : prihodi iz i od
imovine, iz dobiti, dohotka potronje, prometa, deficitnog financiranja, vlastitih
izvora javnih poduzea.
11. to su fiskalni prihodi ? su osnovni instrumenti ( izvori ) prikupljanja javnih
prihoda za financiranje dravnog prorauna, a to su : porezi, doprinosi, carine te
pristojbe/takse. Dolazi od rijei fiskus-lat. = dravna blagajna. Fiskalni prihodi su
oni koje drava ostvaruje na temelju svog financijskog i fiskalnog suvereniteta
prisilno i to prisvajanjem djela kupovne snage fizikih i pravnih osoba.
Parafiskalni prihodi su prihodi niih teritorijalnih jedinica ( ne funkcioniraju u
RH).
12. to su porezi ? su osnovni financijski instrumenti prikupljanja prihoda kojima
suvermena drava podmiruje rashode iz svoje nadlenosti.
Porezi su davanja realnih dobara, novca i naturalnih dobara dravi i drugim javno
pravnim tijelima radi zadovoljenja potreba od strane javne vlasti koji se ubiru na
osnovi jednostrano utvrenog naina i jednostrano utvrenim iznosima prema nekom
opem mjerilu.
13. Navedi i objasni karakteristike poreza ?
a) prisilnost ili prinudnost
b) derivativnost
c) nepovratnost poreza
d) odsutnost neposredne protunaknade
e) naelo teritorijalnosti plaanja poreza
f) javnost ubiranja poreza

JAVNE FINANCIJE
g) novani prihod drave
Prema karakteristici porezi su u suvremenim dravama nepovratni, derivativni i
prinudni prihod drave koji se ubire na osnovi financijskog suvereniteta drave za
koji se ne daje neposredna protunaknada i koje drava ubire u javnom interesu kao
novani prihod prema naelu teritorijalnosti.
a) Prisilnost : prisila plaanja poreza pojavljuje se u fazi plaanja. Oblike neplaanja
rijeava pravni sustav. Uvoenje porezne obveze se uvodi :
1) silom ( hara )
2) na temelju dogovora, ugovora
3) na temelju pristanka
Provoenje nekog poreza koji je uveden zakonom znai da porezni obveznik mora
plaati, a ako ne udovolji, provode se sankcije predviene zakonom tu nastaje
prinuda.
b) Derivativnost nastaje iz financijske autonomije i financijskog suvereniteta drave.
Plaanje poreza mora biti rezultat doputene aktivnosti drave. O plaanju poreza
nema diskusije.
c) Nepovratnost : prihodi od ubiranja poreza su nepovratni tj. ne vraaju se izravno.
Plaanjem poreza dolazi do promjene vlasnitva. Moe se potraivati povrat ako
je plaen vei porez ili ima neke porezne olakice.
d) Odsutnost neposredne protuusluge : plaanjem poreza obveznik nema pravo
traiti od nadlenog dravnog organa neku izravnu protuinidbu ili protuuslugu.
Iznimno kod destiniranih poreza ( doprinosa ) se ostvaruje odreena
protunaknada.
e) Naelo teritorijalnosti : uvjet za plaanje poreza je teritorijalna pripadnost, a ne
dravljanstvo.
f) Naelo teritorijalne pripadnosti : mjesto prebivalita ili obavljanja djelatnosti na
teritoriju neke drave. Porezi se plaaju na onom mjestu gdje su fizike i pravne
osobe ostvarile dohodak, dobiti ili imaju imovinu, prihod od prometa.
g) Naelo dravljanstva : oporezivanju podlijeu svi dravljani i oni koji ostvaruju
prihode u drugoj dravi.
h) Naelo neograniene porezne obveze : tereti sve osobe s prebivalitem u zemlji
koja je uvela poreznu obvezu, a koje ostvaruju prihode u zemlji i inozemstvu. Da
se izbjegne dvostruko oporezivanje sklapaju se ugovori.
i) Nedestiniranost : namjena troenju iznosu prikupljenih porezima nije unaprijed
utvrena nego se tim prihodima podmiruju potrebe openito. Destinirani : tono
utvrena namjena. Doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstvenu
zatitu i osiguranje, za zapoljavanje.
14. Navedi prednosti i nedostatke destiniranih poreza ?
Prednosti : lake se dobije suglasnost poreznih obveznika ako se zna za to e se
porez potroiti. Poveava se interes poreznih obveznika za zadovoljenje potrebe.
Laka kontrola troenja prikupljenih sredstava ( knjie se u odreenim fondovima ).
Nedostatci : oteana je pregledna slika o prihodima i rashodima zajednice. Vezanjem
prihoda za odreeni rashod osiguravaju se sredstva za izvrenje te potrebe. Skuplji i

JAVNE FINANCIJE
dugotrajniji nain zadovoljenja potrebe. U sluaju nedostatnosti prihoda pojavljuje se
problem realizacije zadovoljenja te potrebe.
15. Kako klasificiramo poreze ?
1. Prema nainu utvrivanja poreznih sposobnosti :
a) Subjektni ( osobni ) prilikom oporezivanja uzima se u obzir osoba poreznog
obveznika. Osobi se utvruje njegova porezna sposobnost na temelju niza
relevantnih imbenika vezanih uz samu osobu. Visina porezne obveze ovisi o
poreznoj snazi, osobnim svojstvima poreznog obveznika. Npr. porez na dohodak,
na odreene oblike imovine. Uglavnom se oporezuju progresivnim poreznim
stopama.
b) Objektivni primjenjuje se na temelju odreenih konkretnih injenica. U obzir se
uzima vrijednost izraena u novcu, veliine objekta ili prihod od takvih objekata.
Moe se dogoditi da jedan porezni obveznik plaa vie vrsta takvih poreza.
Uglavnom se primjenjuju proporcionalne porezne stope.
2. Podjela na sintetike i analitike :
a) Sintetiki oporezuje se ukupna ekonomska snaga poreznog obveznika subjektni
b) Analitiki svaki pojedini prihod ili imovinski predmet neovisno o osobi poreznog
obveznika
3. Prema nainu raspodjele poreznog tereta :
a) Reparticijski drava utvruje iznos koji e se prikupiti na odreenom podruju
primjenom odreenog poreznog sustava.
b) Tarifni ( kvotni ) porezni obveznik odgovara svojoj poreznoj obvezi tako da iz
svoje ekonomske snage izdvaja tono unaprijed utvreni dio na temelju definirane
porezne stope. U suvremenim dravama su u primjeni kvotni.
4. Podjela na fundirane i nefundirane :
a) Fundirani oni kojima se oporezuje prihod od tzv. vrstih, stalnih ili fundiranih
izvora.
b) Nefundirani porezi koji se ubiru od nesigurnih izvora ( PDV, porez na dohodak )
5. Podjela na katastarski i tarifni :
a) Katastarski bitni su podaci iz katastarskih knjiga koje su javne knjige s tonim i
istinitim podacima dok se ne dokae suprotno ( podaci o vlasnitvu, korisniku ).
b) Tarifni kod takvih poreza se ubiru na temelju podataka slubenih popisa poreznih
predmeta i poreznih stopa tj. tarifa.
6. Podjela na ope i namjenske :
a) Opi podmiruju se javne potrebe openito.
b) Namjenski za unaprijed utvrene svrhe
7. Podjela na redovne i izvanredne :
a) Redovni ubiru se u redovnom vremenskom intervalu od strane poreznih vlasti i
poreznih obveznika.

JAVNE FINANCIJE
b) Izvanredni ubiru se od vremena do vremena.
8. Prema nainu plaanja :
a) Izravni osoba poreznog obveznika ujedno je i osoba poreznog platca. Ne moe se
prevaliti na neku drugu osobu ( porez na dohodak ).
b) Neizravni porezni obveznik moe prenijeti poreznu obvezu na neku drugu osobu,
na nekog drugog poreznog platca.
9. Neposredni i posredni :
a) Neposredni izvore oporezivanja zahvaaju na samom izvoru ( poetku ).
b) Posredni zahvaa se ukupna porezna snaga poreznog obveznika kroz alat ili in
potronje gdje je mogue i prevaliti porez.
16. Navedii objasni osobne ( subjektivne ) elementeoporezivanja ?
a) Porezni subjekt moe biti aktivni i pasivni.
Aktivni predstavlja osobu koja je ovlatena da uvodi, razvezuje naplauje porez.
Ta je osoba prepoznata u poreznim vlastima kao javnopravno tijelo ue i ire
teritorijalne zajednice koji imaju odreeni financijski suverenitet na temelju
odreenog zakona. Pasivni fizika ili pravna osoba koja snosi porezni teret pa je
nazivamo porezni obveznik.
b) Porezni obveznik predstavlja osobu koja podmiruje poreznu obvezu = porezni
dunik. Fizika ili pravna osoba koja svojim plaanjem ustupa dio svoje
ekonomske snage u visinu poreznog duga, zato to ta osoba ostvaruje dohodak,
dobit, ima imovinu, prihod od imovine, obavlja promet.
c) Porezni platac osoba koja stvarno plaa porez ili osoba koja umjesto poreznog
obveznika obraunava ili plaa porez, a kasnije ga prevaljuje na novog poreznog
obveznika.
d) Porezni destinatar osoba koja je pravnim propisom unaprijed svjesno i namjerno
predviena da snosi porezni teret. Obraunava i plaa ( porezni obveznik ), a onda
ga prevaljuje na osobe koje uglavnom nisu ni svjesne da plaaju porez. Najee
se koristi kod indirektnih poreza ( PDV ).
e) Konani porezni platac osoba koja definitivno snosi porezni teret . Ako porezni
obveznik ne prevali porezni teret na drugu osobu, on je ujedno i konani porezni
platac, a ako ga prevali na novog poreznog obveznika taj obveznik nije konani
platac, nego je porezni destinatar. Ako taj destinatar ipak prevali na slijedeu
osobu, ta nova osoba predstavlja konanog poreznog platca.
f) Porezni jamac osoba koja nije porezni obveznik, ali mu je zakonodavac propisao
obvezno jamstvo i od jamca naplauje porez ako porezni obveznik nije izvrio
svoju obvezu.
17. Navedi i objasni materijalni ( objektivne ) elemente oporezivanja ?
a) Porezna sposobnost predstavlja ekonomsku osnovicu iz koje proizlazi visina
poreznog optereenja. Vano je procijeniti poreznu sposobnost svojih poreznih
obveznika.
b) Porezni izvor porezne vlasti moraju definirati izvor oporezivanja. Npr. dohotci,
profiti, oblici imovine, prihodi od imovine, potronja, promet roba i usluga.

JAVNE FINANCIJE
c) Porezni objekt predstavlja predmet oporezivanja. Poblie definiran porezni izvor
na koji se vee porezna obveza. Porezni izvor je imovina, a prihod od imovine je
porezni objekt ( zgrada ).
d) Porezna osnovica predstavlja kvantitativno i kvalitativno definiran porezni objekt,
to znai da je porezna osnovica element oporezivanja, koji predstavlja neku
odreenu vrijednost ili veliinu na temelju kojeg se izraunava porezni dug.
Porezni objekt ( zgrada ), a porezna osnovica je vrijednost. Porezne osnovice
mogu se izraziti u novcu i koliini, mogu biti stvarne i paualne. Stvarne se
ostvaruju na temelju nekog obrauna, paualna osnova poreza ( iz rukava ) = kod
poreza na promet nekretnina.
e) Osnovica postoje razliite metode za utvrivanje osnovica. Dvije metode exante =
prije oporezivanja i expost = poslije oporezivanja. Prije oporezivanja privlanije
za porezne obveznike.
Metode za utvrivanje osnovica su : indicijarna, direktna, indirektna, slubena i
parifikacije ( usporedbe ).
18. Navedi i objasni metode utvrivanja porezne osnovice ?
a) Indicijarna metoda koja se primjenjuje na temelju indicija ( pretpostavki ).
b) Direktna metoda vlastite prijave, sam skuplja pa prijavi.
c) Indirektna metoda prijave tree osobe.
d) Slubena administrativna metoda, primjenjuje se od strane slubenih organa
vlasti. Kod izravnih poreza kontrolira se prijava poreza. Npr. imovinski porezi.
e) Parifikacije ( usporedbe ) ako u naem poreznom sustavu ne postoji kriterij za
odreivanje poreza neega pa npr. prihvaamo njemaki kriterij.
19. Objasni vrste progresije kod progresivnih poreznih stopa ?
a) Direktna progresija
1) Puna ili stalna poveana porezna stopa primjenjuje se na cijeli odgovarajui iznos
porezne osnovice.
Porezna osnovica
Porezna stopa
Iznos poreza
do 2500
15 %
375,00
do 6250
25 %
1562,50
do 8000
35 %
2800,00
do 10000
40 %
4000,00
Ona nema motiv ostvarivanja veeg dohotka. Na osnovicu od 2499 plaamo 374,85 a
na osnovicu od 2501 plaamo 625,25. Ova vrsta progresije pogoduje poreznim
vlastima, ali negativno djeluje na poreznog obveznika.
2) Ralanjena ( lomljena ) progresija
Porezna osnovica se lomi na dijelove, pa se samo na porasli dio osnovice primjenjuje
odgovarajua porezna stopa ( npr. dohodak u RH )
Porezna osnovica
Porezna stopa
do 1000
10 %
1000 2000
20 %
2000 3000
30 %

JAVNE FINANCIJE
b) Indirektna progresija ista se proporcionalna porezna stopa primjenjuje na
poveane porezne osnovice od kojih se oduzima stalno isti iznos ( dobitak ).
Primjenjuje se u sustavima manje razvijenih zemalja.
3) Degresivno oporezivanje je progresivno oporezivanje koje je prikazano na obrnuti
nain.
4) Regresivno oporezivanje porezna stopa se smanjuje poveanjem porezne
osnovice.
20. Koje teorije opravdavaju ubiranje poreza i objasni ?
Tvrdimo da je svako plaanje poreza teret za poreznog obveznika, s druge strane je to
obveza. Svako plaanje poreza je smanjenje ekonomske snage za njegovog poreznog
obveznika.
a) Teorija sile : sila nije opravdanje, u suvremenim uvijetima nema sile, ali postoji
prinudne nagodbe poreza kroz kaznene odredbe.
b) Teorija ugovora bila je za vrijeme feudalizma, gdje su vladari ugovarali potrebu
plaanja poreza uz odreene koristi. Ne funkcionira u suvremenim uvijetima.
Generalno drava se ne dogovara o plaanju poreza.
c) Teorija cijene plaeni porez se smatra cijenom ili naknadom koji se plaa dravi
za usluge koja ini obvezniku odnosno za trokove. Ova teorija ima dvije
varijante :
1) Teorija osiguranja ( premija koja se plaa dravi za usluge, koja garantira slobodu,
suverenitet )
2) Teorija uivanja obveznik plaa porez dravi kaoja titei vanjske granice,
unutarnji poredak, a time omoguuje uivanje imovine, dohotka i drugim
elementima.
d) Teorija reprodukcije ( rasta ) po ovoj teoriji porezi se ubiru i troe, tako da se
posredno vrate onima koji su ubrani, ali pod uvjetom da se tim troenjem poreza,
dolazi do poveanja dohotka poreznog obveznika.
e) Organska teorija je organska povezanost drave i poreznog obveznika . Tvrdimo
da je drava potrebna kao institucija.
f) Teorija rtve drave trae ili zahtijevaju rtvu od svojih graana u obliku plaanja
poreza bez izravne protuinidbe.
21. Navedi i objasni porezna naela ?
a) Financijsko politika
1) Naelo izdanosti ili dostatnosti : porezni sustav mora biti izdaan za dravu,
treba se prikupiti dovoljno velika koliina novca da pokrije javne rashode. Kad
koliina novca nije izdana pravi se rebalans prorauna tj. treba poveati prihode,
a smanjiti rashode drave.
2) Naelo elastinosti : porezni sustav mora biti prilagodiv trenutanoj situaciji,
postie se manipulacijom poreznih stopa.
b) Ekonomsko politika
1) Naelo izbora poreznog izvora : porezne vlasti trebaju nai izvore oporezivanja
koje se ekonomski obnavljaju po odreenoj periodici i kroz definirane izvore
zahvaati dio novca.

JAVNE FINANCIJE
2) Naelo izbora porezne vrste : svaki stari porez je dobar, a novi lo. Uvoenje
novog poreza, optereenje poreznog obveznika.
c) Socijalno politika : osnovni motiv je pravednost, sustav mora biti pravedan.
1) Ope porezne obveze : svi graani RH su duni plaati porez jer je to opa obveza
svih stanovnika. Ovisno o poreznim vrstama u poreznim sustavima postoji niz
olakica ovisno o dravi.
2) Ravnomjernost : odnosi se na ravnomjerno rasporeivanje poreza, tereta prema
ekonomskoj snazi poreznog obveznika. To mora biti pravedno.
d) Porezno tehnika
1) Odreenosti : svi porezi u poreznom sustavu moraju biti zakonom regulirani od
porezne vlasti. Porezni obveznik mora na vrijeme i unaprijed znati kakav porez
plaa.
2) Ugodnosti : porezna vlast mora prilagoditi termine poreznom obvezniku.
3) Jeftinoa ubiranja : postupak ubiranja poreza mora biti to jeftiniji. Razlika
izmeu bruto prikupljenih poreza i neto poreza mora biti to manja.
22. Navedi i objasni ciljeve oporezivanja ?
Ciljevi su fiskalni radi punjenja dravne blagajne . U suvremenim poreznim
sustavima dominantni su fiskalni, a postoje i nefiskalni.
a) Politiki postizanje odreenih politikih ciljeva.
b) Poticanje odreenih regija
c) Ekonomski utjeu na dinamiku i strukturu zemlje.
d) Socijalni eli se mjenjati socijalna struktura.
e) Demografski vezani za natalitet.
23. Koji su uinci oporezivanja ?
Glavni uinak oporezivanja je opet financijski. Tijela imaju elju prikupiti to vie
novaca od oporezivanja uz to manje trokova. Financijski uinak oporezivanja ovisi
o poreznom moralu, te otporu prema plaanju poreza. Razina poreznog morala mjeri
se poreznim uincima . Zemlje koje imaju visok moral, trae sve mogue naine da
izbjegnu plaanje. RH ima visok otpor to se tie izbjegavanja. Osim ovog postoje i
drugi uinci koji nastaju prije i pri samom procesu naplate poreza. Takvi uinci su :
eljeni ( namjeravani ) i neeljeni ( nenamjeravani ) nedostatk novca. Drava
unaprijed zna koji su namjeravani, a ostali su :
a) Porezna evazija
b) Prevaljivanje poreza
c) Viestruko oporezivanje :
1) nadoporezivanje
2) kumulacija poreza
3) dvostruko oporezivanje
24. Objasni poreznu evaziju ?
Pokuaj inidbe ili radnje izbjegavanja plaanja poreza. Moe nastati prije naplate
poreza i pri samoj naplati poreza. Moe se pojaviti u dva oblika.

JAVNE FINANCIJE
a) Zakonska ( namjeravani ) pokuaj izbjegavanja poreza gdje porezni obveznik ne
dovodi do sukoba sa poreznom obvezom. Npr. ( porezni obveznik mijenja mjesto
prebivalita ili mjesto obavljanja djelatnosti ). Smanjenje potronje ( vertikalnih
koncentracija gospodarstva pod utjecajem oporezivanja ) promjena djelatnosti iz
grane A u granu B. Pronalaenje rupa u zakonu, smanjenje porezne obveze zbog
poreznih olakica.
b) Nazakonska ( nenamjeravani ) izbjegavanje plaanja poreza koja dovodi poreznu
obvezu u sukob s vlau. Imamo dva oblika :
1) Utaja : izbjegavanje plaanja direktnih poreza. Direktni porezni obveznik je
ujedno i porezni platac. Moe biti potpuna ( porezni obveznik uope je ne
podnese ) i djelomina ( formalno i materijalno pogrijeimo ).
2) verc : izbjegavanje plaanja indirektnih poreza koji se odnosi na promet i
cestarine. Krijumarenje ( prometovanje robom iji je promet zabranjen )
kanjivo je novano i krivino.
25. Objasni prevaljivanje poreza ?
Uinak koji nastaje i prije i nakon naplate poreza kada porezni obveznik poreznu
obvezu ili plaeni porez prebacuje na drugu osobu ( na poreznog destinatara ).
Poreznu obvezu moe prije i nakon to je platio porez prebaciti na poreznog
destinatara. Mogu biti iste i razliite osobe. Uglavnom se odnosi na posredne poreze
( promet ). Moe biti eljeno ( posredni ) i neeljeno ( neposredni ).
Moe biti unatrag i unaprijed. Unatrag nastaje ako je porezni obveznik svoj porezni
dug prevalio prije nego li ga je duan podmiriti. Unaprijed porezna obveza se
prevaljuje nakon izvrenja naplate poreza.
Moe biti jednostruko i viestruko. Jednostruko postoji kada je nositelj poreznog
tereta koji je na njega prevalio porezni obveznik konani porezni platac.
Viestruko kada ovaj konani platac dalje prevaljuje poreznu obvezu na treu osobu.
Ovakav oblik stvara inflantorne tendencije, poveanje cijena roba.
Prevaljivanje se obavlja u 4 faze :
1) Perkusija uvoenje obveze plaanja poreza i utvrivanje poreznog obveznika
pravilnikom o tom porezu.
2) Reperkusija prevaljivanje poreznog tereta s poreznog obveznika na drugu osobu
( poreznog destinatara ).
3) Incidencija je uinak, faza kada vie ne postoji mogunost daljnjeg prevaljivanja
poreza, uinak koji djeluje na dohodak te osobe na koju je prevaljena porezna
obveza.
4) Difuzija ako konani porezni platac ipak pokua prevaliti poreznu obvezu na neku
slijedeu osobu, npr. poveanje cijene svoje robe.
26. Objasni viestruko oporezivanje ?
a) Nadoporezivanje uinak kada jedan porezni obveznik plaa vie istovrsnih poreza
politiko teritorijalnih zajednica istog ranga. Karakteristike nadoporezivanja su :
1) postoji samo jedan porezni obveznik
2) vie istovrsnih poreza
3) postoji vie poreznih vjerovnika razlitog ranga

JAVNE FINANCIJE
U RH postoji nadoporezivanje kroz porez na dohodak, a naziva se prirez. Osnovica za
obraun prireza je suma poreza na dohodak.
b) Kumulacija uinak kada jedan porezni obveznik na isti porezni izvor plaa vie
raznovrsnih poreza. Karakteristike su:
1) jedan porezni obveznik
2) jedan porezni izvor ( njegova plaa )
3) vie raznovrsnih poreza
Bitna je kvalitetna procjena porezne sposobnosti poreznog obveznika.
c) Dvostruko oporezivanje uinak kada se na osnovi propisa dviju poreznih vlasti
istog ranga za isto vremensko razdoblje oporezuje istim ili istovrsnim porezom isti
porezni subjekt ili objekt. Karakteristike su :
1) postoji jedan porezni obveznik
2) isti ili istovrsni porez
3) postoji jedan porezni izvor
4) postoje dva porezna vjerovnika istog ranga
5) dvokratno istodobno plaanje poreza
27. to je porezni sustav i to na njega utjee ?
Ukupnost svih poreznih oblika ili vrsta u nekoj dravi. Temelji se na osnovi poreznog
pluralizma = vie razliitih poreznih vrsta. Suvremeni porezni sustav mora biti
dovoljno kvalitetan. Karakteristike modernog poreznog sustava su :
a) Takav sustav treba proraun snabdijevati dovoljno izdano s novcem.
b) Mora osigurati u to je mogue veoj mjeri poreznu neutralnost.
c) Mora osigurati ravnomjernu privlanost ulaganja inozemnih investitora.
imbenici koji utjeu na funkcioniranje poreznog sustava :
a) Ustavno ureenje definira nain provoenja poreznog sustava
b) Pojam centralizacije i decentralizacije poreznog sustava : hrvatski porezni sutav
djelomino je centraliziran, a i decentraliziran kroz lokalne, regionalne i gradske
uprave.
c) Veliina teritorija bitan je imbenik
d) Broj stanovnika i gustoa naseljenosti
e) Demografska struktura natalitet, mortalitet, pp
f) Veliina javnog sektora obujam nadlenosti drave, a odnosi se na vojsku,
policiju, znanost itd.
g) Ekonomske integracije EU, WTO, OPEC
h) Geoplolitiki razlozi
i) Vjerski razlozi
28. Koji se zahtjevi postavljaju pred suvremeni porezni sustav ?
1) Harmonizacija poreza : usklaivanje poreznih oblika, priblino
ujednaavanje poreznih oblika. Mi smo harmonizirali porez s EU.
2) Neutralnost oporezivanja : nastaje kroz trinu orijentiranost gospodarstva,
bez dravnog intervencionizma.

JAVNE FINANCIJE
3) Smanjenje poreznog optereenja : ostaje im vei dohodak. Vea potronja
= vea proizvodnja = manja prodajna cijena po jedinici.
4) Jednostavnost u oporezivanju : to jednostavniji porezni sustav to lake
ubiranje za punjenje prorauna ili javnih rashoda.
5) Prednost oporezivanja potronje u odnosu na oporezivanje dohotka
6) Pravednost u oporezivanju : drava se smije baviti aktivnostima koje su
zakonski propisane.
29. Koji porezni oblici ine hrvatski porezni sustav ?
I DRAVNI POREZI
1) Porez na dodanu vrijednost
2) Posebni porezi
a) na osobne automobile, motorna vozila, plovila, avione
b) na naftne derivate
c) na alkohol
d) na pivo
e) na bezalkoholna pia
f) na duhan i duhanske proizvode
g) na kavu
h) luksuzne proizvode
i ) porez na premije osiguranja od automobilske odgovornostini premije kasko
osiguranja cestovnih vozila
II UPANIJSKI POREZI
1) porez na nasljedstva i darove
2) cestovna motorna vozila
3) na plovila
4) na automate za zabavne igre
III GRADSKI ILI OPINSKI POREZI
1) prirez porezu na dohodak
2) porez na potronju
3) kue za odmor
4) na tvrtku
5) na koritenje javnih povrina
6) na neobraeno obradivo poljoprivredno zemljite
7) na nekoritene poduzetnike nekretnine
8) na neizgraeno graevno zemljite
IV ZAJEDNIKI POREZI
Prema odreenom kriteriju djelomino se uplauju u dravne, djelomino u
upanijske, a djelomino u opinske proraune.
1) porez na dobit
2) porez na dohodak
3) porez na promet nekretnina

JAVNE FINANCIJE
V NAKNADE ZA PRIREIVANJE IGARA NA SREU
1) naknada za prigodno jednokratno prireivanje lutrijskih igara
2) naknada za prireivanje igara na sreu igre u kasinima
3)
-II- kladionike igre
4)
-II- na automatima
10 % se plaa porez na dobitke na lutriji i milijunau. Organizacijska shema
ministarstva financija RH.
30. Elementima oporezivanja objasni pojedinu poreznu vrstu ?
Hrvatska ima samo redovnu poreznu stopu i 0 stopu. Postoji redovna i sniena
porezna stopa. Sniene i nulte stope koriste se za tisak, hranu, energente, odjeu, tj.
dio higijene. Prosjena stopa PDV-a u zemljama EU je oko 20 % s tendencijom
opadanja, a u tranzicijskim zemljama 20-25 %.
1) Prednosti jednostupnog sustava su :
a) Uvoenje vie stopa PDV-a u zahtijeva potanko definiranje oporezivih proizvoda
( treba definirati proizvode koji su u povienoj, a koji u snienoj stopi ).
b) Nejasno definiranje proizvoda kroz sniene stope omoguuje poreznu evaziju.
c) Poveanje poreznih stopa poveavaju se administrativni trokovi.
d) Nie stope PDV-a nisu jamstvo niih cijena.
e) Nie stope PDV-a za neke proizvode vie pomau bogatima nego siromanima.
f) Nie stope PDV-a znae i manje prihode za dravni proraun.
g) Zemlje EU tee manjem broju stopa PDV-a.
2) Elementi poreznog sustava i porezna osloboenja
Promet svih proizvoda i usluga osim poreznog osloboenja sustava PDV-a.
Elementi poreznog osloboenja :
To su odreene djelatnosti koje obavljaju isporuke dobara i usluga, a odnose se na :
a) najam stambenih prostorija
b) usluge banaka, tedionica, osiguravajuih drutava
c) usluge doktora medicine, stomatologa, medicinskih sestara
d) usluge lijeenja u svim vrstama zdravstvenih ustanova
e) usluge koje obavljaju socijalnu skrb
f) djelatnosti osnovnokolskih, srednjokolskih ustanova
g) djelatnosti vjerskih zajednica ili ustanova
h) djelatnosti javnih ustanova u kulturi
i) odreeni elementi uvoza i cjelokupni izvoz
Ove sve djelatnosti izvan sustava PDV-a nemaju pravo ni obvezu zaraunati PDV u
svojim outputima, ali nemaju pravo koristiti plaeni PDV u svojim inputima kao
pretporez ( fakulteti ) za te djelatnosti plaeni PDV je isti troak.
3) Porezni obveznik : to je poduzetnik tj. pravna ili fizika osoba koja samostalno i
trajno obavlja svoju djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda koji je u
prethodnoj godini ostvario oporezive isporuke vee od 85000 kn.
4) Porezna osnovica : je naknada za isporueno dobro i obavljenu uslugu ( prodajnu
cijenu ), kod vlastite potronje to je trina ili procijenjena vrijednost robe i
usluga. Kod uvoza = vrijednost uvezenog dobra + carina + troarina
31. Navedi i objasni temeljna obiljeja hrvatskog sustava PDV-a ?

JAVNE FINANCIJE
Na PDV je usklaen sa europskim sustavom PDV-a.
a) potroni oblik PDV-a
b) kreditna metoda ubiranja
c) primjena naela odredita ( oporezuje se uvoz )
d) vrlo irok opseg oporezivih transakcija
e) primjena jednostupnog sustava oporezivanja uz nultu stopu
f) primjena naela ograniene primjene posebnih postupaka oporezivanja
U prva 4 obiljeja potpuno smo identini sa EU.
Oblici ili tipovi PDV-a :
1) Proizvodni ili bruto oblik PDV-a
Poduzetniku se odobrava da od prodaje svojih uinaka oduzme vrijednost kupljenih
sirovina i materijala pa u poreznu osnovicu ulaze trokovi nabave kapitalnih dobara i
amortizacija.
Nabavna cijena 100 nj
Trokovi sirovina 50 nj
Porezna osnovica 22x50/100
Ovaj oblik se ne primjenjuje kod nas.
2) Dohodovni oblik PDV-a
Poduzetniku se osim dobitka visine kupljenih sirovina od vrijednosti prodaje odbija i
amortizacija nabavljenih kapitalnih dobara.
Nabavna cijena 100 nj
Trokovi sirovine 50 nj
Trokovi amortizacije 25 nj
Porezna osnovica 45 nj
3) Potroni oblik PDV-a
Poduzetniku se iz osnovice oporezivanja izuzima cjelokupni iznos inputa tj. iznos
utroen za amortizaciju kapitalnih dobara, za nabavu kapitalnih dobara, izdavanje
sirovine i materijala.
Nabavna cijena 100 nj
Trokovi sirovine 50 nj
Trokovi amortizacije 5 nj
Nabava kapitalnih dobara 10 nj
Porezna osnovica 35 nj
Najprihvatljiviji oblik oporezivanja, jer odgovara neto svefaznom oporezivanju roba i
usluga. Najpravedniji oblik.
32. to je predmet oporezivnja kod PDV-a ?
Predmet oporezivnja kod PDV-a je konkretiziran. To su oporezive transakcije koje se
odnose na :
a) isporuku svih dobara i usluga uz naknadu prodaja ( fakturiranje ili ispostavljanje
rauna )
b) na vlastitu potronju pravo koje imju vlasnici i suvlasnici u firmi, kvar, lom,
manjak.
c) Isporuka dobara i usluga bez naknade i s osobnim popustom roba se ne prodaje
ve se daje. Npr. proizvoai daju zeposlenicima umjesto plae robu, kosilice, jaja
itd.

JAVNE FINANCIJE
d) Uvoz dobara u tuzemstvo uvoz oporeziv PDV-om
e) Na usluge to ih domaem poduzetniku obavi inozemni poduzetnik u zemlji. Npr.
Beneton.
33. to je pretporez kod PDV-a ?
Iznos poreza koji je dobavlja zaraunao kupcu, a koju on odbija od svoje porezne
obveze. Farmer s uraunatim PDV-om dobiva 122 nj, vrijednost vune je 100 nj, ali
industrija tkanine ne zaraunava svom kupcu vrijednost 400 nj ve 488 nj, tih 88 nj
ide dravi a on ima pravo na povrat 22. Ukupnu tj. konanu vrijednost plaa kupac.
Kalkuliranje
Nabavna cijena = input ( trokovi nabave )
+ mara_____________________________
prodajna cijena bez poreza
+ porez______________________________
maloprodajna cijena
34. to mora sadravati raun kod PDV-a ?
1) mjesto izdavanja, broj i nadnevak
2) ime, adresu, i matini broj ( JMBG ) prodavatelja
3) ime, adresu i porezni broj kupca
4) koliinu, cijenu, trgovaki naziv isporuenih dobara, vrstu
5) nadnevak isporuke dobara ili obavljenih usluga
6) iznos cijene isporuenih dobara, usluga po poreznoj stopi
7) iznos poreza razvrstan po poreznoj stopi
8) zbrojni iznos naknade i poreza
35. to mora sadravati raun gotovinskog prometa ?
1) broj i nadnevak izdavanja
2) ime, adresu, porezni broj poduzetnika, te naznaku mjesta gdje je obavljena
transakcija
3) koliinu, cijenu, trgovaki naziv isporuenih dobara
4) zbrojni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi
36. to su trorine i koje vrste poznaje ?
U poreznom sustavu imamo 9 vrsta troarina. Troarine su posebni porezi na promet
pojedinanih proizvoda koji se izravno naplauju u dravni proraun. Svaka troarina
poveava prodajnu cijenu tog uinka. U pravilu osnovica za oporezivanje je fakturna
cijena dobavljaa. Troarina se prema kriteriju uraunava u kalkulaciju proizvoda.
Kod troarine porezni obveznik je proizvoa ili uvoznik. Troarina se unaprijed
obraunava, prije nego se taj proizvod stavi na trite. Porezna osnovica se razlikuje
od proizvoda do proizvoda. Vrste su posebni porezi.
37. to uveava, a to umanjuje dobit kod obrauna poreza na dobit ?
Uveava : troak amortizacije iznad najvie porezno dopustive svote. 70 % trokova
reprezentacije. Trokovi kazne za prekraje i prijestupe. 30 % trokova za osobni

JAVNE FINANCIJE
prijevoz. Rashode darovanja iznad 2 % ostvarenih prihoda u proloj godini. Rashode
na osnovi manjkova. Skrivene isplate dobiti.
Umanjuje : prihodi od dividendi i udjela u dobiti. Troak amortizacije koji nije bio
poznat. Poticaji zapoljavanja. Prihodi od usklaivanja ulaganja u dionice i udjele.
38. Navedi vrste dohodaka koji se oporezuju porezom na dohodak ?
1) dohodak od nesamostalnog rada
2) dohodak od samostalne djelatnosti
3) dohodak od imovine i imovinskih prava
4) dohodak od kapitala
5) dohodak od osiguranja
Dohodak od nesamostalnog rada ostvaruju fizike osobe u radnom odnosu kod nekog
poslodavca.
Dohodak od samostalnog rada je samostalna djelatnost gdje je 1 fizika osoba
poslodavac.
Dohodak od imovine i imovinskih prava dio ostvarivanja dohotka od imovine i
turizam.
39. Koji se primici ne smatraju dohotkom ?
1) primici od kamata u kunskoj i deviznoj tednji
2) primici na pologe na iro-raunu, tekuem i deviznom raunu to su ostvareni od
banaka
3) Od kamata po vrijednosnim papirima izdane u skladu sa zakonom
4) Prodaje, darovanje financijske imovine
5) Od premije osiguranja za dokup dijela imovine to ih uplauje poslodavac za
svoje zaposlenike.
40. Navedi primitke na koje se ne plaa porez na dohodak ?
1) razlika plae za vrijeme vojne vjebe
2) naknada za nezaposlenost
3) nagrade uenicima
4) primici uenika za rad
5) naknada tete na radu
6) stipendije
7) otpremnine
41. Navedi primitke i izdatke po osnovi nesamostalnog rada ?
1. Bruto dohodak
2. doprinosi ( 20 % )... a to su mirovinsko, zdravstveno i zapoljavanje_______
3. Dohodak
4. osobni odbici koji su neoporezivi kao i doprinosi___________________
5. Porezna osnovica
6. porez
7. prirez_____________________________________________________
8. Neto dohodak

JAVNE FINANCIJE
42. Navedi i objasni vrste dohodaka od samostalne djelatnosti ?
Dohotci od ostvarivanja obrta, poljoprivrede, umarstva i drugih samostalnih
djelatnosti. Tu se moe ubrojati i uzdravanje osobe gdje smo mi staratelji te ugovor o
djelu i autorskom djelu.
43. Navedi i objasni vrste dohodaka od imovine i imovinskih prava ?
To je ostvarivanje dohotka od izdavanja nekretnina u zakup. Na ovo se plaa porez,
ali se 30 % priznaje kao pauala, a 15 % je stopa. Osim nekretnina mogue je i
izdavanje kreveta.
44. Navedi i objasni vrste dohodaka od kapitala i osiguranja ?
Od 2003. godine dohotci od kapitala odnose se na primitke po osnovi dividendi,
udjela u kapitalu i kamate. Za oporezivanje se koristi stopa od 15 %. To se odnosi i na
ivotno osiguranje te osiguranja od ozljeda na radu.
45. to su osobni odbici kod poreza na dohodak i objasni ?
To su odbici kod fizikih osoba do 18000 kn godinje. Uglavnom se odnosi na porez
na dohodak od nesamostalnog rada osim, ako osoba ne ostvaruje plau ili mirovinu
tada ima pravo na povrat poreza.
46. Navedi porezne olakice ( od 2003. g. ) kod poreza na dohodak ?
1) Olakica vezana za nabavu lijekova, ortopedskih pomagala i operativnih zahvata
do 12000 kuna godinje.
2) Olakica za gradnju stambenog prostora do 12000 kn godinje uz dokumentaciju.
3) Olakica za otplatu kamata stambenih kredita do 12000 kn godinje.
4) Olakica za podstanare u visini od 50 % najamnine ili 12000 kn godinje.
47. Zadaci porezna obveza i kalkulacija, primjeri u biljenici.
48. Navedite vlastite i zajednike izvore prihoda, upanija, gradova i opina ?
1) prihodi od vlastite imovine
2) prihodi od prodaje vlastite imovine
3) prihodi od kazni, prekraja i oduzetih imovinskih koristi
4) prihodi od boravinih i drugih pristojbi, ubiru ih samo gradovi i opine, a upanije
ne
5) porezi ( 4 upanijska i 9 gradskih poreza ). Treba znati tko je porezni obveznik,
osnovica, stopa, olakica, optereenja.
49. to je Porezna uprava, koji joj je ustroj i koje poslove obavlja ?
Za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti Porezna uprava kao jedinstvena i
samostalna upravna organizacija u sustavu Ministarstva financija organizirana je na
slijedei nain :
Ministarstvo financija
Porezna uprava mora prikupiti prihode i istodobno pruiti graanima to bolje
usluge. Sjedite je u Zagrebu.

JAVNE FINANCIJE
Sredinji ured takoer u Zagrebu. Obavlja poslove na razini drave, koordinira rad
podrunih ureda i njihovih ispostava, koordinira nadzor poreznih obveznika.
Podruni uredi ( za podruje upanija i grada Zagreba ). Koordinira rad ispostave te
poslove vezane za utvrivanje i praenje poreza i nadzor obveznika.
Ispostave ( podrunih ureda ) u sjeditima bivih poreznih uprava. Obavlja poslove na
razini grada ili nekoliko opina , utvruje i naplauje poreze.
50. to je dravna revizija ?
Dravna revizija je ispitivanje dokumenata, isprava, izvjea, sustava interne kontrole
i interne revizije raunovodstvenih i financijskih postupaka te drugih poslova radi
utvrivanja da li su financijski izvjetaji istiniti. Obavlja se prema standardima
meunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija, a provode ju djelatnici
dravnog ureda za reviziju koji je odgovoran saboru.
51. to su carine i koje su im prednosti i nedostatci ?
Carine su jedan od oblika posrednih poreza koji se ubire prilikom prijelaza odreene
robe preko dravne odnosno carinske granice.
Prednosti su :
a) brzo i jeftino se dolazi do prihoda za dravu
b) uinkovito se moe utjecati na odnose s drugim dravama
c) brani se ekonomska samostalnost drave
d) jedno od najuinkovitijih sredstava za zatitu i potporu nacionalne ekonomije
Nedostatci su :
a) ograniavaju meonarodnu trgovinu
b) usporavaju gospodarski razvoj drava Europe, Azije, Afrike
c) pogaaju siromane graane
52. Navedite vrste carina prema razliitim kriterijima ?
1) Carine prema smjeru kretanja robe :
a) uvozne
b) izvozne
c) tranzitne
2) Carine prema svrsi uvoenja :
a) fiskalne
b) ekonomske
c) socijalne
3) Prema nainu obrauna carinske obveze :
a) vrijednosne
b) specifine
4) Prema nainu donoenja propisa :
a) autonomne
b) ugovorne
5) Prema vrsti carinske stope :
a) diferencijalne
b) preferencijalne

JAVNE FINANCIJE
53. to je carinski nadzor i carinska deklaracija ?
Carinska deklaracija je pismena prijava robe za carinjenje, podnosi je vlasnik ili
prijevoznik prilikom uvoza robe na carinski teritorij, prijevozu preko njega ili izvoza
iz carinskog teritorija. Slui kao osnova za carinski pregled.
Carinski nadzor podrazumijeva kontrolu cjelokupne robe koja prelazi carinsku liniju
bez obzira plaa li se na tu robu carina ili ne. Nadzoru su podloni i putnici. To je niz
mjera kojima se onemoguuje neovlateno postupanje carinskom robom i osiguranje
njezine istovjetnosti dok se ne provede carinski postupak.
54. Tko je carinski obveznik ?
Obveznik za plaanja carina je osoba takvom mjerom utvrena u propisu koji regulira
materiju carina ( pravne osobe registrirane za obavljanje vanjsko trgovake
djelatnosti, kao i fizike osobe kad za svoje potrebe uvoze predmete na koje treba
platiti carinu. Osoba koja je prema zakonu obvezna izvriti novanu inidbu
( posjednik robe, osoba na koju glasi porezna isprava, osoba koja unosi robu na
carinsko podruje ).
55. to je carinski postupak i koje postupovne radnje zna ?
To je skup propisanih mjera i poslova koji obavljaju i provode carinski organi od
trenutka prelaska robe i vrijednosti preko carinske crte :
a) primanje carinske deklaracije i pregled da li je istinita
b) kontrola carinskih isprava
c) carinski pregled gdje se utvruje kvaliteta, kvantiteta i vrijednost robe
d) primjena carinske stope prema tarifi
e) obraun, te na kraju naplata svih davanja
56. Navedi i objasni vrste carinskog postupka ?
1) prema sredstvima kojima se prevozi carinska roba ( cestovna i eljeznika vozila,
vozila za zrani i plovni promet )
2) prema reimu uvoza, izvoza i prijevoza robe odnosno prema mjerama carinskog
nadzora i postupka carinjenja, a to su privremeni uvoz i izvoz, postupak s robom
iji je uvoz zabranjen.
57. to su doprinosi i koje vrste doprinosa poznaje ?
Doprinosi su obvezna davanja kojima obveznik doprinosa sudjeluje u trokovima to
ih javno pravno tijelo ima obavljajui na svoju inicijativu odreene materijalne usluge
koje zadovoljavaju i osobni interes odreenog kruga pojedinaca i javni interes.
Vrste su :
- za mirovinsko i invalidsko osiguranje
- za zdravstveno osiguranje
- za zapoljavanje
- za HGK
- doprinos turistikoj zajednici
58. Navedi znaajke doprinosa ?
- jedan od javno pravnih prihoda svih suvremenih drava

JAVNE FINANCIJE
-

to su prisilni, derivativni prihodi koji se ubiru u novcu za usluge ije obavljanje

inicira drava
obveze plaanja doprinosa utvrena je pravnim propisima
izbjegavanje plaanja doprinosa povlai sa sobom utvrenu prekrajnu ili krivinu
odgovornost
doprinosi su namjenski prihodi
plaanje doprinosa nema univerzalni karakter
doprinosi nisu proraunski prihodi

59. to su pristojbe i koje su im karakteristike ?

Pristojbe su novana naknada pojedinca za specijalnu ( djeljivu ) uslugu koju mu na
njegov zahtjev ini dravno tijelo ili zakonom odreena ustanova.
Karakteristike :
- usluga je nematerijalna
- pristojbe karakterizira osobina dobrovoljnosti plaanja
- takse se plaaju neovisno o dravljanstvu traitelja usluge
- kod obavljanja nematerijalnih usluga za koje se plaaju pristojbe u pravilu je
relevantan interes pojedinca
60. Navedi i objasni pristojbene elemente ?
1) Predmet pristojbe radnja dravnog organa ili neke injenice za koju se plaa.
2) Pristojbeni obveznik fizika ili pravna osoba za iji se zahtjev obavlja odreena
inidba
3) Pristojbena osnovica slui za obraunavanje pristojbe.
4) Pristojbena stopa utvreni iznos koji takseni obveznik treba platiti na osnovicu.
5) Pristojbena tarifa popis radnji, opis koritenja odreenim pravima i uslugama.
6) Pristojbena osloboenja mogu biti osobna i predmetna.
7) Pristojbeni sustav sve vrste pristojbi u zemlji.
8) Pristojbeno pravo svi pravni propisi koji reguliraju ovu problematiku.
61. Navedi i objasni pristojbena naela ?
1) Naelo legaliteta pristojbe se uvode na osnovi zakona.
2) Naelo generaliteta pristojbe se kao i porez odreuju unaprijed.
3) Naelo jednostavnosti tehnike je pristojbe, da sve bude jednostavnije.
62. Koje vrste pristojbi poznaje ?
1) Prema tijelu koje propisuje taksenu obvezu :
a) pristojbe koje propisuju centralna dravna tijela
b) pristojbe koje propisuju ue teritorijalne jedinice
2) Prema tijelima koje obavljaju usluge za koje se plaaju pristojbe :
a) administrativne
b) sudske
c) inovnike ( slubenike )
3) Prema vremenu plaanja :
a) unaprijed ( prije izvrenja usluge )
b) unatrag ( nakon izvrenja usluge )

JAVNE FINANCIJE
4) Prema broju izvrenih usluga :
a) pojedinane
b) paualne
63. to su parafiskalni prihodi i koje su im karakteristike ?
Parafiskalni prihodi su prihodi niih teritorijalnih jedinica. Ne funcioniraju u RH.
Karakteristike :
1) destinirani
2) ne ulaze u budet drave
3) predstavniko tijelo nema tako strogu kontrolu
4) nisu svi obveznici ve samo oni koji su povezani zajednikim ekonomskim i
socijalnim interesom
64. to su nefiskalni prihodi i koje vrste poznaje ?
Nefiskalni prihodi su prihodi do kojih jedinice lokalne uprave i drave dolaze na
razliite druge naine. To su :
1) prihodi od javne imovine
2) deficitno financiranje
3) vlastiti prihodi
4) darovi
5) legaliteti
65. to je javni zajam, a to javni dug ?
Pojam javnog zajma nije istoznaan. On oznaava ugovor koji se sklapa izmeu
drave dunika i njenih vjerovnika, ali isto tako oznaava i predmet tog ugovora tj.
odreenu koliinu novanih sredstava, koje drava dunik dobiva od vjerovnika na
privremenu dispoziciju. Javni zajam je prihod.
Javni dug znai obvezu drave da vrati pozajmljena sredstva tj. novana sredstva koja
je ona pribavila na osnovi javnog zajma. Javni dug je rashod.
66. Navedi podjele javnih zajmova ?
1) Prema teritoriju na kojem se nalaze vjerovnici :
a) interni
b) eksterni
2) S obzirom na dobrovoljnost :
a) dobrovoljni
b) patriotski
c) obvezni
3) S obzirom na vijeme vraanja :
a) kratkoroni
b) srednjoroni
c) dugoroni
4) S obzirom na nain otplate :
a) amortizacijski
b) rentni
5) S obzirom na svrhu za koje se zakljuuju :

JAVNE FINANCIJE
a) produktivni
b) neproduktivni
67. to je konverzija javnog zajma, a to reprogramiranje javnog duga ?
Konverzija javnog zajma je postupak drave dunika kojim se mijenja neki od
bitnih elemenata zajma. Izmjena nekog elementa zajma u korist drave.
Reprogramiranje javnog duga predstavlja produavanje rokova otplate zajma.
68. Navedi i objasni naela javnog zajma ?
1) Javni upis upisom emisije vre se upisi u javne knjige ili prodajom obveznica.
2) Upis posredstvom banke drava povjerava nekoj banci izvrenja svih potrebnih
radnji u vezi s realizacijom javnog zajma.
3) Prodaja dravnih vrijednosnih papira na burzi se obavlja onda kada drava
preko burze prodaje obveznice nekog zajma.
69. to su javni rashodi ?
Javni rashodi su oni izdaci koje drava ini u javnom interesu radi zadovoljenja
drutvenih potreba. Veliina javnih rashoda ovisi o opsegu javnih funkcija koje
obavlja drava, a to su pak funkcije zadaci drave, ovisni o promjenama u
ekonomskom i drutveno politikom ureenju drave.
70. Navedi i objasni vrste javnih rashoda ?
1) Redovni i vanredni
2) Produktivni i neproduktivni : produktivni ( porast prihoda ), neproduktivni ( ne
poveavaju dohodak ).
3) Investicijski i transferni : investicijski ( rast BDP-a ), transferni ( BDP je
konstantan te nova raspodjela BDP-a )
4) Osobni i materijalni : osobni ( isplata plaa i mirovina ), materijalni ( nabava
odreenih pokretnih predmeta i nepokretne imovine ).
5) Odgodivi i neodgodivi : odgodivi ( odgaa se na neko vrijeme ), neodgodivi
( nema odgode, npr. isplata plae )
6) Novani i nenovani : novani ( rashodi u novcu ).
7) Rashodi centralnih, regionalnih i lokalnih tijela
71. Navedi i objasni naela javnih rashoda ?
1) Princip javnog interesa : zadovoljavanje opih potreba, a ne potreba pojedinca.
2) Princip tednje : upotreba sredstava uz najmanja ulaganja, a da daju najvei
rezultat.
3) Princip prenosti i proporcionalnosti : prenost ( hitnost ), proporcionalnost ( ako
se ne moe upotrijebiti princip prenosti ).
4) Princip izvora sredstava : javne rashode treba podmirivati iz dohotka, a ne iz
imovine.
5) Princip podudarnosti prihoda i rashoda : rashode treba planirati prema prihodima.
72. Koji su prividni, a koji stvarni uzroci javnih rashoda ?
Uzroci prividnog porasta javnih prihoda su :

JAVNE FINANCIJE
1) Smanjenje kupovne snage novca : promjene u kupovnoj snazi novca dovode do
promjene u razini cijena, do prividnog porasta javnih rashoda doi e kada je zbog
smanjene kupovne snage porasla razina cijena, ali s time povezano i iznos
dohotka.
2) Poveanje broja stanovnika : ukoliko raste broj stanovnika doi e do rasta
rashoda namjenjenih zadovoljavanju niza javnih potreba i raznih podruja ivota.
3) Promjene u tehnici izrade prorauna : npr. ako se od sustava sastavljanja budeta
u neto izvozima prijee na iskazivanje prihoda i rashoda u bruto iznosima, dolazi
do znaajnog, ali prividnog poveanja iznosa koji slui za podmirenje javnih
rashoda.
Uzroci stvarnih porasta javnih rashoda :
1) Ekonomski ( npr. ulaganje u znanost ) : javljaju se kada do porasta javnih rashoda
doe zbog odreenih zahvata koje drava ini u vezi s ekonomskim tokovima.
2) Politiki ( unutarnji i vanjski ) : unutarnji odnosi se na oblik drutveno politikog
ureenja. Vanjski vezane uz odnose s inozemstvom.
3) Financijski ( otplata dravnih dugova )
73. Navedi i objasni strukturu javnih rashoda ?
1) Vojni rashodi : u mnogim zemljama zauzimaju prvo mjesto.
2) Rashodi za socijalno osiguranje : na visini tih rashoda imamo sredstva koja se
izdvajaju kao naknade za porodiljsko, socijalnu pomo.
3) Rashod obrazovanja : trokovi obrazovanja.
4) Rashodi za zdravstveno istraivaki rad : iznimno je vano, jer napretkom
znanosti, unapreuje se gospodarstvo.
5) Rashodi dravne uprave : financiranje upravnih i drugih organa.
6) Rashodi za zatitu okoline : svaki ovjek ima pravo da ivi u istoj okolini, pa
rashodi u tom smjeru su opravdani.
7) Rashodi intervencije drave u gospodarstvu : drava mora nekada
intervencionirati.
8) Ostali rashodi : kultura, sport, javni prijevoz.
74. to je proraun i koja su mu obiljeja ?
Proraun je plan prihoda i rashoda koji odreeno javno pravno tijelo donosi za
odreeno razdoblje obino godinu dana.
Obiljeja su :
- proraun je javni akt javno pravnog tijela
- proraun se donosi za odreeno razdoblje ( 1. g. )
- proraunom se predviaju prihodi i rashodi javno pravnog tijela
75. Navedi i objasni proraunska naela ?
1) Naelo proraunske preglednosti : pregledni prikaz svih proraunskih prihoda i
rashoda treba omoguiti stjecanje jasnog uvida u financijsku djelatnost drave, te
nadlenim tijelima dravne uprave kao i predstavnikom tijelu olakati i osigurati
kontrolu nad zakonitou troenja javnih prihoda.

JAVNE FINANCIJE
2) Naelo proraunske potpunosti : podrazumijeva da u proraunu moraju biti
iskazani svi prihodi i rashodi drave. Proraun se moe izraditi primjenom bruto i
neto tehnike.
3) Naelo proraunskog jedinstva : podrazumijeva da svi prihodi i rashodi koji ulaze
u proraun budu prikazani u jednom aktu, u jedinstvenom dokumentu. Na taj
dokument predstavniko tijelo dobija cjelovitu sliku financijske situacije u zemlji,
omoguena je laka i bra kontrola nad stanjem prihoda i rashoda.
4) Naelo proraunske tonosti : znai da se prihodi i rashodi predvide realno,
odnosno da izmeu pokazatelja planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda ne bude
razlike.
5) Naelo proraunske specijalizacije : podrazumijeva da prihodi budu specificirani
prema izvorima i modalitetima njihova prikupljanja, a rashodi prema namjenama
za koje se troe.
6) Naelo prethodnog odobrenja prorauna : podrazumijeva da predstavniko tijelo
mora odobriti prihode i rashode prije nego to je izvrna vlast prihode poela
ubirati i troiti prikupljena sredstva.
7) Naelo periodiciteta prorauna : podrazumijeva da se proraun donosi unaprijed
za odreeno razdoblje na godinu dana, jer se proraunom preraspodjeljuje
drutveni proizvod.
8) Naelo proraunske ravnotee : trai da prihodi i rashodi u proraunu budu
uravnoteeni.
9) Naelo proraunske javnosti : izraava zahtjev za informiranou javnosti o
odreenim rjeenjima u postupcima u fazi donoenja, izvrenja, kontrole
prorauna kao i zavrnog rauna prorauna.
10) Naelo integriranosti proraunskog managmenta : prema ovom naelu trebale bi
na odreenoj razini teritorijalne organiziranosti postojati posebne organizacijske
jedinice nadlene za poslove prorauna, koje bi donosile odluke kako pri
sastavljnju tako i pri izvrenju prorauna.
76. Navedi i objasni postupak izrade i donoenja prorauna ?
Priprema prorauna ima vie faza :
1) Formuliranje ciljeva ( koji se proraunom ele ostvariti) : npr. porast BDP-a,
Smanjenje stope inflacije, broja nezaposlenih.
2) Planiranje rashoda : ministarstvo planira rashode to treba uiniti s obavljanjem
poslova iz njihove nadlenosti. To se obavlja na uputama i ciljevima to je
odredila vlada.
3) Prikupljanje prijedloga pojedinih ministarstava : ministarstvo financija prikuplja,
te analizira i ocjenjuje te prijedloge.
4) Uskladiti razliite zahtjeve pojedinih ministarstava : treba uskladiti zahtjeve s
mogunostima drave.
5) Rasprava o nacrtu prorauna na sjednici vlade : nakon to vlada prihvati
prijedlog prorauna, alje ga na proceduru u sabor.
Postupak donoenja prorauna je od drave do drave razliit. Glavnu ulogu ima
predstavniko tijelo, imamo dvije faze :

JAVNE FINANCIJE
1) Razgovaranje o prijedlogu prorauna odgovarajuih tijela parlamenta, nakon toga
ministri u saboru podnose izvjetaje to je uinjeno u prethodnoj godini, te
predlau to treba uiniti u slijedeoj, te koja su im proraunska sredstva
potrebna. Rasprava o novom proraunu je rasprava o ukupnoj politici vlade
( uspjesima, promaajima, problemima ). Tu svakako dolazi do sukoba vlasti i
oporbe.
2) Kad predstavniko tijelo usvoji proraun, on se objavljuje u slubenoj publikaciji
u kojoj se inae objavljuju zakonski akti.
77. to je rebalans prorauna ?
Nakon to je vlada usvojila proraun, odnosno on treba biti takav da javni prihodi
pokriju javne rashode, u sluaju kada su javni rashodi vei, pravi se popravak
prorauna odnosno da se uspostavi ravnotea.
78. Objasni postupak izvrenja prorauna ?
Treba poduzeti radnje kojima bi se prikupili planirani proraunski prihodi, te zatim
dodijelili korisnicima u onom iznosu za koje je predvieno. Zato razlikujemo
izvrenje prorauna na strani proraunskih prihoda i proraunskih rashoda. Na strani
rashoda izvrenje tee kroz tono utvrene postupke. Postupci obuhvaaju slijedee
radnje :
a) ostvarenje kredita
b) angairanje kredita
c) konstatiranje postojanja duga
d) naredbe za isplatu ( odobrenje za isplatu )
e) nalog za isplatu ( likvidiranje duga )

JAVNE FINANCIJE