Professional Documents
Culture Documents
Zavrsster
Zavrsster
SAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ
TERMINALI I PARKIRANJA
SEMINARSKI RAD
Predmetni profesor:
Doc. dr. Marko Suboti
Studenti:
Mulasmaji Tarik
Nikoli Neven
Doboj, decembar, 2015. godine
SADRAJ:
1. UVOD........................................................................................................................................3
Terminali i parkiranja
1. UVOD
Kad je rijee o parkiranju individualnih vozila, istraivanja su dokazala da individualna
vozila imaju malo iskorienje u toku dana. Ta vozila se uglavnom koriste za prevoz od stana do
radnog mjesta, zatim za odlazak u kupovinu ili radi rekreacije. Pri tome se putniki automobili
nalazi u pokretu veoma malo.Istraivanja su pokazala da se jedan automobil samo 1,5 2,5 sata
nalazi u pokretu, a preostalo vrijeme u toku dana je u stanju mirovanja, na nekoj od povrina u
gradu. Sa druge strane, koristei automobile za svoje kretanje, ovjek zauzima povrinu oko 5,3
m2/ ovjeku a pri kretanju pjeke ta povrina iznosi 0,5 m2/ovjeku.
Sredstvima javnog saobraaja, realno posmatrajui, nisu potrebne povrine za parkiranje,
jer ta vozila, se kreu izmeu dvije take, bez dueg zadravanjana na stanicama, a u vrijeme
kada ne rade smjetena su na pogodnim mjestima van saobraajnica. Teretna vozila koja dolaze
u gradsku zonu, dolaze prvenstveno radi utovara ili istovara robe. Ta zadravanja su kratka, no i
pored toga oteavaju problem parkiranja. Pri kretanju autobusom ovjek zauzima povrinu koja
iznosi oko 0,4 m2/ovjeku.
Grad koji nastaje iz naseobina koje su znale samo za konjsku zapregu, rasporedom
povrina i stanjem svoje saobraajne mree, ne moe da odgovori porastu motorizacije i sve
veem korienju automobila za kretanje. U takvoj situaciji, voza bi htio da ostavi svoje vozilo
to blie svom odreditu i zato parkira vozilo prije svega na ulici, i to, po mogunosti, besplatno.
Posljedice velikog broja vozila na ulicama su: smanjenje propusne moi saobraajnica,
smanjenje brzine kretanja i bezbijednosti saobraaja, poveanje trokova eksploatacije i pojava
zakrenosti na saobraajnicama.
Problem parkiranja, nastao je zbog porasta gradova, poveanja broja motornih vozila,
nepripremljenosti gradova za prihvat vozila i porasta standarda stanovnitva. U takvoj situaciji
neophodno je organizovano, planski i struno prii rjeavanju ovog problema. Zainteresovani za
njegovo rjeavanje su sami vozai, trgovina, poslovne djelatnosti i druge aktivnosti u gradu, kao
uzronici privlaenja vozila i, na kraju, sam grad koji je zainteresovan za efikasno odvijanje
cjelokupnog saobraaja, pa i parkiranja.
Terminali i parkiranja
taksi stajalitem. Javni saobraaj na mrei cesta u opini Teanj ima gradsku autobusnu stanicu u
centru grada i dobro oznaena i izvedena autobusna stajalita na regionalnim i lokalnim cestama.
Autobusni terminal u gradu je na dobro lociranom mjestu, na samom ulasku u grad Teanj. Na
podruju opine Teanj djeluju prevoznici Nertours, Kanti, Abuss line, Jelah bus i
Zettours. Autobuska stanica u Tenju privatizovana je, i od 2011. godine u vlasnitvu je
Centrotransa. Centrotrans ne vri prevoz putnika i ne obavlja saobraaj na podruiju opine
Teanj, ve samo je u vlasnitvu nekretnina i zemljita i prua usluge ostalim autoprevoznicima
sa podruja opine Teanj. Teanj nema gradskog prevoza. Teretni promet uglavnom slui u
svrhe prevoza drveta i graevinskog materijala. U Opini postoje tri preduzea koja se bave
izgradnjom i odavanjem puteva. To su: HS putevi, JKP Rad Teanj i Autoprevoz Teanjputniki saobraaj.
Na prostoru opine Teanj postoji glavna potanska jedinica, koja se nalazi u sreditu grada
Tenja i dvije njene ispostave, koje se nalaze u naseljenim mjestima Teanjka i Jelah. Pota u
opini Teanj zapoljava ukupno 27 radnika, od toga 13 potara.
S obzirom na smjerove kretanja, promet se dijeli na ulazni i izlazni promet. Ulazni promet je
zastupljen radnim danima, naroito u periodu dolaska radnika na posao i uenika u kole, dok se
najmanje odvija tokom vikenda. Izlazni promet je prisutan u jutarnjim i poslijepodnevnim
satima, kada odlazi stanovnitvo koje radi u drugim gradovima i uenici i studenti koji se koluju
u drugim gradovima.
Terminali i parkiranja
2.2 Stanovnitvo
2.2.1 Dinamika kretanja stanovnitva
Na osnovu ., uoava se da se ukupan broj stanovnika Opine u periodu od 1948. do 2013. godine
znatno mijenja. Podaci za noviji period se odnose na procjene, dok podatak za 2013.godinu
predstavlja preliminarni podatak za Opinu, sa popisa izvrenog iste godine.
Broj stanovnika Opine se postepeno poveavao u periodu od 1948. do 1971. godine da bi 1981.
godine i 1991. godine dolo do naglog porasta broja stanovnika. Pretpostavlja se da je razlog
poveanja broja stanovnika Opine u ovom periodu bio pozitivan migracioni saldo (zbog
snanog privrednog razvoja ovog podruja, stanovnitvo se vie useljavalo nego iseljavalo sa
teritorija Opine).
Znaajne promjene u ukupnom broju stanovnika opine Teanj nastupile su u periodu od 19921995. godine kada je znatan broj stanovnika iz susjednih opina (Doboj, Tesli, Derventa i dr.)
ovdje naao svoje utoite, a istovremeno je iz teanjske opine emigrirao odreen broj
domicilnog stanovnitva. Neposredno nakon rata u opini Teanj je ivjelo 54.047 stanovnika, od
ega je 40.618 domicilnog, a 13.429 izbjeglog stanovnitva iz drugih podruja Bosne i
Hercegovine.
Broj stanovnika u opini Teanj od 1996. godine smanjivao se usljed procesa povratka prognanih
lica u prijeratna mjesta boravka, a osim migracione komponente, na kretanje stanovnitva opine
Teanj uticalo je i smanjenje stope nataliteta, te poveanje stope smrtnosti stanovnitva. Opina
Teanj je izgubila i znatan broj stanovnika osnivanjem opine Usora. U periodu od 1996-2010.
godine broj stanovnika opine Teanj opao je sa 50 047 na 48 266 stanovnika.
2.2.2 Prirodno kretanje stanovnitva
Prirodno kretanje stanovnitva ili prirodni prirataj predstavlja razliku izmeu nataliteta i
mortaliteta, odnosno, broja ivoroenih i broja umrlih. Prirodno kretanje stanovnitva opine
Teanj u periodu od 1953. do 1991. godine odvijalo se u uvjetima opeg drutveno-ekonomskog
napretka i rezultat je djelovanja biolokih, socio-ekonomskih, psiholokih i drugih faktora.
U ovom periodu natalitet je predstavljao pozitivnu odrednicu prirodnog kretanja teanjskog
stanovnitva, ali je imao tendenciju pada (sa 44,1 na 18,5). Stope mortaliteta na podruju
opine Teanj u periodu 1953-1991. godine imale su tendenciju pada.
Zbog smanjenja ukupnog broja stanovnika i nepovoljnih drutveno-ekonomskih prilika opine
Teanj nakon 1996. godine primijetan je dalji pad stopa nataliteta, te blagi porast stopa
mortaliteta usljed procesa starenja stanovnitva, a rezultat toga su niske stope prirodnog
prirataja. Na osnovu trenda kretanja stopa nataliteta i mortaliteta u periodu od 1996. do 2010.
Kako na podruju optine Teanj nije bilo nikavih aktivnosti po pitnju rjeavanja ulinog
parkiranja, niti su nadlene vlasti poduzimale bilo kakve korake kako bi se ovaj problem rijeio
moemo zaljuiti da opina Teanj ima ozbiljan problem sa ulinim parkiranjem.Dovoljno je
proi teanjkim ulicama kako bi se uvjerili da postoji evidentan problem ulinog pariranja.Na
podruju opine ,tanije u samom gradu Tenju postoje tek 4 parking prostora na kojima se
usluga parkiranja naplauje.Takoe postoje i desetine manjih parking prostora na kojima se ne
naplauju usluge.Nivo modernizacije ovih parking prostora je veoma nizak pa su tako samo na 2
parking prostora iscrtana parking mjesta.Na podruju Tenja ne postoji niti jedan automat za
naplatu parkinga,postoji tek jedan parking sa rampom.Opina Teanj takoe nema ni Pauk
vozilo. Iz svih navedenih ijenica moemo zakljuiti da Teanj zaostaje po pitanju parkiranja i
parking prostora u odnosu na svoje susjedne opine sa kojima grani,te emo za primjer uzeti
opinu Doboj u kojoj su skoro svi parkinzi automatizovani sa iscrtanim parking mjestima.
jednog mjesta za parkiranje nisu definisane,niti su obiljeene.Na ovom paring prostoru nema
naplate pa samim tim ne postoji ni aparat za naplatu pakinga. U blizini ovog parkinga nalaze se
tvrava,banke,prodavnice,ugostiteljsi objekti,pijaca i iz tog razloga parking ne koriste samo
stanovnici oblinjih kua nego veinom posjetioci.
Terminali i parkiranja
10
11
Tabela 7. Broj zateenih vozila na parking prostoru prije brojanja u prvoj smjeni
Veina vozila je napustila parking prostor do kraja prve smjene i nisu se vie vraali na
ovaj parking prostor do kraja brojanja (ostalo je samo jedno vozilo).
U drugom smjeni brojanja na parking prostor se ukupno parkiralo 21 vozila. Od
navedenih vozila, 5 vozila je preuzeto iz prve smjene i iji je dalji tok trajnosti parkiranja praen.
Za itavu drugu smjenu na parking prostor parkiranje je izvrilo 21 voza sa svojim vozilima, to
nema nekih znaajnijih promjena u odnosu na prvu smjenu. Relativno manji broj parkiranja na
ovam parking prostoru u drugoj smjeni, a i uopte tokom dana, se moe objasniti injenicom da
se posmtrani parking prostor ne nalazi u samom centru grada. Brojanjem vozila u drugoj smjeni
se dolo do sledeih pokazatelja:
Terminali i parkiranja
12
Zateeni
od 6 do 7
od 7 do 8
od 8 do 9
od 9 do 10
od 10 do
11
od 11 do
12
od 12 do
13
od 13 do
14
od 14 do
Terminali i parkiranja
Ulaz
Izla
z
2
3
2
2
0
1
2
2
Akumulacij
a
4
6
8
8
8
Obi
m
10
12
14
3
1
4
3
6
4
10
7
6
9
10
10
13
15
od 15 do
16
od 16 do
17
od 17 do
18
od 18 do
19
od 19 do
20
Ukupno
0
39
1
38
4
40
12
12
10 10 10
9
10
8
7 777
4
3
2
22
1
22
3
2
7
6
55
6
4
10
5
4
3
8
7
ulaz
44
3 33
izlaz
44
3
obim
2
1
aumulacija
0
0
Grafikon 1. Ulaz, izlaz, akumulacija i obim parkiranja svih korisnika parking prostor
14
Broj parkiranja
21
8
2
3
2
2
0
0
1
0
0
0
Relativna raspodjela %
51,22
19,51
4,88
7,32
4,88
4,88
0,0
0,0
2,44
0,0
0,0
0,0
Kumulativna raspodjela %
51,22
70,73
75,61
82,93
87,81
92,69
92,69
92,69
95,13
95,13
95,13
95,13
2,44
97,57
0
0,0
97,57
1
2,44
100,01
41
100,01
Tabela 16. Trajnost parkiranja svih korisnika parking prostora
Trajnost parkiranja smo izrazili kroz kumulativnu i relativnu raspodjelu i prikazali grafiki:
Terminali i parkiranja
15
Relativna raspodjela
120
100
80
60
Relativna raspodjela %
40
20
0
120
100
80
60
40
Column1
20
0
Terminali i parkiranja
16
Utvrivanjem svih inioca parkiranja korisnika parking prostora, sumirali smo sve
podatke za obim, akumulaciju i trajnost parkiranja i prikazali ih u sledeoj tabeli:
Karakteristika
Period vremena
Od 6 do 20 sati
Broj parkirnih mjesta
Obim
Za period
Maximalno na sat
Minimalno na sat
Prosjeno na sat
Koeficijent satne neravnomjernosti
Obrt
Akumulacija
Maximalna
Minimalna
Prosjena
Trajnost (h)
Tabela 17. Osnovne karakteristike parkiranja svih korisnika parking prostora
Na osnovu tabele vidimo da je maksimalni obim parkiranja , minimalni a prosjeni
1vozila na sat vremena. Takoe je izraunat koeficijent satne neravnomjernosti i obrt parkiranja.
Koeficijent satne neravnomjernosti se rauna kao kolinik maksimalnog i prosjenog obima na
sat i iznosi . Obrt se dobije kao kolinik ukupnog obima i maksimalne akumulacije i iznosi . U
tabeli su takoe uneeni svi podaci za akumulaciju. Maksimalna akumulacija iznosi , minimalna
a prosjena vozila. I na kraju je utvrena ukupna trajnost parkiranja svih korisnika i za na
parking prostor ona iznosi asa,a prosjeno vrijeme zadravanja vozila na ovom parkingu je
minute.
1.2.
Poto posjetioci koriste samo parking prostor koji nije zauzet od strane stanovnika,
veoma je bitno i utvrditi karakteristike parkiranja stanovnika koji koriste obraeni parking
prostor. Za stanovnike se mogu smatrati svi korisnici koji su zateeni prije perioda istraivanja,
prije 6 sati. U naem sluaju su zateena 4 vozila na parking prostoru prije istraivanja, to je
prikazano u ranijim slikama. Za nae istraivanje je od krucijalne vanosti utvrditi kad stanovnici
naputaju parking prostor i tako ostavljaju slobodan prostor ostalim korisnicima. Raspodjelu
naputanja parking mjesta stanovnika prikazali smo u sledeoj tabeli i na grafikonu:
Vrijeme
naputanja
Terminali i parkiranja
Broj stanovnika
Relativna
raspodjela (%)
Kumulativna
raspodjela
17
0
2
1
1
4
0
50%
25%
25%
100%
0%
50%
75%
100%
2
1.5
1
0.5
0
do 9h
od 9 do 13
od 13 do 20
ne naputaju
uupno
18
U naem sluaju, gdje imamo 9 parking mjesta, jedno vozilo stanovnika je itav dan
boravilo na parking prostoru a 3 vozila su napustila parking prostor tokom brojanja i ta mjesta
zauzeli samo djelimino. Poto parking ima 9 parking mjesta, 5 parking mjesta je bilo slobodno
za parkiranje posjetioca tokom itavog dana. Ovo je prikazano i na sledeem grafikonu:
11%
potpuno
djelimino
slobodno
56%
33%
Zateeni
od 6 do 7
od 7 do 8
od 8 do 9
od 9 do 10
od 10 do 11
od 11 do 12
od 12 do
13
od 13 do
Terminali i parkiranja
Ulaz
Izla
z
2
3
2
2
2
5
0
1
2
1
1
5
Akumulacij
a
0
2
4
4
3
3
10
7
9
7
4
14
13
Obim
2
5
6
4
4
15
21
17
19
14
od 14 do
15
1
2
3
5
od 15 do
16
4
3
7
10
od 16 do
17
3
4
7
11
od 17 do
18
2
0
2
2
od 18 do
19
1
2
3
5
od 19 do
20
0
1
1
2
Ukupno
43
33
33
Tabela 20. Akumulacija i obim parkiranja posjetioca parking prostora
Najvei broj ulazaka na parking prostor je 43 a najvei izmeu 13 i 14 sati i iznosi 9
ulazaka, dok je najvei broj izlazaka evidentiran u vremenskim periodima od 12 do 13 sati i
iznosi 7, te od11 do 12 sati i iznosi 5. Najvea akumulacija je u vremenskom periodu od 12 do
13 sati i iznosi 14, dok je najvei obim od 21 vozila evidentiran takoeod 12 do 13 sati. Za
vremenski period od 14 sati, koliko je trajalo brojanje, na parking prostor je ulo ukupno 43
vozila a izalo 33 vozila. Ukupan obim parkiranja iznosi 33 vozilo. Grafiki iskazano ova
raspodjela izgleda:
45
40
35
30
25
ulaz
20
akumulacija
15
izlaz
obim
10
5
0
Zateeni
od 6od
do7od
7do8
od
8do
9
od9
do
10
od
10
do
11
od11
do
12
od12
do
13
od13
do
14
od14
do
15
od15
do
16
od16
do
17
od17
do
18
od18
do
1919
Ukupno
do 20
20
do 1
od 1 do 2
od 2 do 3
od 3 do 4
od 4 do 5
od 5 do 6
od 6 do 7
od 7 do 8
od 8 do 9
od 9 do 10
od 10 do 11
od 11 do 12
od 12 do 13
od 13 do 14
preko 14
Ukupno
21
8
2
2
1
2
0
0
0
0
0
0
1
0
0
Tabela 21. Trajnost parkiranja posjetioca parking prostora
Najvei broj parkiranja je trajao je do 1 sat i iznosi 218 parkiranja ili 89,71%, a slijedi ga
parkiranje trajanja od 1 do 2 sata sa 17 parkiranja ili 6,99%, zatim parkiranje u trajanju od 2 do 3
sata sa 5 parkiranja ili 2,07%. Dua parkiranja nisu bila esta i nije bilo parkiranja duih od 14
sati i jedno parkiranje od 5 do 6 sati. Ovi podaci potkrepljuju ranije tvrdnje da na ovaj prostor
dolaze samo osobe koje obavljaju odreene poslove i kratko se zadravaju na parking prostoru.
Trajnost parkiranja smo izrazili kroz kumulativnu i relativnu raspodjelu i prikazali grafiki:
Relativna raspodjela %
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Relativna raspodjela %
Terminali i parkiranja
21
Kumulativna raspodjela %
100
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
Kumulativna raspodjela %
Karakteristika
Period vremena
Od 6 do 20 sati
22
parkiranja. Koeficijent satne neravnomjernosti iznosi 2,76 a obrt iznosi 9,00. U tabeli su takoe
uneeni svi podaci za akumulaciju. Maksimalna akumulacija iznosi 27, minimalna 6 a prosjena
19,5 vozila. I na kraju je utvrena ukupna trajnost parkiranja posjetioca i za na parking prostor
ona iznosi 155sati, a prosjeno zadravanje vozila iznosi 38,27 minuta.
Konano, obradom svih podataka vezanih za nezavisno istraivanje, uporedili smo sve
podatke vezane za obim, akumulaciju i trajanje parkiranja i prikazali ih tabelarno:
Karakteristika
Terminali i parkiranja
23
2. ZAVISNO ISTRAIVANJE
U cilju boljeg shvatanja potreba i zahtjeva korisnika parking prostora sproveli smo anketu
na podruju grada Tenja u ulicama Edhema Ajanovia i Enesa Galijaevia, u samom centru
grada , dana 02.12.2015. godine, te uspio izvriti popunjavanje dovoljnog broja anketnih
upitnika. Anketa je vrena direktnim razgovorom sa anketiranima. U anketi je uestvovalo 21
ispitanik razliite polne strukture.
Anketni obrazac je sadrao razliita pitanja poevi od motiva dolaska, udaljenosti cilja
od mjesta parkiranja, koliko esto koriste parking mjesto, zatim cijena parkiranja po satu pri
kojoj bi odustali od parkiranja, i sl. Rezultati istraivanja su prikazani na grafikonima u daljem
tekstu.
2.1.
Od ukupnog broja anketiranih korisnika koji iznosi 21, mukarci zauzimaju 90%
ispitanih, a ene 10% to je prikazano na grafikonu 9.
Muki
enski
90%
Terminali i parkiranja
24
2.2.
od 300 do 400m
Rastojanje pjeaenja
8%
6%
0-100
5%
100-200
200-300
300-400
>500
81%
2.3.
Raspodjela korisnika prema pristupnim pravcima
Terminali i parkiranja
25
19%
Jelah
5%
Bukva
arija
Radua
Dobropolje
62%
2.4.
Postoje brojni motivi dolaska u grad, a neki od njih su: rad, poslovno, privatni
posao i ostalo. Od 21 ispitanika 52% je navelo da je motiv njihovog dolaska poslovne obaveze,
26% korisnika dolazi zbog rada, dok je po 16% korisnika dolo zbog privatnih razloga,a 6%
korisnika dolo zbog ostalog.Navedeni rezultati su prikazani na grafikonu 12.
Terminali i parkiranja
26
16%
Rad
Poslovno
Privatno
Ostalo
52%
2.5.
Raspodjela korisnika prema zavisnosti koliko esto koriste parking
mjesto.
Terminali i parkiranja
27
esto
Povremeno
Rijetko
43%
Grafikon 13. Raspodjela korisnika prema zavisnosti kolikoesto koriste parking mjesto
2.6.
Raspodjela korisnika prema zavisnosti ta podrazumijevaju pod
kvalitetom usluge parkiranja.
Terminali i parkiranja
28
27%
Slobodno mjesto
54%
Blie cilju
Vozilo bezbjedno
14%
2.7.
Raspodjela korisnika prema cijeni parkiranja po satu pri kojoj bi
odustali od parkiranja.
Na pitanje pri kojoj cijeni bi korisnici parking mjesta odustali od parkiranja njih
21 odnosno svi ispitanici su odgovorili da bi od parkiranja odustali kada bi cijena bila vea od
2,00 KM,.Navedeni rezultati su prikazani na grafikonu 15.
Terminali i parkiranja
29
25
20
15
10
0
0.5 KM
1 KM
2 KM
3. ZAKLJUAK
30
4. LITERATURA
Terminali i parkiranja
31