1.

Raunarske mree i Internet

1.1. to je Internet

raunala, odnosno krajnji sustavi, povezani su komunikacijskim linkovima

brzina prijenosa podataka se izraava u broju bitova u sekundi

1.1.2. Usluge interneta

razmjena podataka izmeu distribuiranih aplikaicija (P2P, igre, Web,)

usluga pouzdane i nepouzdane konekcije

1.1.3. Protokol

definira format i vrste poruki koje se razmjenjuju izmeu raunala, kao i akcije koje se
obavljuju nakon slanja i prijema poruke i nekog drugog dogaaja

1.2.2. Usluge sa konekcijom i bez nje

TPC/IP podravaju dvije vrste usluge: usluge sa konekcijom i bez nje

Usluge sa konekcijom (TCP): potrebna je sinkonizacija prije slanja podataka, zove se
usluga sa konekcijom jer su raunala labavo povezana (samo ona znaju za konekciju),
ukljuuje pouzdani prijenos podataka, kontrolu zaguenja (spreava zastoj) i kontrolu
toka podataka (izbjegavanje preoptereenja)
Usluga bez konekcije (UDP): nema sinkronizacije, podaci se samo alju, nema potvrde
prijema, nema kontrole podataka niti zaguenja,

1.3.1. Komutiranje vodova i paketa

komutiranje vodova: link je cijelo vrijeme rezerviran izmeu raunala, telefon,

raspoloiva brzina bitova dijeli se fiksno na kanale, neuinkovito kod promjenjive
koliine podataka s mnogo pauza
frekventno multipleksiranje: sve veze du linka koriste isti propusni opseg (primjerice,
4ghz kod telefona, radio stanice od 88 do 108 mhz, itd)
vremensko: vrijeme je podjeljeno na okvire fiksne duine, a svaki ima fiksni broj
vremenski odsjeaka, kada mrea uspostavi vezu dun ika, toj vezi se namijeni jedan
vremenski odsjeak u vremenskom okviru
razlika: u FDM-u, vod stalno ima dio ukupne propusne moi, dok kod TDM-a, tijekom
kratkih intervala dobiva cjelokupnu propusnu mo
komutiranje paketa: dugake poruke rastavljaju se na pakete koji prolaz kroz rutere,
veina rutera prvi memorira cijeli paket, nakon ega ga proslijedi kroz izlazni link, brzina
bitova se dijeli uinkovitije, povremeno velika koliina podataka moe se pohraniti u
meuspremniku (buffer), no ovo moe stvoriti kanjenje i preljev meuspremnika
statistiko multipleksiranje: kod komutiranja vodova se unaprijed rezervira dio
propusnog linka, kod paketa nma zahtjev; prijenosni kapacitet koriste korisnici koji alju
pakete, odnosno to je dioba resursa na zahtjev

1.3.2. Mree sa datagramima i virtualnim kolima

razlika: mrea sa datagramima koristi adresu odredita, dok VC (x. 25, ATM, Frame
relay) koristi broj kola
VC: virtualna konekcija, podeavaju se svi ruteru na putanji, svaki VC ima svoj ID,
prema kojem ruteru prosljeuju pakete na izlazni link, odrava se stanje o konekciji
1

obzirom da cijelo vrijeme postoji veza, pa postoji mnotvo informacija koje je potrebno
uvati za vrijeme trajanja veze
Datagrami: paketi se prosljeuju na temelju odreditne adrese,
Vrste kablova pogledati u seminaru

1.6. Kanjenja i mreama sa gubitkom paketa

Kanjenje usred obrade: vrijeme potrebno da se ispita zaglavlje paketa i donese odluka
o usmjeravanju, provjera IP adrese ili CRC-a, zanemarivo,
Kanjenje usred stajanja u redu: ovisi o broju paketa prije izlaznog linka, ekanje na
upuivanje na link, odreuje se statistiki, od 0 do beskonano su vrijednosti
kanjenje usred prijenosa: vrijeme potrebno da se paket izgura iz izlaznog linka,
formula M/k gdje je M duina paketa u bitovima tj veliina poruke, a k kapacitet veze
izraen u b/s preko kojeg se poruka prenosi
kanjenje usred propagacije: vrijeme potrebno da se paket prenese od izlaznog linka
rutera A do rutera B, FORMULA d/c gdje je d duina fizike veze, a c brzina
propagacije u mediju, te su vrijednosti od nekoliko mikosekundi do stotinjak milisekundi
kanjenje vora: zbor ovih etiri komponenti

1.7. Slojevi

aplikacijski sloj: ovdje su mrene aplikacije (HTTP, FTP, SMTP)

transportni sloj: usluga transportna poruka aplikacijskog sloja (TCP, UDP, SPX)
mreni sloj: rutiranje paketa mrenog sloja od jednog do drugog raunala, njemu
transportni sloj predate segmente, odnosno pakete, (IP, ICMP, IGMP)
Sloj veze podataka: na svakom voru mreno sloj predaje podatke sloju veze
podataka, nakon vora paket se ponovno alje na mreni sloj, paketi sloja veze zovu
se okviri (ATM, ARP, HDLC)
fiziki sloj: prenosi pojedinane bitove, postupci modulacije (DSL, PDH, OTN)
sloj n+1 koriste usluge sloja n
sluga izmeu 2 sloja nudi se na mjestu Service Access Point (SAP), pri tome se
predaje Service Data Unit (SDU) jedinica podataka koja je predana iz nekog sloja
niem sloju, no jo nije enkapsulirana u PDU
PDU: fiziki sloj (bit), sloj veze (okvir), mreni (paket), transportni (segment),
aplikacijskih (podaci)
Instance sloja n na razliitim raunalima razmjenjuju Protocol Data Unit (PDU), svaki
PDU sadri zaglavlje (header) PDU je jedinica podataka specificirana u protokolu
danog sloja i koja sadri inforamcije vezane za kontrolu na tom protokolu

1.7.2. Enkapsulacija

u predajnom raunalu se poruka aplikacijskog sloja predaje transportnom sloju, koji

dodaje neke svoje informacije, nakon ega mreno dodaje svoej, itd

Prezentacije

Oblici komunikacije
o unicast (toka-toka): 1 poiljatelj, 1 primatelj
o multicast (toka-vie toaka, grupa): 1 poiljatelj, grupa primatelja
o broadcast: svim sudionicima na mrei
o anycast: 1 primatelj iz grupe moguih primatelja
Smjer prijenosa
o - simplex: jednosmjerna veza
o - polu-duplex: dvosmjerna veza s
o prespajanjem (ne istovremeno u oba smjera)
2

o - (puni) duplex: istovremeno u oba smjera

iani vs beian prijenos: kod beinog 300 000 km/s, kod ovog 200 000, kod beinog
vea mogunost pogreke
veliina meuspremnika kanala u bitovima (broj poslanih bitova za vrijeme irenja 1.
bita od poiljatelja prema primatelju):
o Neka je R=100 Mbps, d=4800km, v=300 000 km/s, treba pretvoriti km u metre,
Mbps pomnoiti sa 106, da se dobije broj bitova u sekundi
o tada je formula: 100 * 106 bit/s * (4800 * 103 / 300 000) = 1600 * 103 bits =
195.3. KB
veliina meuspremnika kanala u paketima (broj poslanih paketa za vrijeme irenja 1.
bita od poiljatelja prema primatelju):
o a = R * D / L = d / v / L / R, gdje je L veliina paketa
Kvaliteta usluge (Quality-of-Service, QoS):
o zajedniki naziv za kvantitativne aspekte mrea raunala i njihovih protokola, kao
to su vrijeme odgovora, propusnost, rata gubitaka i pogreaka, raspoloivost
(servera),
o vano za izbor i konfiguraciju mrenih arhitektura i protokola, mogunosti:
mjerenja, (stohastika) analiza, simulacije, podrka kroz odgovarajue
programske alate

2. Aplikacijski sloj
2.1.1. Arhitektura mrenih aplikacija

Klijent -> server: server ima IP adresu, uvijek poznatu, nema direktne komunikacije
meu klijentima, serveri su stalno ukljueni,
P2P: nema servera, peerovi su klijenti i serveri,

2.2.2. Komunikacija izmeu procesa

klijent: proces koji inicira komunikaciju izmeu dva procesa, server: proces koji eka na
kontakt i onda poduzima neku akciju
soket: vrata nekog procesa kroz koja prolazi poruka koju je poslao proces, odnosno
kroz koja drugom procesu stie
API: soket koji posreduje izmeu aplikacije i mree
IP adresa: 32 bita, jedinstveni, globalno definirani
broj porta: slui sa usmjeravanje poruke pravom procesu

2.1.3. Protokoli aplikacijskog sloja

definiraju nain razmjene poruka meu aplikacijskim procesima koji se izvravaju na

raznim raunalima
odreuju: tipove poruka, sintaksu tipova poruka, znaenje informacija u njima, pravila
za slanje i odgovaranje poruka

2.1.4. Usluge potrebne aplikaciji

pouzadni transfer podataka (neke aplikacije su tolerantne na gubitak)

propusni opseg (ako ga nema dovoljno, aplikacija ne moe raditi)
vrijeme (kanjenja moraju biti to kraa, vano za aplikacije u realnom vremenu)

2.1.5. Usluge transportnog protokola

postoje dvije usluge: UDP i TCP

TCP nudi uslugu konekcije, pouzadnog transporta, kontrolu zaguenja
3

usluga konekcije: poetna sinkronizacija upozorava na poetak razmjene paketa, nakon

ega je uspostavljena TCP konekcija dva procesa su vezana na neobzevajui nain
usluga pouzdanog transporta svi podaci e biti isporueni bez greke
kontrola zaguenja u sluaju zaguenja, dozira se intenzitet prometa
TCP ne nudi: minimalnu brzinu transporta, nema garancije kanjenja,
UDP: nepouzdan, nema sinkronizacije, nema kontrole zaguenja,

2.2. Web i HTTP

2.2.1. HTTP

HTTP definira strukturu poruka i naine razmjene (od klijenta prema serveru i natrag)
HTTP koristi TCP, alje poruke preko svojeg soketa
HTTP client poziva stranice s HTTP servera
bez nadgledanja stanja nema evidencije o klijentima, moe i 100 puta slati isti paket
svaka TCP konekcija alje i prima samo jednu poruku
RTT vrijeme povratnog puta, odnosno vrijeme potrebno da paketu od klijenta do
servera i natrag, odnosno vrijeme potrebno da se prenese datoteka

2.2.2. Postojane i nepostojane veze

postojane veze otvori se TCP konekcija i traje cijelo vrijeme slanja, odnosno slanja
cijele web stranice
konekcija bez cjevovodne obrade: klijent moe izdati novi zahtjev samo kad dobije
odgovor na prethodni, kod cjevovodne moe slati uzastopce, prije odgovora

2.2.3. Format HTTP poruke

prvi red poruke (GET, POST, HEAD, PUT, DELETE, ima vrstu zahtjeva, url polje i http
verziju) je red zahtjeva, a ostali su redovi zaglavlja

2.2.4. Cookies

slue za identifikaciju korisnika, etiri komponente: zaglavlje u HTTP poruci sa

odgovorm, red zaglavlja sa zahtjevom, cookie u browseru i baza na serveru

2.3. FTP

ima kontrolnu konekciju (autentifikacija) i konekcija za prijenos podataka to znai da

radi izvan opsega, dok kod HTTP-a sve ide u jednom TCP zathevuj, pa je on u opsegu
kod FTP-a, kontrolna traje cijelo vreijeme, dok konekcija za prijenos podataka se
uspostavlja za svaku datoteku

2.5. DNS
2.5.1. usluge DNS-a

baza podataka implementirana u DNS hijerarhiju i protokol aplikacijskog sloja koji

omoguuje pretraivanje te baze
prevodi imena raunala u IP adrese
usluge: dodjeljuje pseudonime nazivima raunala (skraivanje URL-a) i e-mail servera
(hotmail umjesto webcosts.hotmail.ukl.dlfj.d), distribucija optereenja
postoji 13 osnovnih DNS servera, veina u Americi
postoje serveri najvieg nivoa (domene .hr, .com, .uk, itd), dns serveri od autoriteta
(lokalni u organizaciji)
TTL: rok trajanja zapisa, odnosno u tom se polju odreuje kada e on biti brisan iz
cachea
4

2.5.4. DNS zapisi i poruke

zapis DNS-a ima etiri polja: Name, Value, Type i TTL

DNS poruka: 12 bajtova (odjeljak zaglavlja), odjeljak za pitanje (o upitu), odjeljak za
odgovor, odjeljak za autoritet, dodatni odjeljak

Prezentacije

Svojstva klijenta i servera: server je uvijek uinkovit i raspoloiv, a klijenti su samo

povremeno na mrei, komuniciraju sa serverom, ne meusobno
paradigme:
o promjenjiva uloga client-a i server-a: raunala preuzimaju katkad jednu, katkad
drugu ulogu
o distribuirana aplikacija: sastoji se iz vie nezavisnih aplikacija koje skupa
izgledaju kao jedna jedinstvena aplikacija (npr. WebShop s Web serverom,
aplikacijski server i baza podataka)
o decentralna arhitektura: autonomni sustavi (npr. Peer-to-Peer aplikacije kao
Gnutella, Chord)
o hibridna arhitektura: za inicijalizaciju je potrebna neka centralna arhitektura, dok
se aplikacija izvodi decentralno izemu raunala (npr. neke Peer-to-Peer aplikacije
kao Bittorrent)
Fat client:
o Prednosti: manje servera kojima je potrebno upravljati
o Nedostaci: blisko upravljanje desktop raunala u naem okruenju, potrebno
testirati verziju za svako stolno raunalo, udaljeni pristup teak ili gotovo
nemogu, podaci se prenose kroz cijelu mreu pa moe doi do zaguenja
thin server
o prednosti: zahtjevaju manje stalnog odravanja, zbog lakeg odravanja se
smanjuju trokovi
o nedostaci: nisu pogodi na vrlo zahtjevne zadae,
Thin client fat server: Thin client sadri Korisniko suelje, dok server ima (pored kor.
suelja) i Aplikaciju i Baza podat.
Fat Client thin server: client ima (pored kor. suelja) i Aplikaciju i Baza podat., a server
samo bazu
Kvantitativni zahtjevi aplikacija:
o gubitak paketa
o brzina veze
o vrijeme kanjenja (multimedija u realnom vremenu i interaktivne igre zahtijevaju
kratko vrijeme kanjenja)

3. transportni sloj
3.1. usluge transportnog sloja

omoguuju logiku komunikaciju izmeu procesa

3.1.1. Odnos transportnog i mrenog sloj

mreni sloj osigurava komunikaciju izmeu raunala, a transportni izmeu procesa

3.1.2. Pregled transportnog sloja u Internetu

IP ini sve to moe da isporui podatke, no ne daje garanciju (nepouzdana usluga)

3.2. Multipleksiranje i demultipleksiranje

u odredinom raunalu, trasnportni sloj prima podatke od mrenog, dok transportni

onda isporuuje podatke aplikacijskom slojudemultipleksiranje: isporuivanje podataka iz segmenta transportnog sloja u
odgovarajui soket, deava se na prijemnom raunalu
multipleksiranje: prikupljanje podataka u izvorinom raunalu, stavljanje zaglavlja
(enkapsulasija) i slanje tih segmenata mrenom sloju kroz soket
soket imaju jedinstvene identifikatore, svaki segment ima polja izvornog i odredinog
porta
brojevi portova od 0 do 1023 su dobro poznati, odnosno rezervirani
svaki soket dobiva svoj broj porta
soketi je mogue realizirati u programskim jezicima, a slue za :
o definiranje transportni protokol (TCP ili UDP)
o IP adresu izvornog i odredinog raunala
o brojeve port-a (za razlikovanje aplikacija u raunalima
o tako je mogue programirati aplikacije
adresiranje procesa (?): korisniki proces dogovara s transportnim slojem na izvornom
hostu broj izvornog porta (izabire ga ili aplikacija ili se od strane operacijskog sustava
dodjeljuje neki slobodan port)
UDP na odredinom hostu odluuje prema broju odredinog porta (i samo prema
njemu) kojoj aplikaciji se segment dodjeljuje
korisniki proces moe sadravati vie socket-a

3.3. UDP

nema sinkronizacije; radi bez uspostave konekcije (koristi ga DNS)

nudi kontrolu nad sadraje i vremenom slanja (primjerice nema ekanja potvrde
isporuke, itd, koji usporavaju stvar)
nema uspostave konekcije pa je bri zato ga DNS koristi
ne prati stanje konekcije, nije orijentiran na vezu
manje zaglavlje (8 bita, dok tcp ima 20)

3.3.1. Struktura UDP segmenta

sadri podatke, broj izvora i odredita, kontrolni zbir (checksum, provjera dali je dolo
do promjene u bitovima UDP segmenta, slui za provjeru greaka i zaglavlja i podataka,
rauna se 16-bitni jedinini komplement od zbroja jedininog komplementa informacija
pseudo zaglavlja iz IP zaglavlja, te UDP zaglavlja i podataka, upotreba je opcionalna),
duljinu cijelog segmenta (length)
UDP koristi kontrolni zbir jer postoji ansa da budu svi linkovi od izvora do odredita
sadrali provjeru greki
on greku ne ispravlja, dodue; nekad se oteeni segment odbaci, a nekad prosljeuje
na upozorenje
Zaglavlje je veliine 4x2 bajta, tj. ono ima ukupno 8 bajtova, dok je veliina zaglavlja
fiksna.
Length u zaglavlju UDP segmenta: U tom polju zapisana je veliina cijelog paketa u
bajtovima, tj. zajedno zaglavlja i podataka

3.4.1. Pouzdani kanal prijenosa

protokol se sastoji od pozitivnih (ACK) i negativnih (NAK) potvrda

6

protokoli koji koriste te potvrde zovu se ARQ

ARQ zahtjevaju: 1) mehanizam otkrivanja greaka 2) povratna informacija poiljaocu
3)ponovno slanje
Stani i ekaj: kada poiljatelj eka ACK ili NAK, on ne moe primiti podatke iz gornjeg
sloja prvo treba napustiti stanje ekanja
zbog mogunosti oteenja ACK ili NAK paketa, tim se paketima dodaje kontrolni broj
koje primalac provjerava; ako je redni broj vei, onda znai da sve tima
tajmer: koristi se za timeout i ponovno slanje paketa zbog mogunosti da je paket ili
ACK izgubljen u kanalu
redni broj: slui za numeriranje paketa od poiljatelja do primatelja

3.5. TCP

izvrava se samo na krajnjim sustavima, ne i na usputnim ruterima

podrava puni dupleks, konekcija od toke A do toke B
sinkronizacija u tri koraka: klijent alje zahtjev, server odgovara, a onda klijent opet
alje
rezervira se privremena memorija koja uva podatke koji se razmjenjuju

3.5.2 Struktura TCP segmenta

br. izvornog i odredinog porta, redni broj, broj potvrde, duina zaglavlja, polje opcije,
polje oznaka (ACK, ili koje drugo, oznaava o kakvoj se poruci radi), podaci, kontrolni
zbir,

3.5.4. Pouzdani transfer podataka

IP ne garantira isporuku datagrama, redosljed i integritet podataka u njima

TCP najprije prima podatke, enkapsulira ih, predaje segment IP-u, dok svaki segment
sadri redni broj
TCP pokree tajmer ako je izazvan timeout, ponovno alje segment koji ga je izazvao
konano, TCP obrauje primitak ACK-a,
Dupli ACK: ACK koji ponovno potvruje primitak segmenta (kada se primjeti da fali
neto)
Selektivno potvrivanje: omoguava TCP primaocu da selektivno potvruje segmente
primljene van redosljeda, umjesto da kumulativno potvruje posljednji pravilan segment
primljen u ispravnom redosljedu

3.5.5. Kontrola toka

TCP nudi uslugu kontrole toka: usklauje brzinu slanja da ne bi dolo do zaguenja
memorije primaoca

Prezentacije
-

Izraunavanje kontrolnog zbroja:

o segment je prikazan kao niz binarnih brojeva duljine 16 bitova, ovi bitovi se
zbrajaju u tzv. aritmetici jednog komplementa pri emu: x nastaje iz x
invertiranjem svih bitova, nastane li ostatak (carry), rezultat se inkrementira
o rezultat se invertira i to je kontrolni zbroj, poiljatelj rauna kontrolni zbroj i
upisuje ga u segment
o na isti nain primatelj rauna kontrolni zbroj i dodaje (u aritmetici jednog
komplementa) kontrolni zbroj proitan iz segmenta, ako ne postoji pogreka u
bitu, onda kao rezultat nastaje 11111111111111112 (prikaz 0 u jednom
komplementu)
o pojedine pogreke bita se mogu prepoznati, ali ne i dvostruke
7

zbrajanje se vri ovako: 0+0 = 0, 0+1 = 1, 1+0 = 1, 1+1 = 0 i prijenos 1

ostatak maknemo, sve nule pretvorimo jedinice i sve jedinice u nule, ime smo
dobili kontrolni zbroj
Pseudo-zaglavlje:
o Pseudo-zaglavlje sadri izvornu i odredinu IP adresu, broj protokola, (17 za UDP)
i duljinu segmenta
o UDP poiljatelja najprije upisuje 0 u checksum polje, generira pseudo zaglavlje i
rauna kontrolni zbroj zajedno za UDP segment i pseudo- zaglavlje
o
ovaj kontrolni zbroj upisuje se u checksum polje, zatim se segment i pseudozaglavlje prosljeuju na IP
o
UDP primatelja dobiva (od IP) UDP segment i pseudo-zaglavlje, pie 0 u
checksum polje i rauna kontrolni zbroj za segment i pseudo-zaglavlje
o
prednost: provjera kontrolnog zbroja prepoznaje i pogreke u IP adresama, npr.
krivo proslijeene segmente
o
nedostatak: povreda principa uslojavanja
pogreke u kanalu (nepouzdan kanal izmeu dva procesa): do njih moe doi zbog
uma, buffer overflowa, ispada komponenta koji uzrokuju pogreke bita i gubitak
paketa, to se rjeava protokolima s prepoznavanjem pogreaka, potvrdama i
ponavljanjem slanja
protokoli za pouzdan transport:
o Stop-and-Wait: poiljatelj dodaje u svrhu prepoznavanja pogreke kontrolni
zbroj ili Cyclic Redundancy Check (CRC), primatelj alje potvrdu
(acknowledgment, ACK), nakon timeout-a (= potvrda nije stigla, timeout
predstavlja odreeni period koji smije proi prije nego nego se aktivira neki
specifino dogaaj, dok se taj specifino dogaaj dogaa samo ako se neki drugi
specifino dogaaj nije dogodio) paket se ponovo alje, za prepoznavanje
moguih duplikata potrebni su redni brojevi (SQN sequence number)
o Protokoli kliznog prozora: alje se vie paketa odjednom kako bi se popunio
kanal, Go-Back-N (Go-Back-N ARQ je specifian primjer protokol za automatsko
ponavljanje zahtjeva(ARQ), u kojem proces koji alje nastavlja slati broj okvira
odreenih veliinom okvira, ak i bez primanja ACK-a od prijemne strane) i
Selective Repeat (radi na isti nain), razlikuju se s obzirom na timeout, potvrde,
ponovno slanje
neformalan opis Stop-and-Wait:
o Ponaanje poiljatelja:
alji paket s aktualnim SQN i ukljui timer
ako se ACK vrati bez pogreke bita i s aktualnim SQN prije isteka timeouta, inkrementiraj SQN i vrati se na 1. korak
ako je timeout istekao, ponovo alji paket, takoer ponovo ukljui timer i
vrati se na 2. korak
o Ponaanje primatelja
ako je paket primljen bez pogreke bita i s aktualnim SQN, alji ACK s
aktualnim SQN i inkrementiraj SQN; inae ponovo alji posljednji ACK
Statechart:
o (vrsta dijagrama koja opisuje ponaanje sustava, zahtijeva da je sustav
sastavljen od konanog broja stanja), uvijek se nalazi u nekom stanju, toka
predstavlja poetno stanje (initial state)
o
Prijelaz izmeu stanja (state transition) se ostvaruje (jest definirano(?)) nekim
dogaajem (event) i ispunjavanjem nekog uvjeta (guard), a nakon prijelaza u
novo stanje izvodi se neka akcija (action)
o
Iz praktinih razloga mogue je uvesti i varijable
o
o

Statecharts predstavljaju varijantu konanih automata, dogaaji, uvjeti i akcije

se esto opisuju kroz pseudokd (time dobivamo tzv. poluformalan opis)
o
Ponaanje protokola esto se modelira ovakvim (ili slinim) automatima
o
Postoje programski alati koji takvo modeliranje podravaju: protokoli se mogu
specificirati kao automati iz ega se moe generirati kd; na osnovu toga
mogue je izvoditi razliite analize, simulacije i testiranja
Prostor rednih brojeva (sequence number space):
o prikaz rednih brojeva je konaan: polje s n bitova omoguuje 2 n rednih brojeva
o viestruka primjena kroz cikliki prolaz
o za Stop-and-Wait dovoljan je jedan bit za prikaz 2 redna broja: 0 i 1
o Stop-andWait s 0 i 1 kao rednim brojevima zove se i Alternating-Bit-Protocol
o

4. Mreni sloj
4. 1. Uvod

uloga mrenog sloja: slanje paketa od otpremnog do prijemnog raunala (ne procesa)
prosljeivanje: router primat paket na ulaznom linku i alje ga na u izlazni link
rutiranje (usmjeravanje): utvrivanje putanje kojom paket ide od otpremnog do
prijemnog raunala, koristi algoritme rutiranja
tablica prosljeivanja: nalazi se u ruteru, preko nje rauna interfejs na koji treba poslati
paket, podatke za to raunanje uzima iz zaglavlja datagrama
komutatori sloja veze: rutiranje vre prema podacima iz sloja veze, dok ruteri to rade
preko podataka iz mrenog sloja
podeavanje konekcije: u nekim mreama se ruteri prvo moraju sinkornizirati prije nego
ponu slati podatke
Forwarding vs Routing: prosljeivanje predstavlja odabir izlaznog porta baziranog na
odredinoj adresi i tablici prosljeivanja, dok rutiranje predstavlja proces u kojem se
tablica prosljeivanja sastavlja

4.1.2. Modeli mrene usluge

definira karakteristike prijenosa podataka (pouzadnost, redosljed paketa, itd)

na otpremnoj strani nudi usluge: garancija isporuke, garancija isporuke sa ogranienim
kanjenjem, isporuka u pravilnom redosljedu, garantirani propusni opseg, garantirana
maksimalna promjenjivost kanjenja
Internet danas radi po principu usluge najboljeg pokuaja

4.2. Mrea sa virtualnim kolima i datagramima

mrea sa virtualnim kolima daju uslugu sa konekcijom, dok mrea sa datagramima daje
usluge bez konekcije
Internet je sa datagramima, dok su ATM, X.25 i neke druge sa virtualnim kolima

4.2.1. Virtualno kolo

imaju putanju, VC brojeve i tablicu prosljeivanja

odravaju se informacije o stanju konekcije
Svaki paket dobiva neki lokalni identifikator
Kod prosljeivanja paketa identifikator se modificira od strane usmjerivaa, to
omoguuje izgradnju virtualnog voda i evtl. pruanje odreenih usluga
tri faze: 1) podeavanje VC-a, 2) transfer podatka 3) raskidanje VC-a
svaki ruter na putanji je svjestan svih virtualnih kola koja prolaze kroz njega
9

poruke koje govore od stvaranju i raskidanju VC-a zovu se poruke signalizacije, a

razmjenjuju se protokolima signalizacije

4.2.2. Mree sa datagramima (usmjeravanje sa datagramima)

raunalo stavi u paket adresu odredita i ubaci ga u mreu

nema informacija o stanju konekcije
paketi prolaze kroz niz rutera i na temelju adrese se prosljeuju kroz izlazni link
Nisu osigurane usluge kao: kontrola pogreaka, osiguranje redoslijeda dolaska, kontrola
toka i optereenja, garancija kvalitete usluge (npr. kanjenje, gubitak itd.)

4.3. Ruter

ima komponente:
o Ulazni port: izvrava funkcije sloja veze podataka, fizikog sloja, pretrauje
tablicu i prosljeuje
o komutatorska mrea: povezuje uzlazni i izlazni port, kroz nju se prosljeuju
(komutiraju) paketi
o izlazni port: uva pristigle podatke i alje ih na izlazni link
o procesor rutiranja: vri protokole rutiranja, odrava info o rutiranju i tablici
prosljeivanje, upravlja mreom u ruteru
brzina komutatora: brzina kojom paketi idu od ulaznih do izlaznih portova, ak se
privremena memorija napuni, paketi koji se pristizati e se isputati, odnosno dolazi do
gubitka paketa

4.4. IP adresa

komponente mrenog sloja: protoko UP, protokol rutiranja, prijava greki u datagramima

4.4.1. Format datagrama

datagram: paket mrenog sloja

IPv4 datagram ima sljedea polja:
o broj verzija (IP4 ili IP6)
o duina zaglavlja (20 bajtova)
o vrsta usluge (TOS, neki datagrami trae manje kanjenje, veliku propusnost, itd)
o duina datagrama (najvie 216 bajtova, zaglavlje + podaci)
o ID, oznake, ofset IP fragmentacija, ofset odreuej lokaciju fragmenta u IP
datagramu, ID predtavlja ID datagrama, dok oznaka moe biti 0 ili 1 ako je 1,
znai da ima jo fragmenata, ako je 0, nema ih vie
o TTL: trajanje zapisa
o upper layer: vii protokol
o protokol: koristi se kada datagram stigne odredita, u njemu je zapisan protokol
kojem bi trebalo predati podatke iz datagrama (TCP, UDP, SMTP, itd)
o kontrolni zbir: provjera greaka, zbroje se dva bajta u zaglavlju aritmetikom
komplementa jedinice
o IP adrese izvora i odredia
o Opcije
o Podaci
Fragmentacija: MTU najvie to moe datagram prenijeti podataka, razlaganje paketa
na vie manjih (nazivaju se fragmenti) zbog toga to veliina paketa na linku ne
odgovara veliini koju podrava pojedini protokol, zbog rastereenja rutera, to se
dogaa u krajnjim raunalima

10

4.4.2. IPv4 adresiranje

interfejs- granica izmeu raunala i fizikog linka, ruter ima vie interefejsova, po jedan
za svaki link,
IP adresa je pridruena interfejsu raunala i routera, a ne raunalu ili routeru koji koriste
taj interfejs, predstavlja suelje glavnog (host) raunala ili usmjerivaa
dodjelu IP adresa vri ICANN
notacija Dotted-Decimal: d1.d2.d3.d4 mit dj = decimalni prikaz j-tog byte-a: primjer:
10000000 10000111 01000100 000001012 pie se kao 128.135.68.5
organizacija mora pribativi skup IP adresa od ISP-a, da bi ga mogla koristit za svoju
organizaciju
dodjelivanje adresa:
o runo
o DHCP dodijeli privremenu IP adresu, DHCP automatski dodjeljuje, oduzima,
aurira svoju tablicu, idealan i za fakultete, institucije, itd
NAT: prevodioc mrenih adresa, raunala u lokalnom sustavu imaju uglavnom iste
adrese, no kada alju van sustava, onda za to slui NAT
ICMP se koristi za slanje specifinih informacija izmeu hostova o komunikacijskim i
mrenim problemima
o ne samo da je dio mrenog sloja ve i integralni dio IP-a
o jednostavan; protokol koji definira kontrolu poruke
o ICMP opisuje jednostavno prosljeivanje servisnih poruka drugim protokolima, ne
izvrava neku specifinu zadau
o ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju
o Tipina uporaba ICMP-a je da prui povratni mehanizam kada je poslana IP
poruke

5. Vjebe

Prenoenje http, dns i icmp poruka: zajedniki protokoli su Ethernet II (podatkovni sloj) i
Internet Protocol
MAC adresa ima 48 bita, a sa 48 bita moemo zapisati 2 48 mogih adresa. No od toga su
samo 24 najmanje znaajna bita rezervirana za pojedinu mrenu karticu proizvoaa,
odnosno proizvoai mogu koristiti 224 moguih adresa.
adresa protokola 3 razine: zauzima 32 bita. Drugim rijeima, postoji 2 32 adresa, odnosno
4294967296 adresa
Total length je 16-bitno polje koji predstavlja ukupnu duljinu paketa, ukljuujui i header
. Budui da je 65535 najvei decimalni broj koji se moe zapisati sa 16 bitova, to je
ujedno najvea vrijednost koja se moe upisati u polje Total length.
http zaglavlje: nalazi se u ASCII obliku
dns zaglavlje: nalazi se u binarnom obliku
Odreivanje satelitskih i prekooceanskih vodova:
o minimalno kanjenje izmeu dva vora: udaljenost satelita je 36.000km, Tp = L/c
= (L1 + L2)/c, odnosno Tp=(2* 36.000km) / 300.000 km/s = 0.24s = 240ms
o Traceroute daje vrijeme o oba smjera pa bi razlika u vremenima izmeu vorova
trebala poprimiti duplu vrijednost, odnosno mnoimo 240 sa dva
vrijeme propagacije:
o udaljenost nekog grada je 15km, brzina kroz icu je 200000km/s, vrijeme
propagacije je 15 / 200 000, I dobijemo sekunde za pretvordu u milisekunde,
mnoi se sa 1000
11

o to to se dobije jest Tp
procjena kapaciteta odabranog voda:
o u nekom voru se uzme broj vremena, ta vremena se zbroje I podijele sa njihovim
brojem time dobijemo Tuk
o Tuk = Tt + Tp, pri emu je Tt veliina paketa u bitovima (bajtove mnoim sa 8)
prosjeno vrijeme ekanja u voru
o T = Tuk Tp Tt, pri emu je Tp= broj bitova / standarna brzina u bitovima
48 bitna odredina adresa u Ethernet okviru: ona pripada routeru koja povezuje
izvorino i odredino raunalo
odredina adresa u Ethernet okviru: adresa naeg raunala
emu slui polje Type? U polju Type se nalazi naziv protokola vie razine koji e
se koristiti. Nakon 53 bajtova od polja Type se u Ethernet zaglavlju pojavljuje zaglavlje
HTTP protokola
znaenje vrijednosti adrese naena kao odredite u Ethernet okviru: Vrijednost
odredine adrese (ff:ff:ff:ff:ff:ff) nam govori da se radi o broadcastu.
vrijednost opcode polja u zaglavlju Ethernet okvira koji prenosi ARP zahtjev: prema
njemu odreujemo vrstu okvira
Zato poruka ARP upita sadri polje Target IP address? Zato da bi znali kojem
raunalu da vrati odgovor na postavljeni upit.
Koja je vrijednost polja Target MAC address u zaglavlju ARP poruke zahtjeva ?
00:00:00:00:00:00
Sadri li ARP poruka zahtjeva MAC adresu suelja iju je IP adresa navedena u polju
Target IP address? Ne, ne sadri je.
polja Hardware type, Protocol type, Hardware size, Protocol size:
o Hardware type je polje koje odreuje sklopovsku vrstu suelja za koje
je poiljatelj zahtijeva odgovor
o Protocol type je polje koje odreuje tip protokola vie razine koji
poiljatelj koristi
o Hardware size je duljina sklopovske adrese izraena u bajtovima i
njezina veliina za Ethernet iznosi 6 bajta
o Protocol size je duljina adreea protokola i izraena je u bajtovima.
Kako izgleda ARP tablica i koje informacije sadri? Tablica se sastoji od niza IP adresa i
fizikih adresa, te vrste ARP unosa (dinamiki i statiki).
korist od koritenja ARP tablica: ARP tablica povezuje MAC adrese raunala s
pripadajuim IP adresama.
Koja je maksimalna veliina payloada koju moe prenositi UDP segment?
o Veliina polja Length je 2 bajta to znai da je maksimalni limit UDP paketa
65535 bajtova. Obzirom da zaglavlje koristi 8 bajtova, tada je maksimalna
veliina samih podataka je 65527 bajtova.
koliko razliitih UDP portova moe imati jedno raunalo (jedno IP suelje)?
o Veliina polja je 2 bajta, to znai da moe imati 65535 razliitih portova.
Pogledajte polja u zaglavlju TCP protokola? Koja su od njih ista kao i kod UDP
protokola?
o TCP ima ova ista polja zaglavlja kao UDP: Source port, Destination port i
Checksum.
Koja su polja dodana u odnosu na UDP da bi se ostvarile dodatne usluge koje
TCP protokol ostvaruje?
o Dodani su Sequence number, Acknowledgment number, Data offset, Flags,
Window size, Urgent pointer, Options i Padding.
Kako se koriste SYN, ACK zastavice i polja seq.num i ack. num. tijekom
uspostave TCP veze?
12

Kod uspostave TCP veze (prvog paketa) SYN zastavica je podignuta kod obe
strane, a nakon poetka veze svi paketi poslani od klijenta moraju imati
podignutu ACK zastavicu. Polja sequence number i acknowledgment number
govore koji paket je poslan te za koji paket je dobivena potvrda primitka.
Kod slanja podataka za to se koristi polje Sequence number, a za to
Acknowledgement number?
o Polje Sequence number se koristi kao redni broj poruke koja se alje, dok je
Acknwledgment number potvrda prijema poruke za odreeni Sequence number.
Objasnite vezu izmeu vrijednosti njihovih Sequence number polja i veliine
payloada koji se alje u prvom od ta dva segmenta.
o Drugi Sequence number je uvean za veliinu payloada i zaglavlja.
Kako se odvija raskidanje vaze?
o Obe strane alju specijalnu poruku sa postavljenom FIN zastavicom tj. prvi koji
eli prekinuti vezu alje takvu poruku, druga strana odgovara sa ACK-om, i alje
svoju poruku sa FIN zastavicom na koju prva strana odgovara sa ACK-om, jer se
tek onda veza smatra raskinutom.
Beacon interval
o Ovo je vremenski interval izmeu beacon prijenos. Vrijeme u kojem vor mora
poslati beacon je poznat kao TBTT vrijeme .
Router
o nema IP adresu jer on slui samo za usmjeravanje paketa itajui IP adrese
njihovih odredita.
Clear to Send (CTS) okvir
o Taj okvir se koristi za odobrenje suprotnoj strani za slanja podatkovnih okvira.
Koristi tri MAC adrese. Njegovo zaglavlje sadri informaciju o podvrsti okvira
trajanju i primateljevoj adresi.
o
o

6. Sloj veze podataka

postoje dvije vrste kanala:

difuzni kanali (LAN, optiki kabli, itd): vei broj raunala povezan je na istu
komunikacijsku liniju te zahtjeva protokol zbog usklaivanja prijenosa i
izbjegavanja kolozije
kanal od toke to toke (izmeu dvaju rutera)

6.1.1. Usluge sloja veze

sloj veze prenosi datagrame du komunikacijskog linka, od jednog do drugo vora

(osnovna funkcija)
protokol sloja veze definira format paketa koji se razmjenjuju izmeu vorova, kao i
aktivnosti vorova prilikom predaje i prijema tih paketa
te aktivnosti su otkrivanje greke, ponovni prijenos, kontrolu toga i sluajan pristup
PDU su okviri
datagram se moe prenositi raznim protokolima na raznim linkovima du putanje
Usluge sloja veze:
pravljenje okvira (okvir ima polje zaglavlja i polje podataka), okvir sadri fiziku
adresu vorova
Pristup linku: MAC protokol definira pravila po kojima se okvir prenosi za link
Pouzdana isporuka: koristi se gdje postoji velika mogunost greke (Wireless), no
moe biti optereenje gdje je mogunost greke mala, pa se ne koristi

13

kontrola toka: spreava gubitak paketa zbog kojeg dolazi kada se napuni
memorija
otkrivanje greke
ispravljanje greke
poludupleks i puni dupleks
transportni sloj i sloj veze imaju mnoge zajednike usluge, kao to su pouzdana
isporuka (mada na razliite naine), kontrolu toka i otkrivanje greaka, samo to se
navedeno kod transportnog osigurava od toke do toke, a u sloju veze od vora do
vora

6.1.2. Komuniciranje adaptera

protokol sloja veze uglavnom se nalazi u adapteru (mrena kartica); on ekapsulira

datagram u okvir i predaje ga na komunikacijski link, sadri interfejs linka (sadri
protokole sloja veze) i interfejs magistrale
DMA (adapter sam ita i pie) oznaava vrstu sabirnice koja omoguava vanjskim
jedinicama kao: tvrdi disk, zvune kartice, grafikim karticama izravan pristup glavnoj
memoriji raunala za itanje i pisanje podataka i to bez izravnog posredovanja
procesora.
Programmed I/O (PIO): CPU prenosi podatke izmeu memorije i adaptera pomou
statusnih registara i prekida

6.2. Tehnike za otkrivanje i ispravljanje greaka

6.2.1. Provjera parnosti

dodaje se jo jedan bit, tako da ukupan broj jedinica bude paran ili neparan ja
prijemnoj strani se provjera dal je broj jedinica paran ili neparan, ovisno o odabranoj
varijanti
ako ima recimo paran broj greaka, greke ostaju neotkrivene

6.2.2. Metode kontrolnog zbira

koristi se u transportnom sloju (lako se implementira u softveru)

6.2.3. CRC (ciklika provjera redundantnosti)

polinomska aritmetika nad bitovima

6.3. Protokoli viestrukog pristupa

link od toke do toke: jedan poiljalac i jedan primalac, mnogi protokoli su tako
projektirani (PPP, HDLC)
difuzni link: ima vie predajnih i prijemnih vorova, kada neki vor alje okvir, kanal
difuzno prenosi okvir i svaki vor prima kopiju (Ethernet, LAN, Wireless)
Media Acces Control (MAC) je dio podatkovnog sloja OSI modela koji utvruje kome je
dozvoljen pristup fizikom mediju. Slui kao interfejs izmeu LLC (Logical Link Control)
podsloja i fizikog sloja. MAC podsloj se prvenstveno brine za upravljanje pristupa
fizikom mediju (npr. koji raunar spojen na icu ima pravo prijenosa) ili protokolima kao
to je CSMA/CD
problem viestrukog pristupa (pristup vie predajnih i prijemnih vorova djeljenom
difuznom kanalu):
protokoli viestrukog pristupa: preko njih vorovi regulariju prijenos na djeljenom
difuznom kanalu, postoje tri kategorije:
o protokoli sa djeljenjem kanala,
14

o
o

protokoli sa sluajnim pristupom

protokoli sa pristupom na koga je red

6.3.1. Protokoli sa djeljenjem kanala (fiksna podjela kanala)

FDM i TDM se koriste za djeljenje propusnog opsega difuznog kanala

prednosti TDM-a: eliminira kolizije, ima pravednu raspodjeju propusnog opsega
nedostaci TDM-a: ogranien na brzinu od R/N bitova u sekundi (R je brzina, N je broj
vorova), vor mora ekati na svoj red u sekvenci prijenosa, ak i kada je jedini koji ima
neto za slati
FDM: dijeli iste prednosi i nedostatke kao i TDM, dodjeljuje se svaka frekvencija jednom
od N vorova
CDMA (viestruki pristup sa djeljenjem koda):
o vorovima se dodjeljuju jedinstveni kodovi, svi korisnici dijele istu frekvenciju,
razliiti vorovi mogu prenositi istovremeno, a da primaoci mogu tono primiti
bitove usprkos utjecaju prijenosa drugih vorova,
o problem se javlja u odvajanju kodova i zbog slabljenja signala se nezna razina
prijenosa pa se javlja potreba za veim kapacitetom kanala, koriste se u beinim
mreama
o tehnika irenja (spread): poiljatelj multiplicira svaki bit s Chipping kdom, ime
se generira signal s viom frekvencijom koji se zatim alje na medij (koristi se
cijeli spektar i cjelokupno vrijeme)
o raireni signali se preklapaju na mediju
o primatelj odatle (uz pomo Chipping kda) vadi pojedine poslane signale
o 2. varijanta: postupak s frekvencijskim skokom, poiljatelj skae tijekom slanja
jednog bita izmeu razliitih sekvenci to omoguuje preklapanje vie signala na
kanalu (poznavanjem uzorka skoka signal je mogue primiti)
o Chipping kd: omoguuje prijemnicima da filtriraju signale koji ne koriste istu
strukturu bitova, ukljuujui um ili smetnje. Chipping kod ima dvije osnovne
funkcije:
identificira podatke, tako da ih primatelj moe prepoznati kao da pripadaju
odreenom odailjau, pri emu odailja generira chipping kod i samo
prijamnici koji znaju chipping kod moe deifrirati podatke
chipping kod alje podatake preko raspoloive irina pojasa
podaci se obino alju tek povremeno, stoga je ovakvo (fiksna podjela kanala) koritenje
medija neuinkovito

6.3.2. Protokoli sa sluajnim pristupom

poiljalac alje paket punom brzinom kanala, ako doe do kolizije, ponovno alje paket,
no ne odmah, nego nakon vremena sluajnog trajanja
osnovna ideja: kod malog optereenja (load) se kolizije rijetko dogaaju
ta kanjenja se biraju sluajno, tako da se moe dogoditi da bude kanal slobodan
ALOHA sa odsjecima:
o dozvoljava voru da stalno predaje punom brzinom R, kada je taj vor jedini
aktivan, on je decentraliziran, obzirom da svaki vor detektira kolizije i sam
odluuje kada ponoviti slanje
o do kolizije dolazi ako ima vie aktivnih vorova
o odsjeak uspjeha: odsjeak u kojem samo jedan vor predaje podatke
o efikasnost je 37%
Slotted ALOHA
o svi vorovi sinhroniziraju svoj slot (npr. pomou sredinjeg vremenskog signala)
o poetak slanja samo na poetku slota, kolizijski interval skrauje se na vrijeme
trajanja slota
15

ALOHA (ista, bez odsjeaka)

o vor odmah predaje cijeli okvir na difuzni kanal
o ako primatelj primi okvir bez pogreaka, onda vraa pozitivnu potvrdu (ACK)
o ako se nakon timeout-a ne vrati ACK, poiljatelj eka neko sluajno vrijeme
(backoff) te zatim ponavlja slanje
o Backoff interval: vrijeme koje intefejs eka prije nego ponovno zapone slati svoje
podatke, obzirom da isti nisu bili poslani u prvom naletu jer je dolo do kolizije
o kolizije se obrauju kao pogreke (kontrola pogreaka)
o potpuno decentraliziran
o ako doe do kolizije, vor odmah ponovno predati okvir sa vjerojatnou p, a u
suprotnom e vor ekati u intervalu koji je jednak vremenu potrebno za
prijenosa jednog okvira, nakon ega predaj okvir sa vjerojatnou p ili eka drugi
okvir sa vjerojatnou (1-p)
o efikasnost je polovica one koju ima Aloha sa odsjecima
propusnost vs. Offered Load kod ALOHA protokola;
o propusnost (throughput) [bit/s] jest koliina bita koja se u jedinici vremena
prenese izmeu dvije promatrane toke u mrei
o offered load (ponueni promet): ukupan broj paketa ponuenih mrei za prijenos,
ukljuuje korisnike okvire, sudare okvira, ponovno poslane okvire, upravljake
okvire i dr
o nakon nekog vremena, propusnost pone padati poveanjem ponuenog
prometa, no prije toga raste do neke toke
Binarni eksponencijalni Backoff
o 1. kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz {0,1}
o 2. kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz {0,1,2,3}
o
o m-ta kolizija: (uniformno distribuirani) izbor broja K iz
{0,1,2,3,4,, 2 m-1}
o Backoff vrijeme = Kt
o nakon nekog maksimalnog broja M kolizija (npr. M = 10), MAC sloj prekida
postupak te javlja pogreku sloju mree
o ideja:
Backoff vrijeme prilagoditi aktualnom optereenju
nisko optereenje: evtl. samo mali broj vorova sudjeluje u koliziji, izbor
broja K dovoljan iz malog broja mogunosti
vie optereenje: vie kolidirajuih vorova, izbor broja K iz vie mogunosti, stoga vee
srednje Backoff vrijeme
CSMA:
o prepoznavanje nosioca (carrier sensing): vor slua kanal prije nego ide predati
neto, kada je kanal slobodan, onda alje
o otkrivanje kolizija: vor za vrijeme slanja takoer slua kanal, a ako netko drugi
pone slati i time ga ometa, on zaustavlja slanje i putem protokola odreuje kada
slati sljedei put
o pretpostavka: kanjenje < vrijeme slanja okvira
o kolizije su ipak mogue: ako neki vor zapone s prijenosom prije nego je primio
signal s medija
o kada MAC sloj nekog vora primi datagram od sloja mree, onda provjerava medij
(listen before talking); ako je medij slobodan, onda alje okvir, u suprotnom eka
o ako primatelj okvir primi bez pogreke, onda alje pozitivnu potvrdu (ACK)
poiljatelju
o ako nakon timeout-a ne stigne ACK, poiljatelj onda eka neko sluajno vrijeme
(backoff) te nakon toga ponavlja slanje okvira
CSMA varijante
16

1-perzistentan
ako je medij zauzet onda vor eka dok se (medij) ne oslobodi te zatim
alje ponovo
nisko vrijeme ekanja, ali mogue nove kolizije ako vie vorova eka na
osloboenje medija
o ne-perzistentan
ako je medij zauzet vor zapoinje Backoff
manje kolizija, ali dulje vrijeme ekanja
o p-perzistentan
ako je medij bio zauzet te onda ponovo slobodan onda vor alje s
vjerojatnou p ili eka jo jedan slot s vjerojatnou 1-p
razliiti postupci kod eliminacije i prepoznavanja kolizija:
o ALOHA, slotted ALOHA
o Carrier Sense Multiple Access (CSMA)
o Collision Detection: CSMA/CD (Ethernet)
o Collision Avoidance: CSMA/CA (WLAN)
CSMA/CD
o vorovi posjeduju HW koji tijekom slanja prepoznaje kolizije (listen while talking)
o nakon prepoznavanja kolizije prekida se slanje (manje rasipanje resursa), zatim
se alje Jamming signal kako bi svi vorovi sigurno prepoznali koliziju
o nema ACK-ova
o moe se kombinirati sa svim CSMA varijantama
o Minimalna veliina okvira kod CSMA/CD:
neka je D maksimalno kanjenje propagacije izmeu 2 vora
bit e potrebno najdulje 2D vremena dok svi vorovi ne otkriju koliziju
kod brzine bitova R minimalna veliina okvira L mora biti dovoljno velika
tako da vrijedi L/R > 2D
o Uinkovitost CSMA/CD protokola
smjena faza slanja, mirovanja i natjecanja
faza slanja traje L/R vremenskih jedinica
kolizije se eliminiraju nakon intervala duljine 2D
faza natjecanja se dijeli u odsjeke (slots) duljine 2D
N vorova, svaki vor pokuava slati u nekom odsjeku (slot) s
vjerojatnou p
natjecanje je zavreno kada tono 1 vor alje:
Puspjeh= Np . (1-p)N-1
mogue je izvesti da za p = 1/N vjerojatnost uspjeha bude maksimalna:
Pmax_uspjeh = 1/e
o
jamming signal: Signal koji namjerno uvodi smetnje u komunikacijski kanal, bilo da bi
namjerno sprijeio ispravan prijem podataka ili da bi posluilo za slanje neke obavijesti
vorovima. U CSMA / CD protokolu, stanica koja detektira koliziju alje jamming signal
kako bi upozorila sve stanice na tu injenicu.
o

6.3.3. protokoli sa pristupom na koga je red (ciklika dodjela)

osobine protokola sa viestrukim pristupom bi trebale biti kada je jedan vor aktivan,
ima propusnu mo od R bitova, te kada je M vorova aktivno, onda svaki vor ima
propusnu mo od skor R/M bitova u sekundi; ALOHA i CSMA imaju prvu osobinu, no ne i
drugu
to su:
1. protokol sa prozivanjem: jedna vor mora biti glavni, proziva ostale vorove na
kruni nain, nema kolizije, no problem je ako doe do kvara centralnog vora, te
17

to postoji kanjenje zbog obavjetavanja vorova da su doli na red (polling:

kontinuirana provjera od strane glavnog vora koji provjerava u kakvom su stanju
ostali vorovi koji koriste istu liniju, provjerava se jedan po jedan, i to dal imaju
to za slati i dali ele koristiti liniju)
2. protokol sa prosljeivanjem etona (token):
o nema glavnog vora, vorovi su umreeni u prsten, vorovi po fiksnom
redu razmjenjuju token, vor zadrava token samo ako ima neto za slati,
decentraliziran sustav, problem: ako jedan vor otkae, sustav vie ne radi,
te ako vor sadri token, potrebno je provesti postupke obnavljanja,
adapter vora ima ulaz i izlaz, 2 modusa:
o Listen Mode: bitovi s ulaza se spremaju u meuspremnik te prosljeuju
dalje, vor dobiva kopiju
o Transmit Mode: bitovi s ulaza se alju vorovima, bitovi do izlaza dolaze od
vora
o poseban uzorak bitova (token) krui prstenom, ima 2 stanja (slobodan,
zauzet), npr.: slobodan = 01111110, zauzet = 01111111
o kada vor primi slobodan token te eli slati podatke, onda promijeni
primljeni token stavljajui odgovarajui bit u zauzet te zatim alje
podatke
o primatelj prima podatke
o nakon prolaska kroz prsten poiljatelj uklanja zauzeti token te alje
slobodni token dalje
o token: virtualni objekt koji se razmjenjuje izmeu vorova na mrei te koji
im, ako je postavljen za stanje slobodan, omoguava da alju podatke

6.3.4. LAN-ovi

tehnologija prosljeivanje etona (token ring IEEE, FDDI); gubi bitku sa Ethernetom, N
vorova su povezani u prsten direktnim linkovima, kada vor dobije eton i poalje
okvir, okvir se propagira kroz cijeli prsten, stvarajui virtualni difuzni kanal
FDDI je projektiran za geografski vee LAN-ove

6.4. Adresiranje sloja linka

vorovi imaju adrese sloja linka

6.4.1 MAC adrese

vor nema adresu linka, nego njegov adapter; to je fizika adresa, odnosno MAC adresa
(LAN adresa)
MAC adresa je uglavnom 6 bajtova (48 bitova), odnosno mogue je 2 48 adresa, one su
stalne, izraavaju se u heks notaciji, smjetena u ROM-u adaptera, nadlean je IEEE,
mogue ih kupiti od proizvoaa, globalno jedinstvene
adresa mrenog sloja je IP, dok je adresa linka MAC adresa
kod difuznog kanala (LAN), adapter stavlja MAC adresu u datagram i svi ga vorovi
primaju; itaju MAC adresu iz datagrama i ovisno o tome odbacuju datagram ili ga alju
mrenom sloju
ako eli poslati svima, adapter umee difuznu MAC adresu (niz od 48 jedinica, FF-FF-FFFF-FF-FF)

6.4.2. ARP

prevoenje izmeu IP adrese i MAC adrese, prevodi samo IP adrese za vorove u okviru
istog LAN-a

18

ARP tabela: sadri preslikavanja IP adresa u MAC adrese, svaki vor posjeduje ARP
tablicu sa zapisima tipa (IP adresa, fizika adresa, TTL)
ako ARP tabela
trenutno ne sadri traenu MAC adresu, poiljatelj alje ARP paket
(koji sadri i poiljateljevu MAC adresu) traei adresu, on se alje difuzno svim
vorovima (broadcast), ako neki vor proita svoju IP adresu iz paket, upisuje u njega
svoju MAC adresu i alje poiljatelju
-Each node maintains an ARPtable, providing the mappings from IP addresses to MAC
addresses for nodes on the same LAN. Importantly, this ARP table is not configured by a
network administrator. Instead, it is self-learning, that is, it learns about the mappings
as it needs them.
Svaki vor odrava ARP tablicu, koja sadri preslikavanja IP adresa u MAC adrese za
vorove na istoj mrei. ARP tablicu ne konfigurira administrator mree. Umjesto toga,
ona je samouea, odnosno ispunjava se po potrebi.

6.4.3 Protokol za dinamiko konfiguriranje glavnog raunala

DHCP: protokol izmeu klijenta i servera, gdje je klijent novi vor koji trai informacije o
mrei te IP adresu
koraci u DHCP procesu:
1. otkrivanje DHCP-a; novi vor trai DHCP slanjem DHCP poruke za otkrivanje koju
alje na port 67
2. ponuda DHCP servera
3. DHCP zatjev (odabir ponude, slanje zahtjeva)
4. DCHP ACK: server potvruje zahtjev
nedostatak DHCP-a; mijenjanjem adrese se gubi veza sa vanjskom aplikacijom (npr. pri
premjetaju laptopa iz uione u uionu)

6.5. Ethernet

Pristup mediju
o 1-perzistentni CSMA/CD, Jam signal: 48 bitova
o binarni eksponencijalni Backoff:
nakon m-tog ponavljanja vri se (uniformno distribuirani) izbor broja K iz
[0, 2n-1] s n=min(m,10)
najvie 16 ponavljanja
Backoff vrijeme: K512 bitovnih vremena
o nije orijentiran na vezu: nije potreban Handshaking
o nepouzdan: bez slanja potvrda
Handshaking: automatizirani proces pregovaranja koji dinamiki odreuje parametre
komunikacijskog kanal uspostavljenog izmeu dva entiteta prije nego na kanalu pone
normalna komunikacije. Prethodi mu fiziko uspostavljanje kanala i prethodi normalnom
prijenosu informacija.
Autonomno uenje
o kada bridge/switch primi okvir, mora odluiti kamo ga prosljediti
o kada fizika adresa doe na port s kojeg dolazi okvir, okvir se odbacuje
o kada je port fizike adrese nepoznat, okvir se alje na sve portove
o za ulazni okvir se u tablici pohranjuje fizika adresa i broj porta
o Soft State, TTL npr. 60 min.
Razapinjue stablo
o pomou bridgeva/switcheva mogue izgraditi ciklike strukture
o svi bridgevi/switchevi u nekom LAN-u izvode distribuirani algoritam pri emu se u
grafu deaktiviraju veze tako da nastaje razapinjue stablo
soft-state: stanje u kojem e informacija nestati (izbrisati se) ako nije odravana,
odnosno ako nije osvjeena od strane korisnika
19

hard-state: informacija e se izbrisati/promjeniti samo intervencijom korisnika

6.5.1. Struktura Ethernet okvira

polje za podatke, adresa odredita i adresa izvora (fizika adresa), polje za tip (slui za
multipleksiranje protokola mrenog sloja, broj protokola za korisnike podatke), CRC
(slui za otkrivanje greaka), preambula (sinkronizacija sa generatorom takta drugog
adaptera)
Ethernet koristi Manchester kodiranje, obzirom da generatori takta u predajnom i
prijemnom adapteru nisu sinkronizirani
Ethernet je usluga bez konekcije
Ethernet osigurava nepouzdanu uslugu mrenom sloju
ukupna veliina: minimalno 64 byte-a

6.5.2. CSMA/CD Ethernet sa viestrukim pristupom

efikasnost Etherneta: dugoroni dio vremena u kome se okviri prenose po kanalu bez
kolozija kada postoji veliki broj aktivni voroa, gdje svaki vor ima veliki broj okvira za
slanje

6.6.1. Hub

Hub okosnica; povezuje vie LAN-ova, obzirom da povezuje vie hubova

prednosti hub okosnice: osigurava komunikaciju izmeu raunala u raznim odjeljenjima
LAN-a, poveava maks. rastojanje izmeu para vorova, veliki stupanj tolerancije kod
otkaza nekog od habova
nedostaci hub okosnice: zajednike kolozije, ako koriste razne Ethernet tehnologij, ne
moe se povezati habovi sa okosnicom, svaka Ethernet tehnologija ima ogranienje po
pitanju vorova o domeni koloziija

6.6.2. Komutatori sloja veze podataka

komutatori: rade na Ethernet okvirima pa su ureaju sloja 2, koriste LAN adrese

odredita, kada okvir doe na interfejs komutatora, ispituje adresu odredita
u odnosu na hubove, zadravaju izolirane domene kolozija, mogu povezivati razne LAN
tehnologije, nema ogranienja u veliini mogueg LAN-a
filtriranje: sposobnost komutatora da odredi dali bi okvir trebalo prosljediti nekom
interfejsu ili ga odbaciti
prosljeivanje: odreivanje interfejsa na koji bi trebalo usmjeriti okvir
za filtriranje i prosljeivanje se koristi tablica komutatora, koja sadri MAC adresu vora,
interfejs komutatora koji vodi do vora i vrijeme kada je stavka za vor upisana u
tablicu
za razliku od prosljeivanja datagrama, ovdje se koriste MAC adrese, a ne IP adrese
komutatori su plug-and-play, brzi su, no oni ne nude zatitu protiv difuznih oluja
ruteri nisu plug and-play, osiguravaju zatitu protiv difuznih oluja sloja 2
male mree komutatori, velik mree ruteri

6.7. PPP

protokol od toke do toke (uobiajeno od naeg raunala do ISP-a), samo 2 krajnje

toke (end points) pristupaju mediju

7. Prezentacije sloj veze

Topologije:
20

sabirnika: kada se raunala spajaju jedno na drugo, po linearnom sustavu,

tada govorimo o sabirnikoj topologiji. Glavna prednost sabirnike topologije je
jednostavnost spajanja raunala i periferija na mreu, a takoer zahtijeva i puno
manje kabl, dok su mane ove topologije su: cijela mrea pada u sluaju da se
glavni kabel oteti; potrebno je postaviti tzv. terminatore na kraju kabla koji ini
okosnicu; vrlo teko identificirati mjesto problema u sluaju pada mree; nije
namijenjena za koritenje kao jedinstveno rjeenje u zgradama.
o prstenasta: kada se zadnje raunalo u nizu spaja na prvo raunalo u nizu pri
emu se tvori prsten, tada govorimo o prstenastoj topologiji. Prednosti ove
topologije su: rast sustava ima minimalni utjecaj na performanse, svi vorovi
imaju isti pristup (brzina i sl.). Mane ove topologije su: najskuplja topologija; kvar
jednog vora vrlo lako moe utjecati na rad ostalih vorova; kompleksnost.
o zvjezdasta: kada se raunala spajaju na centralni ureaj, pri emu se tvori
zvijezda, tada govorimo o zvjezdastoj topologiji. Prednosti ove topologije su:
jednostavna instalacija i umreavanje; bez smetnji za mreu kada se
spajaju/odspajaju ureaji; jednostavno dijagnosticiranje problema na mrei. Mane
ove topologije su: vea zahtjevnost za kablom; ukoliko ureaj koji spaja raunala
prestane funkcionirati, sva raunala spojena na nj ne mogu vie komunicirati
putem mree; skupoa u odnosu na sabirnike topologije zbog potrebe kupovanja
sredinjeg ureaja za spajanje (hub, switch i sl.)
o stablasta: kada se govori o stablastoj topologiji (tree topology), radi se zapravo
o hibridnoj topologiji - grupe raunala spojenih po zvjezdastim topologijama
spojene su na okosnicu koja je raena prema sabirnikoj topologiji.
Personal Area Networks (PANs)
o Bluetooth, IEEE 802.15.1: nadomjestak za kablove kod povezivanja ureaja,
podatkovni i govorni kanali
o ZigBee, IEEE 802.15.4: jeftiniji, niske rate prijenosa, dugo vrijeme trajanja
baterija, slui za automatizaciju domova i zgrada, primjena u industriji,
ugnjeeni (embedded) ureaji
o ultra iroki pojas (Ultra-Wideband, UWB): visoke rate prijenosa na kratkim
udaljenostima (> 500 Mbps), mogunost probijanja prepreka (npr. zidova), IEEE
802.15.3a, 802.15.4a
Adresiranje:
o A generira datagram s IP adresom izvorita A i IP adresom odredita B
o A pronalazi R u svojoj tablici usmjeravanja (routing table)
o A koristi ARP kako bi pronaao fiziku adresu adaptera od R na strani LAN1
o A generira okvir koji sadri fiziku adresu od A (kao adresu izvorita), dok fiziku
odredinu adresu predstavlja adapter R na strani LAN1 (kao odredina IP adresa
u upakiranom datagramu ostaje B!)
o adapter od A alje okvir na LAN1
o adapter od R u LAN1 prima okvir i iz njega vadi datagram, ita
IP odredinu
adresu B te pronalazi u tablici usmjeravanja da se B nalazi u LAN2
o R koristi ARP kako bi pronaao fiziku adresu od B
o R generira okvir gdje fiziku adresu izvorita ini njegov adapter u LAN2, dok
fiziku adresu odredita ini B (izvorina IP adresa ostaje A!)
o adapter od R u LAN2 alje okvir
o adapter od B prima okvir i prosljeuje datagram
Pogreke u sloju veze:
o termiki um, elektromagnetsko zraenje (motori, ureaji za paljenje),
radioaktivno zraenje
Metode kontrole pogreaka
o

21

korisnikim podacima se dodaju kontrolni podaci kako bi se otkrile pogreke kod

primatelja te kako bi se podaci evtl. ponovo poslali (npr. kontrola pariteta, ciklika
kontrola redundancije)
o korekcija pogreaka: korisniki podaci se kodiraju redundantno, primatelj moe
otkriti i ispraviti pogreku
n bitova korisnikih podataka u m bitova poslanih podataka, m > n
stupanj redundancije vei nego kod samog otkrivanja pogreaka, koristi se
najee u kanalima s velikim smetnjama te kod visokih zahtjeva za
vremenom ekanja (latency)
Pristup mediju:
o Ciklika dodjela
Polling
dozvola za slanje vorovima se sukcesivno dodjeljuje pomou centralnog
vora, sluajno izabranih vorova ili distribuiranog protokola
redosljed cikliki ili drukije (npr. prema prioritetu)
vrijeme ciklusa: vrijeme dolaska dozvole za slanje do vora = za svaki
vor: vrijeme slanja za dozvolu slanja + vrijeme propagacije + vrijeme
obrade + vrijeme slanja podataka
nedostaci: overhead (predstavlja neku koliinu bajtova koje je potrebno
poslati uz podatke, a koji sami po sebi nisu dio tih podataka), centralni vor
je Single-Point-of-Failure (dio sustava koji, ako se pokvari odnosno
prestane raditi, zaustaviti e posljedino i cijeli sustav)
o

10Base2:
o Izvorno sabirnika (bus) topologija, koaksijalni kabel je bus, vorovi su prikljueni
preko Transceiver-a
o brzina prijenosa: 10 Mbps, maksimalna veliina segmenta: 2500 m, maksimalno
4 repeatera
o maksimalni RTT (raunajui vrijeme u repeaterima): 51,2 ms, vrijeme slanja 1
bita: 0,1 ms
o minimalna veliina okvira: 512 bitova = 64 byte-a, minimalno vrijeme slanja
okvira: 51,2 ms
10BaseT (prstenasta sa hubom)
o hub: repeater s vie portova, nema meuspremnik, ali ima upravljaku funkciju
o svi vorovi su prikljueni na sredinji hub, signal sa svakog ulaznog porta se
prosljeuje na svaki izlazni port
o kolizijska domena, CSMA/CD
o Twisted-Pair, RJ-45 (kao kod telefona)
o R = 10 Mbps
o udaljenost hub-vor do 100 m
10BaseT (prstenasta sa switchem)
o switch: bridge s mnogo portova, meuspremnik na svakom portu
o vorovi provode CSMA/CD, kolizije ne nastupaju
Fast Ethernet
o prstenasta topologija, hubovi, switchevi
o R = 100 Mbps
o 2 moda: s CSMA/CD za hubove, bez CSMA/CD za switcheve
o jednak format okvira
o udaljenost hub-vor
o Twisted Pair: do 100 m (100BaseT)
o staklena vlakna: do 2000 m (100BaseFX)
22

o mogua kombinacija switchevi/hubovi

Gigabit Ethernet
o R = 1 Gbps, jednak format okvira
o hubovi (Buffered Distributers) s kolizijama, minimalna veliina okvira je 512
byte-ova (radi zadovoljenja uvjeta vremena slanja i propagacije)
o switchevi bez CSMA/CD
o 1000BaseT: Twisted Pair, 100 m
o 1000BaseSX: Multimode staklena vlakna (550 m)
o 1000BaseLX: Singlemode staklena vlakna (5 km)
10 Gigabit Ethernet
o R = 10 Gbps, jednak format okvira
o bez CSMA/CD
o samo switchevi
o udaljenosti kod Multimode do 300 m, kod Singlemode do 40 km
o
Repeater
o za jaanje signala
o ureaj fizikog sloja
Bridge
o za povezivanje Ethernet segmenata
o pri svakom primitku nekog okvira na ulaznom portu donosi se odluka na koji
izlazni port treba prosljediti primljeni okvir te ga se (pomou CSMA/CD protokola)
alje na medij odgovarajueg segmenta
o ureaj sloja veze
Osobine radio komunikacija
o opadanje jaine signala je kvadratno s udaljenou, ovisno o okruenju (LongRange Fading)
o interferencije s ostalim poiljateljima (beine mree, mobilni telefoni, motori, ...)
o viestruka propagacija: radio valovi se reflektiraju, valovi s pomaknutim fazama
se preklapaju i oslabljuju se odnosno briu se (Short-Range Fading)
o via rata pogreaka, naroito kao usnopljene pogreke (bursts)
o burst error: stanje u kojem je vie bitova u stanju greke
problem skrivenog terminal
o A, B se uju
o C, B se uju
o A, C se ne uju,
A i C ne znaju nita o moguim kolizijama kod B
o (C i D su odvojeni zidom pa se ne vide)

Seminari:
1. Algoritmi usmjeravanja

Razlike izmeu virtualnih i datagramskih podmrea:

o izmeu memorijskog prostora vora i propusnosti mree (kod datagrama adrese
polazita i odredita su sadrane u paketima vei paketi, a kod virtualnih veza u
tablici u ruterima)
o izmeu vremena uspostavljanja veze i provjeravanja adrese paketa (due
uspostavljanje virtualne veze, ali krae upuivanje na odredite; obrnuto kod
datagrama)
23

Algoritmi usmjeravanja: Koriste se bez obzira da li se ruta bira posebno za svaki paket ili
samo jednom kod uspostavljanja veze, Algoritam mora biti :
- toan
- jednostavan
- stabilan
- robustan
- nepristran
- optimalan
Podjela algoritama za usmjeravanje: neadaptivni algoritmi (statiko usmjeravanje, svoju
odluku ne donose na temelju mjerenja ili procjene prometa i topologije, nego put biraju
unaprijed i alju je svim vorovima kod podizanja mree), adaptivni algoritmi
(dinamiki, kod donoenja odluke prilagoavaju se promjenama u prometu i topologiji,
razlikuju se prema tome gdje prikupljaju informacije, kada mijenjaju stazu, koja mjera se
uzima za optimizaciju)
Princip optimalnosti: Ako je vor J na optimalnoj stazi od vora I prema voru K, onda
je i optimalna staza od J prema K na toj istoj stazi, Posljedica principa: skup optimalnih
staza od svih izvora prema danom odreditu ini stablo sa korijenom u odreditu
Cilj svih algoritama za usmjeravanje je pronai stablo za sve vorove jer e se po njemu
svaki paket dostaviti u konanom broju skokova
Statiki algoritmi:
o Usmjeravanje po najkraem putu: Gradi se graf mree tako da vorovi
predstavljaju raunala, a lukovi komunikacijske linije. Da bi se izabrala ruta
zadanog para vorova, algoritam pronalazi najkrau stazu meu njima na grafu.
o Plavni algoritam: Svaki dolazei paket alje se po svakoj izlaznoj liniji osim po
onoj s koje je pristigao. Time je izmeu ostalog izabran i najkrai put, ali je velik
broj dupliciranih paketa. Njegova prednost je to je robustan te lako izdri sve
promijene u topologiji mree i prometu.
Dinamiki algoritmi:
o Usmjeravanje vektorom udaljenosti: vorovi periodino razmjenjuju informacije
od usmjeravanju sa susjedima, svaki vor odrava tablicu s podacima o svakom
voru podmree (po jedan zapis za svako odredite), vor ne zna kako izgleda
topologija mree, ali zna kako treba poslati paket da bi on doao do odredita.
Zapis u tablici sastoji se od dva dijela: Izlazna linija prema odreditu, procijenjena
mjera udaljenosti do odredita
o Usmjeravanje stanjem veza: ovdje vorovi znaju tono kako izgleda topologija
mree, svaki vor mora 1) otkriti svoje susjede i nauiti njihove adrese (alje
HALLO pakete svim tokama), 2) izmjeriti zastoj do svakog susjeda (alje ECHO
pakete), 3)napraviti paket pomou kojeg e rei ostalima to je saznao, 4)poslati
taj paket svim ostalim vorovima, 5) izraunati najkrai put do svakog drugog
vora
o Hijerarhijsko usmjeravanje: usmjeravanje se vri hijerarhijski kada je mrea toliko
velika da svaki vor ne moe imati podatke za svaki drugi vor, pa se vorovi
grupiraju u regije, svaki vor zna kako proslijediti paket unutar svoje regije, ali ne
zna unutranju strukturu drugih regija, svaka takva regija promatra se kao 1 vor,
pa u tablici postoje reci koji odgovaraju drugim vorima u istoj grupi i drugim
regijama
o Usmjeravanje za pokretne hostove: da bi se proslijedio paket pokretnom hostu,
mrea ga prvo mora nai, pokretni korisnik ima svoju stalnu kunu lokaciju i
adresu koja se koristi za slanje paketa, pokretni host se mora registrirati kod
foreign agenta podruja u kojem se nalazi, a on uspostavlja vezu sa home
agentom podruja u kojem je kuna lokacija hosta
24

Broadcast Routing: koristi se kada je potrebno da se paket istovremeno poalje

na vie ili na sva odredita, moe se vriti na vie naina (svima se alje druga
kopija paketa, plavljenje, usmjeravanje na vie odredita)
Multicast Routing: multicasting je slanje poruka grupama vorova koje su same
po sebi velike, ali su u odnosu na itavu mreu male, vorovi moraju znati u kojoj
su grupi njihovi hostovi i te podatke alju vorovima-susjedima, pa se tako te
informacije ire kroz podmreu,kod ovog usmjeravanje svaki vor rauna
spanning tree za sve ostale vorove u podmrei

2. Bluetooth

radi na 2.4 GHZ, alju se paketi

podrava asinkroni kanal podataka, do 3 istovremena sinkrona glasovna kanala ili kanal
koji istovremeno podrava asinkroni prijenos podataka (nije orijentiran na vezu) i
sinkroni prijenos glasa (orijentiran na vezu).
slojevi: Radio (definira karakteristike fizikog ureaja s kojim se uspostavlja
komunikacija, frekvencijske pojaseve, raspored kanala, doputene razine izlazne snage
i osjetljivost prijamnika), Baseband izvrava fiziku obradu podataka, Link Manager
(upravljanje vezama), Host Controller Interface (komunikacija izmeu udaljenih
domaina i Bluetooth modula), Logical Link Control And Adaptation (multipleksiranje),
RFCOMM (sigurna dostava paketa), Aplikacije,
za razliku od ISO OSI i Internet modela, slojevi Bluetooth arhitekture nisu nuno
povezani jedan sa drugim tj. podaci se ne razmjenjuju kroz sve postojee slojeve.
Bluetooth ureaji su organizirani u grupe od dva do osam ureaja nazvanih Piconet od
kojih je jedan glavni ureaj (Master) a ostali podreeni ureaj (Slaves)
Master je ureaj koji inicira razmjenu podataka dok je Slave onaj koji odgovara na upit
Mastera
Svaki ureaj moe biti i Master i Slave ali ne u istom trenutku
Vie meusobno povezanih Piconeta naziva se Scaternet.

3. Dynamic Host Configuration Protocol

DHCP podrava tri naina dodjele IP adresa: manualni, automatski i dinamiki.

dinamiki: DHCP server dodjeljuje klijentima IP adrese na ogranieni vremenski period
Opis polja DHCP poruke:
o op: Tip poruke definiran vrijednodu polja. 1 = REQUEST, 2 = REPLY
o htype: Tip fizike adrese
o hlen: Duljina fizike adrese, kod Etherneta iznosi 6.
o hops: Broj ureaja koji su proslijedili poruku do klijenta.
o xid: Sluajno generirani broj koji predstavlja jedinstvenu transakciju.
o secs: Broj sekundi proteklih od poetka procesa dodjele adrese. Trenutno se ne
koristi,
o postavljeno na 0.
o flags: Skroz lijevi bit je definiran kao broadcast zastavica. Ukoliko je postavljena,
server
o odgovor alje kao broadcast, ukoliko nije, slanje se obavlja kao unicast.
o ciaddr: IP adresa klijenta
o yiaddr: Serverski dodjeljena IP adresa
o siaddr: IP adresa servera od kojeg klijent dobiva konfiguracijske parametre
o chaddr: Fizika adresa klijenta
o sname: naziv servera
o file: Bootfile name i ostali podaci
25

options: polje varijabilne duine koje sadri tip poruke, vrijeme dodjele, IP adrese
name
o servera, WINS servera i ostale informacije
DHCP klijent dobiva IP adresu kroz etiri poruke:
o DHCP-DISCOVER: otkrivanje DHCP servera, ide kroz port 67 klijent alje svima u
mrei zahtjev, jer ne zna adresu DHCP servera; tim se dokazuje da klijent inicira
dobivanje IP adrese, koristi se UDP
o DHCP-OFFER: DHCP server nudi slobodnu IP adresu i konfiguracijske parametre
klijentu, korist port 68 i UDP
o DHCP-REQUEST: DHCP klijent odabire ponuenu adresu
o DHCP-ACK: DHCP server potvruje odabir, server alje i podatke poput duljine
razdoblja na koje je izdana adresa, subnet masku, IP adrese gatewaya i DNS
servera
Mogue je i:
o ponovne dodjele IP adrese: nije potrebno sve korake ponoviti, DHCP-REQUEST i
dobiva DHCP-ACK ukoliko je adresa i dalje dostupna ili DHCP-NAK to je znak da
nije dostupna
o produivanje prava: klijent prije isteka vremena alje DHCP-REQUEST i dobiva
DHCP-ACK ili DHCP-NAK
o vraanje IP adrese: klijen alje DHCP-RELEASE
o

4. ICMP

ICMP se koristi za slanje specifinih informacija izmeu hostova o komunikacijskim i

mrenim problemima
ne samo da je dio mrenog sloja ve i integralni dio IP-a
jednostavan; protokol koji definira kontrolu poruke
ICMP opisuje jednostavno prosljeivanje servisnih poruka drugim protokolima, ne
izvrava neku specifinu zadau
ICMP poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju
Tipina uporaba ICMP-a je da prui povratni mehanizam kada je poslana IP poruka
Vrste poruka:
o ICMP echo poruka: provjerava dostupnost traenog raunala; A u echo poruku
stavi svoju i odredinu adresu, host B ju prima, stavlja u reply svoje podatke,
brie originalnu echo poruku i alje natrag u A radi isto kao i PING
o Host Unreachable: kada host nije mogue dobiti, vraa se ta poruka
o ICMP source quench: ako je gateway prenatrpan i ne moe vie primati pakete
alje ovu poruku host nije duan na istu odgovoriti, a kada gateway prestane
slati, znai da host moe nastaviti slati
o ICMP redirect: koristi se za preusmjeravanje kako bi izvorini sustav koristio drugi
gateway koji moe biti blii destinaciji, odnosno izvor nakon primitka te poruke
mora svoje poruke prilagoditi novom gatewayu (ovo se moe koristiti i za
hackiranje proslijede hackeri pakete na svoj ruter), zbog sigurnostni Veina
routera dolazi sa opcijom da se ICMP poruke za preusmjeravanje mogu ignorirati
ili odbaciti.
o ICMP TTL Expiried: obavijetavanje poiljatelja da je TTL istekao
o Fragment Reassembly; ako fali neki fragment kod sastavljanja datagrama
o Traceroute: koristi prekoraeni TTL da bi saznao otkud je poruka stigla; postavlja
TTL na jedan i eka odgovor koji sadri poiljateljovu IP adresu
o ICMP Parameter problem: javlja se ako doe do greke koja nije definirana u IMPU
(primjerice nerazumljiva informacija u poljima zaglavlja IP datagrama),
Parameter problem poruka kae originalnom izvoru koji je parametar odgovoran
26

za nastanak problema na nain da ukljui poseban pokaziva ije je polje u

originalnom datagramu zaglavlja IP-a prouzroilo problem
ICMP Timestamp: Podaci koji su primljeni u poruci se vraaju u odgovoru zajedno
sa dodatnom vremenskom oznakom, Izvorina vremenska oznaka (Originate
Timestamp) je vrijeme kada sustav imao posljednji dodir sa porukom prije slanja.
Receive Timestamp (primajua vremenska oznaka) je vrijeme kada je kada je
sustav imao zadnji dodir sa porukom tijekom slanja
ICMP Information Request Message: Ova poruka slui kako bi udaljeni posluitelj
saznao broj mree, Identifikator polje i polje Sequence Number se koriste za
alociranje Information Request i Information Reply parova

5. Heterogene mree

raunalna mrea koja spaja jedno ili vie razliitih vrsta raunala, operativnih sustava
i/ili protokola (LAN, Beina mrea, itd)
moe se sastojati od razliitih stanica (makro do mikro, pico, pa ak i femto)
Router: prosljeuje pakete, trai najbolju putanju
Switch: radi na razini podatkovne veze OSI referentnog modela, Njegova osnovna
funkcija je prospajati okvire primljene na jednom prikljuku (engl. port) samo na onaj
prikljuak gdje se nalazi odredite okvira, Ovakvo filtriranje prometa prospojnik radi po
MAC adresi odredita iz zaglavlja okvira. Kada prospojnik primi okvir koji treba
proslijediti, pogleda izvorinu MAC adresu okvira, ako u tablici prospajanja do tada nije
postojala ta adresa napravi par (Izvorini prikljuak, MAC adresa). Nakon toga provjeri
postoji li odredina MAC adresa u tablici prospajanja te ako postoji, proslijedi okvir na
odgovarajui prikljuak. Ako MAC adresa odredita ne postoji u tablici, okvir proslijedi na
sve prikljuke osim na onaj s kojeg je doao (radi se razailjanje okvira).
Hub je centralni ureaj za povezivanje raunala u zvijezdastu topologiju. Hub radi tako
to sve podatke koji su primljeni na jednom portu prosljeuje na sve ostale portove.
Mane hub-a su: neefikasnost, dva raunala ne mogu istovremeno slati podatke jer
dolazi do kolizije, ograniava propusnost mree na onu koju doputaju mrene kartice,
VLAN predstavlja skupinu raunala koji mogu biti u jednoj ili vie odvojenih mrea, a
koje su konfigurirane na nain da im je omoguena meusobna komunikacija kao da se
nalaze u istoj fizikoj mrei

6. Prijenosni mediji i ukabljivanje

sredstva za prijenos podataka imaju svoje osobine: bandwidth, Kanjenje, Udaljenost do

koje mediji mogu prenositi signale a da sauvaju informacije koje prenose, Osjetljivost
na smetnje, Cijena
iani vodovi: koriste elektrine signale, to su: Koaksijalni kabel (unutra bakar, vani
PVC), Kabl sa usporednim paricama (sastoji se od veeg broja meusobno izoliranih
provodnika koji su zajedno povezani u parice, UTP)
radio-relejski sustav: problem je um, zasnivaju se na prijenosu mirkovalovima i to u
podruju od 1,7 do 13 GHz, pri emu se vie frekvencije od toga ne koriste zbog guenja
svjelovod (optiko vlakno): prednosti su irina frekvencije, nisu osjetljivi na
elektromagnetske smetnje, zauzima mnogo manje prostora od metalnog voda,
iskljueno je presluavanje, Odravanje svjetlovoda i opreme za njih je znatno jeftinije
od odravanja metalnih vodova i njihove opreme, dok su nedostaci Via cijena u odnosu
na cijenu metalnih vodia, Potekoe u spajanju kablova I Manjak iskustva u instaliranju

27

7. Wan tehnologije

WAN tehnolohije: Dial-up, DLS, ISDN, SDH

beine tehnologije: GSM 9.6kb/s, GPRS/EDGE 128kb/s, 3G (UMTS) 2Mb/s ,HSxPA
14,4Mb/s, LTE 144Mb/s
Tehniki ciljevi WAN mrea: Skalabilnost (mogunost dodavanja novih raunala i novih
udaljenih lokacija), Dostupnost, Performanse, Sigurnost, Upravljivost, Mogunost
koritenja, Prilagodljivost
WAN tehnologije zasnivaju se na: Vezama (digitalnu komunikaciju na veliku udaljenos)t i
Paketnim sklopkama (moguuju usmjeravanje paketa od jedne do druge lokacije)
Paketna sklopka: ima dvije vrste ulazno/izlaznih prikljuaka (port-ova); 1.vrsta:
prikljuak radi na velikoj brzini i slui za prikljuivanje veza prema drugim sklopkama,
2.vrsta: prikljuak radi na manjoj brzini i slui za prikljuivanje raunala, Zadaa sklopke
je prebacivanje cijelih paketa s jednog prikljuka na drugi
Oblikovanje WANa tri koraka: potrebno je na svaku fiziku lokaciju postaviti bar jednu
paketnu sklopku, svako raunalo se prikljui na najbliu sklopku, uspostavlja se veza
izmeu sklopki
Bitno je da veze moraju osigurati povezanost mree, tj. mora postojati put izmeu
svakog para raunala
paketna sklopka ima ulazno/izlaznu jedinicu, memoriju i procesor. Svoju zadau sklopka
obavlja tako da pristigle pakete privremeno pohranjuje u memoriju i obrauje pomou
procesora. Pohranjeni paketi organiziraju se u red (queue). Novopristigli paket stavlja se
na zaelje reda. veliina memorije je ograniena, tako da moe doi do zaguenja i
gubitka podataka.
Adresiranje: Svaka WAN tehnologija definira format okvira za slanje ili primanje
podataka. Svakom raunalu spojem u WAN pridruena je fizika adresa a prilikom slanja
okvira, poiljatelj mora u okvir ukljuiti adresu primatelja. Veina WAN-ova koristi
dvoslojnu hijerarhijsku shemu adresiranja. Adresa se dijeli na dva dijela: prvi dio
identificira paketnu sklopku, drugi dio odreuje raunalo spojeno na tu sklopku
Za svaki pristigli paket, sklopka mora odluiti kojim putem e ga dalje proslijediti. Da bi
donijela odluku, sklopka gleda adresu primatelja u paketu. Ako je paket namijenjen
raunalu koje je izravno spojeno na sklopku, tada sklopka prosljeuje paket tom
raunalu. Ako je paket namijenjen raunalu koje je spojeno na drugu sklopku, tada se
paket mora proslijediti po telekomunikacijskoj vezi koja vodi prema toj drugoj sklopki
Usmjeravanje: sve paketne sklopke moraju u sebi imati pohranjene tablice
usmjeravanja, te se moraju baviti prosljeivanjem paketa. tovie, mora se garantirati
sljedee:
o Univerzalno usmjeravanje. svaka tablica odreuje sljedei skok za svako mogue
odredite
o Optimalni putovi - u svakoj tablici vrijednost sljedeeg skoka za zadano odredite
odgovara poetku optimalnog puta prema tom odreditu
Default way zadani putevi:
o Unato hijerarhijskom adresiranju, tablica usmjeravanja moe i dalje sadravati
mnogo redaka s istim sljedeim skokom.
o da bi se tablica usmjeravanja jo vie smanjila, uvodi se default way. Kod
pretraivanja tablice, najprije se trai redak koji se eksplicitno odnosi na traeno

28

Odgovori na pitanja
Izvori pogreaka u sloju veze
termiki um, elektromagnetsko zraenje (motori, ureaji za paljenje), radioaktivno zraenje
to je TTL?
TTL je mehanizam koji ograniava ivotni vijek podataka u mrei, - u zaglavlju IP datagrama,
on predstavlja
vremensko razdoblje koliko dugo e se na paket nalaziti u mrei, prije nego bude odbaen (u
sluaju da zbog nekog razloga nije dospio na odredite).
Diskutirajte neke prednosti i nedostatke thin clienta i fat servera, te fat servera i
thin clienta.
PREDNOSTI THIN CLIIENTA: manji administrativni trokovi, vea sigurnost, manja mogunost
greke,
smanjuju se trokovi hardvera jer ne zahtijevaju diskove i aplikacijsku memoriju, ne zahtijevaju
este nadogradnje
i ne zastarijevaju esto
NEDOSTACI: ne podravaju multimedijske aplikacije (kao to su video igre), thi client serveri
zahtjevaju visok
stupanj pefrormansi, ako mrea ne radi, nema naina da thin client pristupi serveru
PREDNOST FAT SERVERA:neograniena GUI podrka, dobra podrka za impltemencaiju
poslovnih pravila na
strani klijenta, radi na vie operacijskih sustava
NEDOSTACI: ne radi dobro na slabim sustavima, vei trokovi i tea administracija u sluaju
velikog broja aplikacija
potrebna instalacija i distribucija klijenata
Diskutirajte prednosti i nedostatke tzv. pseudo-zaglavlja.
Dodavanje pseudo-zaglavlja omoguuje zatitu od sluajne isporuke datagrama na krivu
adresu. Nedostaci su povreda principa uslojavanja, a ujedno je potrebno i neto vie vremena
i truda kod izrauna checksuma (iako ovo danas vie i nije veliki problem).
Navedite barem dva problema koji mogu dovesti do nepouzdanosti kanala kojim se
prenose podaci
Zaguenje u kanalu, oteenje (uslijed vremenskih nepogoda) kanala koji se podaci prenose.
to je karakteristino za komutiranje paketa.
Glave karakterstike komutiranja paketa su potrebe za bufferom te statistiko multipleksiranje.
Komutiranje paketa opisuje mreu u kojoj se jedinica podatka koja se naziva paket, rutira
preko mree temeljem odredine adrese koja se nalazi u svakom paketu. Razbijanje

29

podataka u pakete omoguuje dijeljenje istog komunikacijskog kanala izmeu vie korisnika na
mrei.
Objasni princip uslojavanja:
Kod ideje uslojavanja, sva funkcionalnost koja se javlja u komunikaciji grupira se u slojeve koji
se potom nezavisno razvijaju. Komunikacija izmeu slojeva, vertikalna i horizontalna, tono je
propisana.
Na koji nain vie aplikacija moe koristiti isti komunikacijski kanal?
Razbijanje podataka u pakete omoguuje dijeljenje istog komunikacijskog kanala izmeu vie
korisnika na mrei, odnosno isto je mogue postii protokolima viestrukog rutiranja.
Dali Token Ring moe efikasno izvodit sustav sa prijenosom podataka u realnom
vremenu?
Moe, no nije prikladan za sve vrste real-time sustave. Npr, nije prikladan za sustave u kojima
poruke imaju ekplicitno odreene rokove isporuke. To je zbog toga to token ring protokol
posluuje stanice u round-robin krunom nainu, te ne uzima u obzir rokove u kojima poruke
moraju biti dostavljene.
Kako arp postie autonomnost?
Postie ga sposobnou samostalnog uenja. Svaki vor odrava ARP tablcu, pod uvjetom da
se preslikavanje iz IP adrese u MAC adresu odvija vor koji se nalazi na istoj mrei. ARP tablicu
ne konfigurira administrator mree, nego ARP sastavlja svoju tablicu, i to prema potrebi.
Kad A zeli postai nesto B, ta mora ko znati?
Ako ARP tabela
trenutno ne sadri traenu MAC adresu, poiljatelj alje ARP paket (koji
sadri i poiljateljevu MAC adresu) traei adresu, on se alje difuzno svim vorovima
(broadcast), ako neki vor proita svoju IP adresu iz paket, upisuje u njega svoju MAC adresu i
alje poiljatelju
Koja metoda kontrole greaka je najbolja kod veza sa velikim smetnjama?
Forward error correction (FEC), odnosno channel coding, kod kojeg poiljatelj automatski
dodaje redundatne podatke svojim porukama, tako da primatelj moe otkriti i ispraviti
pogreku.
Glavni zadatak sloja veze.
Sloj veze prenosi datagrame du komunikacijskog linka, od jednog do drugo vora. protokol
sloja veze definira format paketa koji se razmjenjuju izmeu vorova, kao i aktivnosti vorova
prilikom predaje i prijema tih paketa
Usluge sloja veze:
pravljenje okvira (okvir ima polje zaglavlja i polje podataka), pristup linku, pouzdana isporuka,
kontrola toka, otkrivanje greke, ispravljanje greke, poludupleks i puni dupleks
Kako signal prikazuje informacije.
Kroz fizikalne veliine, npr. struja, napon, svjetlosni valovi.
30

Razlika hub-a i switcha

Hub radi na fizikom sloju, primitivan ureaj, alje podatke svim raunalima na mrei im se
zaguuje mrea i to predstavlja sigurnosni problem. Swithc radi na sloju veze podataka,
sofisticiran je ureaj, alje podatke samo onim raunalima kojima su ti podaci namijenjeni,
zbog ega se mrea optimalno koristi i to ne predstavlja sigurnosni problem. Hub je halfduplex, a switch full-duplex.
Proces dodjele IP adrese kod DHCP-a
DHCP klijent dobiva IP adresu kroz etiri poruke: DHCP-DISCOVER: otkrivanje DHCP servera,
ide kroz port 67 klijent alje svima u mrei zahtjev, jer ne zna adresu DHCP servera; tim se
dokazuje da klijent inicira dobivanje IP adrese, koristi se UDP. DHCP-OFFER: DHCP server nudi
slobodnu IP adresu i konfiguracijske parametre klijentu, korist port 68 i UDP. DHCP-REQUEST:
DHCP klijent odabire ponuenu adresu . DHCP-ACK: DHCP server potvruje odabir, server
alje i podatke poput duljine razdoblja na koje je izdana adresa, subnet masku, IP adrese
gatewaya i DNS servera.
Bluetooth i Infrared, razlika u optikoj vidljviosti i domet
Bluetooth: tehnologija: radio frekvencija, 2.4 GHz, brzina 1 i 2,1 Mbit/s, domet 1/10/30 m,
optika vidljivost: nije potrebna, uspostava veze sloena. IrDA: optika 850 nm, 115,2 kb/s i 4
Mbit/s, 1 m, potrebna, jednostavna.
UTP kablovi, koja topologija i koja vrsta mree
UTP se obino koriste u Ethernet mreama u topologiji zvijezde. Oni se najee koriste danas
iz razloga to su jeftiniji u odnosu na druge tipove kablova, najlake se radi s njima i
omoguuju velike brzine prijenosa podataka. On je slian STP-u, no nema vodljivi omota, to
ga ini neotpornim na um i vanjske elektromagnetske utjecaje
Koju klasu IP adresa.
Klasa A: 2 na 7 mrea, 2 na 24 hostova, odnosno 16,777,214 hostova. Klasa B 2 14 mrea i 2 na
16 hostova. Klasa C: 2 na 21 mrea i 2 na 8 hostova. Iskoristivo je broj koji se dobije 2. Ako
elimo i opseg koristiti, IP adresa ima 32 bita. Ako uzemo opseg 20, ostaje 2 na 12 adresa za
koritenje, a to je onda dovoljno za 4096 raunala.
A alje 100 bajta payloada, seq number je 394, ack je 176. B odgovara sa 100 bajta
payloada, koje e biti vrijednosti seq i ack polja odgovora.
A alje: seq=394 a ack=176. Znaci prvi bajt u poruci je 394 a od druge strane ocekuje seq
num 176.
Znai B u povratnoj poruci alje seq=176 a ack=495 (jer je A poslao poruku ima 100 bajta pa
se ocekuje da seq number iduceg payloada bude povecan za 101. 100payload+1 da budemo
pozicionirani na prvi bajt iduceg payloada).
ACK i SEQ number
Sequence number - redni broj prvog bajta u segmentu unutar toka bajtova, stavlja se u
polje rednog broja u zaglavlju odgovarajueg TCP segmenta ako je postavljena zastavica
SYN, onda je to poetni redni broj, a prvi oktet podataka ima broj ISN+1. Acknowledgement
number - broj potvrde, broj potvrde koji raunalo A stavlja u svoj segment je redni broj
31

sljedeeg bajta koji oekuje od raunala B, ako je postavljena ACK zastavica, polje sadri redni
broj sljedeeg bajta kojeg primatelj oekuje.
Veza izmeu SEQ i veliine payloada
Prvi Sequence number oznaava od kojeg bajta se alju podaci. Zbrojimo li tu veliinu i
veliinu payloda te veliinu zaglavlja dobijemo Sequence number koji se alje u drugom
segmentu.
Checksum
Polje checksum je kontrolni zbroj za kontrolu pogreaka. Rauna se tako da se podaci podijele
u 16 bitne rijei koje se zbroje koristei aritmetiku jedininog komplementa. Ako je sluajno
dolo do preljeva (overflow) bitovi se prebacuju na kraj (desno) i zbrajaju sa zbrojem.
emu slui BCN kabel
Slui sa spajanje dvaju raunala. Koristi se u sprezi sa BCN konektorima, i to u Ethernet
mreama.
Plavni algoritam (Flooding)
Svaki dolazei paket alje se po svakoj izlaznoj liniji osim po onoj s koje je pristigao. Time je
izmeu ostalog izabran i najkrai put, ali je velik broj dupliciranih paketa. Njegova prednost je
to je robustan te lako izdri sve promijene u topologiji mree i prometu.
Usmjeravanje vektorom udaljenosti (Distance Vector Routing)
Originalni algoritam u ARPANet-u. vorovi periodino razmjenjuju informacije od usmjeravanju
sa susjedima. Svaki vor odrava tablicu s podacima o svakom voru podmree (po jedan
zapis za svako odredite). vor ne zna kako izgleda topologija mree, ali zna kako treba poslati
paket da bi on doao do odredita.
Razlika izmeu 2 i 4 sloja
Transportni sloj = komunikacija izmjedju procesa. mreni komunikacija izmeu raunala. sloj
veze = komunikacija izmedju corova
802.11 protokoli
802.11b is an industry-standard technology for wireless communication via Ethernet. 802.11b
is commonly found in home networks. 802.11n is a standard for high-speed Wi-Fi networking,
operating at greater than 100 Mbps. 802.11n is designed to replace all of the earlier 802.11a,
802.11b and 802.11g Wi-Fi standards.
to definira protokol
definira format i vrste poruki koje se razmjenjuju izmeu raunala, kao i akcije koje se
obavljuju nakon slanja i prijema poruke i nekog drugog dogaaja
Backoff
Ako se nakon timeout-a ne vrati ACK, poiljatelj eka neko sluajno vrijeme (backoff) te zatim
ponavlja slanje. Backoff interval: vrijeme koje intefejs eka prije nego ponovno zapone slati
svoje podatke, obzirom da isti nisu bili poslani u prvom naletu jer je dolo do kolizije.

32

Mrena kartica
Mrena kartica je raunalna komponenta koja omoguava raunalu da komunicira preko
mree. Ova komponenta moe biti ugraena na matinoj ploi u obliku ipa ili se moe
ugraditi kao posebna kartica. Tri su standarda brzine prenoenja podataka i to 10 Mbit/s
(Mbps), 100 Mbit/s i 1000 Mbit/s (1 Gbps).
Paketna sklopka
Paketna sklopka: ima dvije vrste ulazno/izlaznih prikljuaka (port-ova); 1.vrsta: prikljuak radi
na velikoj brzini i slui za prikljuivanje veza prema drugim sklopkama, 2.vrsta: prikljuak radi
na manjoj brzini i slui za prikljuivanje raunala, Zadaa sklopke je prebacivanje cijelih paketa
s jednog prikljuka na drugi. Paket koji je stigao s jednog raunala ili jedne telekomunikacijske
veze moe se usmjeriti prema drugom raunalu ili drugoj vezi.
Koje se zastavice postavljaju tijekom uspostave veze
Kod uspostave TCP veze (prvog paketa) SYN zastavica je podignuta kod obe strane, a nakon
poetka veze svi paketi poslani od klijenta moraju imati podignutu ACK zastavicu. Polja
sequence number i acknowledgment number govore koji paket je poslan te za koji paket je
dobivena potvrda primitka.
Babroji 4 nekakva 802.11 okvira
Kontrolni okviri, podatkovni okviri, okviri za odravanje veze.
Ethernet i real-time sustavi.
Ethernet je nedeterministiki sustav i time nije priklada za real-time aplikacije. Protokol
pristupa mediju, CSMA / CD sa binarnim eksponencijalnim backoffom kojeg Ethernet koristi, ne
doputa real-time komunikaciju obzirom da on ukljuuje sluajna kanjenja i mogunost
neuspjenog prijenosa podataka.
Nedostaci hubova
Zbog injenice da svaki paket alje svim raunalima u mrei, a ne raunalu ili grupi raunala
na koja je paket originalno poslan, dolazi do znatnih sigurnosnih problema. Nadalje, zbog istog
se razloga nepotrebno rasipa propusnost mree, to rezultira sporim radom i brzinom
prijenosa podataka. Takoer, oni ne koriste puni duplex prijenos podataka, nego polu duplex.
Prednosti i nedostaci svjetlovoda
Odravanje svjetlovoda i opreme za njih je znatno jeftinije od odravanja metalnih vodova i
njihove opreme, dok su nedostaci via cijena u odnosu na cijenu metalnih vodia, potekoe u
spajanju kablova I manjak iskustva u instaliranju.
Za to slue BNF konektori?
Koriste se za spajanje koaksijalnih kabela, koristi se sa radio, tv i druge opreme koja radi na
radio frekvencijama.
Da li se cuva stanje u datagramskoj podmrezi?
Ne cuva informacije o stanju, zbog toga sto svaki paket se salje posebno te moze imati
drugaciju rutu, za razliku npr od virtualne veze, koja cuva informacije o stanju veze, ali kod nje
se svi paketi salju nekim fiksnim putem.
33

Razlika izmedu switcha i rutera.

Router povezuje raunala iz jedne mrea s onima iz druge mree, odnosno spaja dvije ili vie
razliitih mrea, on je ureaj mrenog sloja, sofisticiran ureaj, radi na principu IP adresa,
koristi algoritme usmjeravanja za raunanje najbolje putanje paketa. Swithc povezuje raunala
unutar iste mree, radi na sloju veze, manje sofisticiran, radi na temelju MAC adresa.
Osnovna uloga transportnog sloja
Logika komunikacija izmeu procesa
Multipleksiranje i demultipleksiranje
multipleksiranje: prikupljanje podataka u izvorinom raunalu, stavljanje zaglavlja
(enkapsulasija) i slanje tih segmenata mrenom sloju kroz soket. Demultipleksiranje:
isporuivanje podataka iz segmenta transportnog sloja u odgovarajui soket, deava se na
prijemnom raunalu
to je zajedniko 3 i 4 sloju osi modela?
Oba se oslanjaju na TCP/IP model.
to je zajedniko 2 i 4 sloju osi modela?
transportni sloj i sloj veze imaju mnoge zajednike usluge, kao to su pouzdana isporuka
(mada na razliite naine), kontrolu toka i otkrivanje greaka, samo to se navedeno kod
transportnog osigurava od toke do toke, a u sloju veze od vora do vora
Posjeduju li usmjerivai IP adrese? ako da koliko, ako ne zato?
Ne, ruteri, kao i raunala, nemaju IP adrese. Suelja su ta koja imaju adrese, a ne router sam
po sebi. Broj IP adresa ovisi o broju interfejsa koja router u nekom trenutku koristi.
Kod prijenosa HTTP koji se protokol koristi na transportnom, a koji na mreznom
sloju TCP/IP modela?
TCP na transportnom, a IP na mrenom.
Kako mozemo saznati da li se unutar nekog ethernet okvira prenosi paket IP ili ARP
protokola?
Prema polju Type koji je za ARP je 0x0806, a za IP je 0x0800
Za to slui DBMS
Database Management System ili samo DBMS je sistem za upravljanje bazom podataka. To je
softversko-hardverski paket koji omoguava da baza podataka bude dostupna svim
korisnicima.
Kaj je to virtualni lan (VLAN )

34

VLAN predstavlja skupinu raunala koji mogu biti u jednoj ili vie odvojenih mrea, a koje su
konfigurirane na nain da im je omoguena meusobna komunikacija kao da se nalaze u istoj
fizikoj mrei
Napisat nazive bar 2 algoritma za usmjeravanje
Usmjeravanje po najkraem putu (statiki algoritam), usmjeravanje vektorom udaljenosti
(dinamiki algoritam).
Osobine kvalitete usluge.
Kvaliteta usluge je zajedniki naziv za kvantitativne aspekte mrea raunala i njihovih
protokola, kao to su vrijeme odgovora, propusnost, rata gubitaka i pogreaka, raspoloivost
(servera). Vano za izbor i konfiguraciju mrenih arhitektura i protokola, mogunosti: mjerenja,
(stohastika) analiza, simulacije, podrka kroz odgovarajue programske alate.
emu slui port
Port, kao dio informacije o adresiranju paketa, slui za identifikaciju poiljatelja i primatelja
poruke. Najee se koriste sa TCP/IP konekcijama. Neka postoji IP adresa u nekom paketu.
Prijemno raunalo ita tu adresu, no da bi znala kojoj aplikaciji treba proslijediti paket, koristi
broj porta, odnosno port koji koristi taj broj. Dakle, svaki paket mora sadravati IP adresu te
broj porta od aplikacije koja preuzima taj paket, odnosno koristi podatke iz njega. Na temelju
brojeva portova, raunalo zna koje servise treba aktivirati i na koji nain razmjenjivati podatke.
emu slui soket?
Slue za definiranje transportnog protokola (TCP ili UDP), brojeve port-a (za razlikovanje
aplikacija u raunalima, tako je mogue programirati aplikacije. Soket su vrata nekog
procesa kroz koja prolazi poruka koju je poslao proces, odnosno kroz koja drugom procesu
stie. API: soket koji posreduje izmeu aplikacije i mree.
Kako se adresiraju pojedini korisnilki procesi unutar nekog raunala?
Korisniki proces dogovara s transportnim slojem na izvornom hostu broj izvornog porta
(izabire ga ili aplikacija ili se od strane operacijskog sustava dodjeljuje neki slobodan port). Na
odredinom hostu se prema broju odredinog porta (i samo prema njemu) odluuje kojoj
aplikaciji se segment dodjeljuje.
Omoguuje li UDP protokol kontrolu pogreaka? Zato?
UDP koristi kontrolni zbir jer postoji ansa da budu svi linkovi od izvora do odredita ne budu
sadrali provjeru greki. On greku ne ispravlja, dodue; nekad se oteeni segment odbaci, a
nekad prosljeuje na upozorenje.
to predstavlja polje dest port u zaglavlju UDP poruke?
Polje dest port sadri broju odredinog porta prema kojem se odluuje kojoj aplikaciji se
segment dodjeljuje, odnosno na koji port se segment proputa u odredinom raunalu.
to su ACK i NAK?
ACK je znak kojim se potvruje da su podaci uspjeno primljeni, bez ili sa dozvoljenim brojem
greaka. Poslan je od strane poiljatelja primatelju. NAK, odnosno negativni ACK, je znak

35

(signal). Njime se potvruje da paket nije ispravno primljen, odnosno broj greaka mu je iznad
minimuma definiranog u protokolu.
to predstavlja varijabla SQN u protokolu Stop-and-Wait?
SQN, odnosno sequence number, predstavlja redni broj paketa koji je globalno jedinstven te se
koristi u sljedeoj transakciji, u kojoj se poveava. Pridruen je svakom paketu.
Zaglavlje UDP protokola
Sadri 4 polja: Source port, destination port, length i checksum. Fiksne je veliine, 8 bajtova
(svako polje 2 bajta)
veliine, 8 bajtova (svako polje 2 bajta).
emu slui dhcp
DHCP (eng Dynamic Host Configuration Protocol) je raunalni protokol koriten od strane
mrenih raunala za dodjeljivanje IP adresa i ostalih mrenih postavki kao to su
pretpostavljeni gateway, subnet maska i IP adrese DNS servera s DHCP servera. Olakava
konfiguraciju mree jer eliminira runo dodavanje osnovnih postavki za jednu raunalnu
mreu. DHCP server osigurava da su dodijeljene IP adrese ispravne i da u mrei nema sukoba
adresa.
to je router
Router je raskrsnica izmeu dvije mree za razmjenjivanje podataka, odnosno omoguava
informacijama da putuju izmeu raznih mrea. Zadatak routera je da povee vie ureaja
kojima e dodijeliti IP adrese. Praktian primjer je povezivanje LAN mree na Internet pomou
nekog ISP-a.
to je polling
Polling je kontinuirana provjera od strane glavnog vora koji provjerava u kakvom su stanju
ostali vorovi koji koriste istu liniju, provjerava se jedan po jedan, i to dal imaju to za slati i
dali ele koristiti liniju. Koristi se kod protokol sa prozivanjem gdje glavni vor proziva ostale
vorove na kruni nain.
ICMP
ICMP se koristi za slanje specifinih informacija izmeu hostova o komunikacijskim i mrenim
problemima. On je jednostavan protokol koji definira kontrolu poruke, opisuje jednostavno
prosljeivanje servisnih poruka drugim protokolima, ne izvrava neku specifinu zadau. ICMP
poruke se nalaze u IP datagramu za transmisiju, tipina uporaba ICMP-a je da prui povratni
mehanizam kada je poslana IP poruka.
Cime je definiran prijelaz izmedju dva stanja u statechartu odnosno kod automata?
Prijelaz izmeu stanja (state transition) se ostvaruje nekim dogaajem (event) i ispunjavanjem
nekog uvjeta (guard), a nakon prijelaza u novo stanje izvodi se neka akcija (action).
Pravila kod Stop and waita
Izvor alje jedan okvir i eka ACK. Ako je primljen oteeni okvir - odbacuje ga, poiljatelj ide u
timeout i ako ne primi ACK tijekom timeouta ponovo alje okvir. Ako je ACK oteen - poiljatelj
alje ponovo isti okvir, primatelj usporeuje okvire i odbacuje duplikat i alje ACK. Poiljatelj
36

dodaje - u svrhu prepoznavanja pogreke - kontrolni zbroj ili Cyclic Redundancy Check (CRC).
Primatelj alje potvrdu (acknowledgment, ACK). Nakon timeout-a (= potvrda nije stigla) paket
se ponovo alje.
Prosljeivanje vs rutiranje
Prosljeivanje je proces slanja paketa od ulaznog do izlaznog linka, na temelju tablice
prosljeivanja i informacija u paketu, dok je rutiranje proces sastavljanja i odravanja tablice
prosljeivanja na temelju algoritama rutiranja i postupak konverzije informacija o rutiranju u
tablicu rutiranja.
Clear to Send (CTS) okvir
Taj okvir se koristi za odobrenje suprotnoj strani za slanja podatkovnih okvira. Koristi tri MAC
adrese. Njegovo zaglavlje sadri informaciju o podvrsti okvira trajanju i primateljevoj adresi.
Prednosti i nedostaci FDM-a i TDM-a
TDM: eliminira kolziije, pravednija raspodjela propusnog opsega, no on je ogranien na brzinu
od R/N bitova u sekundi, gdje je R brzina a N broj vorova, vor mora ekati na svoj red u
sekvenci prijenosa, ak i kada ima neto za slati. FDM Mogue je lagano porihtati mudulaciju i
kodiranje za svaki podnosilac (nosilac pri modulaciji ve moduliranog signala), uinkoviti je
protiv iezavanje signala, odnosno kod viestazni prijama. No, FDM odailja treba odvojene
Dig->Anal. konvertere i odvojene radiofrekvencijske modulatore. Drugo, FDM nije uinkovit po
pitanu propusnosti, jer zahtjeva i nadzorne mehanizme koji uzimaju dio propusnosti
(bandwidtha).
CDMA (viestruki pristup sa djeljenjem koda):
vorovima se dodjeljuju jedinstveni kodovi, svi korisnici dijele istu frekvenciju, razliiti vorovi
mogu prenositi istovremeno, a da primaoci mogu tono primiti bitove usprkos utjecaju
prijenosa drugih vorova. Problem odvajanje kodova i slabljenje signala se nezna razina
prijenosa pa se javlja potreba za veim kapacitetom kanala. Tehnika irenja (spread):
poiljatelj multiplicira svaki bit s Chipping kdom, ime se generira signal s viom
frekvencijom koji se zatim alje na medij, raireni signali se preklapaju na mediju. Primatelj
odatle (uz pomo Chipping kda) vadi pojedine poslane signale
to je Chipping kd
Omoguuje prijemnicima da filtriraju signale koji ne koriste istu strukturu bitova, ukljuujui
um ili smetnje, dvije osnovne funkcije: identificira podatke da ih primatelj moe prepoznati
kao da pripadaju odreenom odailjau, pri emu odailja generira chipping kod i samo
prijamnici koji znaju chipping kod mogu deifrirati podatke. alje podatake preko raspoloive
irina pojasa.
CSMA varijante
1-perzistentan: ako je medij zauzet onda vor eka dok se (medij) ne oslobodi te zatim alje
ponovo, nisko vrijeme ekanja, ali mogue nove kolizije ako vie vorova eka na osloboenje
medija -- ne-perzistenta: ako je medij zauzet vor zapoinje Backoff, manje kolizija, ali dulje
vrijeme ekanja --- p-perzistentan ako je medij bio zauzet te onda ponovo slobodan onda vor
alje s vjerojatnou p ili eka jo jedan slot s vjerojatnou 1-p
CSMA/CD
37

vorovi posjeduju HW koji tijekom slanja prepoznaje kolizije (listen while talking), nakon
prepoznavanja kolizije prekida se slanje (manje rasipanje resursa), zatim se alje Jamming
signal kako bi svi vorovi sigurno prepoznali koliziju, nema ACK-ova
Jamming signal: Signal koji namjerno uvodi smetnje u komunikacijski kanal, bilo da bi
namjerno sprijeio ispravan prijem podataka ili da bi posluilo za slanje neke obavijesti
vorovima. U CSMA / CD protokolu, stanica koja detektira koliziju alje jamming signal kako bi
upozorila sve stanice na tu injenicu.
Handshaking: automatizirani proces pregovaranja koji dinamiki odreuje parametre
komunikacijskog kanal uspostavljenog izmeu dva entiteta prije nego na kanalu pone
normalna komunikacije. Prethodi mu fiziko uspostavljanje kanala i prethodi normalnom
prijenosu informacija.
Tehniki ciljevi WAN mrea: Skalabilnost (mogunost dodavanja novih raunala i novih
udaljenih lokacija), Dostupnost, Performanse, Sigurnost, Upravljivost, Mogunost koritenja,
Prilagodljivost
Multicast vs broadcast
Razlika je ta to kod broadcast komunikacije, podaci se alju svim sudionicima na mrei, dok
se multicasta jedan poiljatelj alje podatke alje samo odreenoj grupi primatelja, koja u
odnosu na cijeli mreu moe biti vrlo mala. Zajedniko im je pak da i jedna i druga vrsta
komunikacije alje podatke prema vie primatelja.

38

Zadaci:
Svemirska sonda alje podatke u okvirima od 100 bajtova zaglavlja i 2000 bajtova
payload-a. Komunikacijski kanal je kapaciteta 1OOkb/s. Koliko vremena prote kne
od slanja podatkovnog okvira sa sonde pa do njegovog primitka na Zemlji, ako je
udaljenost sonde od Zemlje 600000 km?
100B = 800 bit (mnoi se sa 8)
2000 B = 16 000 bit (mnoi se sa 8)
C = 100 kb/s = 100 000 b/s (mnoi se sa 1000)
100 kB/s = 800 000 bit/s (mnoi se sa 8)
L = 600000 km
C = 300 000 km/s (zrak), 200 000 km/s (ica)
Ttrans = L/Ctrans = 600 000 km / 300 000 km/s = 2 s
Trajanje prijenosa paketa: Tpak = Lpak/Ctrans = (100 000 b/s) / ( 16 000 b + 8000 b) = 0.168s
Tuk = 2s + 0.168s = 2.168s
Zadatak sa geostacionarnim satelitom na visini od 36 000 km I sa vremenom odziva
nekog paketa od 480ms. Dal je mogue da je taj paket putuje preko satelita?
Znai, s obzirom da je medij zrak, brzina prijenosa je 300 000 km/s, a udaljenost izmeu dvaju
vorova iznosi 72 000 km, jer sateliti NISU vorovi, tako da udaljenost do njih mora pomnoiti
sa 2, tj. signal mora doi gore i natrag.
T= 72 000 km / 300 000 km/s = 0.24s = 240ms (mnoimo sa 1000)
240 * 2 = 480
Dobiveno vrijeme mora biti jednako ili manje od zadanih 480 ms.
Vrijeme propagacije raunamo tako da udaljenost sa brzinom.
Informacija koja se prenosi je 11010, dogovoreni polinom djelitelj je 101. Izraunaj
zatitne bitove.
11010 = x0+x1+x2+x3+x4 = x + x3 + x4
101 = x0+x1+x2 = 1 + x2
(x^4+x^3+x)*x^2=x^6+x^5+x^3 // mnoi se sa najveom potencijom u djelitelju
(x^6+x^5+x^3):(x^2+1)=x^4+x^3+x^2+1 // polinomi se dijele
x^6+x^4

39

x^5+x^4+x^3
x^5+x^3
x^4
x^4+x^2
x^2
x^2+1
1
Rjeenje:
Zatitni bitovi: 01 // kad dobije ostatak, treba ga smjestiti u polinom koji je za potenciju
manji od djelitelja

Za podatke zapisane u heksadekadskom obliku sa: 0a1b 46ff 0121 0016 izraunajte
Internet Checksum i zapiite u heksadekadskom obliku. (Rjeenje: ADAE)
0a1b = 0000 1010 0001 1011
+ 46ff = 0100 0110 1111 1111
zbroj = 0101 0001 0001 1010
+ 0121 = 0000 0001 0010 0001
zbroj = 0101 0010 0011 1011
+ 0016 = 0000 0000 0001 0110
zbroj = 0101 0010 0101 0001
Checksum = 1010 1101 1010 1110
Checksum = ADAE

Za podatke zapisane u heksadekadskom obliku sa: 1a1b46ffa121f016 izraunajte

Internet Checksum i zapiite u heksadekadskom obliku. (Rjeenje: 0DAD (pri
raunanju dolazi do preljeva))
1a1b = 0001 1010 0001 1011
+ 46ff = 0100 0110 1111 1111
Zbroj = 0110 0001 0001 1010
40

+ a121 = 1010 0001 0010 0001

zbroj = 1 0000 0010 0011 1011 // ova jedinica ide u poetak slijedeeg zbroja, odnosno tam
se preljeva
+ f016 = 1111 0000 0001 0110
Zbroj = 1111 0010 0101 0010
Checksum = 0000 1101 1010 1101
Checksum = 0DAD

Signali

signal = prikaz informacija kroz fizikalne veliine, npr. struja, napon, svjetlosni valovi,
elektromagnetska jakost polja
kategorije signala
o vrijednosti signala su kontinuirane (proizvoljne vrijednosti) ili diskretne (konano
mnogo vrijednosti, idealizirano)
o vremenski tok je kontinuiran ili diskretan
o mogue su 4 kategorije signala,
o posebnu vanost imaju:
analogni signali (vrijednosno i vremenski kontinuirani)
digitalni signali (vrijednosno i vremenski diskretni)
binarni signali (digitalni s 2 vrijednosti)

Kodiranje binarnih signala

pridruivanje vrijednosti signala nulama i jedinicama niza bitova (u osnovnom pojasu)

prijenos u osnovnom pojasu: signali se alju direktno na medij
neka svojstva:
o samotaktni: primatelj moe takt poiljatelja dobiti iz signala
o potrebna irina pojasa: irina frekvencijskog pojasa potrebna za prijenos signala

Sustav za prijenos

teorija sustava: matematiki model za opis ponaanja kod prijenosa

transformacija ulaznog signala s1(t) u izlazni signal s2(t)

Ogranienje irine pojasa

svaki sustav za prijenos treba energiju za prijenos signala

idealni sustavi za prijenos priguuju sve frekvencije podjednako
realni sustavi za prijenos priguuju frekvencije razliito
izoblienje signala
41

obino se vie frekvencije jako priguuju

razlozi: svojstva medija za prijenos (npr. bakrena parica)

Modulacija

modulacija: promjena parametara (amplituda, frekvencija, faza, ...) noseeg signala

putem modulirajueg signala
demodulacija: inverzija modulirajueg signala iz moduliranog nositelja informacije
modem: modulacija i demodulacija u jednom

Vaniji oblici modulacije

pretvaranje analogno u analogno: analogni modulirajui, analogni nosei signal,

omoguuje prijenos u irokom pojasu pomou frekvencijskog multipleksiranja (npr. TV
signal)
pretvaranje digitalno u analogno: digitalni modulirajui, analogni nosei signal (npr.
podaci preko radio kanala)
pretvaranje analogno u digitalno: analogni modulirajui preko digitalnog noseeg
signala (npr. jezik)

42