Professional Documents
Culture Documents
Srpsko Drustvo Na Prelazima Vekova
Srpsko Drustvo Na Prelazima Vekova
Br. 8
Latinka Perovi
Latinka Perovi
Br. 8
Latinka Perovi
IZMEU ANARHIJE I AUTOKRATIJE
Srpsko drutvo na prelazima vekova (XIX-XXI)
LATINKA PEROVI
ISBN - 86-7208-131-5
Ova edicija objavljena je zahvaljujui finansijskoj pomoi
Evropske unije. Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji snosi
iskljuivu odgovornost za njen sadraj za koji se ni pod kojim
okolnostima ne moe smatrati da odraava stav Evropske unije.
***
This document has been produced with the financial assistance of
the European Union. The contents of this document are the sole
responsibility of the Helsinki Committee for Human Rights in
Serbia and can under no circumstances be regarded as reflecting
the position of the European Union.
Latinka Perovi
Sadraj:
Uvod ..............................................................................................................
11
I
DRAVA I DRUTVO:
okvir i supstanca
1. Mogunosti i ogranienja modernizacije ......................................................
2. Patrijarhalan odgovor na izazov modernizacije ............................................
3. Beg od modernizacije ...................................................................................
a. Ujedinjenje nacionalne elite .............................................................
b. Uznoenje antidemokratskog poretka ..............................................
c. Samoizolacija ...................................................................................
d. Snaga tradicionalnog kolektivizma ..................................................
4. Srbija u modernizacijskim procesima XIX i XX veka .................................
a. O projektu Srbija u modernizacijskim procesima XIX i XX veka.
Stanje istraenosti .............................................................................
b. Modernizacija i modernost ...............................................................
c. Forma i sadraj .................................................................................
d. Uzroci i posledice podeljenosti elite ................................................
17
30
33
34
37
40
43
47
47
50
52
56
II
ISTOK I ZAPAD:
kolektivizam i individualizam
A
Ideologija narodnjatva:
srpski socijalizam i radikalizam
5. Programi narodne demokratije u Srbiji druge polovine XIX veka:
kolektivizam kao zajedniki imenitelj ..........................................................
6. Jo jednom o Svetozaru Markoviu. Povodom 150 godina od roenja .......
7. Svetozar Markovi i skuptinska opozicija 1874. i 1875. godine ................
8. Politika upotreba smrti opozicionog narodnog poslanika Adama
Bogosavljevia:
Postavljanje osnova za organizaciju Narodne radikalne stranke ..................
79
94
99
111
Latinka Perovi
a. Izvorita legendi o Adamu Bogosavljeviu .....................................
b. Narodna vs seljaka drava ..............................................................
c. Politiki ciljevi nekrofilske kampanje radikala ................................
9. Narodna radikalna stranka kao stranka hegemon:
usredsreenost na nacionalno osloboenje i ujedinjenje .............................
10. Srbija na razmeu XIX i XX veka:
memoarska proza Pere Todorovia kao istorijski izvor .............................
a. Neposredno svedoenje o ubistvu poslednjeg Obrenovia ..............
b. Veze sa Obrenoviima .....................................................................
c. Karaorevii i Obrenovii ..............................................................
d. Stanje u Srbiji uoi dinastikog prevrata. Predlog dravnog
programa ..........................................................................................
B
Liberalna alternativa:
usavravanje pojedinca kao cilj drave
11. Milan Piroanac zapadnjak u Srbiji XIX veka ........................................
a. Biografija ..........................................................................................
b. Istoriografija .....................................................................................
c. Pogledi i shvatanja ...........................................................................
d. Meunarodni poloaj i spoljna politika ............................................
e. Ustavnost sredina taka unutarnje politike ..................................
f. Politiki rad: Glasila. Prva naprednjaka vlada. Srpska napredna
stranka ..............................................................................................
g. Osobenost pojave .............................................................................
183
188
201
206
211
216
236
254
307
319
321
324
327
333
336
347
357
357
358
360
361
362
364
370
379
V
NASILJE KAO KONSTANTA:
iluzija o jakoj dravi sa slabim drutvom
III
RAZVOJ REALNE SRPSKE DRAVE U FUNKCIJI
ZAMILJENE SVESRPSKE DRAVE
12. Prva eleznika pruga u Srbiji ....................................................................
13. Zdravlje naroda ...........................................................................................
14. Poloaj ene
Modernost i patrijarhalnost kroz prizmu dravnih enskih institucija:
Via enska kola (1863-1913) ...................................................................
a. Zakonodavstvo .................................................................................
b. Institucija organizacija ..................................................................
c. inioci uenice i nastavnici ..........................................................
d. Ciljevi sadraj, stepen njihove ostvarenosti ..................................
e. Drutveno okruenje i peat vremena ..............................................
f. Drutveni efekti ................................................................................
IV
INTELEKTUALNA ELITA:
pod terorom ideja socijalne jednakosti i narodnog jedinstva
259
267
280
282
288
291
295
299
303
387
400
402
407
411
413
416
421
425
Latinka Perovi
Latinka Perovi
Uvod
Ogledi koji ine sadraj ove knjige nastali su u proteklih dvadeset pet
godina kao rezultat mojih istraivanja srpske drave i drutva.
Najvei broj ogleda objavljen je u zbornicima sa naunih skupova ili
u tematskim zbornicima, u istorijskim asopisima ili kao uvod u kritika
izdanja istorijskih izvora koja sam priredila.
Manji je broj ogleda koji se prvi put objavljuju u ovoj knjizi: kao
osnova za njih posluila su nauna predavanja koja sam odrala u
pomenutom razdoblju.
Tri ogleda predstavljaju moje osvrte na dve biografije i jednu
autobiografiju. Uvrstila sam ih u ovu knjigu primarno zato to oni
upotpunjuju sliku o srpskoj intelektualnoj eliti, kojoj je u knjizi posveeno
jedno poglavlje. Ali i zato to je njihovo objavljivanje rezultat iskljuivo
nesebinog linog pregalatva Ljiljane Vuleti i Aleksandra Lebla.
Knjiga Izmeu anarhije i autokratije. Srpsko drutvo na prelazima
vekova (XIX XXI) ima dve karakteristike:
(1) parcijalna istraivanja, koja sadre itav niz izolovanih injenica,
povezuje dinamina celina i (2) nijedan od ranije objavljenih ogleda nije
zadrao prvobitnu formu: zavisno od funkcije koju ima u celini, svaki ogled
je dopunjen ili skraen.
(1) Tek u ogledima povezanim u celinu uoava se sredina osa
istraivanja. Ona nije mogla biti unapred identifikovana niti je njeno
identifikovanje postavljeno kao cilj. Sledei unutranju logiku istraivakog
materijala, po kojoj jedno istraivanje namee potrebu za drugim, ova se
osa kristalie tek u krajnjem rezultatu dugotrajnih istraivanja. Zato je
potrebna jedna ili vie celina, sintetika ili analitika forma saoptavanja
rezultata. Prva forma omoguuje autoru da sumira rezultate svojih
istraivanja i generalizuje zakljuke. Druga, pak, forma ukljuuje i itaoca u
proces zakljuivanja vodei ga kroz istorijske izvore. Stanje istraenosti
10
11
Latinka Perovi
13
Latinka Perovi
I
DRAVA I DRUTVO:
okvir i supstanca
14
15
Latinka Perovi
1.
Mogunosti i ogranienja modernizacije
16
17
Latinka Perovi
Vid. Lazar Vrkati, Pojam i bie srpske nacije, Sremski Karlovci-Novi Sad, 2004.
18
19
Latinka Perovi
4
Vid. Latinka Perovi, Srpsko-ruske revolucionarne veze. Prilozi za istoriju
narodnjatva u Srbiji, Beograd, 1993; Ista, Srpski socijalisti XIX veka. Prilog istoriji
socijalistike misli, knj. 3 Beograd, 1995.
5
Nikola P. Pai, Pisma, lanci i govori (1872-1891). Priredili Latinka Perovi i
Andrej emjakin. Beograd, 1995, s. 238.
6
Isto.
7
Isto.
8
Isto, s. 238-239.
9
Stenografske beleke Narodne skuptine za 1877, Beograd, 1878, s. 484.
10
Stenografske beleke Narodne skuptine za 1878, Beograd, 1879, s. 18-19.
20
21
11
Latinka Perovi
Isto.
Slobodan Jovanovi, "Srpsko-bugarski rat". Politike i pravne rasprave. Sabrana
dela, Beograd, 1990, knj. 2, s. 429.
19
Nikola Pai, Pisma, lanci i govori (1872-1891)... s. 239.
20
Isto.
21
Vid. u ovoj knjizi: "Programi narodne demokratije u Srbiji druge polovine XIX
veka".
22
Slobodan Jovanovi, Vlada Milana Obrenovia, II, Beograd, 1934, s. 311.
Isto, s. 382.
. . , " .
", Tokovi istorije, Beograd, 2000, br. 1-2, s. 32.
22
23
18
23
24
Latinka Perovi
24
25
Latinka Perovi
Isto s. 63.
26
27
Latinka Perovi
zualni autokrata Slobodan Miloevi, iza koga su, na poetku, bile srpska
politika, intelektualna, verska, vojna elita i mase. Glavni akteri
petooktobarskih dogaaja nisu postigli konsezus oko orijentacije Srbije
posle uklanjanja Slobodana Miloevia. Ali, ne zato to su propustili
mogunost da to uine, ve zato to su njihove intencije bile razliite. I
meu njima je, kao nekad meu komunistima, ostala nerazreena
kontroverza oko reenja srpskog nacionalnog pitanja, odnosno oko
karaktera drave.
Isto, s. 63.
Vid. Dimi, Stojanovi, Jovanovi, Srbija 1804-2004, Beograd, 2005.
35
Vid. Latinka Perovi, "Modernizacija bez modernosti". Ljudi, dogaaji i knjige.
Biblioteka "Svedoanstva", knj. 1. Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2000.
28
29
34
Latinka Perovi
2.
Patrijarhalan odgovor na izazov modernizacije
30
31
Latinka Perovi
3.
Beg od modernizacije
, , , , 1988, 5, s. 184.
32
33
Latinka Perovi
35
Latinka Perovi
8
9
36
Vid. Radmila Radi, "Crkva i 'srpsko pitanje'". Srpska strana rata... s. 267-305.
Politika, 16. 08. 1989.
37
Latinka Perovi
10
13
38
39
Latinka Perovi
41
Latinka Perovi
19
42
43
Latinka Perovi
5, s. 65.
23
24
44
25
1601.
45
Latinka Perovi
mogu smanjiti jaz koji ih deli od razvijenih zemalja.26 Drugi idu i dalje.
Ako je, kau ovi, "istoni socijalizam... povijesna aberacija u procesu
modernizacije", a tranzicija naputanje stranputica i vraanje na pravi put
istorijskog razvoja, onda je ispravnije shvatiti tranziciju "kao fazu u procesu
drutvene evolucije nego li kao preobraanje na 'pravu vjeru' i ispravljanje
pogreaka". Evolucija je, meutim, sloen proces, i treba raunati i sa
sledeim: "Opstaju samo oni koji su se prilagodili. Nema nikakve garancije
da e sve zemlje u tranziciji izbiti na povijesnu magistralu razvoja i opstati
kao moderna drutva. Neke e definitivno pasti u status nerazvijenih
zemalja subsaharske Afrike, koje povijesno gledano nemaju nikakva
izgleda".27
4.
Srbija u modernizacijskim procesima
XIX i XX veka
"Duanovo carstvo ne da Srbima da spavaju",
nedavno sam sam to negde proitao, i to je istina: ne bi
bilo tetno, ako bi Srbi tom istorijski slavnom
uspomenom podupirali svoj duh, ali nesrea je u tome,
to ih ta istorijska uspomena prisiljava da odigravaju
ulogu koja njima ne pristaje, prisiljava ih da
obmanjuju i nas, i sebe, prisiljava ih da vie mataju a
manje rade... Kako god hoete, ali to je alosno u
dravi, koja se nalazi u tako tekom poloaju kao
Srbija, koja mora pre svega da vaspitava ozbiljne
karaktere i ljude, koji rade razumno i precizno.
P. A. Kulakovski, 1880.
46
47
Latinka Perovi
Dobar uvid alieve u mogue izvore istraivanja modernizacije Srbije pati od jednog nedostatka: nedostaju slovenski, posebno ruski autori.
To ak nedostaje i ve klasinoj studiji Marije Todorove Imaginarni Balkan. Sa ovog stanovita, izuzetan znaaj ima projekat Instituta slavjanovedenija Ruske akademije nauka, Rusi o Srbiji i Srbima, iji je prvi tom, od tri
planirana, ve izaao iz tampe10. Ni u inostranoj ni u nacionalnoj istoriografiji ne postoji uvid u rad ruskih istoriara srednje i mlae generacije (L.
Kuzmiova, K. Nikiforov, J. Vinjakov, A. emjakin), koji Srbiju posmatraju kao "idealnu laboratoriju za istraivanje modernizacijskih procesa u
tradicionalnom drutvu"11. Njihova istraivanja zajedno sa pomenutim projektom Instituta slavjanovedenija stvaraju osnovu za komparativnu istoriografiju. Za uporeivanje ruskog pogleda sa zapadnoevropskim pogledom
E. Lavele, F. Kanic (E. Laveleye, F. Kanitz) na modernizaciju Srbije.
Posmatrano iznutra, stanje istraenosti je povoljnije nego to bi se
moglo zakljuiti samo na osnovu uvida u nacionalnu istoriografiju. Prouavanju patrijarhalnosti kao mentaliteta koji je odluujue uticao na dinamiku
i sadraj promena srpskog drutva dali su znaajan prilog Vladimir Dvornikovi, Jovan Cviji, Veselin ajkanovi, Tihomir orevi, Slobodan Jovanovi. Kad je re o promenama agrarne, pretkapitalistike strukture, treba
imati u vidu radove Nikole Vua i Smiljane urovi o industrijalizaciji Srbije pre i posle stvaranja jugoslovenske drave. Ali, modernizacijski procesi
u nacionalnoj istoriografiji poinju da se prouavaju tek u poslednjoj etvrtini prolog veka12, a istraivanja postaju intenzivnija na poetku ovog veka13. Tada se javlja vie istoriara koji se posveuju istraivanjima odreenih problema razvoja srpskog drutva selo u totalu: proizvodnja, kolovanje, zdravlje, poloaj ene, poloaj deteta, politiko organizovanje
3
Srbija u modernizacijskim procesima XX veka (bez oznake broja 1), Institut za
noviju istoriju Srbije, Beograd, 1994; Srbija u modernizacijskim procesima XIX i XX veka: 2.
Poloaj ene kao ogledalo modernizacije. Isto, Beograd, 1998.
4
Srbija u modernizacijskim procesima XIX i XX veka: 3. Uticaj elita, izdanje autora,
Beograd, 2003.
5
Na primer: istraivanja poloaja ene u ovoj ediciji nadovezuju se na istraivanja
koja su objavljena u zborniku iz 1998. Ali, ona ni zajedno jo ne daju uvid u celinu: u
dinamiku poloaja ene u dva veka, a pogotovo u sve aspekte tog poloaja.
6
Poloaj deteta je nova tema u okviru pomenutog projekta. Istraivanja se odnose
samo na dva aspekta dejeg sveta: vaspitanje i obrazovanje (kult autoriteta i formiranje
nacionalne svesti) i zdravlje.
7
Vid. Pea J. Markovi, Beograd i Evropa, Beograd, 1992.
Mari anin ali, Socijalna istorija Srbije 18151941, Beograd, 2004, s. 21.
To se naroito odnosi na njegov fundamentalni rad: Historische statistik Serbiens
18341914, Mnchen, 1990.
10
. , ,
. . . . . , . .
. 2006, . 608.
11
. . , " .
XIX XX . ", Isto, s. 644.
12
Vid. Dimitrije orevi, "Srpsko drutvo 19031914", Marksistika misao, 1985,
br. 24.
13
Vid. Ljubia Despotovi, Srpska politika moderna. Srbija u procesu politike
modernizacije XIX veka, Novi Sad, 2003.
48
49
Latinka Perovi
Iako ne treba zanemariti pokuaje bilansiranja15, sva pomenuta istraivanja su delimina i jo uvek nedovoljna za pouzdane zakljuke o karakteristikama i dometima modernizacijskih procesa u Srbiji XIX i XX veka.
b. MODERNIZACIJA I MODERNOST
Autori radova u zbornicima Srbija u modernizacijskim procesima ne
preciziraju, sem sa izuzecima16, znaenje pojmova modernizacija i
modernost. Ali, imaju u vidu da je teorija modernizacije, po kojoj se sva
drutva kreu ka modernosti kao krajnjem cilju, dovedena u pitanje. Kao i
model kojim je ona osporavana, ija je deviza bila "da treba, umesto
unutranjih, drutvenih, spoljanje privredne inioce proglasiti merodavnim
za zaostatke u modernizaciji drutava u razvoju"17.
Dananji istraivai razvoja zaostalih drutava shvataju razvoj kao
proces "u kojem postoje gorua problematika modrnizacije koja je u
razliitim periodima promenljiva i kao proces koji se ne zavrava u jednom
traenom idealnom stanju 'modernosti'"18. Otuda je u opticaju i pojam
"mnogostruke modernosti"19.
Za Erika Hobsbauma (Eric Hobsbaum): "Istorija zaostalih zemalja u
devetnaestom i dvadesetom veku je istorija pokuaja da se uhvati prikljuak
14
Vid. Podaci o autorima u prethodna tri zbornika Srbija u modernizacijskim
procesima XIX i XX veka...
15
Vid. Dimi, Stojanovi, Jovanovi, Srbija 18042004...
16
Vid. Latinka Perovi, Politika elita i modernizacija u prvoj deceniji nezavisnosti
srpske drave; Pea J. Markovi, Teorija modernizacije i njena primena na meuratnu
Jugoslaviju i Beograd u: Srbija u modernizacijskim procesima XX veka...
17
Mari anin ali, Socijalna istorija Srbije 18151941... s. 12.
18
Isto, s. 15.
19
Samuel N. Eeisenstadt, Mnogostruke modernosti: Drago Roksandi (ur.), Uvod u
komparativnu historiju, Zagreb, 2004.
50
51
Latinka Perovi
forme nisu i stvarna evropeizacija: "na drutveni ivot nije toliko dubok da
bi mogao primiti jednu veu kulturu koja je u osnovi svojoj skroz
individualistika"29. Ovaj jaz nije objanjavan samo vremenskim zaostajanjem ve pre svega strukturnim razlikama koje su uticale na stvaranje
razliitih mentaliteta30.
52
29
53
Latinka Perovi
35
32
54
55
Latinka Perovi
56
57
Latinka Perovi
Isto, s. 615.
Velikom familijom smatra se ona izmeu 20 i 40 lanova.
52
Prema podacima jedne ankete koju je meu svojim lanovima sproveo Savez
srpskih zemljoradnikih zadruga od 1910. do 1912. godine "u predveerje Prvog svetskog
rata dve treine imanja (organizovanih u zadruge) raspolagalo je sa manje zemlje nego to je
bilo neophodno za pokrivanje egzistencijalnog minimuma. Najmanje 5 % je zato trailo
dodatni prihod izvan poljoprivrede. Vie od polovine nije imalo potpunu zapregu, treina
nijedan plug, niti bilo koju zemljoradniku alatku, 18 % nije imalo sopstvenu kuu, 28 % je
ivelo u izuzetno nezdravom smetaju, 30 % uvee nije imalo svetla, 38 % nijednom nije
spavalo u krevetu". Cit. prema: Mari anin ali, Socijalna istorija Srbije... s. 70.
53
Knez Milo je 1836. godine zabranio zaduivanje egzistencijalnog minimuma
(kua, bata, dva vola i jedna krava); 1861. pridodata je povrina zemlje od dva dana oranja
(1,15 hektara); 1897. i 1898. povrina zemlje je poveana na est dana oranja (3,45
hektara), stambeni prostor, stona vua i inventar. Isto, s. 40.
54
Isto, s. 42-43.
55
Cit. prema: Isto, s. 41.
56
Jedan od poverljivih ljudi Nikole Paia, voe Narodne radikalne stranke, pisao je
da je Zakon o okuju "jedan ekonomski najkorisniji zakon za nau zemlju", jer je njime
"obezbeen opstanak naega naroda, koji je uglavnom zemljoradnik tako da u Srbiji ne moe
58
59
45
46
51
Latinka Perovi
Latinka Perovi, "Narodna drava": Srpski socijalisti XIX veka, Beograd, 1995, s.
121-124.
biti beskunika, kao to ih ima po svim drugim dravama". Sa pravilnom primenom ovog
zakona "Srbija bi bila najsrenija zemlja na svetu". Jer je poznata istina: "da samo
ekonomski slobodni mogu biti politiki slobodni". Avrama Petrovi, Uspomene. Priredila
Latinka Perovi, Gornji Milanovac, 1988, s. 43.
57
Zakon o okuju ostao je na snazi do tridesetih godina XX veka, sa tendencijom da
se proiri na celu Jugoslaviju, to je nailo na otpor.
58
Isto, s. 41.
59
A. L. emjakin, Tradicionnoe obpestvo i vyzovy modernizacii. Serbia poslednoj
treti XIX naala XX v. glazami russkih... s. 642.
61
Pismo Nikole Paia A. I. Zinovjevu, Latinka Perovi, "Milan Piroanac
zapadnjak u Srbiji XIX veka", Srbija u modernizacijskim procesima XIX i XX veka... 3, s. 13.
62
Cit. prema: Latinka Perovi, "Politika celita i modernizacija u prvoj deceniji
nezavisnosti srpske drave", Srbija u modernizacijskim procesima XX veka... s. 237.
63
Zapadnjacima su smatrani liberali Jovana Ristia i naprednjaci (Milutin
Garaanin, Milan Piroanac, Stojan Novakovi, edomilj Mijatovi). Vid. Latinka Perovi,
Milan Piroanac zapadnjak u Srbiji XIX veka, Srbija u modernizacijskim procesima XIX i
XX veka 3...
64
Vid. Nikola Pai u Narodnoj skuptini. Priredili Latinka Perovi, knj. 1,2;
Dubravka Stojanovi, knj. 3; ore Stankovi, knj. 4, Beograd, 1997, 1998.
60
61
Latinka Perovi
62
Latinka Perovi
. . , " /
XIX XX ", 60 . .
, , 2003, s. 76; Ista, ", ',
", . - , , 2003, 10.
73
Ruski slavist P. A. Rovinski, koji je kroz Srbiju prolazio 18681869. godine, pie
da je nailazio "na originalno domae vaspitanje". "Tako, otac pita malog sina (to najee
biva u gostima): 'Ko si ti?' Dete odgovara: 'Srbin'. 'Gde je propalo srpsko carstvo?' 'Na
Kosovu polju'. 'Ko je poginuo na Kosovu polju?' 'Car Lazar, 9 Jugovia i svi srpski
junaci'. 'A jo ko?' 'Car Murat'. 'Kako je on umro?' 'Njega je rasporio Milo Obili'.
'Kako se mi seamo cara Lazara, Miloa Obilia i svih drugih srpskih junaka?' 'Vena im
pamjat'. 'A Murata?' 'Neka je proklet'. 'Ko je neprijatelj Srba?' 'Turci'. 'A jo ko?'
'vabe'. 'ta im ti eli?' 'Uzeu sablju, i poseiu gadove'". Pavel Apolonovi Rovinski,
Zapisi o Srbiji 18681869, Novi Sad, 1994, s. 159.
74
"Ko je neprijatelj Srba? Glavni neprjatelj Srba je Austrija... ta treba raditi?
Mrzeti Austriju, kao glavnog neprijatelja... Ko je prijatelj Srba i Srbije? Jedini iskren i
siguran prijatelj Srba, koji je to bio i ostao je: velika mona Rusija. ta je dunost svakog
Srbina? Voleti svoju domovinu i kralja i umreti za njih, uvaavati svoje prijatelje i mrzeti
neprijatelje". Katehizis za narod srpski, Zlatibor, Uice, 17. april 1888, br. 17. Vid.
... s. 664.
75
Sa ovog stanovita, seanja Pauline Lebl Albala (18911967) predstavljaju
dragocen izvor. Ona pie iz iskustva i vaspitanika i vaspitaa:
"kola je smatrala da joj glavni zadatak da daje znanje uenicima, da u izvesnoj meri
i koliko je mogue utie i na razvoj karaktera, i da u njima razvija nacionalnu svest i elju da
poslue narodu... Ali, bila je jedna itava oblast koju kola nije doticala; to su obavetenja o
konstrukciji drave, drutva, o uslovima i temeljima na kojima ovi poivaju, a jo manje nam
64
65
69
Latinka Perovi
Srbija je glavni resurs imala u svojoj ivoj sili78, mladima koji su do rata
bili vezani samo za zaviaj, i koji su kretali u nepoznato, ali sa ciljem koji
im je usaivan u porodici i koli, u crkvi i vojsci, u knjievnosti i
propagandi.
se ukazivalo na reforme koje valja izvesti, a kamo li na nae dunosti koje u tom poslu
imamo da izvrimo i mi kao i svaka druga generacija".
"Stotine mladih devojaka spremale su se da postanu slubenice svoga naroda koji se
u ovm asu (ratovi 19121914 L. P.) zlopati, grca i gine, - a mi stariji imali smo zadatak
pun najvee odgovornosti da te devojke nainimo to svestranijim i sposobnijim narodnim
vojnicima". ... "sve je bilo podreeno jednoj svrsi: da se kod uenika stalno odrava u svesti
misao o njinim nacionalnim zadacima". Paulina Lebl Albala, Tako je nekad bilo, Beograd,
2005, s. 104, 245, 346. Vid. u ovoj knjizi: "Potisnuta posebnost: Paulina Lebl Albala".
76
"Cela naa generacija bila je ve godinama zapajana i kroz kolu, i kroz
knjievnost, i kroz novine, i kroz javne skupove nacionalnim idealima osloboenja i
ujedinjenja, i nije udo to smo jedan rat protiv Turske smatrali kao ostvarenje svojih
davnanjih snova. Pored toga, naa generacija nije bila doivela nijedan rat, nije poznavala
njegove uase i, s mladalakom neustraivou i osionou oekivala je s nestrpljenjem as
osvete za vekovna stradanja, 'smrt onoj trulei na Bosforu', 'proterivanje Turaka iz Evrope'
to su bile krilatice koje su nas dovodile do paroksizma.
Nai drugovi poli su u rat veseli i s pesmom kao u svatove. Mi smo ih ispraale s
cveem i s uzvicima 'Dovienja!' Niko od nas nije mislio na mogunost neuspeha, poraza,
smrti. eleli smo pobedu, bili smo razdragani. Naem narataju je palo u deo da budu
izvrioci Kosovskog amaneta. Kakva srea". Isto, s. 188.
Dragia Vasi govori isto:
"Mi smo se uvek, s predanim naporom, trudili da proniknemo i tano prouimo
razlog onog oduevljenja, povod one retke radosti, koja bee iskrena, i one besprimerene
gotovosti, da se bez ustezanja, bez tuge, smesta napusti onaj normalni, naviknuti, tihi ivot,
da bi se zamenio za onaj naporan, opasan i muan, kome se ilo u susret.
Je li to... bila strast za osvetom? Je li taj bes, a to je znaio bes, bio izraz, oduka
vekovne mrnje? Koliko je taj polet bio duh predaka, izraz nacionalnog bola ili tenje za
osvetom dinih nepravdi?"
... "na polet znaio je duh naih predaka... Taj duh... stvorio je ono ratno
oduevljenje, koje se pojaalo seanjem na bolove jo neosloboene brae..." Dragia Vasi,
Karakter i mentalitet jednog pokolenja. Devetsto trea, Beograd, 1990, s. 14, 17.
77
Konsultant ruskog Crvenog krsta u srpsko-turskom ratu 1876, kasnije profesor
Vojno-hirurke akademije, S. P. Kolomin pisao je: "Mi smo se sreli sa narodom koji nema
naviku da se lei i koji tome leenju ne pridaje nikakav znaaj, posebno mu je bila strana
operativna pomo. Do rata u svakom od 17 okruga kneevine postojala je mala bolnica, ali
stanovnici su se retko obraali za pomo, tako da su te bolnice imale vie formalan nego
stvarni znaaj. Narod nije imao skoro nikakvog pojma o hirurkom leenju, zato to je u
Srbiji i suvie malo hirurga, i osim toga on je retko video traumatske povrede, zbog
nedostatka mehaniarskih i svakih drugih fabrika. Doao je rat, i taj jadni narod poeo je
masovno da plaa ranama iz vatrenog oruja. Njemu tui ljudi, ruski doktori, prihvatili su se
leenja, poeli su da stavljaju gipsane zavoje, vre amputacije i ostalo. Ti 'vojnici', posluni
kao mala deca, rado i uljudno su podnosili vaenje metaka, 'previjanje', tj. povezivanje rana,
66
67
Latinka Perovi
Isto.
Profesor Mihailo Konstantinovi, koji je kao ministar u vladi Dragie Cvetkovia,
radio na sporazumu Srba i Hrvata 1939. godine, belei reakcije na sporazum dvojice, na
odreen nain kljunih ljudi u Srbiji.
Prvi je Slobodan Jovanovi: "Veera sa Slobodanom Jovanovi... Pitanje
Sporazuma. Slobodan me iznenauje kad kae da smo se mogli sporazumeti sa Nemcima, a
ne sa Hrvatima... On je, ipak, zatrovan srpski oven".
Vladika Nikolaj Velimirovi: "Kae da je uvek mislio da Srbi treba da imaju svoju
dravu i da se ne meaju sa drugima. To je i Pai mislio... Pai je hteo srpsku dravu... Van
sumnje je da ste spasli dravu (Sporazumom L. P.). To je vrlo nuno. Ali se ne sme ii
dalje ni praviti kakve banovine. Reeno je njihovo pitanje pa sad nek ostane ostalo kako je".
Mihailo Konstantinovi, Politika sporazuma. Dnevnike beleke 19391941. Londonske
beleke 19441945, Novi Sad, 1998, s. 177, 196, 197.
82
68
Vid. Stevan K. Pavlovi, Srbija: Istorija iza imena, Beograd, 2004; Sima M.
irkovi, Srbi meu evropskim narodima...
84
Vid. Latinka Perovi, Od centralizma do federalizma, Zagreb, 1984.
85
Latinka Perovi, "Kako su se izraavali razliiti politiki interesi u Jugoslaviji?
Polemika izmeu Dobrice osia i Duana Pirjavca 1961/1962." u: Dijalog povjesniara /
istoriara, Zagreb, 2005.
69
Latinka Perovi
ciju Jugoslavije (jedan ovek jedan glas), Srbija je prola kroz antibirokratsku revoluciju, u kojoj je odbacila ekonomske i politike reforme u pravcu trine privrede i politikog pluralizma. Na izazov krize ekonomije dravnog socijalizma, sloma komunistike ideologije i prestanka hladnog rata
Srbija je dala odgovor koji je na tragu njene istorijske konstante. Ujedinjenje srpskog naroda u jednu dravu odlagalo je njenu ekonomsku i politiku modernizaciju i na kraju XX veka. "Mi smo", pie Dobrica osi u junu 1990. godine, "ponovo u XIX veku. Ponovo moramo da stvorimo svoju
Srbiju. Moramo da stvorimo takvu Srbiju u kojoj e svi Srbi na planeti
videti svoju otadbinu"86. Na tom pitanju, legitimno su se manifestovali
razliiti interesi naroda koji su bili u sastavu jugoslovenske drave.
Egalitarna ideologija, pod raznim imenima (socijaliizam, radikalizam, komunizam) karakterisala je istoriju Srbije kroz itavo moderno doba. Ona nije unitila ni aristokratiju ni buroaziju, kao ni modernu dravu
zasnovanu na vladavini prava, i liberalnu demokratiju utemeljenu na slobodnom pojedincu: svega toga nije bilo. Jednakost u siromatvu nije bila
sama sebi cilj ve vana pretpostavka ujedinjenja naroda. Zaokruenje etnike drave podrazumevalo je teritorijalnu ekspanziju, neogranieno troenje materijalnih resursa i, dakako, ljudskog materijala. Tekovine modernizacije kad su postale kritina masa za modernost ponitavane su i raubovane87. U Srbiji je sukob patrijarhalnosti i modernosti na kraju XX veka
postao dramatian i zbog globalnih procesa upravo kao posledice modernosti. On se moe posmatrati u svetlu neposredne prolosti, tj. raspada
jugoslovenske drave i ratova devedesetih godina prolog veka. Ali se moe
razumeti tek u svetlu glavnih tendencija razvoja Srbije u moderno doba.
86
88
70
71
87
89
Latinka Perovi
ustanova: optina i zadruga92. Svako strukturno i institucionalno naruavanje socijalne jednakosti predstavlja udaljavanje od zavetnog cilja:
nacionalnog jedinstva93.
U isto vreme, svako izdvajanje iz naroda, makar i po osnovi obrazovanja, nalagalo je oprez: ono nije smelo da se pretvori u odnaroivanje.
Taj oprez je dolazio iznutra, iz same kolovane manjine. Tako je u svom
pismu (1870) rodonaelnik srpskog socijalizma pisao ministru prosvete u
Srbiji:
"Pre 50 godina u Srbiji skoro nije bilo drugih stalea osim seljaka. Mi
smo svi sinovi ili unuci seljaka. Obrazovani ljudi (ja mislim prave
obrazovane, a ne nadriknjige) to su izali iz te sredine to je obrazovana
demokracija u pravom smislu te rei. To su ljudi to su veinom odrasli na
'proji' i 'skrobu' i koji su doli do vieg obrazovanja na raun onog naroda
to je jo ostao na 'proji' i 'skrobu' i u kome ima puno njihovih najbliih
roaka ako je ko od inteligencije koji je uinio neku 'karijeru', voljan da to
zaboravi mi nismo voljni da mu to dozvolimo (podv. L. P.). Traiti, dakle,
od nas obrazovane demokracije... da mi odelimo nae interese od interesa
narodnih... to znai traiti od nas neto nemogue"94.
Nije teko otkriti socijalne i kulturne osnove egalitarizma95 i
nacionalnog jedinstva u istoriji Srbije u poslednja dva veka. Ali ni to, da se
u njima koreni totalitarno miljenje koje je bitno uticalo na politiku
kulturu, model demokratije i na politiko organizovanje.
92
72
s. 633.
97
73
Latinka Perovi
II
ISTOK I ZAPAD:
kolektivizam i individualizam
99
74
75
Latinka Perovi
A
IDEOLOGIJA NARODNJATVA:
srpski socijalizam i radikalizam
76
77
Latinka Perovi
5.
Programi narodne demokratije u Srbiji
druge polovine XIX veka:
kolektivizam kao zajedniki imenitelj
78
79
Latinka Perovi
1
Hannah Arendt, The Origins of totalitarianism, Part 1-3, New York, Brace and
World, 1968.
2
Svetozar Markovi, "Drutvena i politika borba u Evropi", Sabrani spisi, II,
Beograd 1965, s. 16.
3
Svetozar Markovi, "Otkuda dolazi naa siromatina", Sabrani spisi, III, Beograd
1965, s. 231.
4
Vid: Vitomir Vuleti, "Sloboda Vladimira Jovanovia". Zbornik za drutvenuz
istoriju, Matica srpska, Novi Sad 1961, s. 31; Slobodan Jovanovi, "Vladimir Jovanovi".
Moji savremenici, Vindzor, Kanada, 1962; Andrija Stojkovi i Jovan Milievi, "Omladinski
liberalski ideolog Vladimir Jovanovi. Putevi njegovog ideolokog razvoja", Savremenik,
Beograd 1969, s. 3; Andrija B. Stojkovi, Filozofski pogledi Vladimira Jovanovia, Novi
Sad 1972; Isti, "Drutveno-politiki pogledi Vladimira Jovanovia", Jugoslovenski istorijski
asopis, Beograd 1972, 1-2; Nika Stipevi, Dva preporoda uzepe Macini i Vladimir
Jovanovi, Beograd 1979; Latinka Perovi, "Ideologija srbijanske liberalne inteligencije",
Srpski socijalisti 19. veka, knj. 2, Beograd 1985; Milan Suboti, Sricanje slobode (studije
politike misli u Srbiji XIX veka), Ni 1992.
5
Dr Mihovil Tomandl, Vladimir Jovanovi, prilog kulturno-politikoj istoriji Srbije,
Arhiv SANU, br. 14313, s. 302+25.
6
Gale Stokes, Legitimacy rough Liberalism Vladimir Jovanovic and the
Transformation of Serbian Politics, University of Washington Press Seattle and London,
1975.
80
81
Latinka Perovi
10
O aktivnoj ulozi Jevrema Markovia svedoi i jedan dobro obaveteni inostrani
savremenik. Vid. Dnevnik Benjamina Kalaja. Obrada i komentari dr Andrija Radenic,
Beograd Novi Sad, 1976, s. 450, 457, 465, 613, 638.
11
Adam Bogosavljevi (1844-1880) studirao je Filozofski fakultet na Velikoj koli,
ali ga nije zavrio da ne bi stupio u dravnu slubu. Vratio se na selo i radio u narodu. Za
narodnog poslanika izabran je 1874. godine. Bio je jedan od bliskih saradnika Svetozara
Markovia, koji je preko njega plasirao svoj program u Narodnoj skuptini. Sa svoje strane,
Markoviev list Staro osloboenje davao je veliki publicitet radu Adama Bogosavljevia u
Narodnoj skuptini. Umro je u zatvoru, u koji je stavljen zbog toga to je samovlasno
izdavao hranu iz optinskog koa za vreme ratova 1876-1878. Iako je neposredni uzrok smrti
bilo zapaljenje plua, opozicija je posejala sumnju da je otrovan, i njegovu smrt iroko
iskoristila za svoje politike ciljeve. Formirani su mesni odbori za prikupljanje pomoi za
njegovu porodicu. Njihov rad koordinisao je jedan centralni odbor sa seditem u Beogradu.
To su ve bili zaeci Narodne radikalne stranke. Vid. u ovoj knjizi: "Politika upotreba smrti
opozicionog narodnog poslanika Adama Bogosavljevia"... i "Svetozar Markovi i
skuptinska opozicija 1874. i 1875. godine".
12
Rastislav Petrovi, Adam Bogosavljevi, Beograd 1972.
82
83
Latinka Perovi
ne samo da nas ne udaljava od nae misije, nego nas jot sve blie vodi ka
njoj... Dakle, svako dalje odlaganje ove stvari opasno je, s toga to potresa
veru u ozbiljnost i tvrdoj volji srpskog naroda da hoe istinski da napreduje,
opasno je za na ekonomski i politiki interes, jer da nas obie eljeznica,
onda bi se tek moglo pitati, da li Srbija moe da ispuni svoju misiju.
Isto, s. 1862-1863.
Vid. u ovoj knjizi, "Svetozar Markovi i skuptinska opozicija 1874. i 1875.
godine".
13
Stenografske beleke o sednicama Narodne Skuptine drane u Beogradu
1874/1875. godine, u Beogradu u Dravnoj tampariji, 1875, knj. 2, s. 1857.
16
Govor Nikole Paia na zboru u Zajearu, 8. septembra 1891: Nikola Pai,
Pisma, govori i lanci (18721891). Priredili Latinka Perovi i Andrej emjakin, Beograd,
1995, s. 331.
17
Slobodan Jovanovi, Vlada Milana Obrenovia, I knjiga, Beograd 1934, s. 399400.
18
ivan ivanovi, Politika istorija Srbije u drugoj polovini devetnaestog veka,
Beograd 1924, knj. 2, s. 133.
84
85
Latinka Perovi
Iza njhovog poziva: "Zbacimo danas vitke i tako isto i opasne okove
zapadnih formaliteta, koji su stegli i zadavili duh i karakter naroda srpskog,
pa e se videti u kakvoj veliini e se javiti srpski narod",25 stajali su
praktini zahtevi za jedinstvom zakonodavne i izvrne vlasti; prostim i
kratkim sudskim postupkom nasuprot "paragraflijskoj pravdi", koja se,
zapravo, poistoveivala sa vladavinom zakona; za kolom koja bi sjedinila
"obrazovanje graansko sa vojnikim",26 te ne bi stvarala neki poseban sloj
koji bi se iz naroda izdvajao i od njega razlikovao. "Hoete li", stajalo je u
pomenutom "Predlogu Narodnoj skuptini", "da u jednom narodu obrazujete gomilu njenih mekuaca, dajte mu kole takve, nek se u njima ue
mnogi jezici, nek se ue poetske i oratorske forme, nek se ui malanje,
igranje, muzika, pevanje, nek se svravaju sve istorije careva i dvorska
politika, nek se pokupe i predaju svi dogmati filozofski i pravnike teorije,
vi ete za nekoliko desetina godina videti, gde na povrinu narodjeg tela
izbija jedan teak sloj ljudi..."27
Izvan shvatanja naroda iskljuivo kao seljatva i izvan poimanja kao
korisnog samo onog rada kojim su mogle biti zadovoljene jedino elementarne potrebe, sve drugo je smatrano parazitizmom i luksuzom. Tako su Jevrem Markovi i Adam Bogosavljevi pisali da e iz kola koje su oni opisali, a koje su oni videli kao gospodske, odnosno tuinske, izii "ljudi, koji
misle, da privreuju sebi i drutvu, kad povazdan sviraju u flautu i emane i
ue klasine komade sviju svetski sviraa";28 ljudi "koji dre da odvie rade
za sebe i narod, kad piu ogromne kritike na pozorine komade i poetske
stavove";29 ljudi "koji misle da rtvuju za narod, kad istrauju po starim
artijama imena i titule careva i kraljeva, kad ispituju njihov dvorski ivot,
njihove enidbe i udatbe njihovih princeza, iz koji je politiki interesa to
bilo".30
Prvi pismeniji ljudi u narodu, Adam Bogosavljevi i Jevrem
Markovi su, kao posledice poetaka socijalnog raslojavanja naroda, videli:
24
19
86
Isto, s. 1568.
Isto, s. 1551.
26
Isto, s. 1563.
27
Isto, s. 1561.
28
Isto.
29
Isto.
30
Isto, s. 1562.
25
87
Latinka Perovi
"gomilu izueni, koji trae leba ali masnoga".31 Oni e "dati tue zakone
prevedene na na jezik... uredbe, protokole, kopije, apelate, recepise,
roita..."32 Time se tone "u forme". Ustvari, nastaje jedan "neradan stale",
koji "to je... bogatiji i mnogobrojniji, to narod sve nie tone".33 A kako je
narod isto to i siromano seljatvo to "celokupno drutvo drava sve
vie malaksava".34
39
Isto.
Isto.
33
Isto.
34
Isto.
35
Vid. Latinka Perovi, "Jedno svedoenje o poecima srpskog radikalizma
(autobiografija narodnog poslanika Milije Milovanovia)", Kulturna istorija Svrljiga, knj.
IV, Svrljig 1996.
36
"Narodnoj skuptini", Isto, s. 1187-1191.
37
Vid. "Nacrt radikalnog ustava": Raa Miloevi, Timoka buna 1883. godine,
Beograd 1923, s. 108-126.
38
Vid. Olga Popovi Obradovi, Parlamentarizam u Srbiji 19031914. godine,
Beograd 1998.
88
89
31
32
Latinka Perovi
45
Vasa Pelagi (18331899) uio je bogosloviju u Beogradu. kolovao se u Rusiji,
gde je doao u dodir sa revolucionarnim strujama meu ruskom omladinom. Posle povratka
iz Rusije bio je uitelj u osnovnoj bogoslovskoj koli u Banjaluci. Primio je arhimandritski
in. Boravio je u Gracu, Pragu, Trstu i Cirihu. Pripadao je Ujedinjenoj omladini srpskoj.
Uestvovao je u bosanskom ustanku 1875. godine. Zbog svojih uverenja bio je javno
rainjen, proganjan i hapen. U zatvoru je i umro. O njegovim shvatanjima socijalizma i o
njegovom mestu u istoriji te ideje u Srbiji: Latinka Perovi, Srpski socijalisti 19. veka,
Beograd 1995, knj. 3.
46
"Socijalizam ili osnovni preporoaj drutva", Vaso Pelagi, Izabrana dela. Izbor i
redakcija Slavko Micanovi, Sarajevo 1971, knj. III, s. 195-383.
47
Isto, s. 239-251.
48
Isto, s. 253-300.
90
49
50
Isto, s. 291.
"Predlog Narodnoj skuptini"... s. 1559.
91
Latinka Perovi
51
Vid. Dimitrije Boarov, Dr Laza Pau legenda srpskih finansija, Novi Sad, 2006.
Vid. Graansko drutvo i njegove drutveno-politike partije, izdanje
"Samouprave", Beogrd 1881, Na ovo je Ceni odgovorio raspravom Bogoslov i doktor u:
Izabrani spisi, knj. 2...
53
S. M. P. "Socijalizam, ili osnovni preporoaj drutva". Napisao Vasa Pelagi,
Beograd 1894, "Delo", Beograd 1894, knj. IV.
54
Imam u vidu Jovanovievo ukazivanje na eshatoloki karakter i ruskog i srpskog
socijalizma. Vid. Slobodan Jovanovi, Svetozar Makovi, Beograd 1903.
92
93
52
Latinka Perovi
6.
Jo jednom o Svetozaru Markoviu
Vid. Latinka Perovi, Srpski socijalisti 19. veka, 2. Ideje i pokret Svetozara
Markovia, Beograd, 1985, s. 354.
2
Vid. "Literatura o Svetozaru Markoviu". Isto, s. 19-169.
3
Isto, s. 166.
94
Isto, s. 23.
Isto, s. 166.
6
Isto, s. 92.
5
95
Latinka Perovi
da pobudi duh i duu onih sirotih ljudi, ono to moe da je pobudi, to je kod
Srba Svetozar Markovi. Zato e on da postoji i da ostane, i, dogod ne bude
neega boljega, jaega i originalnijega, on treba i mora da ostane".9 Da li je
u ovom odgovoru sadrano i objanjenje vraanja Svetozaru Markoviu,
uvek i iznova?
Isto, s. 131.
Isto, s. 78.
96
97
Latinka Perovi
7.
Svetozar Markovi i skuptinska opozicija
1874. i 1875. godine
10
Predrag Proti, "Svetozar Markovi i graanski svet". Svetozar Markovi i srpska
knjievnost. Institut za istoriju knjievnosti i umetnosti, Beograd, 1975, s. 210.
98
99
Latinka Perovi
100
7
8
101
Latinka Perovi
102
15
"Pismo Svetozara Markovia Ljubomiru Belimarkoviu", 24. decembra 1868,
Petrograd, Sabrani spisi, I, Beograd, 1960, s. 119-120.
16
"Narodna partija", Osloboenje, Kragujevac, br. 16, 5. februara 1875.
17
Svetozar Markovi, "Narodna skuptina". Sabrani spisi, IV... s. 333.
18
Kragujevac, 6. Februara, Javnost, br. 17, 8. februara 1874.
103
Latinka Perovi
"Spletke protiv opozicije u skuptini", Osloboenje, br. 19, 12. februara 1875.
Stenografske beleke o sednicama Narodne skuptine odrane u Beogradu 1874/5,
I u Beogradu u Dravnoj tampariji 1875, s. 262.
29
Adam Bogosavljevi, "Interpelacija na g. ministra unutranjih dela", Osloboenje,
br. 11, 24. januara 1875.
30
Svetozar Markovi, "Druga zakonodavna skuptina", Sabrani spisi, IV... s. 103.
Vid. SB za 1874/5, I... s. 162.
31
Stenografske beleke Narodne skuptine za 1874/5, I. s. 873. Vid. i "Predlog
Narodnoj skuptini", Osloboenje, br. 21, 16. februar 1875.
32
Isto, s. 1062. Vid. i "Predlog Narodnoj skuptini", Osloboenje, br. 19, 12. februar
1875.
104
105
28
19
20
Latinka Perovi
narod oseao i patio a nije mogao i nije smeo iskazati". Konano "Borba
naroda sa inovnitvom nije vie skrivena".33
106
107
Latinka Perovi
Adam Bogosavljevi, koji nisu bili ni neuki ljudi iz naroda, ni samo seljaki
demagozi, ve inteligenti iz jezgra pokreta Svetozara Markovia, o
zapadnim formama govorili su kao o okovima.44
108
109
Latinka Perovi
udrue svoje snage, da postanu umno silni, da tom umnom snagom zadobiju
mo, koja poduprta snagom naroda moe stvoriti tako drutveno stanje, u
kome e sav narod biti srean... A takvu e silu dobiti samo ako se udrue,
ako koncentriu svoju snagu i rade po izvesnom pravcu i naelu".50
Organizovanje narodne partije znailo je poetak borbe za njenu prevlast u
Narodnoj skuptini, odnosno za unutranji preobraaj u duhu naela koja je
formulisao Svetozar Markovi.
Napetost stvorena u zemlji tokom 1875. i 1876. godine bila je za
kneza Milana i vladu tea od rata. Za markovievce rat je bio nain da se
ostvari jedinstvo unutranjeg i spoljnjeg osloboenja. Uoi rata 1876.
godine, pristalice Svetozara Markovia su, sa stranica Starog Osloboenja,
poruivale: "Unutranji preobraaj najprea je potreba naroda u Srbiji, a rat
s Turskom i ujedinjenje sa ostalim delovima srpstva samo mogu pomoi da
se taj preobraaj to pre i to potpunije izvri s toga Srbija treba da
ratuje".51
Na izborima u oktobru 1878. godine, prvim posle ratova 1876. i
1877/78. godine, opozicija je ojaana izborom Nikole Paia za narodnog
poslanika. Pai je odmah prihvaen kao prvi meu opozicionim
poslanicima, jer je imao ugled Markovievog naslednika u politikoj
organizaciji. Personalni sastav i programska orijentacija opozicije ostali su
nepromenjeni. Samo je borba za narodnu dravu, nasuprot dravi po uzoru
na zapadne drave, i otpor institucijama koje su smatrane tuinskim
(eleznica, banka, stajaa vojska, posredna poreza, dvodomni skuptinski
sistem) postala dramatinija. Spoljnopolitika orijentacija Srbije na
Austrougarsku posle Berlinskog kongresa bila je, prema opoziciji, smrtna
opasnost za nacionalno ujedinjenje srpskog naroda, ali i za njegov
unutranji preobraaj u duhu naela koja je utemeljio Svetozar Markovi.
Adam Bogosavljevi je sa tih naela skinuo teorijsku auru i liio ih
Markovievog altruizma. Ali nije izneverio njihovu sutinu. On se ne javlja
nezavisno od velikog politikog pokreta koji je Markovi zaeo ve pripada
samom jezgru toga pokreta. Zato se oni jedan bez drugog, ne mogu ni
razumeti.
8.
Politika upotreba smrti opozicionog
narodnog poslanika Adama Bogosavljevia:
postavljanje organizacije Narodne radikalne stranke
Ustaj seljo, ustaj rode,
Da se brani od gospode...
Jedna vrsta srpske "Marseljeze"
sedamdsetih godina XIX veka
110
111
50
Latinka Perovi
I o Svetozaru Markoviu3 i o Adamu Bogosavljeviu4 pisalo se mnogo. Istoriari su, uglavnom, sledili rano postavljenu emu o uticaju.5 Prema
toj emi, treba da je, pretrpevi uticaj Svetozara Markovia, Adam Bogosavljevi redukovao njegove socijalne i politike ideje, i tako omoguio da
one iroko prodru u seljaku masu, koja je za obojicu bila isto to i srpski
narod. Meutim, istorija njihovog meusobnog odnosa nije tako jednostavna.
Ustvari, Svetozar Markovi u svojim listovima, a Adam Bogosavljevi u Narodnoj skuptini istovremeno su konstituisali jednu ideologiju,
ideologiju narodne drave.6 Ali, ta ideologija je nadivela ne samo svoje
tvorce nego i istorijsko vreme koje je neposredno reflektovala.
Markovievu ideju narodne drave batinile su generacije
inteligencije u Srbiji, iz ijih redova su poticali inspiratori i organizatori
politikih stranaka. To je imalo odluujui uticaj na programsku orijentaciju
stranaka, na karakter politike i politiku kulturu. Jedinstvo oko ideje
narodne drave predstavljalo je pretnju svakom odstupanju od pomenute
ideje. Podele su nastajale samo na pitanju koja e stranka doslednije
ostvariti ideju narodne drave, to jest, na pitanju vlasti.
Bogosavljevieve predloge u Narodnoj skuptini, kojima se on
suprotstavljao svakoj institucionalizaciji drave, to jest podeli vlasti na
zakonodavnu, izvrnu i sudsku, to se manifestovalo u zahtevu za unitenje
birokratskog sistema, odnosno za degradiranje i ukidanje inovnitva, a za
uspostavljanje narodne samouprave, odnosno drave po meri seljaka,7 esto
su podravali i liberalni i konzervativni poslanici.
Za istoriografsku interpretaciju ideologije narodne drave, koja je izvorno reflektovala Srbiju na granici izmeu predmoderne i moderne drave
i drutva, nije, meutim, dovoljna samo distanca u smislu protoka odreenog vremena. Potreban je i razvitak, stvarna promena, koja tek omoguuje
novu perspektivu u odnosu na pomenutu ideologiju. Ako u proteklom vremenu nema unutranje dinamike, ako nema razvitka, distanca je neizbeno
samo hronoloka. Drugim reima, ako ne uoava da pred sobom nema dovrenu pojavu ve proces dugog trajanja, istoriar, uz sav trud koji ulae, ne
moe da uspostavi istorijsku distancu. U tom sluaju, on ideologiju narodne
drave ne tumai nego nesvesno reprodukuje, i to u onoj meri u kojoj ona i
dalje ivi.
Bez celine, koju ine ivot i rad Adama Bogosavljevia, kao i
okolnosti pod kojima je on umro, ne mogu se razumeti ni neke vane
pojedinosti: zato je uopte jedna smrt i posebno ba smrt Adama
Bogosavljevia iskoriena za organizovanje Narodne radikalne stranke i
zato ni kasnije nije prestala da se koristi u borbi radikala protiv liberala?
Zato to je namera bila uvek ista: ne samo diskreditovati liberale, da bi se
oni oslabili kao politiki protivnici ve podstai mrnju prema njima, da bi
lake bili uniteni. Jer, onaj ko je skrivio smrt jednog od idejnih roditelja
Narodne radikalne stranke je njen neprijatelj, odnosno neprijatelj naroda.
Osnove ovog miljenja treba traiti, pored ostalog, i u idejama koje je
zastupao Adam Bogosavljevi.
a. IZVORITA LEGENDI O ADAMU BOGOSAVLJEVIU
112
113
Latinka Perovi
12
10
13
114
115
Latinka Perovi
U ratu 1877. godine, koji je, zajedno sa Rusijom, Srbija vodila protiv
Turske, Adam Bogosavljevi je bio upravnik vojnog magacina, to je
odgovaralo inu pukovnika. Kasnije je osloboen zbog bolesti. Znaci
jektike bili su vidljivi i u Narodnoj skuptini: ne samo grozniavost u radu
ve i kaalj i usporen govor.
U pustoenjima koje je rat nainio u Istonoj Srbiji, izgorela je kua
Adama Bogosavljevia i izbegla njegova porodica. Zajedno sa stricem, on
je iz optinskog koa u selu Duboane, uzeo 300 oka kukuruza. Policija je
protiv njega za ovo delo podnela prijavu jo 1876. godine, ali ga u toku rata
nije hapsila.
Na izborima od 8. februara 1877. godine, Adam Bogosavljevi je
ponovo izabran za narodnog poslanika. To se ponovilo i na izborima koji su
odrani 29. oktobra 1878. godine. Izborom Nikole Paia za narodnog
poslanika, skuptinska opozicija bila je ojaana. Jedan od najbliih
saradnika Svetozara Markovia, ovek organizacije meu srpskim
studentima u Cirihu, Nikola Pai je odmah stao na elo skuptinske
opozicije dajui joj organizacionu vrstinu i ideoloku odreenost.21
15
Isto, s. 16-24.
Rastislav V. Petrovi, Adam Bogosavljevi... s. 149.
21
Vid. Nikola Pai u Narodnoj skuptini, 1. U opoziciji. Priredila Latinka Perovi,
Beograd, 1997.
116
117
16
19
20
Latinka Perovi
22
118
24
Isto, s. 132.
Slobodan Jovanovi, Vlada Milana Obrenovia, I... s. 398.
119
Latinka Perovi
120
29
121
Latinka Perovi
Opirnije docnije."31
Upotreba smrti Adama Bogosavljevia vrena je tako, da psiholoki
efekat smrti stalno raste. Najpre su Naelni Adamovi prijatelji, u tekstu pod
naslovom "Adam Bogosavljevi vrsni borac za narodna prava mrtav je",
otvorili pitanje motiva zbog kojih je on stavljen u pritvor:
"udesan pojav! Adam, narodni poslanik kroz toliko godina, stavlja
se u pritvor. Ili je to odgovor tolikom poverenju narodnom? Da li je Adam
doista uinio prestup za koji je morao doi u aps? A ako je, koji je to vrilac
zakona koji smede zatvarati bolesna oveka? Ili je Adam odveden zdrav?
Pa ta da mislimo o toj smrti njegovoj?"32
Isto.
Isto.
38
Videlo, 21. mart 1880.
39
Videlo, 26. mart 1880.
40
Isto.
41
Vid. Rastislav V. Petrovi, Adam Bogosavljevi... s. 133-134, 135-139.
31
37
122
123
Latinka Perovi
43
124
47
48
125
Latinka Perovi
9.
Narodna radikalna stranka kao stranka hegemon:
usredsreenost na nacionalno osloboenje
i ujedinjenje
49
126
127
Latinka Perovi
128
Opirnije u: Latinka Perovi, "Mladi Nikola Pai", Razvitak, Zajear, 1994, 3-4.
Opirnije u: Latinka Perovi, Srpski socijalisti 19. veka, 3, Beograd, 1995.
10
Opirnije u: Latinka Perovi, Pera Todorovi, Beograd, 1983.
11
Cit. Prema: Olga Popovi, Parlamentarizam u Srbiji 1903-1914, Rukopis
doktorske disertacije, s. 346.
12
"Pismo Nikole Paia Mii Dimitrijeviu": Nikola P. Pai, Pisma, lanci i govori
(1872-1891)...
9
129
Latinka Perovi
ocenjivao dranje u Narodnoj skuptini onih pripadnika kruga koji su, pre
njega, postali poslanici.16 Sami poslanici oko Adama Bogosavljevia i
Milije Milovanovia smatrali su izbor Nikole Paia za narodnog poslanika
kao veliki dobitak za sve njih. Tako je Milo Glii, podseajui vladu
Jovana Ristia da je, iz politikih razloga, odbila da potvrdi izbor Nikole
Paia za profesora Velike koke, rekao:
130
131
Latinka Perovi
U ovoj vladi bili su: Dimitrije Mati, odnosno Stojan Veljkovi, ministar pravde;
general Ranko Alimpi, ministar graevina; Stojan Bokovi, ministar prosvete i crkvenih
dela; Jakov Tucakovi, ministar unutranjih dela; Jovan Mikovi, ministar vojni; Vladimir
Jovanovi, odnosno Ilija Margeti, ministar finansija.
22
Zakoni koje je svaki saziv Narodne skuptine doneo navedeni su u: edomil
Mitrinovi, Milo N. Brai, Jugoslovenske narodne skuptine i sabori, Beograd, 1937.
132
133
19
20
Latinka Perovi
23
24
134
135
Latinka Perovi
nim ciljem: da donese zakon o zakljuenju eleznike konvencije sa Austro-Ugarskom. Pitanje eleznice opozicija je smatrala vanijim od pitanja
rata, jer pitanje eleznice "nosi na sebi peat venosti i narodne sudbe".
Nikola Pai je bio sredina linost otpora da se eleznika konvencija
zakljui. Od otvaranja Vanrednog saziva, opstruirao je svemu. Poeo je od
odbora za pregledanje poslanikih punomoja, nastavio sa odborom koji je
imao da pripremi predlog zakona o eleznikoj konvenciji. Opozicija je
traila da u ovaj odbor, pored devet poslanika koje e birati Narodna
skuptina, ue jo po jedan poslanik iz svakog okruga. Inicirao je predlog,
koji je potpisalo 37 poslanika, da se narodna volja u vezi sa eleznikom
konvencijom proveri na izborima.31 Na razliite naine, nastojao je da
pobudi sumnju u rad Vanrednog saziva. Uz ostalo, i kroz primedbe na
skuptinske protokole. Tvrdio je da je on lino, s namerom, netano i
nepotpuno interpretiran, i za to je optuivao sekretara Narodne skuptine.
136
137
Latinka Perovi
35
138
139
36
39
40
Latinka Perovi
Isto, s. 30.
Isto, s. 36.
44
Milan S. Piroanac, "Referat o delu Blunlijevom 'Karaker i duh politikih
partija'", Godinjica Nikole upia, 1879, s. XXXVIII.
140
141
42
43
46
Latinka Perovi
vali onoga ko je bio najvie pogoen seljaka. Nije neobjanjivo to su naili na snaan odziv, ak i onda kad su delovali protivno trenutnom interesu
seljaka. Koristili su se demagogijom, koja uvek uspeva "na tlu polukulturnih demokratija". "Demagog", kako kae Dvornikovi, "pre svega ima otar
njuh za prosene i najrairenije instinkte gomile... I drugi znaju za tu instinktivnu podsvest gomije, ali demagog gradi na njoj svesno i metodino".48
Ipak, glavna snaga Narodne radikalne stranke nije bila samo u dobrim
demagozima i rezonanci koju su oni imali u zaostaloj seljakoj masi.
133-134.
49
142
143
Latinka Perovi
56
53
57
SB za 1881, s. 71.
54
Dok. 291, knj. 1.
55
Dok. 298, knj. 1
144
145
Latinka Perovi
Razlike izmeu nacrta ustava, koji su 1883. godine potekli iz ove dve
stranke, proistiu iz razliitog poimanja drave, o kome je ve govoreno.
Naprednjaki nacrt ustava predviao je dvodomno narodno predstavnitvo,
kojim bi se postigla ravnotea izmeu Krune i Skuptine. Radikalski nacrt,
koji je pisao Nikola Pai, vodio je prevlasti Skuptine. Prema njemu,
Skuptini bi pripadala sva vrhovna vlast. To je bilo ono, smatrao je glavni
odbor Narodne radikalne stranke, to e narod moi da primi i to e hteti
da brani.61
s. 96.
s. 108.
61
Raa Miloevi, "Izrada nacrta radikalnog ustava", Timoka buna, Beograd, 1923,
62
146
147
Latinka Perovi
148
149
66
68
Latinka Perovi
SB za 1889, I, s. 16.
Nikola Pai u Narodnoj skuptini, Dok. 2, knj. 2.
74
SB za 1889, I, s. 735.
75
ivan ivanovi, Politika istorija Srbije u drugoj polovini devetnaestog veka, III,
Beograd, 1924, s. 37
76
Isto, s. 49.
73
150
151
Latinka Perovi
radikalska veina, Nikola Pai nije skrivao svoj prezir prema opoziciji. Za
njega je, i u tome nije mnogo greio, to bila "opozicija radi opozicije". On
je, usred govora nekog od poslanika opozicije, naroito ako je ovaj
ukazivao na zloupotrebe nove vlasti, sa svog predsednikog mesta, suvo
procedio samo jednu re: "Fakta!", i njome dovodio u sumnju sve to je
izgovoreno. Znao je da bude ironian. Tako bi posle glasanja o nekom
zakonskom predlogu, koje je otkrivalo krajnje nepovoljan odnos snaga po
opoziciju, upitao njenog efa Jovana Avakumovia da li je zadovoljan i
uspevao da ga zbuni i uini smenim ped celom Skuptinom. Hvatao se u
kotac sa Stojanom Ribarcem, uskraivao mu re i, veto koristei
poslovnik, terao ga sa skuptinske govornice.
Ali i bez toga, Paiev poloaj bio je veoma vrst. U toku februara
1890. godine, on je predsedavanje Vanrednom Narodnom skuptinom
prepustio njenom prvom i drugom potpredsedniku i otputovao u Petrograd.
Primio ga je car Aleksandar III, a Slovensko dobrotvorno drutvo izabralo
ga je za svog doivotnog lana. Njegov dug i teak trud da se priblii
zvaninoj Rusiji i tako sebi osigura spoljni oslonac, neophodan za
ostvaranje krajnjeg cilja, bio je krunisan uspehom. Na elu Narodne
radikalne stranke koja je osvojila i mase i dravu, sa neskrivenim
prijateljstvom Rusije, a uz maloletnog vladaoca i slabe druge dve politike
stranke, Pai je, uistinu, bio najjai politiki inilac u Srbiji.
Na prvoj redovnoj skuptini posle Ustava iz 1888, koja je izabrana na
izborima od 14. septembra 1890. godine, Narodna radikalna stranka dobila
je 100 mandata, Liberalna stranka 14, a Napredna stranka samo jedan
mandat po ostatku. Za predsednika Narodne Skuptine izabran je Nikola
Pai: od 99 prisutnih poslanika, za njega je glasalo 89.84 U kratkom
govoru, Pai je podsetio poslanike na krajnji cilj i zatraio njihovu
podrku: "Molim vas... da me u svojoj bespristrasnoj kritici i slozi
potpomognete, te da bi se ustavni preporoaj Srbije u duhu slobode i
napretka mogao u zemlji utvrditi, i da bi se Srbija to pre usposobila, da
moe izvriti svoj veliki i teki zadatak, na ije ostvarenje celo srpstvo
pogleda".85 Ali, Pai nije dugo ostao na mestu predsednika Narodne
skuptine. Pod stalnim pritiskom radikalnog poslanikog kluba, 11. februara
1891. odstupila je vlada Save Grujia. Novu vladu 21. marta iste godine
obrazovao je Nikola Pai. Preuzevi i dva kljuna ministarstva,
ministarstvo finansija i ministarstvo spoljnih poslova, Pai se, najzad,
naao na mestu stvarne vlasti. U izjavi pred Skuptinom rekao je da e
vlada nastojati "da se uvrsti parlamentarna vladavina, te da se steene
slobode i prava urede naroitim zakonima u duhu Ustava i prema zahtevima
novoga vremena, kako bi Srbija, obnovljena, osnaena, spremna bila da
uspeno vri svoje nacionalne zadatke".86
83
80
84
152
153
Latinka Perovi
87
227.
154
155
Latinka Perovi
99
SB za 1893, s. 5.
Isto.
98
Prema nekim izvorima na ovom mitingu bilo je oko 30.000 radikala iz cele zemlje.
A radikalska tampa je stalno poveavala broj prisutnih dok nije stigla do 50.000.
SB za 1897, s. 17.
Isto, s. 18.
101
Odjek, br. 32, 13. mart 1898.
102
Jedan od Paievih ljudi pie: "Kad je Pai sproveden u Poarevac na
izdravanje kazne, on je ispraen od prijatelja i radikala beogradskih naroito zasebnom
laom do Dubravice. Tako isto demonstrativno je doekan u Beogradu kad je izdao kaznu i
vratio se u Beograd. Time su radikalci pokazali da se ne plae". Avram Petrovi, Uspomene,
s. 153.
156
157
96
97
100
Latinka Perovi
*
*
Poetkom 1901. godine umro je u Beu kralj Milan. Ubrzo posle toga, kralj Aleksandar je zapoeo pregovore sa naprednjacima i radikalima o
promeni ustava. Radikali su, najzad, prihvatili promenu ustava, a da se ne
vraa Ustav iz 1888, to su dotada uporno traili. U isto vreme, pristali su
na koaliciju sa naprednjacima. Koaliciona vlada obrazovana je 23. marta
1901, a 6. aprila kralj Aleksandar oktroisao je Ustav iz 1901. godine. Po tome ustavu, narodno predstavnitvo bilo je dvodomno: pored Narodne skuptine, ustanovljen je Senat. Polovina lanova Senata je birana, drugu polovinu je imenovao kralj. Nikola Pai je bio jedan od imenovanih senatora.
Kao senator, Pai je najveu panju poklanjao finansijskom stanju
zemlje i uvrenju ustava. Oba pravca njegovog delovanja bila su
odreena nacionalnim zadatakom Srbije.
Stalni deficit i politika zaduivanja radi oduivanja oteavala je
ostvarenje glavnog cilja. "I ja drim" rekao je Pai u raspravi o budetu
za 1901. godinu, "poto mi smatramo i svi smo uvereni u to, da naa drava
ima svoj naroiti nacionalni zadatak, ja drim, da to treba da nas nagna, da
na budet to pre ispravimo. I ako mi iz godine u godinu budemo ulazili sa
ovakvim budetom, onda nikako ne moemo raunati da emo dostii
stanje, da odgovorimo narodnim eljama i tenjama u pogledu naeg
nacionalnog zadatka".106
Iz istih razloga Pai je, 1902. godine, odvojio svoje miljenje o dravnom zajmu u iznosu od 60.000 dinara. Finansijski odbor Senata je konstatovao da su uslovi zajma "vrlo teki i poniavajui za dravu i ugled njezin u svetu", ali je, s obzirom na teke finansijske prilike u zemlji, predloio
da se zajam primi.107 Nikola Pai je imao drugaije miljenje. "Priznajem",
103
158
106
107
159
Latinka Perovi
108
160
113
161
Latinka Perovi
10.
Srbija na razmeu XIX i XX veka:
memoarska proza Pere Todorovia
kao istorijski izvor
Zato ste obili stotinu drugih puteva, pa
udarili najgorim, izabrali ono, gde se u jednom
trenutku slepa gneva i ljutine jednim udarcem
sve svrava i gde vie nema povratka na popravku?!
Pera Todorovi,
Zavereniku od 29. maja
162
Vid. ivan ivanovi, Politika istorija Srbije u drugoj polovini 19. veka. I-IV,
Beograd, 1934, Slobodan Jovanovi, Vlada Milana Obrenovia, I-III, Beograd, 1934; Isti,
Vlada Aleksandra Obrenovia, I-III, Beograd, 1934.
2
Vid. Dragia Vasi, Devetsto trea, Beograd, 1925.
3
Na ovu Todorovievu istorijsku priu pozivali su se i istoriari. Vid. ivan
ivanovi, Politika istorija Srbije... knj. I-V, s. 283.
163
Latinka Perovi
Svi citati su prema izdanju: Pera Todorovi, Ogledalo Znaci iz prolosti. Priredila
Latinka Perovi, Beograd, 1999.
5
Prema vlastitom kazivanju, Todorovi je oba ova dokumenta u Ogledalu doneo
prema prepisu, odnosno konceptu, sauvanom u linoj arhivi. Savremenike je upuivao da
originale trae u hartijama Obrenovia, koje su se tada nalazile u rukama njegovih protivnika
radikala. Naalost, ni originali ni prepisi nisu sauvani. Vreme i ljudi desetkovali su i hartije
Obrenovia i Todorovievu arhivu. Meutim, za istraivaa koji je proao kroz obimno delo
Pere Todorovia, autentinost pomenuta dva dokumenta nije sporna. Oni su u Ogledalu
sauvani, a nisu za njega naknadno napisani. Ali, ak i da se pretpostavi ovo drugo, sadraj
dokumenta ne bi bio manje relevantan ni za sliku srpskog drutva koja iz njih proizlazi ni
za poglede njegovog opisivaa. U svakom sluaju, oni imaju vrednost istorijskih izvora, i to
upravo sa stanovita drutvene istorije, koju Todorovi pominje i praktikuje u njenom
mnogo poznijem znaaju.
164
165
Latinka Perovi
166
Obrenovii su u Srbiji vladali sedamdeset dve godine. Njihove tekovine su: slobodni gradovi, teritorijalno proirenje Srbije, nezavisnost srpske
drave, njeno proglaenje za kraljevinu, slobodoumni ustav od 1888. godine, stvaranje prvih i osnovnih institucija moderne drave i drutva (kole,
pote, banke i dr.) U besprizivnoj osudi dinastije koja je za sobom ostavila
ovakva dela, Todorovi je video poricanje velikog razdoblja prolosti
srpskog naroda, koje u ovaj narod unosi opasno seme novih razdora. U
prisvajanju, pak, tekovina Obrenovia odvojenih od njihovih imena nalazio
se pokuaj svesne obmane, koji se dinastiji Karaorevi mora osvetiti.
Naravno, Todorovi nije negirao grehe kralja Milana i kralja
Aleksandra. Ali, imao je svoj redosled uzroka i posledica. On Srbiju nije
objanjavao Obrenoviima, ve Obrenovie sredinom koja ih je
odnegovala, u kojoj su se formirali. Dovedeni na presto kao deca, Milan
posle ubistva kneza Mihaila, Aleksandar posle nenadane abdikacije kralja
Milana (u trideset petoj godini ivota); rasli pod tutorstvom Namesnitva;
svesni postojanja i pretenzija dinastije Karaorevi; u stalnom strahu od
zavera i atentata; suoeni sa ostraenim unutranjim partijskim borbama;
izloeni pritisku dve velike strane sile, Austrije i Rusije; uz to kralj
Aleksandar posle razvoda kralja Milana i kraljice Natalije, odvojen od oba
roditelja; oenjen znatno starijom dvorskom damom svoje majke dva
poslednja Obrenovia morali su biti oteeni i kao linosti i kao vladaoci.
Pera Todorovi je suvie dobro poznavao i njihovu ljudsku prirodu i
tadanju Srbiju, da bi, pri pokuaju objanjavanja kralja Milana i kralja
Aleksandra, mogao da zanemari sve ove injenice. On je traio istorijsku
ravnoteu ne samo zbog Obrenovia nego zbog Srbije. U saznanju o
podeljenoj odgovornosti svih politikih i drutvenih inilaca za vreme
vladavine poslednja dva Obrenovia on je video uslov sazrevanja i
pronalaenja pouzdanijeg pravca razvoja srpskog drutva u budunosti.
"Neka svaki", pisao je Todorovi, "primi i ponese svoje breme, pa
emo onda videti ta e ostati, ta se ima s pravom natovariti na plea
pokojnih kraljeva Milana i Aleksandra!
Bar pred povesnicom, pravo je da svaki svoje breme nosi.
A ne bojte se ostae dosta i pokojnim kraljevima!
167
Latinka Perovi
168
169
Latinka Perovi
kao i svaki pojedinac posle njega, nije imao nikakve izglede. Potreba
stranke da ga potini, i ako treba uniti, bila je u srazmeri ne samo sa
otporom koji joj je pruao, nego i sa njegovom ljudskom posebnou.
170
171
Latinka Perovi
172
173
11
Ostavtina Milana Jovanovia-Stojimirovia. Rukopisno odeljenje Matice srpske,
Novi Sad, br. 13409.
Latinka Perovi
Isto.
Takvu analizu srpskog drutva Pera Todorovi je dao 1876. godine, na sudskom
procesu zbog Crvenog barjaka. Vid. Crveni barjak u Kragujevcu, 1876, I, Graa. Priredio
ivomir J. Spasi. Kragujevac 1976, s. 336-392.
13
174
175
Latinka Perovi
vlau bespomoni seljaci. Preko njih lokalni voi vladaju masom, a sami
slue kao oslonac glavnim prvacima stranke.
176
Latinka Perovi
Grupa oficira koja je, bez suenja, izrekla presudu kralju i kraljici,
ministrima i drugim oficirima po svom izboru, u kome je ulogu igrala i
lina pizma, utrla je put bezakonju i tiraniji. Ona nije sklonila jednog
tiranina, ve je porodila mnotvo tirania. Ozakonila je logiku reavanja
politikih pitanja jednim udarcem, primenom krajnjih sredstava. Time je
podstakla duh omraze i osvete, i odrala stanje graanskog rata: "istorija
nita ne zaboravlja".
178
14
Na poetku XXI veka, februara 2003. godine, lider Srpske radikalne stranke,
najavljivao je u Narodnoj skuptini Srbije novi 29. maj. Hroniar belei: "Da li je
najavljivanja krvavog prolea i datuma kada je izvrena politika likvidacija kraljevskog
para, bilo? ula su se pitanja u demokratskoj javnosti. Oni koji budu istraivali pozadinu
traginog dogaaja kada je izvren atentat na predsednika Vlade Srbije, imae puno posla da
odgovori na pitanja: ta je u politici sluajnost, koincidencija, predskazanje, predvianje,
nesreni sticaj okolnosti". Tomislav G. Panajotovi, Ru()enje Skuptine. (Dnevnik jednog
poslanika 2002-2003), Pirot, 2004, s. 103.
U traenju odgovora na ova pitanja, istraivai nee moi da zaobiu ni govor
crkvenog velikodostojnika nad odrom premijera: "U momentu najdubljeg ponienja svoga
naroda, on (Zoran ini L.P.) je na obrenovievski nain pruio ruku mira i pomirenja
Evropi i svetu". Amfilohije Radovi, "Rana posred srca", Knjievnost, Beograd, 2003, 7-8
9, s. 959.
179
Latinka Perovi
B
LIBERALNA ALTERNATIVA:
usavravanje pojedinca kao cilj drave
180
181
Latinka Perovi
11.
Milan Piroanac zapadnjak u Srbiji XIX veka
1
Milan Suboti, "Aleksandar Hercen", Tumai ruske ideje, Beograd, 2001, s. 161;
Isti, "Liberalni konzervativizam Petra Struvea", Filozofija i drutvo, Beograd, 2000, XVII, s.
39.
2
Opirnije Latinka Perovi, "Aleksandar Hercen", Ruski narod i socijalizam,
Podgorica, 1999.
182
183
Latinka Perovi
184
Kao i ruska slovenofilsko-zapadnjaka kontroverza, srpska kontroverza imala je trajniji uticaj. Ona je nadivela sedamdesete i osamdesete
godine XIX veka. I unutar nje postojala su otra suprot-stavljanja i
dodirivanja. Sa svim tim, i ona je pokazala tendenciju obnavljanja.
Nikola P. Pai, jedan od najbliih saradnika Svetozara Markovia,
rodonaelnika ideje socijalizma u Srbiji, kasnije voa Narodne radikalne
stranke, nije bio ni teoretiar ni ideolog. Ali je, moda upravo zato to je
govorio iznutra, vrlo precizno opisao poreklo i sadraj srpske kontroverze.
Posle Berlinskog kongresa, do podele je, po Paiu, dolo u
malobrojnoj srpskoj eliti: "Prosti narod moe se kazati bio je nezadovoljan
sa rezultatom ali se nije uputao u dalja ispitivanja. Inteligencija pak
podelila se je u dva razna tabora".7 Jednu struju, jednu stranu u estokom
sporu ije su poprite bili Narodna skuptina i tampa, inili su liberali i
naprednjaci. Na osnovu toga to su i jedni i drugi bili "poklonici... zapadnoevropskih ustanova"8, Pai ih je svrstao u jedan tabor. Razlikovao ih je
samo po tome to su liberali bili "obazriviji i sporiji u prenoenju zapadnih
ustanova na srpsko zemljite"9, dok su naprednjaci "hteli s mesta da Srbiju
pretvore u kakvu zapadnu dravicu..."10 Paiev opis protivnikog tabora
temelji se na brojnim dokazima, meu kojima su posebno znaajne Besede
vladaoca kojima su otvarna i zatvarana zasedanja svakog saziva Narodne
skuptine. One su sadravale programe vlada, koji su, kroz Adrese
poslanika vladaocu dobijali potvrdu u Narodnoj skuptini. Kao rezultat
tenji i interesa sva tri inioca, vladaoca, vlade i Narodne skuptine, Besede
su predstavljale izraz politike volje.
7
185
Latinka Perovi
"Katalogizacija" pripadnika radikalskog tabora prilino je jednostavna. Njena osnova je privrenost slovenskoj civilizaciji, odnosno Rusiji
kao njenom stoeru: "Mi verujemo vrsto i nepokolebivo u slavensku
pobedu, u buduu slavensku kulturu, u poziv svevinjim naznaeni
slvenskom narodu da oblagorodi i ublai egoistiku borbu zapadne kulture,
da dovede u sklad i jedinstvo kulturu sa istom pravoslavnom hrianskom
verom, u kojoj hranilac i nosilac je veliki ruski narod".23
Neto je sloenija "katalogizacija" pripadnika liberalskog, odnosno
naprednjakog tabora. Austrija je smatrana paradigmom Zapada, pa je
austrofilstvo izjednaavano sa zapadnjatvom. U isto vreme, meu
austrofilima razlikovani su zapadnjaci.
U jednom pismu Stojanu Novakoviu24, jednom od prvaka Napredne
stranke, Slobodan Jovanovi kae: "Zamerke koje imate mojoj raspravi25
13
186
187
19
20
Latinka Perovi
188
"Dok Milica nije bila otila za Stevana, ona je lepo ivela sa prvom
Pavlovom enom. I ne samo da su se one lepo slagale, dokle su bile u
jednoj kui, nego je Milica, ak sa sinom svojim Milanom, dolazila u
Krmare, u goste, inoici svojoj, prvoj eni Cukievoj, i ova je Milici te
pohode vraala, i gostila se u Jagodini kod nje po nekoliko dana!"28
U takvoj patrijarhalnoj atmosferi, Milan Piroanac je, u Jagodini,
zavrio osnovnu kolu. Polugimnaziju je uio u Kragujevcu; gimnaziju i
dve godine Liceja u Beogradu.
U Parizu je 1860. godine zavrio prava, a zatim otiao u Nemaku,
gde je uio jezik.
Po povratku u Srbiju, stupio je u dravnu slubu. Od 1861. do 1868.
godine radio je u ministarstvu spoljnih poslova. Zbog izuzetnih sposobnosti,
postao je naelnik odeljenja, a poveravane su mu vane misije o kojima
govori u svojoj raspravi Knez Mihailo i zajednika radnja balkanskih
naroda.
Posle ubistva kneza Mihaila, Piroanac je bio prisiljen da napusti
ministarstvo. Postavljen je za predsednika beogradskog suda, a zatim za
predsednika suda u Gornjem Milanovcu. Na toj dunosti ostao je do 1874.
godine, kad se vratio u Beograd. Zapoeo je sa advokaturom, ali je ubrzo
bio postavljen za lana kasacionog suda. Bio je mininstar inostranih poslova
u ministarstvu Aima umia (18741875), posle ijeg politikog pada se
vratio u kasacioni sud.
Publicistiki rad Milana Piroanca je zapoeo u listu umadija,29
1876. godine. Osim jedne recenzije objavljene u Godinjici Nikole
28
Milan . Milievi, "Piroanac S. Milan, dravnik". Dodatak Pomeniku od 1888.
Znameniti ljudi u srpskoga naroda koji su preminuli do kraja 1900. g., Beograd, 1901, s.
127.
29
umadija. List za politiku, nauku i knjievnost, Beograd, 1876/I. Sauvan br. 29.
Vid. Anali Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb, 1955, sv. 2, s. 316.
189
Latinka Perovi
upia,30 1879. godine, sve lanke i rasprave koje je napisao izmeu 1880.
i 1890. godine objavio je u listu Videlo.31
30
34
Arhiv Srpske akademije nauka i umetnosti, br. 9327. Dnevnik Milana .
Milievia, 10. januar 1881.
35
Srpske novine, Beograd, 1883, br. 170.
36
Isto.
37
Vid. Stojan Novakovi, Dvadeset godina ustavne politike u Srbiji od 1883. do
1903, Beograd, 1912, s. 19-20.
38
Od 1807. do 1912. godine, Srbija je imala 12 ustavnih zakona. Isto, s. 11.
39
Isto, s. 10.
40
Vid. Milivoje Popovi, Borba za parlamentarni reim u Srbiji, Beograd, 1939, s.
43.
190
191
Latinka Perovi
1895.
Vid. Jovan Risti, Poslednja godina spoljanje politike Kneza Mihaila, Beograd,
43
192
193
Latinka Perovi
48
Objavljen je posle izlaska iz tampe ove studije. Vid. Milan Piroanac, Beleke.
Priredila Suzana Raji. Zavod za udbenike i nastavna sredstva. Biblioteka "Dva stolea".
Knj. 3. Beograd, 2004.
Citati u ovoj studiji su prema rukopisu.
49
Milan . Milievi, "Piroanac S. Milan". Dodatak Pomeniku od 1888..., s. 129.
50
Piroanac se dva puta enio: 1878. Jelenom Jankovi, koja je posle godinu dana
umrla; drugi put, Amalijom Milovanovi, sa kojom je imao erku Aneliju, sinove: Stevana,
koji je rano umro, Nikolu i Miloa. Vid. Suzana Raji, "Milan S. Piroanac Za moju decu,
Beograd, 1895". Miscellanca. Meovita graa, Beograd, 2003, knj. XXI.
51
O mnogim ljudima (Jovan Risti, Stojan Novakovi, edomilj Mijatovi, Milutin
Garaanin) ostavio je dragocene podatke. O nekima, kao o kralju Milanu, itave portrete. Iz
linog poriva, ali i iz vlastitog razumevanja istorije, povodom abdikacije kralja Milana,
zabeleio je: "U trenutku kad se kralj Milan, nagnan svojim roenim pogrekama, povlai sa
polja javnog reda, teta bi bilo ako oni koji su imali prilike da ga izbliza posmatraju ne bi
zabeleili za Istoriju bar najkarakteristinije crte ove udnovate pojave na prestolu". Milan
Piroanac, Dnevnik, 8. mart 1889; Vid. Latinka Perovi, "Milan Piroanac o kralju Milanu".
Tokovi istorije, Beograd, 2002, 3-4.
194
195
Latinka Perovi
64
"Kraljicu mui da plati i zato mi nita ne pie. udnovat karakter. Pusto, seljaki
tvrdiluk i glupost. To su osnovne crte ovog jadnog karaktera". Milan Piroanac, Dnevnik,
20. april 1889.
65
Alber Male, Dnevnik sa srpskog dvora 1892-1894. Priredila i prevela Ljiljana
Mirkovi, Beograd, 1999, s. 187-188.
66
Arhiv Srbije, "Vojvoda Luka Vukalovi na dvoru kneza Mihaila". Memoarska
beleka Stojana Novakovia. Boini prilog "Naroda". Lini fond Stojana Novakovia, br.
2909.
67
Isto.
196
197
58
59
Latinka Perovi
68
Isto.
Slobodan Jovanovi, Vlada Milana Obrenovia, Beograd, 1934, knj. 2, s. 310.
70
Alber Male, Dnevnik sa srpskog dvora..., s. 143.
71
Milan S. Piroanac, Ustavnost..., s. 22.
72
Milan Piroanac, Dnevnik..., 19. novembar 1882.
69
198
73
Isto.
Isto, 22. septembar 1883.
75
Milan S. Piroanac, Naa zavrna re. Povodom diskusije o politici Kneza
Mihaila, Beograd, 1896, s. 15.
74
199
Latinka Perovi
"Va otac, deco, nije uspeo u svojoj politici. Njegova je tenja bila da
stavi spoljnu politiku zemlje na nezavisnu nogu i da stupi u tesne intimne
odnose sa balkanskim dravama, da dovede u red administraciju, da osigura
pravosue i uredi finansije, ojaavajui dravna sredstva za rad, da
organizuje vojsku. Ni struja u stranci, koja je isto to i druge dve stranke i
koja tei za komandom, ni tenje na prestolu, nisu htele ove namere
potpomagati. Kralj Milan privezao je svoju politiku za Austriju,
administracija mu je bila krasna, nezavisni sudovi nisu mu trebali, a nije
voleo ni strogu kontrolu u finansijama, iz poznatih razloga. On je gledao na
vojsku kao na svoju linu gardu i nita vie, a struja, ona je opet htela mesta
vlasti i para za partizane, sve je drugo bila sporedna za nju stvar, s ime se
je moglo u lepom razgovoru i dilitati, ali to je slabo za srce prijanjalo.
Va otac deco niti je mogao sa dvorom, niti je mogao sa strujom, a
nije imao snage na raspoloenju da ih pobedi. Tu lei uzrok njegovom
neuspehu".77
To, meutim, nije bilo, kako misli Suzana Raji, argumentovanje
njegove naravi. Niti je poraz politike Milana S. Piroanca bio samo njegov
lini poraz.
b. ISTORIOGRAFIJA
Jedan od osnivaa Srpske napredne stranke i njen ideolog, Milan
Piroanac, pominjan je u studijama o politikim strankama u Srbiji.78
Glavni zagovornik promene Ustava iz 1869. i pisac projekta Ustava
Napredne stranke, koji je izraen jo pre njenog organizovanja, 1880.
godine kada je pokrenuto Videlo, on je bio nezaobilazan i za autore rasprava
o ustavnom pitanju u Srbiji.79 Prva naprednjaka vlada, od 31. oktobra
1880. do 1. oktobra 1883. godine, na ijem se elu nalazio Milan Piroanac,
predstavlja poglavlje u politikim istorijama Srbije.80 I rasprave o Tajnoj
konvenciji, koja je sklopljena izmeu Austrije i Srbije za vreme vlade
Milana Piroanca, bave se njegovom ulogom u nastanku ovog dokumenta.81
Reju, istoriografija se, usput, ali ipak najvie bavila radom Milana
Piroanca, a zanemarljivo malo njegovom linou, i pogotovo njegovim
idejama.
Ve u nekrolozima Milanu Piroancu82 bila je nagovetena, za
istoriare podsticajna, kontroverza. Milan Piroanac je vien kao "poznati
dravnik": "jedan od najodlinijih pravnika u Srbiji"; "politiki pisac", iji
su svi "knjievni prilozi od vrednosti i kao literarni proizvodi i kao znaajni
prilozi za raspravu pitanja o kojima govore".83
78
200
201
76
Latinka Perovi
202
90
Isto, s. 146.
Isto, s. 148.
92
Isto, s. 149.
93
Isto, s. 178.
94
Isto.
91
203
Latinka Perovi
95
Isto, s. 170.
96
Isto, s. 172.
97
Isto, s. 164.
98
Isto, s. 185.
204
205
Latinka Perovi
206
207
103
104
108
Latinka Perovi
zato "uven kao publicist", a "promaen kao dravnik".115 Ali, to nije glavni
razlog zbog koga se pomenuta ocena odrala. Ona je neodvojiva od ocene
Napredne stranke i njenih vodeih linosti, kao i od ocene njene prve vlade,
na ijem elu se nalazio Milan Piroanac, i koja je izvrila fundamentalne
reforme u pravcu razvitka Srbije kao moderne evropske drave. Glavni
razlog lei u izostalom identifikovanju srpske intelektualne kontroverze u
okviru koje su se profilisali razliiti programi formirali razliiti politiki
obrasci.
208
209
Latinka Perovi
122
Isto, s. 49-50.
210
123
Jedan od razloga to je u Naprednoj stranci Milutin Garaanin odrao pobedu nad
Milanom Piroancem, Slobodan Jovanovi je nalazio u tome to je "Garaanin... nesporno
imao tribunskih osobina, umeo da obre masu kako mu je kad trebalo". Slobodan Jovanovi,
"Milan Piroanac...", s. 175.
Razlika izmeu dvojice voa naprednjaka osetila se i nakon njihove smrti. Smrt
Milana Piroanca bila je zabeleena konvencionalnim informacijama u nekolikim listovima.
Smrt Milutina Garaanina imala je veliki odjek u Srbiji. Objavljeni su opirni nekrolozi, a
sahrana je imala dravni karakter. Vid. "Milutin Garaanin": Pera Todorovi, Pisma, linosti
i linost. Priredila, uvodnu studiju i komentare napisala Latinka Perovi, Beograd, 2000, s.
435-436.
Sam Milutin Garaanin smatrao je da je Milan Piroanac bio "u politici idealista".
Govorei Greju (Edward Grey) da je reen "da upotrebi sva sredstva koja mu stoje na
raspolaganju za uspeh na izborima", jer zato bi se on enirao da to radi "kad bi Risti sa
radikalima da su na vlasti, to isto uinili", Garaanin je dodao: "U Srbiji... samo Piroanac
niti se je sluio, niti bi se sluio tim sredstvima". Milan Piroanac, Dnevnik, 28. april 1886.
124
Milan Piroanac, Ustavnost..., s. 47.
125
Milan S. Piroanac, Meunarodni poloaj Srbije..., s. 52.
211
Latinka Perovi
Isto, s. 53.
"... to mi ne elimo da danas kao to nismo nikad odobravali, da se u Srbiji vodi
politika austriska umesto srpske, iz toga se moe slabo izvesti da smo mi protivnici politici
dobrih odnosa sa Austrijom, samo treba da je svaki gospodar u svojoj kui". Milan S.
Piroanac, Dnevnik..., 3. decembar 1885.
128
"to se ruske politike tie, i ona je jasna. Rusi ne mogu da podnesu Srbiju
samostalnu, za njihov raun ona mora biti ili ruska ili austrougarska... Naalost naa
opozicija o tome vodi malu brigu i po njenom Srbija ne vodi sopstvenu politiku. Iz
vlastoljublja zaslepljena nije opozicija u stanju da vidi, koliko napretku svoje zemlje takvim
nepatriotskim radom staje na put". Isto, 13. jul 1883.
129
M. S. Piroanac, Knez Mihailo i zajednika radnja balkanskih naroda..., s. 14.
130
M. S. Piroanac, Meunarodni poloaj Srbije..., s. 42.
131
Isto.
132
Isto, s. 43.
133
Isto, s. 18.
127
212
U vreme kada je u Rusiji ve bila formirana ideologija revolucionarnog narodnjatva, ije su kljune take: mogunost neponavljanja puta
zapadnoevropskih naroda, zaostalost kao prednost, preskakanje kapitalizma,
ubrzanje istorije, to jest politika revolucija da bi se putem revolucionarne
vlasti izvrila socijalna revolucija Milan Piroanac je pisao da Rusija nee
moi da izbegne zapadnoevropski put, ali i da je njen prelaz na taj put "pun
opasnosti".137 Zbog toga je, za Piroanca, Rusija na kraju XIX veka bila
"jo puna tajne".138 Ali, bile su mu jasne njene spoljnopolitike tenje.
Rusija je imala za cilj da uvrsti svoj uticaj na Balkanu. Zbog toga joj
je bilo vano da istisne Austriju sa Balkana, osigura Bosfor i Carigrad, i
prikupi sve June Slovene. Protivne interesima "svih drava i naroda u
Evropi", ove e tenje, smatrao je Piroanac, "ostati vazda samo jedan
zanosan san".139 Zbog njihove panslavistike i osvajake prirode, i svi
balkanski narodi poeli su da okreu lea Rusiji, a "samo se jo u Srbiji sa
ruskim bratstvom stranke po novinama dilitaju".140
Austrija je preivljavla svoj sudbonosni as. Sastavljena od raznih
narodnosti, ona je imala dve mogunosti: centralizam ili neki oblik
federalizma. Prvu mogunost je ve bitno umanjilo uspostavljanje
dualizma. Od druge je Austriju udaljavalo suprotstavljanje pokretima
slovenskih naroda. Od ishoda procesa raspadanja Austrije zavisili su "mir
konservativne Evrope i sudbina moderne civilizacije".141 Njena osvajaka
politika imala je protiv sebe sve evropske drave osim Nemake.
134
Isto, s. 19.
Isto.
136
Isto.
137
Isto, s. 20.
138
Isto.
139
Isto, s. 22.
140
Isto, s. 23.
141
Isto, s. 30.
135
213
Latinka Perovi
"Jest, doista kad razborit ovek pogleda na ovaj jad, na ovaki politiki
kretenizam, mora da ga muka spopadne, i da se od uda prenerazi, kad vidi:
koliko malo ba u obrazovanoj drutvenoj klasi balkanskih naroda pravilne
misli korena zahvataju, i koliko se pravi interesi narodni pogreno
shvataju".147
Isto, s. 33.
Isto, s. 48.
149
Isto.
150
Isto, s. 40.
151
Isto, s. 36.
152
Isto, s. 40.
142
148
Isto, s. 5.
143
Isto, s. 8.
144
Isto.
145
Isto, s. 6.
146
Isto.
214
215
Latinka Perovi
153
216
158
159
Isto.
M. S. Piroanac, "Referat o Blunlijevu spisu. 'Karakter i duh politikih partija'"...
s. XLI.
160
"Kad su mu (knezu Mihailu L.P.) govorili o politikim slobodma, on se je samo
gorko smeio, i pokazujui na skoro prepotopske, etvrtaste tokove na kolima naih seljaka,
i na njihove krljave volove, on je obino govorio: 'Nije sloboda u paragrafima, prave
slobode moe biti u blagostanju, napretku i obrazovanosti naroda. Neka moji Srbi postanu
bogati i obrazovani, oni e tim samim postati i politiki slobodni. Ko moe tiranisati
obrazovan, i imuan narod? A dokle je god on siromaan i neobrazovan, sve politike
slobode koje bih mu ja dao, on bi upotrebio samo na svoju roenu tetu, i svaki koji bi hteo,
mogao bi mu ih oduzeti kad god bi hteo'." M. S. Piroanac, Knez Mihailo i zajednika radnja
balkanskih naroda..., s. 11.
161
M. S. Piroanac, Ustavnost..., s. 11.
217
Latinka Perovi
treba ljubiti pravdu mimo linih interesa, treba biti ovean (podv. L.P.),
treba se rtvovati za familiju i za narod kad potreba zahte, treba imati
kurai, samopregorevanja, ustalatva, obrazovati se i raditi"169 (podv. L.P.).
Isto, s. 16.
Ta vrsta postupnosti uinie "da u nas jo za dugo sudija nee moi postati
svetenik pravde, da javna re jo za dugo nee moi biti onakva kakva bi trebala da je, da
nae ratarstvo izostaje jo zadugo iza ratarstva drugih naroda, da naa marva bude slabija i
krljavija, nego to je na drugom mestu; ona e uticati da su nai drumovi nenasuti, mostovi
neutvreni, reke neregulisane; uinie da srpski graani slabo mare za javne poslove i
mlitavo brane svoja ustavna prava". Isto, s. 20.
164
Isto.
165
Isto, s. 21.
166
Isto, s. 23-24.
167
Isto, s. 24.
168
Isto.
Isto, s. 23.
Isto, s. 11.
171
Isto, s. 24.
172
Jednim od glavnih ogranienja Ustava iz 1869. Milan Piroanac je smatrao
injenicu da je donet pod Namesnitvom. To je u politiki ivot uvelo partizantinu: "Mi se
jo i danas seamo, kako nam je u ono doba, jedan od namesnika, u zanosu svoje sile
govorio: 'Mi se ne obziremo: ni na sposobnost ni na karakter, u ovoj dravi ima mesta samo
za nae prijatelje'. A njegov ministar policije prevodio je ovu dravniku mudrost na ovaj
mnogo razumljiviji jezik:
'Ko je s nama uiniemo za njega sve to moemo. Ko je neutralan nema se od nas
niemu nadati. Ko je protiv nas, njega emo sikirom po glavi'". M. S. Piroanac, Knez
Mihailo i zajednika radnja balkanskih naroda..., s. 6.
173
Milivoje Popovi, Borbe za parlamentarni reim u Srbiji, Biblioteka "Politike", 4,
Beograd, 1939, s. 52.
218
219
170
162
163
Latinka Perovi
181
220
221
182
174
175
Latinka Perovi
194
301.
189
222
197
223
Latinka Perovi
bio neophodan "savremeniji ustav", u kome bi bili "ne samo politika prava
graana, nego i stalnost i autoritet zemlje... ujameni".202
202
207
203
208
Isto.
Isto, 8. septembar 1883.
204
Isto, 10. septembar 1883.
205
Kako je Piroanac video Nikolu Hristia govori njegov dnevniki zapis: "To je
jedna neobrazovana, sebina priroda, a utoliko i vlastoljubiva. On se ponosi to jo nije seo
na eleznicu, on se ponosi to je od pisara mitrovakog dospeo do visokih poloaja u Srbiji.
On se ponosi to nezna sve ono to dravnik u dananje doba nemoe neznati"... Milan S.
Piroanac, Dnevnik, 29. maj 1887.
206
Isto, 22. septembar 1883.
224
bune.
209
225
Latinka Perovi
oslabiti kabinet, ako utim biu okrivljen za stvari na koje nisam imao ni
najmanje uticaja".212
218
212
213
s. 42.
Isto.
M. S. Piroanac, Naa zavrna re povodom diskusije o politici Kneza Mihaila...,
214
Isto.
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 2. novembar 1885.
216
Isto, 3. novembar 1885.
217
Isto, 13. oktobar 1885.
215
226
227
Latinka Perovi
Isto.
228
Isto.
229
Isto, 1. januar 1886.
230
Opirnije Latinka Perovi, Pera Todorovi...
231
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 25. decembar 1885.
232
Kralj je najavio da e formirati Odbor za izradu Nacrta ustava. Odbor bi bio
sastavljen od predstavnika svih politikih stranaka, a Nacrt bi se imao izraditi u roku od
mesec dana. Kralj bi dao primedbe na Nacrt, ako bi ih imao, a zatim bi o njemu dala svoje
miljenje redovna skuptina. Najzad, kralj bi sazvao veliku skuptinu "koja bi imala prosto
da primi taki novi ustav bez izmene". Isto. 5. avgust 1886.
233
Isto, 5. januar 1886.
228
Isto.
Isto.
236
Isto, 4. jun 1887.
237
Vid. U ovoj knjizi: "Politiki protivnik kao neprijatelj"
238
Milan Piroanac je smatrao da je vlada napadom na njegovu kuu htela "da dobije
jedan fakat", koji bi mogla politiki upotrebljavati: da ga je "spasla od gnjeva narodnog", a
nije se pitala "otkuda i sa ega taj gnjev". Isto.
239
Isto, 25. jun 1887.
235
229
Latinka Perovi
"Jedan ovek iz Jezera zaklan noem"240
"U Drenovcu gomila sveta u pola noi napala na kuu kmeta Laze,
gde se desio i optinski pandur. Oboicu gomila ubije i kmetu zabode kolac
u trbuh."241
"Ubistvo Jovana ivkovia u igoti ovako je izvreno. Dok su ga
tukli u mehani gomila je vodila kolo, i kad je Jovan poeo obamirati onda
su ga izneli na polje, bacili pred mehanu, polili vodom i povratili u ivot. I
tu je igralo kolo. Zatim su ga uneli ponovo u kafanu tukli uz svirku i igru.
Ovo se ponavljalo vie puta. Kad je Jovan umro odsekli su mu ui i nos i
razvalili donju vilicu i zatim bacili ga na drum."242
Panji jednog Milana Piroanca nije moglo izmai da je atmosferi nasilja, koje se poput poara irilo Srbijom, doprinosi i tampa. Zabrinut i
ogoren, on je pisao: "Mora ovek danas da se zgrozi pred nainom pisanja
po novinama beogradskim. To je taka hajka u kojoj se nita vie ne potuje,
u kojoj su opadanje i klevetanje na prvom mestu. Ovakvim pisanjem narod
e se dovesti do ludila i do najuasnije anarhije i naalost ovom stanju nema
leka."243
Brojni sluajevi nasilja u celoj Srbiji, uz injenicu da su poinioci
ostali nekanjeni, govorili su o podstrekakoj ulozi vlasti: "Optueni vele da
im je kazano da za 15 dana mogu raditi naprednjacima ta hoe pa da zato
neodgovaraju".244 Lepeza akata nasilja, a naroito svirepa ubistva, pokazuju
da su bili probueni najnii instinkti: "Gde se je dosad videlo da komije
jedan drugog nabijaju na kolje"245
Brojne stranice Piroanevog Dnevnika odiu velikom zebnjom za
budunost zemlje izazvanom provalom nasilja u Srbiji. On je otvoreno
upozoravao kralja na viestruke i dugorone posledice nasilja, koje je bilo
politiki motivisano. Putanje krvi naprednjacima, koje je nazivano
velianstvenim narodnim odisajem, predstavilo je, smatrao je Piroanac,
"na narod kao najdivljakiji narod u Evropi".246 Politiki zloini nosili su
opasnost "da e ajdukovanje i razbojnitvo pod okriljem politike vlasti"247
240
Isto.
Isto.
242
Isto, 27. jul 1887.
243
Isto, 6. jul 1887.
244
Isto, 17. jul 1887.
245
Isto, 29. jul 1887.
246
Isto, 29. jul 1887.
247
Isto, 8. oktobar 1887.
241
248
230
231
Latinka Perovi
255
Isto.
Isto, 14. mart 1888.
257
Slobodanka Stojii, Ustavni razvitak Srbije 1869-1888..., s. 234.
258
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 16. april 1888.
259
Isto, 22. april 1888.
260
Isto, 4. maj 1888.
261
"Kad bi Kralj bio vladalac koji voli ovu zemlju, koji vodi brigu vie o svojoj
misiji nego o svojim linim ugodnostima, koji bi bio garancija rada i zaloga budunosti i
napretka za Srbiju, naravno da bi se morala rtvovati jedna linost ma kako ona bila
simpatina viim interesima zemlje, ali kad sve to stoji pod sumnjom onda bi razvod braka
postao izvor novim neprilikama Kraljevim. Nasigurno razvodu bi sledio novi brak, i im bi
Kralj dobio muka potomka od druge ene, poeo bi, po svoj prilici, da radi na tome da se
prvi njegov sin od Kraljice Natalije lii prava na presto... A dotle dok bi se sve to svrilo, ta
bi bilo od Srbije*" Isto, 26. maj 1888.
262
Kralj je otvoreno rekao Piroancu: "Ja sam se protivio Vaem ulasku u Komisiju
iz dva razloga: Prvi je politiki to nisam eleo da se vi sa Ristiem sloite poto su se
radikali ve bili sloili jer bi u tom sluaju Risti postao svemoan. Drugi je razlog privatan.
Vi ste stali otvoreno na stranu Kraljice." Isto, 8. januar 1888.
263
Isto, 21. novembar 1888.
264
Ustavni odbor (82 lana, 3 potpredsednika i 12 sekretara) sastavio je kralj Milan
zadravi mesto predsednika za sebe. Ovaj Odbor izabrao je ui odbor (tri potpredsednika,
tri lana iz svake politike stranke, tri sekretara), koji je za mesec dana (24. oktobar 24.
novembar 1888) izradio Nacrt Ustava iz 1888. Odbor, voljom kralja, nije odluivao veinom
ve kompromisom.
265
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 17. oktobar 1888.
266
Isto, 20. oktobar 1888.
267
Isto, 20. oktobar 1888.
268
Isto, 17. novembar 1888.
269
Isto.
270
Isto, 28. decembar 1888.
232
233
256
Latinka Perovi
lo neradikalno Namesnitvo."276 Posle smrti Koste Protia, jednog od namesnika, Nikola Pai je hteo da zauzme njegovo mesto, i tako "juriao na
jedinu, u to vreme preostalu neradikalsku politiku citadelu u Srbiji".277
276
ivan ivanovi, Politika istorija Srbije u drugoj polovini devetnaestog veka, 3,
Beograd, 1924, s. 37
277
Andrej Leonidovi emjakin, "Ustav osuen na neuspeh. Srpski ustav iz 1888.
godine. Drutvene pretpostavke i modernizacijski okviri: istoriografski stereotipi i dileme".
Godinjak za drutvenu istoriju, Beograd, 2000, 2-3, s. 187.
278
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 8. mart 1888.
279
Nikola P. Pai, Pisma, lanci i govori, s. 333...
280
Vid. U ovoj knjizi: "Narodna radikalna stranka kao stranka hegemon"
281
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 14. maj 1889.
282
Isto, 2. april 1893.
234
235
271
272
Latinka Perovi
f. POLITIKI RAD:
Pokretanje dva glasila, prva naprednjaka vlada i stvaranje Srpske
napredne stranke predstavljaju najvanije poduhvate u politikom radu
Milana Piroanca. U odnosu prema njegovim pogledima i shvatanjima,
pomenuti poduhvati su isto to i sredstva prema cilju.
Glasila
288
283
236
Isto., s. 49.
Milan Piroanac je naveo parole koje je Istok, iz dana u dan, ponavljao: "Hoe li
Srbija utati"; "Vuk Brankovi je izdajica, jer narod jo ivi posle njegove izdaje, ali ko sad
izda narodnu misao, taj e biti narodni ubica"; "Krsta barjak u ruke pa u Bosnu"; "Rat s
Turcima"; "Ili, ili, ili emo iveti kao ljudi, ili da se kao kukavice zakopamo u ledeno
groblje"; "Vlada, skuptina i narod dobro neka paze kakvu zadau ima Srbija 1876-te
godine, ako nee da ih preziru suvremenici, igoe istorija, i proklinje potomstvo"; "Srbija je
i traila i elela da se razvije barjak narodne slobode, napred dakle Srbijo i Crna Goro"; "Na
nas je doao red i mi ne smemo od stida oklevati"; "Stupajmo dakle u akciju s najveim
oduevljenjem"; "Na Kosovo dakle junaci"; "Sad ili nikad"; "Rat na ivot i smrt, Srbija ne
moe vie natrag"; "Spasavaj dakle ivot Srbijo"; "Ratujemo dokle je izvesno da emo
pobediti"; "Reavajmo se belo ili crno, rat ili mir. astan rat za ivot, sraman mir za smrt".
Isto, s. 12-13.
290
Isto, s. 41.
291
Isto, s. 48-49.
292
Isto, s. 50.
293
Isto, s. 45.
294
Isto, s. 47.
289
237
Latinka Perovi
Isto, s. 63.
Isto, s. 62.
297
Isto, s. 7.
298
M. S. Piroanac, Dnevnik, 29. april 1887.
299
Uvodnik bez naslova sa potpisom: Odgovorni urednik A. Novakovi,
pravozastupnik. Videlo. List politiki, ekonomski i knjievni, Beograd, 2. januara 1880.
Godina I.
300
Isto.
296
238
301
Isto.
"U Beogradu, 1. januara". Isto.
303
Uvodnik bez naslova. Isto.
304
Isto.
305
Uvodnik bez naslova. Isto.
306
"U Beogradu, 1. januara." Isto.
302
239
Latinka Perovi
240
241
Latinka Perovi
326
Isto.
Milan S. Piroanac, Dnevnik, 19. novembar 1882.
321
Isto.
322
Pozivao se na strance: "Stekoj kae da je Srbija za dve i po godine toliko
napredovala, da je on skoro ne moe poznati, a Stekoj je pre tri godine bio u Beogradu." Isto,
26. jun 1883.
323
Isto, 22. septembar 1883.
324
Isto.
325
Isto
Isto.
Isto.
328
Isto.
329
Milan S. Piroanac, "Referat o delu Blunlijevu 'Karakter i duh politikih
partija'", s. XLI.
330
Isto, XLII.
331
Isto, XLIII.
332
Isto.
333
Isto, s. XLIV.
242
243
320
327
Latinka Perovi
334
Isto.
Vid. Latinka Perovi, "Nikola Pai o Radikalnoj partiji pre njenog formalnog
organizovanja": Zbornik radova Nikola Pai, ivot i delo, 1997, s. 61.
336
Vid. Latinka Perovi, Srpski socijalisti 19. veka, 2, s. 245-259. Ista, sa Andrejom
emjakinom, Nikola Pai, Pisma, govori i lanci (1872-1891).
335
244
337
Vid. Vasilije Kresti, Rado Ljui, Programi i statuti srpskih politikih stranaka
do 1918. godine, Beograd, 1991, s. 9.
338
Pokretai Videla bili su: Milan S. Piroanac, lan kasacionog suda; Milutin
Garaanin, ekonom iz Grocke; Stojan Novakovi, prof. Velike kole; oka Pavlovi, lan
kasacionog suda; Dimitrije Radovi, lan kasacionog suda; eda Mijatovi (pre toga
ministar u vladi Jovana Ristia i vladi Jovana Marinovia L.P.); Ljuba Kaljevi, pre.
Ministar predsednik; Dimitrije Markovi (lan kasacionog suda . L.P.); Marko Stojanovi,
javni pravozastupnik; ore Panteli, lan kasacionog suda; Milan . Milievi, sekretar
ministarstva prosvete i crkv. poslova; Milan Kujundi, prof. Vel. kole; Mita Raki,
sekretar min. Finansija; Moja Gavrilovi, dravni savetnik. Beli Orao. Ilustrovani kalendar
za prostu 1897. godinu, Beograd, 1897, s. 46.
339
Vasilije Kresti, Rado Ljui, Programi i statuti..., s. 117.
340
Ministar unutranjih dela odobrio je Pravila Srpske napredne stranke 18.
septembra 1881.
341
"Pravila Srpske narodne stranke", Vasilije Kresti, Rado Ljui, Programi i
statuti srpskih politikih stranaka..., s. 111.
342
Isto.
343
Isto, s. 112.
344
Isto.
245
Latinka Perovi
se... u Beu sve bez razlike srpske stvari reavaju".349 Jednom rei: "alosna
Srbija, ni vojske ni para ni kredita ni prestia"...350 Takva politika, smatrao
je Piroanac, "vodi samo ponienju, izolovanju Srbije i konanoj propasti
srpske drave."351 "Zato se toj politici mora stati na put".352
Isto.
Isto, 5. avgust 1886.
351
Isto, 5. januar 1886.
352
Isto.
353
Isto, 14. april 1886.
354
Isto, 5. januar 1886.
355
Isto, 5. januar 1886.
356
Isto, 1. jun 1886.
357
Isto, 29. jun 1886.
358
Isto, 23. mart 1886.
350
345
246
247
Latinka Perovi
359
248
364
249
Latinka Perovi
365
366
250
370
1906.
373
251
Latinka Perovi
379
Nikola Pai, "Moja politika ispovest", Serbia i komentari, Zadubina Miloa
Crnjanskog, Beograd, 1989, knj. 1, s. 129.
380
"ta kae Nikola Pai?" Arhiv Srbije. Fond Pokloni i otkupi. Zbirka Riste
Odavia. Kutija XI, br. 44.
381
Latinka Perovi, Srpski socijalisti 19. veka..., knj. 3, s. 121-124.
382
Vid. u ovoj knjizi: "Programi narodne demokratije u Srbiji druge polovine XIX
veka: kolektivizam kao zajedniki imenitelj"...
252
253
376
Latinka Perovi
g. OSOBENOST POJAVE
Stanovite o odreenom mestu Milana Piroanca "u istoriji srpskog
liberalizma"383 nije vie od pretpostavke. U istoriografiji, ono je dvostruko
bez utemeljenja. O linosti, shvatanjima i politikom radu Milana Piroanca
gotovo da nije pisano.384 Nije napisana ni istorija srpskog liberalizma,
preciznije srpske liberalne misli.385 Ovakav poduhvat nezamisliv je bez
pouzdanih i teorijskih i istorijskih kriterija. Prvi je, ini se, te kriterije
postavio upravo Milan Piroanac u svom ve citiranom referatu o
Blunlijevom spisu Karakter i duh politikih partija. Za izostajanje daljeg
izgraivanja pomenutih kriterija ima vie razloga.
Kao i sve druge ideje, i liberalna ideja u Srbiji nije autohtona. Sve
ideje, u seljaku, siromanu i neprosveenu zemlju, donosili su njeni prvi,
na strani kolovani ljudi. Naravno, radilo se uvek o prilagoavanju ideja, o
njihovoj preradi u kojoj je prestao da se prepoznaje njihov izvor. U Srbiji
nema liberalizma kao doktrine koja se raa u borbi mlade buroazije i
feudalnog plemstva. U njoj je, 1889. godine, posed ispod pet hektara inilo
72,6% od ukupno obradive povrine, dok je posed vei od pedeset hektara
iznosio samo 0,06%. Liberalna misao zaokupljena je, pre svega, borbom za
politike slobode.
Osim ovih posebnosti koje vae za sve drutvene ideje u Srbiji druge
polovine XIX veka, treba imati u vidu i neto to uopte vai za liberalnu
ideju. Od nje "nema kontroverznije politike ideje"386. Istorija ideja vie
podsea na hemiju nego na fiziku. Ideje se i dodiruju, a ne samo iskljuuju.
Liberali se u Srbiji javljaju pod raznim nazivima: naprednjaci,
konzervativci387, socijalisti388. Osim toga, njihove su ideje esto dihotomne.
383
Boris Begovi, "Liberalna misao u Srbiji. Dva veka na poetku", Danas, Beograd,
13-14, april 2002.
384
ak ni zbornik radova Liberalna misao u Srbiji. Prilozi za istoriju liberalizma od
kraja 18. do sredine 19 veka, Beograd, 2001 nema prilog o Milanu Piroancu.
Pretpostavka da se radi "o neuspehu urednika da obezbede tekstove", upravo svedoi o
neistraenosti Milana Piroanca, koje, valjda, prethodi odreivanju mesta. Vid. Boris
Begovi, Isto.
385
Prvi ozbiljniji rad na ovu temu objavio je Milan Suboti, Sricanje slobode. Studije
o poecima liberalne politike misli u Srbiji, Ni, 1991.
386
Miodrag A. Jovanovi, "O liberalizmu Gige Geria". Zbornik radova Liberalna
misao u Srbiji..., s. 214.
387
Olga Popovi-Obradovi, "ivojin Peri izmeu liberalizma i konzervatizma".
Isto.
254
255
Latinka Perovi
III
RAZVOJ REALNE
SRPSKE DRAVE U FUNKCIJI
ZAMILJENE SVESRPSKE
DRAVE
392
256
257
Latinka Perovi
12.
Prva eleznika pruga u Srbiji
259
Latinka Perovi
260
261
Latinka Perovi
11
16
262
263
Latinka Perovi
asa bie jaa i uvaenija, onoga asa bie tea, na kantaru onih, ije
simpatije ve ima za sebe, pa ak na kantaru i onih, koji na nju moda
popreko gledaju". Oni, govorio je Milutin Garaanin, koji olako prelaze
preko meunarodnih obaveza Srbije, bie kasnije prinueni da preko srca
pristanu "na tee uslove".19
264
23
Isto, s. 1602.
Isto, s. 1601.
25
Od 159 poslanika, za ugovor je glasalo 97, protiv 57, a 5 poslanika se uzdralo.
Isto, s. 1718.
26
Dimitrije orevi, Ogledi iz novije balkanske istorije, Beograd, 1989, s. 129.
27
"Dva radikalizma", Dnevni list, Beograd, 17. januar 1910.
28
"Nae politike komedije", Nedeljni pregled, Beograd, br. 11, 29. jun 1908.
24
265
Latinka Perovi
pravom se moe rei: demokratija u Srbiji ili e biti evropska ili je nee
biti".29
U nastojanju da objasne sporost evropeizacije Srbije, domai
analitiari stavljali su teite na odgovornost elite. Ocenjujui unutranji
razvoj Srbije u poslednjim decenijama XIX veka kao pometnju i politiko
tumaranje, oni su isticali da za takav tok stvari "narod nema ni trunke
odgovornosti", ve da tu odgovornost "ima uzeti na se naa politika
inteligencija; naroito: inteligencija iz prestonikog centra, koja je davala i
koja daje impuls unutranjoj politici u svima njenim pravcima."30
Strani autori bavili su se vie samom inteligencijom u Srbiji. Oni
najstroi meu njima, njen nepovoljan uinak u razvoju srpskog drutva
smatrali su neizbenim. Tako je, u prvoj deceniji XX veka, engleski asopis
The Near East ukazivao na malo znanje i onih Srba koji su se kolovali u
Austriji, Ugarskoj, Rusiji Francuskoj. I na njihovo siromatvo, koje nije
mogla da prikrije nikakva glazura. "Oni", pie pomenuti asopis, "nose crno
odelo, bave se politikom, neki put i trgovinom... Ako se uzdre od krae i
drugih sumnjivih sredstava, oni uspevaju da vode jedan vrlo skroman
ivot". Njihove su ideje "povrne i nerazvijene", a pojam "o nezavisnosti i
karakternosti" vrlo neodreen. Njihov je mentalitet podaniki. "Ministri se
mogu menjati i dinastije zbacivati prevratima, oni su spremni da slue
svakoga ko ima vlast u odreenom trenutku, ili da svakoga izdadu ako u
tome vide kakvu korist ili ako im je to oportuno. Njihov omiljeni moto
jeste: 'mora se iveti' i glavna briga u ivotu im je da ne izgube plate i
penzije koje im izgledaju neophodne i za njih i za njihove porodice".31
Drugim reima, siromano drutvo daje malobrojnu elitu. Malobrojnost
elite oteava kompetenciju. Nedostatak kompetencije ustoliuje poluznanje,
dovoljno za opsene, ali ne i za stvarna reenja koja prekidaju lanac
siromatva i otvaraju mogunost prelaska iz zatvorenog u otvoreno drutvo.
13.
Zdravlje naroda
Jovan Skerli, Svetozar Markovi... Isto, br. 11, 29. jun 1908.
A. M. S. "Pismo iz naroda. Grehovi nae inteligencije", Male novine, Beograd,
1901, br. 114, 26. jul.
31
Vidi. "Englezi o Srbima", Nedeljni pregled, Beograd, 1908, br. 6, 25. maj.
266
267
29
30
Latinka Perovi
268
Isto, s. 565.
Isto, s. 573
6
Isto
5
269
Latinka Perovi
Isto
Isto, s. 583
270
271
Latinka Perovi
Isto, s. 591.
Isto, s. 643-644.
15
Isto, s. 634-635
11
14
Isto, s. 641.
12
Isto, s. 640.
272
273
Latinka Perovi
Upozorenje na negativne posledice civilizacije, koje je u obrazloenju zakona izneto kao poziv da se Srbija pripremi kako bi mogla odoleti,
opozicija je koristila kao razlog za zatvaranje pred zapadnoevropskom
civilizacijom uopte.
Kao neposredan razlog za odlaganje zakona, opozicija je navodila
trenutno stanje: oskudica posle ratova, dravni dug, nerodna godina, glad.
Naroito je dramatizovano ovo poslednje, da bi se reklo da je izmeu
gladovanja i leenja izbor jasan. Razume se, govorili su opozicioni
poslanici, da je "svakom oveku prea koulja nego haljina", odnosno da e
gladan ovek daleko pre "da zakuka da mu se donese 1 oka brana kukuruza
nego praak".17 Prirez od jednog dinara, pola dinara na svako polugoe,
opozicija je koristila kao najjai argument za odlaganje zakona. Novo
optereenje, govorili su opozicioni poslanici, narod ne moe podneti. To
ak nisu mogli ignorisati ni poslanici koji su bili za donoenje zakona pa,
videemo, ni sama vlada.
Mnotvo govornika za odlaganje jednog zakona koji je znaio
temeljnu reformu naina ivota, zakona za koji se uzor morao traiti izvan
tadanje zaostale Srbije i ije je sprovoenje zahtevalo finansijska sredstva,
bilo je razumljivo. Ali, za vladu je bilo jasno da takvu govorniku lavinu
pokree i jedna jaka strast i da tako razliite ljude meu poslanicima
disciplinuje neka sila koja je izvan svakog od njih pojedinano. Jer, na istoj
liniji nali su se nepismeni ljudi, narodni tribuni i pripadnici malobrojne
inteligencije.
"Glavni besednik ove grupe poslanika", rekao je dr Vladan orevi,
"koji su u naelu za, ali u izvrenju protiv predloga, a koji trae, da se
predlog u samoj stvari odbaci, to je g. Pai".18 Voa opozicije nije
pripadao onim poslanicima kojima je trebalo tumaiti ta znai
amputacija.19 Nije bio ni narodni tribun poput Ranka Tajsia i prote Milana
Isto, s. 630.
Isto, s. 597.
18
Isto, s. 627.
19
Kada je dr Laza Doki proitao odredbu po kojoj se plaa: "Za amputaciju ruku ili
nogu, za ekstrakciju katarakt 80 dinara", iz poslanikih klupa se ulo pitanje: "ta je to".
Vladin poverenik dr Vladan orevi je rekao:
274
275
16
17
Latinka Perovi
24
26
Isto, s. 1009.
276
Isto, s. 1009.
Isto, s. 1808-1809.
277
Latinka Perovi
27
Na kraju XIX veka Srbija je, uz Crnu Goru i Tursku, bila jedina
balkanska drava bez univerziteta, a od svih susednih drava imala je
najmanje lekara po stanovniku.32 Uporeenje sa zapadnoevropskim
dravama prualo je jo sumorniju sliku.33 Jo uvek je postojao strah od
stranih lekara. I, istovremeno, strah da kolovanje domaih lekara na
vlastitom medicinskom fakultetu moe dovesti do lekarskog proletarijata.
Ali, to je ve posebna tema. Ili, moda tanije, novo poglavlje iste teme:
odnosa modernog i patrijarhalnog drutva, ljudski razumljivog straha od
prvog i svesne politike upotrebe drugog.
30
278
279
28
31
Latinka Perovi
14.
Poloaj ene
Modernost i patrijarhalnost kroz prizmu dravnih
enskih institucija: Via enska kola (1863-1913)
Svuda je stizala, svuda radila, a mada je
esto imala gorkog razoarenja, i mada je esto
nailazila na nezasluenu nezahvalnost ba kod
onih koje je mnogo zaduila, ipak sve to na nju
kao prosveenu, kulturnu enu nije imalo
ubitanog uticaja. Jasno joj je bilo da oni koji
rade moraju ii trnovitom stazom, moraju
mnogo to ta oprostiti, to je ona uvek i inila s
puno plemenitosti i samopregorevanja.
Via enska kola idealno ispunjava oba ova uslova. Ona spada u
jedinstvene institucije novostvorene srpske drave koja je kontinuirano
trajala pola veka. Osnovana 1863, postojala je do 1913. godine, kada je
280
281
Latinka Perovi
6
Vojin Mili, "Upotreba istoriografskih podataka. 3. Kritika izvora": Socioloki
metod, Beograd, 1978, s. 553.
7
Prvi pokuaj otvaranja privatne enske kole u Srbiji uinila je, 1848. godine,
Marija Milutinovi, udovica pesnika Sime Milutinovia. Nedostatak sredstava osujetio je
njenu nameru. Tek 1853. privatnu ensku kolu otvorili su Leopold i Klara paek i izveli
prvu njenu generaciju 1855. Njihovu je kolu, 1859. godine, preuzela Nemica Cerman. Zna
se jo za Longoviin zavod, zatim zavod Marije Smutekovice i kolu Marije Garije-Hon. Opirnije o ovim kolama: Bran. Nui, "Iz istorije devojakih srednjih kola. Iz
poluprolosti", Delo, Beograd 1911, knjiga pedeset deveta, sveska 2, s. 203-208.
8
Isto, s. 207.
9
Zbornik zakona i uredaba izdani u Knjaestvu Srbije, XV, Beograd 1863, s. 26-28.
10
U to vreme ni Austrougarska nije imala dravnih srednjih kola za ensku
omladinu.
11
Zbornik zakona i uredaba... XV... s. 26-28.
12
Isto.
282
283
Latinka Perovi
kristalisala kao nepomirljiva opozicija, na ije je elo stao Nikola Pai (na
izborima 1878. godine prvi put izabran za narodnog poslanika).
17
Panta Srekovi, Stenografske beleke o sednicama Narodne skuptine za 1879, II
deo, Beograd 1880, s. 1363.
18
Vladimir Jovanovi, Isto, s. 1392.
19
Milovan Spasi, Isto, s. 1386.
20
Isto.
21
Milo Glii, Isto, s. 1362.
22
Ranko Tajsi, Isto, s. 1387.
284
285
14
Latinka Perovi
23
286
287
Latinka Perovi
b. INSTITUCIJA - ORGANIZACIJA
Via enska kola je bila organizovana kao moderan obrazovni
zavod. Ve 1864. godine izgraena je posebna kolska zgrada. Postupno
kola je opremana kabinetima ukupno ih je imala deset (fiziki, hemijski,
mineroloko-geoloki, bioloki, geografsko-istorijski, crtaki, za
gimnastiku, za kolski rad, za muziku, matematika zbirka). Postojale su
nastavnika knjinica (od 1867), aka knjinica (od 1893) i knjinica
udbenika za siromane uenice (od 1899).42 Za "uivanje i odmor uenica"
kola je imala "vrlo lepo ureenu batu".43
Opremanje kole pomagao je dvor, naroito kraljica Natalija, kasnije
kraljica Draga, koja je i sama bila uenica kole, i ije je ime kola dobila
1900. godine.44 Posle 29. maja 1903. godine, vezu dvora bez kraljice drala
39
Meu ministrima prosvete od 1863. do 1913. godine bili su: Kosta Cuki,
Dimitrije Mati, Stojan Novakovi, Alimpije Vasiljevi, Stojan Bokovi, Milan Kujundi,
dr Vladan orevi, Andra Nikoli, dr Laza . Doki, dr Milenko Vesni, Ljubomir
Kovaevi, Pavle Marinkovi, ivan ivanovi, Ljubomir Stojanovi, Dobroslav Rui,
Ljubomir Davidovi, Jovan ujovi.
40
Na sto stanovnika Srbija je imala pismenih: 1866 4,2; 1874 6,7; 1884. 11.
Vladimir Kari Srbija. Opis zemlje, naroda i drave, Beograd 1887, s. 256.
41
Godinji izvetaj o Vioj enskoj koli u Beogradu za kolsku 1899-900. godinu...
s. 11.
42
Godinji izvetaj o Vioj enskoj koli u Beogradu za kolsku 1899-900. godinu...
s. 61, 62. U ovom, kao i u izvetajima za druge kolske godine, mogu se nai podaci o
broju naunih sredstava u kabinetima, kao i knjiga u knjinicama.
43
Godinji izvetaj o Vioj enskoj koli u Beogradu na kraju trideset-etvrte a
kolske 1896-97. god., Beograd 1897, s. 39.
44
Ukaz da se Via enska kola u Beogradu od sada naziva "Via enska kola
Kraljice Drage", i da se Via enska kola u Kragujevcu od sada naziva "Via enska kola
Knjeginje Ljubice" Zbornik zakona i uredaba u Kraljevini Srbiji, 55, Beograd 1903.
Ime je ukinuto ukazom kralja Petra I od 10. aprila 1904. Vid. Zbornik zakona i
uredaba u Kraljevini Srbiji, 59, Beograd 1906.
45
Princeza Jelena je prisustvovala asovima, ispitima i svetosavskim sveanostima,
kao i slubi u kolskoj crkvi. Davala je novane priloge za Ueniku trpezu.
46
kola je slavila roendan kralja Petra I, kao i roendane prestolonaslednika ora
i princeze Jelene, prekidala je rad da bi uestvovala u doeku prestolonaslednika po
njegovom povratku sa putovanja; nastavnici su se zaklinjali na vernost kralju Petru I. - Vid.
Via enska kola i enska uiteljska kola, Izvetaj za kolsku 1903-1904. godinu, Beograd
1904, s. 53, 55, 62. Via enska kola i enska gimnazija u Beogradu, Izvetaj za kolsku
1908-1909. godinu, Beograd 1909, s. 13; Zakon o narodnim kolama. Zbornik zakona i
uredaba u Kraljevini Srbiji, 59, Beograd 1906, s. 387.
47
Via enska kola u Beogradu, Izvetaj za kolsku 1909-1910. god., Beograd 1910,
s. 12.
48
Isto, s. 18.
49
Isto, s. 12.
50
Godine 1913, nastavnica Kosara Cvetkovi pie: "Ni sada, posle pedeset godina,
nema izgleda da e ma koja od enskih kola u pestonici skoro doi do tako potrebne
moderne kolske zgrade, dok se za muku decu die jedna po jedna palata... Kad je Srbija
mogla pre 50 godina za sto uenica da zida kolu... u toliko pre treba da uini dananja,
naprednija i vea Srbija prema svojim sve veim potrebama za kolovanjem i muke i enske
dece". Via enska kola u Beogradu. Pedeseto-godinjica 1863-1913... s. 23, 24. Vid. u
ovoj knjizi: "Potisnuta posebnost: Paulina Lebl Albala".
288
289
Latinka Perovi
51
290
291
Latinka Perovi
68
292
293
60
Latinka Perovi
294
295
74
Latinka Perovi
82
296
87
297
Latinka Perovi
Isto, s. 14.
95
Izvetaj za kolsku 1902-1903. godinu... s. 34.
96
Izvetaj za kolsku 1903-1904. godinu... s. 85.
97
Godinji izvetaj za kolsku 1908-1909. godinu ... s. 39-43.
98
Srbin je veliki u stvaranju, trpljenju, junatvu i hrabrosti, a izuzetan je "u neemu u
emu nije ni jedan narod... Srbin je stvorio pesme kakve nije stvorio ni jedan narod... to nam
je barem priznala i cela Evropa"... Zorka urlieva, "U emu je Srbin veliki?", s. 37-38.
99
Julija Proti, "Uticaj nauke i umetnosti na duhovno jedinstvo srpskog naroda u
sadanjici" - Izvetaj za kolsku 1908-1909. godinu... s. 40.
100
Isto, s. 41.
101
Milica Babi, Isto, s. 41.
102
Anelija orevieva, "Zato idem u kolu?" Izvetaj za kolsku 1902-1903.
godinu... s. 38.
103
Danica B. Jankovieva, "Izlet u Koutnjaku na urev dan", Isto, s. 40.
104
Govor gosp. Prote Save Pjeia o prizivu sv. Duha, - Isto, s. 4.
105
Milena Bojovieva, Jedan pogled na ivot srp. naroda od dolaska Turaka do
prvoga ustanka. Sveano predavanje o proslavi stogodinjice na dan 14. feb. ov.g. drano u
kol. dvornici pred uenicama i nast. osobljem. Izvetaj za kolsku 1903-1904. godinu... s.
21.
106
Prema kolskom letopisu, kola nije radila 1. maja i 1. novembra zbog selidbe u
gradu, to znai da je veina uenikih roditelja ivela u iznajmljenim stanovima.
107
Siromanim uenicama smatrane su one iji su roditelji plaali porez ispod 30
dinara.
298
299
94
Latinka Perovi
112
108
Dobrotvori Drutva uenica Vie enske kole bili su: krajica Natalija, kralj
Milan i kralj Aleksandar Obrenovi, princeza Jelena Karaorevi (od 1906); Milica M. .
Milievieva, Jovan i Katarina upljinac iz Zagreba; Svetislav N. Vulovi, profesor;
Dimitrije Milenkovi, pukovnik; Petar Novovi, inenjer i drugi, meu kojima dosta bivih
uenica kole. Via enska kola. Pedeseto-godinjica 1863-1913... s. 100.
109
Isto, s. 100-101.
110
Isto, s. 102.
111
Dobrotvori Uenike trpeze bili su: princeza Jelena; Beogradska optina, po
preporuci dr Batuta i dr Vukadinovia; Ljubomir Krsmanovi, rentijer; braa Krsmanovii,
trgovci; Luka elovi, trgovac; Ivan Sisojev, ruski atae; Ilija Antonovi, trgovac; Nikola
uk, trgovac iz Zagreba; braa Radojlovii, trgovci; Jovan Koen, trgovac; Maksim Flajer,
trgovac; Svetislav B. Cvijanovi, knjiar.
300
301
Latinka Perovi
da se uenicama preporuuje ta e itati i kako e itati".119 U pozorite su
mogle ii samo "ako donesu prethodno doputenje roditelja", ali ne na
"svaki komad".120
Razlozi za orijentaciju od kolske 1902-1903. godine lee u optoj
koncentrisanosti na nacionalno ujedinjenje kao glavni cilj, uz istovremenu
potrebu da se odgovori na zahteve koje su proizveli, pre svega, koraci u
modernizaciji Srbije uinjeni u prethodnom razdoblju. Ovo stvara napetost
koja se jasno osea i u ivotu Vie enske kole. Novi koraci u pravcu
modernosti, ukljuujui i neophodan napredak u kolovanju enske dece,
ocenjivani su kao izneveravanje duha naroda. Tako se na poetku XX veka
ponavlja ona ista argumentacija kojom je, 1879. godine, osporavan Zakon o
Vioj enskoj koli. Opet se prihvata minimum koji ne bi doveo u pitanje
patrijarhalni poloaj ene: "Obrazovanje i vaspitanje enskinja svi traimo
... ali obrazovanje enske dece mora biti saobrazno njihovim duevnim
osobinama. Programi za enske kole ne mogu zaboraviti prirodu enskinja
i krajnji cilj njihova kolovanja".121 Drei se Biblije, "koja ne menja svoje
gledite s vremena na vreme, niti prima moderne teorije i novaenja",122
kola treba da vaspita dobru suprugu, majku, lana crkve. I dobru Srpkinju.
Srpska izreka: "Na eni je kua", uvek tumaena u smislu da je ena
sredite porodice i stub radnog i tedljivog domainstva, dobija novo
tumaenje: "A kad proirimo znaenje ove izreke, to nije li na srpskome
enskinja podignuta ivotom i krvlju naih predaka i skupocena zgrada
naa domovina, slobodna Srbija. Srbiju treba ouvati i osnaiti irei je
vezama s neosloboenim Srpstvom."123
Izotren odnos patrijarhalnosti i modernosti, odnosno evropeizma,
koji se, kao takav, a ne u naknadnom definisanju istraivaa, i reito i oito
manifestuje u Vioj enskoj koli, a koji potvrdu nalazi i u drugim
izvorima, naroito u tampi, relativizovae se u ratovima na poetku druge
decenije XX veka. Srpska kolovana ena je za njih bila pripremljena
celokupnim svojim vaspitanjem: u porodici, crkvi i u koli.
119
120
302
124
303
Latinka Perovi
128
IV
INTELEKTUALNA ELITA:
pod terorom ideja socijalne jednakosti
i narodnog jedinstva
Isto, s. 12.
304
305
Latinka Perovi
15.
Naunik i politiar: Jovan M. ujovi
Prilog prouavanju srpske elite
306
307
Latinka Perovi
308
Isto, s. 40.
Isto, s. 42.
309
Latinka Perovi
Isto, s. 47-48.
310
Isto, s. 61.
Isto, s. 64.
9
Jovan ujovi, Dnevnik, II, Beograd 1986, s. 49.
10
Jovan ujovi, Dnevnik, I, ... s. 94.
11
Isto.
8
311
Latinka Perovi
Isto, s. 100.
Jovan ujovi, Dnevnik. II... s. 49.
14
Isto, s. 47.
15
Jovan ujovi, Dnevnik. I... s. 233.
13
312
16
17
Isto, s. 116.
Isto, s. 114, 115.
313
Latinka Perovi
jula 1905. godine, ujovi je zadrao samo resor spoljnih poslova. Tada je
pred njim bio zadatak da Srbiju izvede iz teke i opasne usamljenosti
nastale neuspesima Rusije na Dalekom istoku i odbijanjem Engleske da
obnovi diplomatske odnose sa Srbijom, prekinute zbog Majskog prevrata.
19
18
20
Isto, s. 246.
314
Isto, s. 119.
Isto, s. 210.
315
Latinka Perovi
21
25
22
26
Isto, s. 227.
Isto, s. 233.
23
Isto, s. 235.
24
Isto, s. 238. 239.
Isto, s.146.
Jovan ujovi, Dnevnik, II... s. 78.
27
Jovan ujovi, Dnevnik, I... s. 205.
28
Isto, s. 97.
316
317
Latinka Perovi
16.
Intimni svet naunika i dravnika
29
Isto, s. 111.
318
319
Latinka Perovi
Stojan Novakovi, "Narodne tradicije i kritika istorija (Smrt kralja St. Deanskog i
cara Uroa). Prilog u proceni izvora srpske istorije", Otadbina, Beograd 1880, knj. 5, s. 404.
8
Stojan Novakovi, "D-r Nikola Krsti: ivot mu i rad", Dr Nikola Krsti.
Spomenica. Izdana prilikom stupanja u ivot zadubine pokojnikove, Beograd 1908, s. 59.
9
Stojan Novakovi, Zapiske. aki dnevnik 1858-1859, priredio Stania Vojinovi,
abac 1995.
10
"Refleksije Stojana Novakovia o oveku", AS, SN, br. 720
11
Pavle Popovi pie da je Jovan Novakovi bio stolar u apcu, "poreklom iz
Krajine ili moda Hercegovine, siromaan ali poten ovek, visok, kau, kao i sin njegov, a
320
321
Latinka Perovi
prav, nimalo pogrbljen, iveo je dosta dugo u apcu, u Beogradu, - u Savamali"... Pavle
Popovi, Mladi Novakovi (1842-1873)..., s. 11.
12
Za majku Janju, koju je imao prilike lino da sretne, Pavle Popovi kae da je bila
"mala, dobra i ljubazna, krepka i drea starica; umrla je u dubokoj starosti, u apcu...", Isto.
13
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 16. novembra 1869, AS, SN, br.
2269.
14
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 29. novembra 1870. AS, SN, br.
2275.
15
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 2. aprila 1872, AS, SN. Br. 2276.
16
Vid: Ana Stoli, Kraljica Draga, Beograd, 2000, s. 22.
17
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, novembra 1869, AS, SN, br.
2269.
18
Isto.
322
19
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 15. maja 1870, AS, SN, br. 2270
Jela Novakovi Jovanu Novakoviu, Beograd, 2. jula 1872, AS, SN, br. 2535.
21
Stania Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 16. septembra 1870, AS, SN, br.
20
2289.
22
23
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 9. jun 1868, AS, SN, br. 2268.
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 15. maja 1870. AS, SN, br. 2270.
323
Latinka Perovi
24
2275.
Jovan Novakovi Stojanu Novakoviu, abac, 29. novembar 1870, AS, SN, br.
25
324
29
2609.
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Banja Vranjska, 24. jul 1896, AS, SN, br.
30
Stojan Novakovi Jeli Novakovi, Beograd, 5. jul 1883, AS, SN, br. 2559.
Jela Novakovi Stojanu Novakoviu, Beograd, 3. jun 1870, AS, SN, br. 2272.
32
Jela Novakovi Stojanu Novakoviu, Beograd, 5. jun 1870, AS, SN, br. 278.
31
325
Latinka Perovi
Treba da nosi topliji kaput... iako tu nije jaka zima vetrovi je ine
opasnijom...".38
Stojan je nadiveo Jelu. U braku su proveli etrdeset etiri godine, a
oseajno su bili vezani gotovo pola veka. Od opijenosti ljubavlju u
mladosti, stigli su do luke razumevanja u starosti.
Slobodan Jovanovi je ostavio upeatljiv portret Stojana Novakovia:
"Nemogue je izgledati vema kabinetski ovek od njega. Imao je
snebivljiv kratkovid pogled i alostan preplaen osmejak ure Daniia,
povijena spisateljska lea, i u celom dranju neto teko i oputeno.
Govorio je teno, kao iz knjige, s obrtima isuvie knjievnim, kao da ne
razgovara, nego deklamuje svoje rasprave... On je bio prema nama vrlo tih i
blag, ali nikad nam nije rekao nijedne rei pohvale, i kada nam je davao
uputstva, to je bilo na takav nain kao da ne opti sa ivim ljudima, nego
govori u telefon".39
Zar je ovakav ovek mogao izazvati burnu strast i ljubomoru svoje
ene? Bez Jelinih pisama, linost Stojana Novakovia liena je jedne vane
dimenzije: ona je suva i siva. Novakovi je iveo u skladu sa svojim shvatanjem ivota: "Tako ivot da se moe oseati i uivati ne treba da lii na jezero ili baru, ve na reku ili bjicu (tovrent)".40 A pisma njegove supruge potvruju njegovo uverenje "da u istorijskim izvorima retko ta za bacanje
ima".41
c. DECA
Kerka Milica je bila udata za Vladimira Rajkovia, vojnog
izaslanika Srbije u Francuskoj i Rusiji. Znala je jezike42 i svirala je klavir.43
38
33
Jela Novakovi Stjanu Novakoviu, Beograd, 8 jun 1870, AS, SN, br. 2279.
34
Isto.
35
Jela Novakovi Stojanu Novakoviu, Beograd, 9. jun 1870, AS, SN, br. 2280.
36
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Pjatigorsk, 27. jun 1901, AS, NS, br. 2652.
37
Jela Novakovi Stojanu Novakoviu, Pariz, 14. decembar 1903, AS, SN, br.
2268.
326
Isto.
Slobodan Jovanovi, "Stojan Novakovi. Line uspomene" u: Spomenica St.
Novakovia... s. 83, 89.
40
Refleksije Stojana Novakovia o oveku, AS, SN, br. 720.
41
Stojan Novakovi, Narodne tradicije i kritika istorija... s. 404.
42
Njeni prevodi objavljivani su u asopisu Otadbina. Vid. Vladan orevi
Milici Novakovi, Beograd, 23. septembra 1891, AS, SN, br. 2766.
39
327
Latinka Perovi
43
Vei broj pisama Jele i Stojana Novakovia govori o tome da su oboje veliku
panju posveivali muzikom vaspitanju svoje dece.
44
Natalija Obrenovi Milici Novakovi, Beograd, 12. april 1886, AS, SN, br.
2667.
45
Ivan Pavlovi Mileti Novakoviu, Pariz, 23. novembar 1905. AS, SN, br. 2741.
46
O naunom opusu Milete Novakovia vid: Katalog knjiga na jezicima
jugoslovenskih naroda 1868-1972. Beograd 1981, s. 333-334; Srpska bibliografija knjige
1868-1944, knj. 12, Beograd, 1995, s. 71-72.
47
AS, SN, br. 2755-2757.
48
Ivan Pavlovi Mileti Novakoviu, Pariz, 23. novembar 1965, AS, SN, br. 2741.
49
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Bujakdere, 18. jun 1898, AS, SN,
br.2721.
328
50
2748.
Milica Rajkovi Mileti Novakoviu, Beograd, 5. oktobra 1903, AS, SN, br.
51
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 25. jun 1898, AS, SN, br. 2772.
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 6. februar 1901 AS, SN, br. 2645.
53
Milica Rajkovi Jeli Novakovi, Krezo, 5. januar 1898, AS, SN, br. 2564.
54
Milica Rajkovi Mileti Novakoviu, Beograd, 24. maja 1902, AS, SN, br. 2666.
55
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 29. decembra 1902, AS, SN, br.
52
2671.
56
Milica Rajkovi Mileti Novakoviu, Beograd, 5. oktobar 1903, AS, SN, br.2748.
329
Latinka Perovi
pie neka se otac zauzme". Ali: "Otac nema kome da pie... Ve mi je kazao
da kaem Mici neka trpe, tako je dolo vreme".57
Brojna su pisma majke deci, naroito sinu. Najvie ih je iz Petrograda. U dugim ruskim zimskim noima, posle zajednike igre andara, otac
se predavao radu ili snu, a ona je pisala sinu. Ta su pisma puna obavetenja
o ocu: "Jednoga dana imao je otac jednu audijenciju u 11 a drugu u 2 po
podne, te jedva osta iv. Svuda uniforma i ordeni... Otac svuda govori ruski
i to im se veoma dopada".58 Uz to, otac odlino poznaje istoriju Rusije. Dok
plove Crnim morem: "Otac mi obino pria istoriju svakoga mesta, ije je
bilo prvo, kad je bilo tatarsko, a kad je prelo u rusku oblast..."59
Ali, pisma majke sinu nisu samo dragocen izvor obavetenja o Stojanu Novakoviu lino. Njegova supruga je, sa enskom intuicijom sudila o
prilikama i ljudima oko njega. Njena pisma reflektuju siromatvo srpske
drave i borbu njenog diplomate da, uprkos tome, svemu da formu. "Plate
nema ve dva meseca"60 pie Jela Novakovi sinu. Dravne praznike
slavili su o svom troku. Tako, na dan proglaenja Srbije za kraljevinu,
majka pie sinu: "gotovo mi je dobro dolo, to se zbog alosti za kraljem
Milanom, ove godine dananji dan proe bez gozbe, inae bi me dobro
kotalo."61 Naredne 1902. godine: "Otac nema kredita a ja opet nemogu da
proe gluvo, pa sam sama spremila zakusku".62 Za Svetog Savu isto.
Pisma Jele Novakovi sinu otkrivaju njeno nezadovoljstvo zbog
enidbe kralja Aleksandra Dragom Main: "Poruka dola od Kralja ocu da
uveri ovde grofa Lamsdorfa da se politika ne menja ni u koliko. Izriito se
kae da Srpski kralj i kraljica (mora i ona biti upletena) ne mogu biti
dovoljno blagodarni za sva dobra koja su uinjena od Cara ruskoga".63
2671.
57
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 29. decembar 1902, AS, SN, br.
58
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 6. februar 1901, AS, SN, br.
2645.
59
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, na Crnom moru, na lai "Carevina", 6.
avgust 1901, AS, SN, br. 2654.
60
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 23. februar 1902, AS, SN, br.
2662.
61
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 22. februar 1991, AS, SN, br.
2646.
62
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 23. februar 1902, AS, SN, br.
2662.
63
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 12. novembra 1902, AS, SN, br.
2670.
330
2662.
2662.
64
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 23. februar 1902, AS, SN, br.
65
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 22. januar 1902, AS, SN, br.
66
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 7. februar 1902, S, SN, br. 2661.
331
Latinka Perovi
2717.
67
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Beograd, 26. noembar 1894, AS, SN, br.
68
Stjan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 16. april 1898, AS, SN, br. 2719.
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 14. februar 1900, AS, SN, br.
69
2732.
2719.
2721.
70
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 16. april 1898, AS, SN. Br.
71
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Bujukdere, 18. jul 1898, AS, SN, br.
72
73
Isto.
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 3. decembar 1898, AS, SN, br.
2723.
332
Isto.
Isto.
76
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 9. mart 1902, AS, SN, br. 2663.
77
Stojan Novakovi . Mileti Novakoviu, Carigrad, 12. april 1899, AS, SN, br. 2722.
78
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 25. jun 1898, AS, SN,
75
333
Latinka Perovi
makar se koji vic prealio".85 A majka: "esto tvoje pismo ide od ruke do
ruke, pa ne ide da svaki ita ono to treba da ostane meu nama."86
2717.
79
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Beograd, 26. novembar 1894, AS, SN, br.
80
Milica Rajkovi Jeli Novakovi, Krezo, 5. januar 1898, AS, SN, br. 2564.
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 20. decembar 1982, AS, SN, br.
81
2671.
82
83
2658.
84
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 3. januar 1903, AS, SN, br. 2676.
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 1. decembar 1901, AS, SN, br.
2727.
Milica Rajkovi Mileti Novakoviu, Beograd, 4. oktobar 1904, AS, SN, br.
2749.
85
Stojan Novakovi Mileti Novakoviu, Carigrad, 14. februar 1899, AS, SN, br.
86
Jela Novakovi Mileti Novakoviu, Petrograd, 23. februar 1902, AS, SN, br.
2662.
334
335
Latinka Perovi
17.
Srpska levica u delu Slobodana Jovanovia
1
Vid. Latinka Perovi, "ta je pisano o Svetozaru Markoviu do kraja Prvog
svetskog rata": Srpski socijalisti 19. veka, Beograd 1985, knj. 2, s. 36-68.
2
Slobodan Jovanovi, "Socijalizam u nas. Istorija socijalizma u Srbiji od Dragie
Lapevia, Beograd, Izdanje Gece Kona, 1922": Sabrana dela Slobodana Jovanovia,
Beograd 1991, knj. 11, s. 421.
3
to se tie drugog pokreta srpske socijalistike levice, zasluuje panju miljenje
Slobodana Jovanovia da je voa toga pokreta, Dimitrije Tucovi, "po neemu predoseao
336
337
Latinka Perovi
12
Krsta Cicvari, Svetozar Markovi i birokratski sistem pred sudom Slobodana
Jovanovia, Beograd 1910, s. 3; vid. I Krsta Cicvari, "Sociologija Slobodana Jovanovia":
Kritiki eseji, Beograd 1912.
13
Krsta Cicvari, "Jovan Skerli o Svetozaru Markoviu": Kritiki eseji... s. 262;
vid. I Krsta Cicvari, Svetozar Markovi i birokratski sistem pred sudom Slobodana
Jovanovia..., s. 10.
14
Slobodan Jovanovi, "Jovan Skerli, Svetozar Markovi, njegov ivot, rad i ideje",
Beograd 1910, Dodatak. Sabrana dela Slobodana Jovanovia, Beograd 1990, knj. 2, s. 158.
15
Isto, s. 166.
16
Isto, s. 150.
338
339
Latinka Perovi
njegovog pisanog dela moe tano identifikovati, on je, pre svega, traio
teorijski okvir i naunu potvrdu za svoje odgovore na pitanja koja mu je
postavljala njegova vlastita sredina. Slobodan Jovanovi je preuveliavao
uticaj proitanog na Markovia. Ne radi se toliko o mehanikom uticaju
proitanog na Markovia, kao ni o Markovievom sveobuhvatnom uticaju
na srpsko drutvo, kako je mislio Jovan Skerli. Re je o optim idejama i o
duhu vremena. Otuda u objanjenju naizgled paradoksalnog susreta leviara
i konzervativaca na odnosu prema Svetozaru Markoviu i lei sutina
tumaenja pojave prvog pokreta socijalistike levice u Srbiji, koje je
Slobodan Jovanovi dao na njemu svojestven, nesentimentalan nain.22
Slobodan Jovanovi "Jovan Skerli kao istoriar", Sabrana dela... knj. 11, s. 702.
Veoma dokumentovano o uticaju Svetozara Markovia na srpsku graansku levicu
Dragia Vitoevi, "Duh naslea Svetozara Markovia u graanskoj levici": Svetozar
Markovi i srpska knjievnost... s. 217-227.
19
J. Gregorovi, "Skerli u svome dobu", Umetnost i kritika, Beograd, 1939, br. 4-5,
s. 202.
20
Predrag Proti, "Svetozar Markovi i graanski svet": Svetozar Markovi i srpska
knjievnost... s. 210.
21
Isto, s. 211.
340
341
18
Latinka Perovi
koju su vodili Vuk i Dositej; redakciju svoga lista Javnost pretvorio u "tab
krajnje levice" u Narodnoj skuptini; u izgnanstvu (1872), pripremao
ustanak u Bosni i Hercegovini; organizovao proizvoaka privredna
udruenja. Uveren da je ceo dotadanji razvitak srpskog naroda bio
pogrean, "da sve treba poeti iznova" i da je on taj koji treba da pokae
pravi put Markovi je radio bez predaha.27 Reju, bio je jedan od onih,
kako je za njega mnogo kasnije, oseajui takoe fanatizam kao njegovu
psiholoku karakteristiku, rekla Isidora Sekuli, "to ne odumljuju kad
naume... to ne spavaju dok ne umru".28
Isto, s. 147.
Isidora Sekuli, "Svetozar Markovi ptica bure", Naa knjievnost, Beograd
1946, knj. 2, sv. 9, s. 38.
29
Slobodan Jovanovi, "Dodatak. Jedan razgovor s Perom Todoroviem", Sabrana
dela... knj. 2, s. 219.
30
Slobodan Jovanovi, "Pera Todorovi", Sabrana dela... knj. 2, s. 182.
31
K. Marks, Pre-capitalist Economic Formation, edited by F.J. Hobsbaun, London
1964, s. 14.
342
343
27
28
33
Latinka Perovi
37
344
41
345
Latinka Perovi
18.
Presuda istoriara
Studija Slobodana Jovanovia o Peri Todoroviu
346
347
Latinka Perovi
mora usmeriti svu snagu svoje organizacije, borei se kao jedan ovek svim
svojim sredstvima, koncentriui sve svoje udarce"...1
. . , , . , 1906, s. 147.
Svetozar Markovi, "Otvoreno pismo G. Matiu", Sabrani spisi I, Beograd, 1960. s.
191-192.
3
348
349
Latinka Perovi
edomilj Mijatovi Peri Todoroviu, 27. Ceylon, Place, Easibosne, England, 14/26
Juna 1902. Arhiv Srpske akademije nauka i umetnosti, br. 9792/10.
8
Vid. Pera Todorovi, Srpska stvar u Staroj Srbiji. Uspomene na kralja Milana.
Priredila Latinka Perovi, Beograd, 1997.
9
Dr Boidar Nikolajevi, Radikalna stranka i Svetomir Nikolajevi, Beograd, 1938.
s. 22.
10
Milica Bujas, Marija Kleut, Gorana Raievi, Bibliografija sprskih nekrologa,
Matica srpska, Novi Sad, 1998, s. 318.
11
Isto, s. 312.
350
Vid. Pera Todorovi, Pisma, Linosti i linost. III Linost, br. 14.
Pera Todorovi, Pisma. Linosti i linost. III Linost, br. 13.
14
Isto, I Pisma, br. 144, 154.
15
Isto, br. 165, 166.
16
Pera Todorovi, Pisma. Linosti i linost. III Linost, br. 24.
17
Isto, br. 13.
13
351
Latinka Perovi
kraljem Milanom i drei se zadate rei, Pera Todorovi nije pogreio "kao
ovjek i politiar". On je pogreio kao "stranar",25 i upravo to je odredilo
njegovu politiku sudbinu. Po principu da su stranka i svaki njen pripadnik
u istom odnosu u kome su organizam i organ, politika sudbina Pere
Todorovia automatski je odredila i njegovu linu sudbinu.
Isto, br. 8.
Isto.
20
Isto.
21
Isto.
22
Isto, br. 13.
23
Isto, br. 24.
24
Vid. Nikola P. Pai, Pisma, lanci i govori (1872-1891), s. 334.
19
352
353
Latinka Perovi
33
354
Isto.
Isto, s. 20.
39
Vid. u ovoj knjizi: "Naunik i politiar Jovan M. ujovi"...
40
Pera Todorovi, "ivot i trule", Izabrani spisi, 1. Priredila Latinka Perovi,
Beograd, 1987.
41
Pera Todorovi, Pisma. Linosti i linost. 1. Pisma, br. 6.
38
355
Latinka Perovi
19.
Presuda nad istoriarem
Sudbina naunika i politiara Slobodana Jovanovia
42
43
356
1
Vid. Aleksandar Pavkovi, Politika teorija Slobodana Jovanovia: jedan
nesentimentalan pristup politici...
357
Latinka Perovi
158-159.
358
Radovan Zogovi, "Moe li izdaja da zastari?" Borba, Beograd, 23. oktobar 1946.
Isto.
5
Isto.
4
359
Latinka Perovi
ikakve ograde, za to ime je jedno, makar i vrlo malo pokrie. I vie od toga,
i preko bibliografskog spomena jedno takvo ime moe ak i da probudi i
nekakav interes za sebe i da se dobronamerno ili zlonamerno opravdava"
(podv. L.P.).6
360
361
6
7
Latinka Perovi
15
362
363
Latinka Perovi
20.
Dobrovoljni odlazak u smrt izraz line slobode:
Anica Savi Rebac
Ljiljana Vuleti, ivot Anice Savi Rebac. Izdanje autorke, Beograd, 2002.
Sanja Domazet, "ivot, spisi i ljubavi Anice Savi Rebac u studiji Ljiljane
Vuleti. udo od ene i pisca". Danas. Vikend-plus, Beograd, 2002, 20-21. jul, s. XII.
3
Anica Savi - Rebac je studirala, doktorirala i od 1946. godine predavala klasinu
filologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Njena sabrana dela objavljena su u est
knjiga: I Predplatonska ertologija (doktorska disertacija), II Istorija antike estetike i nauke
o knjievnosti, III Anica Savi Rebac i Njegoeva Lua mikrokozma, IV-V Poezija i manji
pesniki prevodi, VI (I-II) Studije i ogledi.
364
365
1
2
Latinka Perovi
Otac Anice Savi Rebac, Milan Savi (1845-1930) bio je ugledni kulturni radnik,
pisac, prevodilac. Pisao je pripovetke, putopise, komedije, recenzije, oglede, biografije,
feljtone, rasprave, knjievne kritike. Bio je sekretar Matice srpske (1895-1911) i urednik
Letopisa Matice srpske (1896-1911). Na prevodu Geteovog Fausta radio je trideset osam
godina, i to je smatrao svojom najveom knjievnom zaslugom.
5
Da bi kerci, koja je vrlo rano pokazala izuzetne sposobnosti, omoguili i da te
sposobnosti to bolje razvija, roditelji Anice Savi odluili su, 1910. godine, da se iz Novog
Sada presele u Be, gde je Anica zapoela studije klasine filologije. Poetak Prvog svetskog
rata prisilio je Savie da se vrate u Novi Sad. U kratkoj autobiografiji, Anica Savi belei:
"Godine rata provela sam u Novom Sadu, i za to vreme, najvie sam itala grke i latinske
pisce. Posle rata, morala sam da upiem dva semestra na beogradskom univerzitetu (mada
sam imala osam bekih semestara) da bih stekla pravo da diplomiram tako da sam
diplomski ispit poloila tek juna 1920". Ljiljana Vuleti, ivot Anice Savi Rebac... s. 30.
6
Isto, s. 61.
7
Isto, s. 115.
366
Isto.
Vida E. Markovi, "Aniina sofa"... Cit. Prema: Ljiljana Vuleti, ivot Anice Savi
Rebac... s. 112.
10
Ljiljana Vuleti, ivot Anice Savi Rebac... s. 114.
9
367
Latinka Perovi
11
Bora Drenovac, "U spomen Anici Savi Rebac"... Prema: Ljiljana Vuleti, ivot
Anice Savi Rebac... s. 113.
12
O. D. "Pindar i umetnost kao lirska vizija". Nova misao, Beograd, 1953, 11.
13
U vreme samoubistva Anice Savi Rebac, bila sam dvadesetogodinja
studentkinja. Utisak koji je na mene ostavio tekst Oskara Davia bio je, oito, snaan, ali ne i
seanje na to gde je objavljen. Pregledala sam periodiku iz 1953. godine, i nala tekst u
asopisu Nova misao.
14
Nova misao je poela da izlazi 1953. godine, posle smrti J. V. Staljina, i
predstavljala je pokuaj liberalizacije jugoslovenskog drutva. Redakcijski odbor inili su:
Milan Bogdanovi, Dobrica osi, Oskar Davio, Bora Drenovac, Milovan ilas, Duan
Kosti, Skender Kulenovi (glavni i odgovorni urednik) i Mihailo Lali.
368
I one koja je digla revolver u ruci Anice Savi do srca koje nije htelo
da bije u svetu zamraenom jednim nestankom. U svetu gde su ovek
voljenja i sloboda ve jedno isto."17
15
369
Latinka Perovi
21.
Rad kao pribeite: Ksenija Atanasijevi
Vid. u ovoj knjizi: "Dobrovoljan odlazak u smrt izraz line slobode: Anica Savi
Rebac".
19
2005.
370
371
Latinka Perovi
do kojih mogu ii drugi. "Brana ne trpi originalnost", pie Ksenija, "i eleo
bi da mislim potpuno kao on".20
20
Isto, s. 32.
Isto, s. 27.
22
Saradnici Dana bili su: Stanislav Vinaver, arko Vasiljevi, Dragia Vasi, Milo
Crnjanski, Anica Savi, Ljubomir Mici, Svetislav Stefanovi, Ivo Andri, Todor
Manojlovi, iro iin ain, Josip Kosor, Jela Spiridonovi Savi, Sibe Milii...
23
Isto.
24
Isto, s. 36.
25
Isto.
21
372
Isto, s. 44.
Isto, s. 45-46.
28
Isto, s. 49.
29
Isto, 52.
27
373
Latinka Perovi
Isto, s. 53.
Ksenija Atanasijevi, Likovi intrige, Beograd, 1937:
Intrigant glupak:
"Poto mora biti neke ravnotee u svim delovima vaseljene, potrebno je da
beznadeni glupaci od same prirode dobiju kakvu naknadu, koja im moe posluiti kao
instrument za borbu. Ta naknada njima je, toliko puta, pruena u vidu podmukle majstorije
da podzemnim kanalima sklanjaju ispred sebe one koji smetaju. A posebno zanimljiv posao
bilo bi procenjivati kakvi slavoljubivi prohtevi ive i oajniki se koprcaju u biima to, po
svojim intelektualnim moima, stoje duboko ispod srednje mere ovekovih sposbnosti...
Ostaje porazna nesumnjivost da su katkad, u ovome sklopu naeg bivanja, mogua
postignua apsurdna kao oivljavanje mrtvih: da, na primer, imbecili igraju ulogu mislilaca.
Ona se daju objasniti samo jednom malom, ali svemonom reju: intrigom"...
Intrigant inkvizitor
"Istonjake religije, orfiari i pitagorejci, uili su da se po smrti due sele iz tela u
telo. Ovo verovanje, strano savremenim naunim shvatanjima, uini se prihvatljivo, kad
oveku padne u deo retka kob da, izvesno vreme svoga ivota, probavi u kunom drutvu
nesrenika kome je zaplitanje stvari u istini zadovoljavanje jedne neiskorenjive, sadistike
potrebe... nehotice nam se pojavi u svesti predstava kakvoga zloglasnoga inkvizitora,
jednoga od onih koji su, sledujui utvarama svoje posuvraene fantazije, ispraali na lomau
nezatiene jadnike... da nije koja od reinkarnacija kakvoga inkvizitora neki izvanredni
primerak intriganstva, dat u obliku oveka pred nama...
Bezinteresnost uivanja u tuim mukama posebno je jezovita strana akcije
moralnoga modernoga naslednika Toruvemade..."
Intgrigant ucenjiva
Ovaj lik intriganta nahodi se "u redovima ismejanih i odbaenih knjievnika i
umetnika", koji neprestano prave planove kako da se nametnu javnosti "makar i pozno,
makar i u najniim sredinama... U tim planovima, razume se, intriga mora imati glavno
mesto... to kukavno razorno sredstvo mogue je plasirati samo u odgovarajuoj sredini
sadistikih intriganata, predesteniranih glupaka, mediokriteta najedenih ambicijama i dobro
plasiranih nitavila"...
Intrigant torbar
Za razliku od prethodnih tipova intriganta, koji kreiraju intrigu, intrigant torbar je
parazitski tip, koji "ide neumorno od kue do kue i revnostno vri svoj posao razvezivanja
svenja intriga. Upada... ljudima u stanove ve u zoru... ubacuje im ono to dalje treba da
31
374
bude razneto. A zluradnici, pakosnici i glupaci kakva je veina onih to se u drutvu vide i
uju, - prihvataju odvratna tkiva to im grozni stvor ostavlja, i dalje ih priljeno modeliraju,
prema svome nahoenju. Tako je dovoljno gnusoba uvek u opticaju"... Vid. Ljiljana Vuleti,
ivot i misao Ksenije Atanasijevi... s. 153-155.
32
Isto, s. 153.
33
Poluintelektualac, po Jovanoviu, je zavrio kole, ali nema kulturu i ne poseduje
duhovne vrednosti: "On sve ceni prema tome, koliko ta doprinosi uspehu u ivotu, a uspeh
uzima u 'arijskom' smislu, dakle, sasvim materijalistiki... u moralnom i u kulturnom
pogledu, on je ostao primitivac... Politika ambicija jednog poluintektualca upravo i nije
politika. Ona se sastoji samo u tome da se ovek kroz politiku obogati, i da na visokim
poloajima pogospoduje. Tek kad poluintelektualac izbije na vrhunac politikog uspeha, vidi
se koliko je on moralno zakrljao".
Pored "poluintelektualca koji je uspeo, ima i poluintelektualac koji nije uspeo. Ve
pravi intelektualac, nezadovoljan ili zapostavljen, gotov je opozicionar. Poluintelektualac u
takvom poloaju tim je opasniji, to ne zna ni za kakve moralne obzire koji bi njegovo
ogorenje ublaili". Time je Slobodan Jovanovi tumaio mnogo poluintelektualaca meu
komunistima.
Ali i meu nacionalistima: "im se ovek uzdigne iznad nacionalnog egoizma,
njemu postaje jasno, da nacija sama sobom ne pretstavlja ono to se u filozofiji naziva
'vrednost'. Vrednost joj mogu dati samo opti ideali, kojima bi se ona stavila u slubu".
Slobodan Jovanovi, "O kulturnom obrascu". Jedan prilog za prouavanje srpskog
nacionalnog karaktera, Vindzor, Kanada, 1964, s. 41-42.
34
Vid. Olivera Milosavljevi, Potisnuta istina. Kolaboracija u Srbiji 1941-1945.
Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji. Biblioteka Ogledi, 7. Beograd, 2006, s. 39, 312,
319.
375
Latinka Perovi
Oklevanje da se Ksenija Atanasijevi primi kao univerzitetski nastavnik, a kad je napokon primljena, uporno nastojanje da se sa Univerziteta
ukloni, sredino je mesto knjige Ljiljane Vuleti. Ono kondenzuje ne samo
jednu linu tragiku ve tragiku filozofa i posebno "aktivistike filozofije" u
Srbiji. "Da li ivot superiornih ljudi, ljudi u naoj sredini, mora zaista uvek
da bude jedna vena kalvarija: nerazumevanja, mizerija, moralnih
stradanja? Da li svaki korak mora biti krvavo obeleen?"35 Ovo pitanje je,
suprotstavljajui se hajci protiv Ksenije Atanasijevi, 1935. godine
postavila knjievnica Jela Spiridonovi Savi. Ali, zar pred tim pitanjem
srpsko drutvo ne stoji i danas?36
Od kritike misli zaziru svi politiki sistemi i svaka bi vlast da joj
postavi granice. Ne samo to ona dovodi u pitanje postojee, ve zato to je
u stanju da predvia i ide ispred vremena. To je problem sa Ksenijom
Atanasijevi. Odnosno, njenih tekstova o nacizmu, pacifizmu, totalitarizmu,
feminizmu, o ljudskim pravima. Sa njenim tekstovima o stanju u srpskom
drutvu krajem tridesetih i poetkom etrdesetih godina prolog veka. Zbog
njenog teksta "Razarajue nemani" bio je, 18. februara 1941. godine,
zabranjen list Pravda. U njemu je Atanasijevieva kritikovala pasivne i
nezainteresovane posmatrae drutvenih zbivanja, vrstu "patoloki
neosetljivih ljudi". A zatim militantne snage, koje ne shvataju "da se iz
mrnje ma koje vrste ona bila, nita unapredilako iauriti ne moe".
Najzad, izdaju: "Raunati se ne moe vie ni sa kakvim etikim, oseajnim
ni duhovnim garancijama... Ljudski individuum vie ne zna u koju bi taku
spasenja mogao upreti pogled".37
U toku Drugog svetskog rata, Ksenija Atanasijevi se povlai iz
javnog ivota. Gestapo vri pretres njenog stana i privodi je na sasluanje:
"U pola devet doli su da me trae jedan nemaki oficir i jedan agent
35
376
38
Isto, s. 194.
Isto, s. 213.
40
Isto, s. 220.
41
Isto, s. 221.
39
377
Latinka Perovi
U neverovatnim svakojakim menama, Ksenija Atanasijevi je ostala
nepomeriva u shvatnaju da je sloboda najvii smisao ljudskog postojanja i
da je njena odbrana etika dunost filozofskog mislioca. U predgovoru
amerikog izdanja svoje disertacije o ordanu Brunu, 1972. godine, ona
kae:
"jedna je stvar sigurna: da inkvizicija nije uspela da ga se doepa
svojim akalskim kandama kad mu je bilo etrdeset etiri, i da nije iv
spaljen na lomai u pedeset drugoj godini, Bruno bi ostavio oveanstvu jo
svojih nadahnutih i dalekovidih koncepcija", i dodaje:
"inkvizicija nije sasvim prevladana. Dubina korenja koje je ta gnusna
i maligna institucija rasprostranila u umovima izvesnih udovita u ljudskoj
spodobi moe najbolje da se vidi u svetlu injenice da se tamnice za
neistomiljenike i stavljanje na ovaj ili onaj indeks nastavljaju, zaista, i u
naem veku".42
Sa koliko se sigurnosti sme rei da je delo Ksenije Atanasijevi definitivno vraeno u srpsku kulturu i njegovo tumaenje osloboeno stigme?
Posle smrti Ksenije Atanasijevi, gube se tragovi njene bogate biblioteke i njenih rukopisa, meu kojima i rukopis tree knjige Filozofskih fragmenata. Nestaje i trag o njenim zemnim ostacima: njena porodina grobnica
na Novom groblju ima danas novog vlasnika. Podatak da je ona tu ikad
imala grob moe se nai samo u monografiji o Novom groblju. Tako jednostavno zavrava svoju knjigu Ljiljana Vuleti. Ta knjiga i jeste znak ohrabrenja. Ona je, ustvari, ispunjenje one nade koju je izrazila, 1935. godine,
ve pomenuta Jela Spiridonovi Savi, a koja je zapravo vena nada kada
su u pitanju veliki ljudi o koje su se teko ogreili njihovi savremenici:
"Godine e proi, generacije e smenjvati generacije i nas davno me
ivima nee biti. Ali jednoga dana nagnue se nad delima nae prve ene
filosofa glava nekog istraivaa naih dana i sa divljenjem prema dubini
koncepcija, intensiteta rada, monakoj predanosti stvaranju, grkoj
lucidnosti, otrom kriticizmu i sve to izraeno poetsko poletnim stilom nae
filosofkinje, imae svakako izraz estitog revolta il bola il ironian osmeh
prema onome, to je ova superiorna ena uprkos svojoj visokoj vrednosti od
svojih savremenika doivela".43
42
43
Isto, s. 242
Isto,
378
22.
Potisnuta posebnost: Paulina Lebl Albala
379
Latinka Perovi
1917. godine je ostvarenje nacionalnih tenji, ali i veliko razoarenje. Taman je postala uvaena linost u javnom ivotu Beograda, a u grad stiu novajlije sa svojim divljim navikama, i stari Beograd se zatvara u svoj uski
krug. Ali, pravo osveenje donosi tek Hitlerov nacizam. Izmeu razdoblja
jedne epohe i unutar njih niu se opisi Nia posle osloboenja od Turaka,
Beograda na poetku XX veka, obrazovanja enske omladine, nastanka srpske intelektualne elite, njenih dodira sa Evropom, stvaranja Beogradskog
univerziteta. I neponovljivi portreti prvih generacija njegovih profesora i
studenata.
Isto, s. 103.
Isto, s. 200.
4
Isto, s. 115.
3
380
Isto, s. 60.
381
Latinka Perovi
382
Vid. Paulina Lebl Albala, "Moja Bibliografija". Tako je nekad bilo... s. 289-294.
Vid. u ovoj knjizi: "Poloaj ene".
14
Vid. Avram Petrovi. Uspomene. Priredila Latinka Perovi. "Deje novine".
Gornji Milanovac, 1988.
15
Paulina Lebl Albala je 1940. ponudila Kseniji Atanasijevi i novanu potporu da
blagovremeno napusti Jugoslaviju, jer je slutila da e Ksenija Atanasijevi zbog svoje
pacifistike delatnosti, zbog tekstova protiv rasistikog progona Jevreja i zbog svojih
predavanja u Jevrejskom domu, imati neprilika. Vid. Ljiljana Vuleti, ivot i misao Ksenije
Atanasijevi... s. 192.
16
Paulina Lebl Albala, Tako je nekad bilo... s. 188.
13
383
Latinka Perovi
V
NASILJE KAO KONSTANTA:
iluzija o jakoj dravi
sa slabim drutvom
Isto, s. 262.
Isto, s. 266.
384
385
Latinka Perovi
23.
Politiki protivnik kao neprijatelj
I
Tema ovog predavanja "Politiki protivnik kao neprijatelj" ograniena je i prostorno i vremenski: Kraljevina Srbija na kraju XIX veka,
preciznije u njegovoj predposlednjoj deceniji. Ali, kako je re o pojavi
koja se moe pratiti kroz celokupnu ljudsku istoriju, kroz istoriju filozofije i
politike teorije, potrebna su bar izvesna odreenja: pojmovna, istorijska i
teorijska. Utoliko pre, to u srpskoj istoriji problem politikog protivnika
kao neprijatelja, ne samo da nije posmatran kao univerzalna pojava, nego
nije kao takav ni identifikovan. Kroz dogaajnu istoriju neki aspekti ovog
problema su, ako tako smem da kaem, banalizovani, ime je drutvo kroz
generacije bilo liavano razumevanja svoje prolosti i naroito injenice da
ono, to drutvo, u njoj nije bilo samo objekt, tj. da za nju takvu kakva je bila
nije lieno i vlastite odgovornosti.
Za srpski narod koji je vodio tolike spoljne ratove i imao tolike
unutranje sukobe1 neprijatelj kao konsanta njegove moderne istorije morao
bi biti prouavan, i to multidisciplinarno, kao pojava od sutinskog
znaaja.2
1
U poslednja dva veka srpske istorije bilo je "dvanaest ratova", "mnotvo buna i
ustanaka", "vie graanskih ratova". Ljubodrag Dimi, "Srbija 1804-2004 (suoavanje s
prolou)": Dimi, Stojanovi, Jovanovi, Srbija 1804-2004, Beograd, 2004, s. 15.
2
U vrlo skromnoj literaturi na srpskom jeziku treba pomenuti studiju: Kosta
avoki. O neprijatelju, drugo izdanje, Beograd, 1989. Videti: Kosta avoki, The Enemies
of the People, First Published in March 1986, By The Centre for Research into Communist
Economies, London.
386
387
Latinka Perovi
Prvo, o samom pojmu neprijatelja. Primarno, on se koristio za obeleavanje antagonizama izmeu drava, nacionalnih i plemenskih sukoba.
Znaio je zavojevaa, odnosno onog ko se stavlja na stranu zavojevaa.
389
Latinka Perovi
390
391
Latinka Perovi
jedinstva sredstava i cilja; voa kao integriui inilac stranke. U biti, taj
model politike kulture je antiliberalan, odnosno autoritaran.
Narodna radikalna stranka nikla je iz socijalistikog pokreta Svetozara Markovia koji se identifikovao sa narodom ijih je devet desetina inilo sljatvo, koji je eshatoloki stremio narodnoj dravi, koja je podrazumevala socijalnu jednakost i jedinstvo srpskog naroda slovenskoj civilizaciji i novom oveku. Radikalizam je, kako su savremenici govorili, bio
vera, odnosno ideologija, po definiciji antikapitalistika i antiliberalna.10
Borba za dravu bila je borba za teritorije na kojima ivi srpski narod.
Takav cilj je zahtevao koncentraciju misli, energije i sredstava, odnosno
iskljuivao je socijalno raslojavanje, unutranje politike razlike,
kompromise i koalicije. Za sve to bio je neophodan spoljnopolitiki oslonac
i on je, dakako, nalaen u slovenskoj i pravoslavnoj Rusiji.
Naprednu stranku organizovali su najobrazovaniji ljudi u Srbiji toga
vremena, koji su se formirali u vreme kneza Mihaila. Stranka nije imala
eshaltoloki karakter: okupljala je pismenije ljude u varoima, inovnike i
bolje domaine u selima. Ogranieni na odranje realne drave posle
sticanja nezavisnosti, naprednjaci su teite stavili na njenu modernizaciju i
razvoj po uzoru na evropske drave. Prva vlada Napredne stranke (18801883. godine), sprovela je nasveobuhvatnije reforme: politike, ekonomske,
pravne, prosvetne, zdravstvene, vojne.11 Ove su reforme imale biti
krunisane novim ustavom, koji bi uveo parlamentarni sistem vladavine.12
Na putu izgradnje moderne drave, Napredna stranka je naila na dve
prepreke. Kralj Milan je podravao modernizaciju do mere koja nije dovodila u pitanje njegovu linu vlast, to je znailo prosveeni apsolutizam. Ali
Narodna radikalna stranka, koja je svojom organizacijom ve bila pokrila
celu Srbiju, bila je esencijalni protivnik i kralja i napednjakih reformi. Ona
10
. . 572. .
4. . 27.
9
ASANU. Br. 7213, Dnevnik Nikole Krstia, "Javni ivot" (1895), 17. septembra
Vid. Pera Todorovi, Krvava godina, Priredila Latinka Perovi, SKZ, Srpski
memoari, Knjiga etvrta, Beograd 1991, s. 113; Slobodan Jovanovi, Vlada Milana
Obrenovia, Beograd 1934, s. 6.
11
Vid. u ovoj knjizi "Milan Piroanac zapadnjak u Srbiji XIX veka"
12
Vid. Stojan Novakovi, Dvadeset godina ustavne politike u Srbiji 1883-1903,
Beograd 1912, s. 1-338.
392
393
Latinka Perovi
III
Posle pada druge vlade Napredne stranke, u unutranjosti Srbije
zavladalo je bezvlae u kome je zapoelo linovanje od strane radikala
koje se irilo poput poara. Stihiju je, meutim, generirao cilj: unitenje
naprednjaka. Pasivnost vlade, odnosno nekanjivost tekih krivinih dela,
dala je slobodu gomili, rulji kako je tadanja tampa imenovala njihove
poinioce. Utoliko pre, to je list Videlo organ Napredne stranke, precizno
registrovao mesto i vreme svakog konkretnog ina, velikog narodnog
odisaja, imena rtava kao i imena izvrilaca ubistava, pljake, unitavanja
imovine i maltretiranja ljudi.
Gomila se brzo struktuirala: organizovala se u desetine i ete koje su
dobile stareine, nazive i lozinke.
Oblici obrauna sa naprednjacima bili su raznovrsni.
1. Na prvom mestu su ubistva naprednjaka. U velikom narodnom
odisaju ubijeno je 140 naprednjaka. Ova ubistva karakterisala je uasna
surovost. U izvesnom smislu, ona su ak bila ritualna, to su neki autori
pripisivali paganstvu. Naveu ponovo primer, koji sublimira karakteristike
ovog obrauna sa neprijateljem i koji je sa tog stanovita, gotovo
antologijski. Izvor je list Videlo.
"Ubistvo Jovana ujovia, pisara, opt. (ine) u Bobovi, izvreno je na
jedan nain, koji buni savest i nateruje crven stida na obraz. Poto su ga bili
u mehani gomila je vodila kolo, a kad je Jovan poeo obamirati, onda su ga
394
395
Latinka Perovi
Ali dalekoseni je znaaj ovom ponovljenom napadu od prvog napada na Naprednu stranku kada je njen predsednik Milutin Garaanin sa balkona svoje kue pucao iz revolvera u masu koja je na nju nasrnula, i posle
toga, morao za godinu dana da napusti zemlju, daje injenica, da se drugi
napad dogodio posle donoenja Ustava iz 1888. godine, i za vreme vlasti
Narodne radikalne stranke. Umesto oekivane stabilnosti posle donoenja
ustava, nastupila je izuzetno nestabila poslednja decenija XIX veka.
"Stidnijih dana", pisao je Milan Piroanac, "za Srbiju nije do sada
bilo. Od danas postoji element za nerad u srpskoj prestonici i on e se na
ovu plemenitu cel, upotrebljavati na as od jednog, na as od drugog, dok
ne doe kakva snana ruka da se s njim razrauna.
Jadan Ustav i crni parlamentarizam. Prosta parodija grotesque et
songeaunt."24
Postoji vie razloga to posle liberalnog Ustava iz 1888. godine nije
dolo do stabilnosti. Jedan od njih lei u ideologiji i karakteru Narodne
radikalne stranke. Poistoveena sa narodom, piradimalno organizovana, sa
voom na vrhu piramide, ona je imala cilj, koji je zahtevao koncentraciju a
ne rasipanje energije: stvaranje narodne drave u socijalnom i etnikom
smislu, imovinsku jednakost i slobodu naroda kao celine. Otuda druge
politike stranke i nisu mogle biti politiki konkurenti ve unutranji
neprijatelji.
19
396
22
397
Latinka Perovi
398
399
Latinka Perovi
24.
Nemo drave pred spregom politike i nasilja:
hajduki proces u prvostepenom sudu
u aku 1897. godine
E, moj brajko, duboko je seme hajduko!
Ne zatire se ono tako lako.
Hajduk Vojko Timotijevi,
na suenju u aku, 17. oktobra 1897.
1
2
400
401
Latinka Perovi
javno mnjenje: sud je bio hvaljen i slavljen. Gotovo nita o tome ta dalje, a
pre svega: da li je veliki hajduki proces u aku oznaio kraj hajduije,
koja je jo za prve vlade kneza Miloa Obrenovia nazivana "narodnom
boleu"?9 Naravno, za odgovor na ovo pitanje nije dovoljan izvetaj sa
pomenutog hajdukog procesa, ma koliko on sa stanovita prikaza toka
procesa bio iscrpan, a sa stanovita opisa aktera (hajduci, jataci, dravni
inovnici, inteligencija) sveobuhvatn. Ali, nije mogue prevideti da je ovaj
izvetaj dao obilje materijala za analizu tri pritanja: hajduci kao zatvoren
svet u drutvu; hajduija kao zanimanje; involviranost hajduka u politiku.
Ovi izvetaji reflektuju srpsku dravu i drutvo na razmeu XIX i XX veka:
normativna slika je u dubokoj diskrepanci sa realnou.
aku L.P.). Todorovi prema nasilju ima otpor kao prema neemu to
degradira ljudsku linost".10
541.
9
Rado Ljui, "Hajduija u uikom kraju u vreme prve vladavine kneza Miloa i
kneza Mihaila". Srbija 19. veka, 2, Beograd, 1998, s. 208.
11
Vid. Miodrag Proti, "Pera Todorovi i njegova knjiga o ratu". Predgovor. Pera
Todorovi, Dnevnik jednog dobrovoljca, Beograd, 1964, s. 7-19; Svetlana Velmar
Jankovi, "Pera Todorovi pisac protivrenosti i kobi". Ukletnici, Beograd, 1994, s. 41-70.
12
Vid. Predrag Palavestra, "Knjievna fantastika Pere Todorovia". Pera Todorovi.
Zbornik radova. Uredila dr Vesna Matovi, Institut za knjievnost i umetnost, Beograd,
1999, s. 167-175.
13
O kritikim izdanjima veine ovih dela vid: Uz tekstove u ovoj knjizi.
402
403
Latinka Perovi
"Da sam ja", pisao je Todorovi, "hteo doznati o srpskoj hajduiji tek
onako to ta na dohvat i na krpat; da sam ja hteo crpeti svoje uverenje o
hajducima i haduuiji iz tako mutnih i sumnjivih izvora (...) meni ne bi
trebalo da idem ak u aak. Te mutne i sumnjive izvore, i posredno i
neposredno, ja sam mogao nai mnogo blie ovde u Beogradu i iz
Beograda, a da ne mrdnem iz moga Smiljeva (tamparija u vlasnitvu P.
Todorovia L.P.).
14
15
404
405
Latinka Perovi
27
Dragan Simeunovi, "Politika i nasilje u Hajduiji Pere Todorovia". Pera
Todorovi. Zbornik radova... s. 90.
28
Vid. u ovoj knjizi: "Politiki protivnik kao neprijatelj".
29
Rajko Nikoli, "Nad 'Hajduijom' Pere Todorovia". Zbornik radova Narodnog
muzeja, aak, 2003, s. 45.
30
Isto.
31
Isto, s. 66.
406
407
23
Latinka Perovi
Olga Manojlovi Pintar, "Istorijska svest i kreiranje identiteta ili Epske tradicije i
civilno drutvo". Predavanje u Centru za kulturnu dekontaminaciju pri Konferenciji Pluralni
identiteti i politika kultura, 24. 06. 2006. u organizaciji Heinrich Boel Foundation.
33
Eric Hobsbawm, Bandits, Abacus, London, 2004.
34
Cit. prema: Dr D. J. Popovi, O hajducima. Drugi deo... s. 196.
35
Isto, s. 151-152.
36
Reagujui na Koutove tvrdnje, 1848. godine "kako Srbi misle da su narod a u
stvari da nisu nita drugo nego gomila hajduka", D. J. Popovi kae da je Kout "prevideo
jednu krupnu istinu, da su te 'gomile hajduka' stvorile dravu, dok je maarski seljak bio i
ostao do danas parija svoje gospode". Isto, s. 155.
37
Jatak (tur. yatak): 1. postelja, leaj; 2. onaj koji pomae i skriva hajduka i uopte
odmetnika od vlasti i prekritelje zakona. Abdulah kalji, Turcizmi u srpskom jeziku,
Sarajevo, 1965, s. 364; Petar Skok, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika,
Zagreb, 1971, s. 762.
38
Dr D. J. Popovi, O hajducima. Prvi deo... s. 96.
408
39
Vid. Isto, "Poreklo i znaenje rei hajduk". Isto; Ivo ani, "Leksikografija,
kultura, politika". Prevarena povijest, Zagreb, 1998.
40
Ivo ani, Prevarena povijest... s. 128.
41
Vuk Stef. Karadi, Srpski rjenik. Tree (dravno) izdanje, ispravljeno i
umnoeno. U Biogradu, 1898, s. 826.
409
Latinka Perovi
410
411
1897.
Pera Todorovi, Hajduija. Dodatak "Malim Novinama". Br. 15, 18. septembar
43
44
48
Latinka Perovi
53
50
412
413
Latinka Perovi
"Ja sam", kazae pre izvrenja smrtne kazne hajduk Vojko Timotijevi, "toliki novac od ljudi oteo, a nisam koristio ni sebi, ni svojoj kui ni
svojoj zadruzi. Ja sam s Brkiem trinajest ljudi ubio! A zato? Ni za to!
Niko mi nije bio kriv (...) Sedmoricu sam ubio ja sam, svojom roenom
rukom, ni krive ni dune. Samo jedan od njih bio mi je neto malo skrivio,
ali ni to nije bilo nita. Sve sam to uinio po nagovoru mojih jataka i jataka
mojih drugova. Za njin raun ubijali smo ljude. Sve to smo oteli, njima
smo dali".62
Nije ovo ni samoodbrana ni kajanje: i za jedno i za drugo bilo je ve
kasno. Ali se moe uzeti kao izvesno svoenje rauna. Zaista, i bez jataka
su bili mogui pojedinani akti nasilja: pljaka, ubistvo, zlostavljanje u
cilju iznude. Ali, bez mree jataka, hajduija ne bi dobila karakter
"narodne bolesti" ili, kako bi se danas reklo, drutvenog zla. Mnogo vie
nego sami hajduci, ova mrea je dokazivala da je drutvo proeto nasiljem.
U obraunima izmeu politikih partija, hajduci su bili korieni kao
egzekutori nad politikim protivnikom. Posredno, preko politikih partija
koje su se smenjivale na vlasti, hajduija je uticala i na samo funkcionisanje
drave.
414
415
62
Latinka Perovi
Hajduija i politike partije
U aku su krajem 1897. godine odrana zapravo dva suenja, koja
su, uz ostalo, naroito osvetlila povezanost politike i hajduije.
Najpre je pred sud, posle jednogodinjeg pritvora, izveden Ranko
Tajsi, "poznati prvak radikalni i mnogogodinji narodni poslanik, a
okrivljen (...) kao sauesnik u izvrenju hotiminog ubistva s
predumiljajem nad Markom Bakoviem, uiteljem u selu Moravicama,
piscem poznate knjige Crna Gora".64
injenica da je jedan dugogodinji politiar i narodni tribun izveden
pred sud "kao prost razbojnik ubilac koji preko poslednjeg ljama
drutvenog vri najtea dela ljude ubija"65 bila je neposredno za drutvo
najvanija. Ali, jo vaniji su, naroito posmatrani sa distance, tok i ishod
suenja. Tek u njihovom kontekstu postaje jasno ne samo da su hajduci
"politiki radnici" ve i vice versa, da su politiki radnici "hajduci".
Ranko Tajsi (1843-1903)66 bio je jedan od onih opozicionih
poslanika koji su delovanjem u Narodnoj skuptini, najpre uz Adama Bogosavljevia67, a potom uz Nikolu Paia,68 pripremila organizovanje Narodne
radikalne stranke. U razdoblju neposredno posle sticanja dravne nezavisnosti, naroito izmeu 1878. i 1888. godine, bio jedan od najeih kritiara
politike liberalne vlade Jovana Ristia i naprednjakih vlada Milana
Piroanca69 i Milutina Garaanina. Odnosno, vlada na kojima je bilo da
prihvate Berlinski ugovor i konsekvence koje su iz njega proizlazile za
Srbiju kao nezavisnu dravu.70 Budui da se posle Timoke bune nije naao
416
417
71
Latinka Perovi
Narodna radikalna stranka nije pokazala interesovanje za suenje jednom od svojih prvaka, koji je bio optuen za teko krivino delo. Neki svedoci su na suenju promenili iskaze koje su dali u istrazi. Ranko Tajsi je
osloboen iz nedostatka dokaza,78 da bi ga ubrzo Kasacioni sud proglasio
nevinim.79
I autor Hajduije nije izveo zakljuke iz suenja Ranku Tajsiu. Ali,
ono to se na ovom suenju naziralo, postalo je jasno na drugom suenju,
na suenju hajducima Milanu Brkiu, Vojku Timotijeviu i drugima:
politiki obrazac u kome je politiki protivnik neprijatelj neizbeno
generira nasilje.
Pera Todorovi je smatrao pogrenim zakljuak da "hajduiju
podstie ova ili ona stranka".80 Sami hajduci su tvrdili da su u svim
politikim strankama imali jatake. "Ja ne naginjem ni jednoj stranci",
govorio je Vojko Timotijevi "jednake su mi sve, jer sam u svima imao
krasnih prijatelja".81 Ali, bilo je i fanatinijih: Milan Brki je, kae, ubijao
liberale i naprednjake i zato to su oni vadili duu radikalima.82 Ustvari, u
spletu specifinih odnosa koji su vladali izmeu politikih stranaka u Srbiji,
i u krajnjoj liniji u njihovom razliitom razumevanju drave, treba traiti
objanjenje i za hajduiju.
Pod jesen 1894. godine, kada je hajduija cvetala na jednoj estini
teritorije Srbije, na vladu je doao Nikola Hristi, poznat kao dobar
administrativac i "ovek gvozdenog reda". Kako su bile uestale krae
optinskog novca "to je tada izgledalo isto kao nekakav naroito
udeeni sistem"83 Hristi je naredio da se uz optinske kase postave noni
uvari. Hajduci su ovo primili kao izazov i odmah su odgovorili: ubistvom
predsednika optine u Miokovcu, koji je bio liberal. Motivisano i pljakom,
ovo ubistvo je, pre svega, bilo opomena Nikoli Hristiu da ne pokukava
slamom gasiti vatru.
84
77
Isto.
Isto. Br. 15, 18. septembra 1897.
79
Isto. Br. 48, 22. oktobra 1897.
80
Isto. Br. 15, 18. septembra 1897.
81
Isto. Br. 81, 28. novembra 1897.
82
Isto. Br. 49, 23. oktobra 1897.
83
Isto. Br. 47, 21. oktobra 1897.
78
418
419
Latinka Perovi
istraga93 i potkupljivanje svedoka: "Plati toliko, pa da poreknemo nau
preanju svedodbu".94 A naroito neprekinute veze hajduka u zatvoru,
optuenih za najtea krivina dela, i njihovih sauesnika na slobodi,
sigurnih da sami nikada nee sesti na optueniku klupu. Te veze su,
zamalo, omoguile bekstvo iz zatvora prvooptuenom Milanu Brkiu.
Njemu strogo uvanom i sa tekim okovima na nogama i lisicama na
rukama, u zatvor su doturene alatke (englesko jege i veliki no) i novac, a
treba da je u planu bilo i da ga ekaju kola, koja bi mu omoguila da se
prebaci na bezbedno mesto. Sticaj okolnosti je osujetio ovaj plan. Javnost
nije nikad doznala rezultate istrage, ali se ve tada u aku pominjalo ime
"jednoga tamonjeg mlaeg advokata radikalnog, kao oveka, koji je udesio
bio ovo bekstvo Brkievo".95
Znaajan za "javni moral" i za "drutvene prilike", jer su se "u
redovima nae vajne inteligencije" nali ljudi koji su hajduku Milanu
Brkiu hteli da pomognu "da moe utei i opet zlo initi",96 ovaj plan
bekstva znaajan je kao poslednja karika u lancu uzroka dugog trajanja
hajduije: njena upotreba u politikim sukobima ili proetost politike
njome.
I DRAVA I DRUTVO:
okvir i supstanca
1. "Mogunosti i ogranienja modernizacije". Prvi put se objavljuje u
ovoj knjizi. Napisano u leto 2005.
2. "Patrijarhalan odgovor na izazov modernizacije". Druga Srbija.
Urednici Ivan olovi i Aljoa Mimica. Plato, Beogradski krug, Borba.
Beograd, 1992. Latinka Perovi, Ljudi, dogaaji i knjige. Helsinki odbor
za ljudska prava u Srbiji. Biblioteka "Svedoanstva", 1. Beograd, 2000.
3. "Beg od modernizacije". Srpska strana rata. Trauma i katarza u
istorijskom pamenju. Priredio Neboja Popov. Republika, Vikom grafon,
Graanska itaonica. Beograd Zrenjanin, 2002; Isto, Samizdat B-92.
Beograd, 2002; "Das von der Modernisierung". Tomhas Bremer, Neboja
Popov, Heinz Gnther Stobbe (Hrsg.), Serbiens Weg in der Krieg:
Kollektive Erinnerung nationale Formierung und ideologisehe Anfrsting.
Berlin Verlag. Arno GmbH, 1998; The Flight from Modernization. The
Road to War in Serbia. Trauma and Catharsis, edited by Neboja Popov.
Central European University Press. Budapest, 2000; Latinka Perovi, Ljudi,
dogaaji i knjige...
93
Vid. pisma Pere Todorovia Vladi Maareviu, sudiji u penziji. Isto. Br. 47, 21.
oktobra 1897; Br. 52, 26. oktobra 1897; Br. 54, 28. oktobra 1897; Br. 55, 29. oktobra 1897.
94
Isto. Br. 47, 21. oktobra 1897.
95
Isto. Br. 38, 11. oktobra 1897.
96
Isto.
420
421
Latinka Perovi
II ISTOK I ZAPAD:
kolektivizam i individualizam
422
423
Latinka Perovi
20. "Dobrovoljni odlazak u smrt izraz line slobode: Anica Savi
Rebac". Proireno. Pod naslovom "Biografija za uzor", Helsinka povelja,
Beograd, 2002, br. 51.
21. "Rad kao pribeite: Ksenija Atanasijevi". Proireno. Pod
naslovom "Knjiga duboke odanosti", Helsinka povelja, Beograd, 2005, br.
85-86.
22. "Potisnuta posebnost: Paulina Lebl Albala". Preraeno. Pod
naslovom "O sudaru srpske patrijarhalne zajednice sa modernim drutvom",
Helsinka povelja, Beograd, 2005, br. 89-90.
V NASILJE KAO KONSTANTA:
iluzija o jakoj dravi sa slabim drutvom
23. "Politiki protivnik kao neprijatelj". Pod istim naslovom. Istorija
i seanje, studije istorijske svesti. Institut za noviju istoriju Srbije. Zbornik
radova. Urednik dr Olga Manojlovi Pintar. Beograd, 2006
24. "Nemo drave pred spregom politike i nasilja: hajduki proces u
prvostepenom sudu u aku 1897. godine". Predavanje na Mirovnim
studijama. Beograd, 2005. Prvi put se objavljuje u ovoj knjizi.
Imenski registar
Bijelajac, Mile 50
Blan (Blanc, Louis) 96, 98, 342
Blanki, Ogist (Blanqui, LouisAuguste) 89
Blunli, Johan Kaspar
(Bluntschli, Johann
Kaspar) 140, 217, 243,
254
Boarov, Dimitrije 92,
Bogdanovi, Katarina 293, 294
Bogdanovi, Marko, pop 141,
Bogdanovi, Milna 368
Bogievi, Milan 205
Bogii, Valtazar 325
Bogosavljevi, Adam 72, 82-88,
90, 91, 100, 102, 104126, 130, 131, 138,
155, 190, 272, 345,
398, 416
Bojovi, Milena 296, 299
Bontu (Bontoux, E.) 242, 263
Bosije (Boussuet) 389
Bokovi, Laza 290
Bokovi, Stojan 133, 288
Brankovi, Vuk 237, 359
Brai, N. Milo 133, 146,
Bratimi, Stefan, dr 192,
Brki, Milan 414, 415, 417-420
Broz, Josip Tito 25, 27, 34,
Bruno, ordano (Bruno,
Giordano) 372, 375,
378
Bujas, Milica 201, 350
Bulgakov, Sergej 24, 341
A
Aksakov, I.S. 392
Aksakov, K.S. 184,
Albala Goji, Jelena 379
Albala, David 381
Aleksandrovi, Aleksandar III
153
Alimpi, Ranko 133,
Alkibijed (Alkibijad) 352
Andri, Ivo 372
Antonovi, Ilija 300
Apolonovi Rovinski, Pavel 65,
Arent, Hana (Arendt, Hannah)
80,
Aristid (Aristeides) 352
Atanasijevi, Ksenija 12, 365,
370-378, 383, 384
Avakumovi, Jovan 151, 152,
156, 362, 391
B
Babi, Milica 298
Backovi, Marko 417
Bademli, Rista 312
Bakovi, Marko 416
Bakunjin, Aleksandrovi
Miahilo 96, 98, 308
Batakovi, T. Duan 54, 57, 255
Begovi, Boris 254
Bel, Hajnrih (Bell, Heinrich) 55,
Beli, Aleksandar 293, 314
Belimarkovi, Ljubomir 103,
Belinski, V.G. 184
Berajev, N.A. 341
424
425
Latinka Perovi
Darendorf, Ralf (Dahrendorf,
Ralf) 40
Davio, Oskar 368, 369
Davidovi, Ljubomir 288
Deanski, Stefan 321
Delkase, Teofil (Delcass,
Theophile) 317
Demetr (D. iz Felerona) 389
Denkovi, Drago 320
Despotovi, Ljubia 49,
Didi, Ljubomir 286
Dimi, Ljubodrag 27, 29, 50,
67, 70, 387
Dimitrijevi, Dimitrije 261, 268
Dimitrijevi, Mia 129,
Dimitrijevi, Nenad 28, 55,
Dobroljubov, N.A. 96, 98,
Doki, . Laza, 156, 274, 288
Doki, J. 281
Domanovi, Radoje 313, 355
Domazet, Sanja 364
Dostojevski, F.M. 371
Draki, M. Panta 54,
Drakovi, Milorad 316
Drenovac, Bora 368
Drenovac, M. Arsa 267
Dui, Nikifor 192,
Duan, car 47
Dvornikovi, Vladimir 49, 142,
267
C
Ceni, Dimitrije, Mita 89-92,
120, 345
Cerman 283
Cezar (Caesar) 352
Cicvari, Krsta 339
Cincar-Markovi, Dimitrije 160,
Crnjanski, Milo 364, 372
Cuki, Kosta 283, 288
Cuki, Pavle 188-189,
Cvetkovi, Dragia 68,
Cvetkovi, K. Kosara 281, 289
Cvijanovi, B. Svetislav 300
Cviji, Jovan 44, 45, 49, 311,
312, 373
D
Damjanovi, Ivan 286
Dani, Risto 124,
Danii, ura 327
Danilov, L.V. 71,
426
H
Hadi Popovi, Ivana 155,
Bading Helfant, Odri
(Budding Helfant
Audrey) 25
Hercen, Aleksandar 183, 184
Hitler, Adolf 380, 382
Hobs, Tomas (Hobbes, Thomas)
389
Hobsbaum, Erik (Hobsbawm,
Eric) 46, 50, 51, 54,
342, 408
Hobsbaun, F.J. 342
Homjakov, A.S. 184,
Hrebeljanovi, Lazar, car 65,
Hristi, Afrodita 296
Hristi, Nikola 146, 224, 232,
418
Hristos 40
G
Garaanin, Ilija 18,
Garaanin, Julka 334
Garaanin, Milutin 61, 139, 148,
149, 188, 190, 192,
194, 196, 197, 205,
211, 216, 225, 226,
228, 229, 240, 244,
246, 247, 249-251, 264,
334, 350, 397, 416
Garije-Hon, Marija 283
Gavrilovi, Moja 245
Geni, ore 173, 174, 179,
Geri, Giga 254
Gete, Johan Volfgang (Goethe,
Johann Wolfgang) 317,
366
Gezeman, Gerhard (Gesemann,
Gerhard) 56,
I
Ignjatovi, Dedeljko 411
Ignji, Stevan 417
Ili, Dragutin 406
Isakovi, Antonije, akademik
36, 39, 62,
427
Latinka Perovi
Isi, Momilo 50,
Ivani, Momilo 293
J
Jagodi, Milo 120,
Jaki, ura 320
Jaki, Grgur 201
Janjetovi, Zoran 50,
Jankovi, B. Danica 299
Jankovi, Dragoslav 112, 196,
201, 248
Jankovi, Jelena 194,
Jankovi, Milica 293, 294
Jaroslavski, Leonid 300
Jelesijevi, Pribislav 414 (braa)
Jeremi, Dragan 377
Joksimovi, B. 296
Jovanovi, Miodrag 387
Jovanovi, A. Miodrag 254
Jovanovi Batut, Jovan 279,
300
Jovanovi, Dragoljub 337, 343
Jovanovi, Dragoslav 250
Jovanovi, Miroslav 27, 70,
Jovanovi, Nadeda 343
Jovanovi, Paja 298
Jovanovi, Slobodan 12, 22, 43,
49, 53, 68, 73, 85, 93,
96, 99-101, 112, 115,
119, 121, 128, 130,
136, 138, 141, 142,
151, 163, 165, 186-188,
193, 198, 201-208, 211,
221, 241, 248, 255,
311, 327, 336-347, 350,
353-363, 375, 371, 393,
395, 397, 398, 410
Jovanovi, Vladimir 81, 82, 100,
133, 255, 284, 285,
337, 339, 340, 343,
357, 361
Jovanovi-Stojimirovi, Milan
173,
K
Kalaj, Benjamin 83,
Kalezi, Vasilije 96,
Kaljevi, Ljubomir 103-104,
190, 195, 196, 245
Kanazir, Duan, akademik 36
Kandi, Ljubica 353
Kapetanovi, Nikola 190,
Karaore (vid. pod Petrovi,
ore)
Karaorevi, Aleksandar 18,
24, 234
Karaorevi, ore 289, 311
Karaorevi, Jelena 289, 300
Karaorevi, Petar I 54, 289
Karaorevii 165, 167, 171,
172
Kara-Markovi, Mata 286
Karamarkovi, Milorad 158,
Karapei, Svetozar 268
Kari, Vladimir 58, 74, 288, 320
Kaanin, Nedeljko 293
Kati, Dimitrije 100, 105, 106,
114, 130, 150, 154,
156, 267, 273, 275, 276
Katlina (Catlina) 352
Kazimirovi, Vasa 24, 102,
Kirjevski, I.V. 184,
Kleut, Marija 201, 350
Kljuevski, V. O. 64,
Koen, Jovan 300
Kolarac, Ilija 240
Kolomin, S. P. 66,
Komari, Laza 251
Konstantinovi, Mihailo 68,
Koriolan (Coriolanus) 352
Kortes, Donos (Cortez) 389
Kosor, Josip 372
Kosti, Ceka 116,
Kosti, D. Darinka 293
428
LJ
Ljoi, Draga 293
Ljubinkovi, Nenad 406
Ljui, Rado 54, 57, 128, 245,
250, 251
M
Macini, uzepe 81,
Maarevi, Vlada 420
Makijaveli, Nikolo
(Machiavelli, Nicolo)
389
Male, Alber 53,197, 198,
Malina, Viktor 290
Manhajm, Karl (Manheim, Karl)
62,
Manojlovi Pintar, Olga 50, 408
Manojlovi, Todor 372
Margeti, Ilija 133,
Marijan, Vlada 391
Marinkovi, Pavle 288
Marinovi, Jovan 205, 245
Markov, E. L. 127,
Markovi, Danica 293
Markovi, Dimitrije 245
Markovi, E. Vida 367
Markovi, J. Pea 48, 50, 56,
Markovi, Jelena Ilka 83, 208
Markovi, Jevrem 72, 82, 83,
86-88, 90, 91, 102, 105,
106, 108, 115, 117,
130, 131, 208, 240, 345
Markovi, Mihailo, akademik
37, 38,
Markovi, Svetozar 68, 72, 8183, 85, 89, 90, 92-105,
107, 109-113, 115, 119,
120, 128, 129, 132,
L
Lali, Mihailo 368
Lamanski, V. 53,
Lapevi, Dragia 336, 343, 345
Lasal, Ferdinand (Lasalle,
Ferdinand) 96, 98, 342
Lavrov, Lavrovi Petar 96, 98,
248, 309, 347, 348
Laza (kmet) 230
Laza, Pau, dr 92,
Lebl Albala, Paulina 65, 66,
289, 291, 293, 294,
379-384
Lebl, Aleksandar 11, 379
429
Latinka Perovi
Milojevi, Aleksandra 293
Milojkovi, Radivoje 148, 227
Miloradovi, Gaja 395
Milosavljevi, Olivera 35, 50,
375
Miloevi, Novak 286
Miloevi, Raa 88, 146, 158,
260, 262, 344, 354
Miloevi, Slobodan 25, 29, 39,
40,
Milovanovi, Amalija 194,
Milovanovi, Anelija 194,
Milovanovi, Jovan 261, 263
Milovanovi, Milija 88, 100,
102, 105, 106, 109,
114, 121, 130, 131,
154, 261, 263
Milovanovi, Milo 194,
Milovanovi, Nikola 194,
Milovanovi, Stevan 194,
Milovuk orevi, Katarina
280, 287, 292, 294, 296
Milutinovi, Marija 282
Milutinovi, Sima 282
Mirkovi, Ljiljana 197,
Mirosavljevi, Miljko 415
Mikovi, Jovan 133,
Mitrinovi, edomil 133, 146,
Mitrinovi, Dimitrije 371
Mitrovi, Andrej 320
Mladenovi, ivomir 348
Mosti, Milan 354
N
Neajev, S.G. 308
Nedeljkovi, Stevan 188, 189,
Nedeljovi, Milica 188, 189,
Nedi 377
Nenadovi, Aleksandar 35,
Nenadovi, oka 283
Nenadovi, P. Ljubomir 283,
320, 383
Niki, Fedor 100, 112,
430
Nikifirov, K. 49,
Nikolajevi, Boidar 350
Nikolajevi, Konstantin 283
Nikolajevi, S. Duan 44, 53,
Nikolajevi, Svetomir 260, 262,
263, 350, 354
Nikoli, Andra 288
Nikoli, Rajko 395, 407
Novakovi Kujundi, Jela
323-331, 333-335
Novakovi Rajkovi, Milica
325, 327-329, 333, 334
Novakovi, A. 238
Novakovi, Janja 321, 322, 324
Novakovi, Jovan 321-324
Novakovi, Ljubica 322, 323
Novakovi, Mileta 252, 325,
326, 328-335
Novakovi, Stania 323
Novakovi, Stojan 45, 61, 131,
139, 141, 187, 188,
190-192, 194, 197, 199,
201, 206-208, 216, 220,
221, 223, 227-229, 244,
249, 251, 252, 259,
260, 264, 265, 288,
310, 311, 319-329,
331-335, 354, 355, 393
Novovi, Petar 300
Nui, Branislav 283, 406
O
Obili, Milo 65,
Obradovi Popovi, Olga 249,
254
Obradovi, Dositej 342, 345
Obrenovi, Aleksandar 53, 54,
151, 156, 158-160,
162-168, 171-174, 176,
235, 300, 311, 313,
349, 360, 391, 397,
398, 403
P
Palacki, Rihter (Palack,
Richter) 320
Palavestra, Predrag 403
Palere, Majkl (Palairet, Michael)
48,
431
Latinka Perovi
Petrovi, ore (Karaore)
171-173, 188, 234, 403
Petrovi, Ilija 372
Petrovi, Marko 262, 273
Petrovi, Nadeda 293, 294, 371
Petrovi, Rastko 371
Petrovi, Stanko? 261
Petrovi, Svetislav 383
Petrovi, Uro 344, 362
Petrovi, V. Rastislav 83, 100,
112-115, 117, 118, 123,
126,
Pinterovi, Persida 287, 290
Piroanac, S. Milan 12, 17, 21,
44, 61, 74, 139-141,
144, 183, 188-200,
201-238, 240, 242, 243,
245-247, 249, 251-256,
259, 260, 362, 393,
396, 397, 416
Pisarev, D.I. 96, 98,
Pjei, Sava (prota) 299
Platon 388
Pogodin, A. L. 53,
Polit-Desani, Mihailo 68, 255
Popov, Neboja 35,
Popovi Obradovi, Olga 24,
50, 55, 88, 184,
Popovi, Bogdan 383
Popovi, . Aleksa, 139,
Popovi, D. Stevan 293
Popovi, J. Duan 406, 408,
409, 413
Popovi, Laza 96,
Popovi, Milivoje 191, 201, 219
Popovi, Nikola 375
Popovi, Pavle 319, 321, 322,
324, 383
Predi, Uro 366, 371
Prijavac, Duan 69,
Prodanovi, M. Jaa 201, 313,
314, 345, 355
Proti, Aleksandar 193,
432
S
Samardi, Radovan 38, 320,
361
Samarin, J.F. 184,
Sandi, Aleksandar 244
Savi Rebac, Anica 364-372,
384
Savi, Milan 366
Sekuli, Isidora 293, 294, 342,
365
Seljunin, Vasilj 32,
Sellers, Edith 290
Sen-Simon (Saint-Simon) 98,
Simeunovi, Dragan 406, 407
Simi, ore 156, 157,
Simonovi, Milorad 406
Simovi, Duan 358
Sipianin, Janko 413
Sisojev, Ivan 300
Skerli, Jovan 96, 99, 206, 255,
265, 266, 293, 311,
338-341, 344, 345, 348,
350, 353, 371, 372, 383
Skok, Petar 408
Smiljevac, Petar 349
Smutek, Marija 283
Sokrat (Sokrates) 352
Souks, Gejl (Stokes, Gale) 361
Spasi, J. ivomir 174,
Spasi, Milovan 285
Spiridonovi Savi, Jela 372,
376, 378
Srekovi, Panta 285
Staljin, J.V. 25-26, 51, 68, 368
Stankovi, D. Zorka 290
Stankovi, ore 61,
Stanojevi, ore 293
R
Radeni, Andrija 83, 349, 391
Radi, Radmila 37, 50,
Radojlovii 300
Radovanovi, Nikola 268
Radovi, Amfilohije 179,
Radovi, Dimitrije 245
Raievi, Gorana 201, 350
Raji, Suzana 194, 200, 202,
396
Raki, Mita 234, 245
Ranke, Leopold (Ranke,
Leopold) 408
Rankovi, Aleksandar 25, 27,
Rankovi, Svetolik 406
Rebac, Hasan 366
Ribarac, Stojan 125, 126, 151,
152,
Riger, F. Ladislav 72,
Risti, G. Hristina 296, 301, 302
Risti, Irena 24,
Risti, Jovan 65, 86, 116, 121,
128, 131, 133-140, 148,
155, 193, 194, 203,
204, 211?, 221, 227,
228, 231-233, 238-240,
244, 245, 248, 267,
271, 272, 397
Robesjpjer, Maksimilijen
(Robespierre,
Maximilien) 388
Roksandi, Drago 50,
433
Latinka Perovi
Stanojevi, Dragia 120, 154155, 158, 168, 340
Stanojevi, M. Aca 338
Stanojevi, Stanoje 293, 319
Stefanovi Karadi, Vuk 99,
342, 409, 410
Stefanovi, Svetislav 95, 372
Stefanovi, Svetolik 287
Stekoj 242
Stipevi, Nika, akademik 38,
Stojanovi, Dubravka 24, 27,
48, 50, 55, 57, 62, 70,
74, 111, 249, 387
Stojanovi, Kosta 53,
Stojanovi, Ljubomir 288, 313316, 355
Stojanovi, Marko 245
Stoji, dr 124,
Stojii, Slobodanka 201, 222,
232
Stojiljkovi, Desanka 293
Stojimirovi, M.S. 148,
Stojkovi, Andrija 81, 377
Stojkovi, ivorad 361
Stoli, Ana 50, 322
Stouks, Gejl (Stokes, Gale) 81
Struve, Petar 183, 341
Suboti, Milan 50, 81, 183, 254
T
Tadi, Jorjo 52, 53,
Tajsi, Ranko 100, 114, 130,
154, 155, 158, 261,
274, 285, 416-418
Tanaskovi, Branko 293
Tauanovi, Kosta 261, 398
Temistokle (Themistokles) 352
Ten, Ipolit (Taine, Hippolyte)
389
Terzibai, N. Mihailo 267
Timotijevi, Vojko 400, 411,
414, 415, 418, 419
Tkaov, P.N. 98,
Todorova, Marija 49, 165, 166,
Todorovi, Dragoje 308, 416
Todorovi, Pera 12, 158, 162179, 206, 211, 225/,
228, 308, 309, 341-343,
345, 347-356, 362, 393,
400, 402-404, 406, 407,
409-411, 420
Todosi, Zorka 293
Tokarov (general) 297
Tokvil, de Aleksis (Tocqueville,
de Alexis) 33, 45
Tomandl, Mihovil, dr 81,
Tomaevi, ore Vid 377
Toi, Desimir 73,
Trgovevi, Ljubinka 19, 50, 56,
Trivunac, Milo 293, 373
Trocki, L. D. 67,
Tucakovi, Dimitrije 287
Tucakovi, Jakov 133,
Tucovi, Dimitrije 30, 336, 337,
343, 344
Tukidid (Thukydides) 352
ackij, E. 62,
ajkovi, Radmila 377
apanin, Milorad 293, 320
emjakin, Leonidovi Andrej
20, 23, 49, 55, 60, 62,
72, 85, 102, 128, 132,
185, 209, 235, 244,
248, 249
mit, Karl (Schmidt, Karl) 389
paek, Klara 282
paek, Leopold 282
upljinac, Jovan 300
upljinac, Katarina 300
Z
Zeevi, M. 148
Zinovjev, A. I. 61, 185, 187
Zlii, Darinka 365
Zogovi, Radovan 359, 360
Zundhausen, Holm
(Sundhaussen Holm)
48
Zverov, V. V. 248
U
Uro (car) 321
V
Valenta, Jovan 270
434
435