Organski uzgoj voa i povra

Stevija

Organski uzgoj voa i povra -> Ljekovito i zainsko bilje

Prethodna tema :: Sljedea tema
Autor/ica
Luna

Poruka
Postano: 15.3.2009. ned. 22:49

Naslov: Stevija

Pridruen/a: 11. 09.

2007.
Postovi: 4019

Stevija - zabranjena biljka?

Stevia Rebaudiana biljka je iz porodice Compositae. Podrijetlom je iz
Paragvaja gdje se vie od 1500 godina koristi kao zaslaiva gorkih
ljekovitih pripravaka, ajeva (mate aj!) i ostalih napitaka. Krajem 19.
stoljea steviju je otkrio talijanski botaniar Bertoni i tako omoguio
njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. U obliku praka dobivenog
suenjem lia ili vodenog ekstrakta stevija je vrlo slatkog okusa.
Prirodni sastojci stevije glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) ine
je i do 300 puta slaom od obinog eera. Stoga su je Guarani
(junoameriki domoroci) nazivali list slatkog meda.
Stevija je prirodni zaslaiva, za razliku od eera ne izaziva karijes
niti nepoeljnu toleranciju na okus, spreava nastajanje zubnog plaka,

nema kalorija, nema tetnih nuspojava poput umjetnih zaslaivaa i

otporna je na visoke temperature (pogodna i za pripravu kolaa!).
Uzgoj stevije i priprava zaslaivaa jednostavni su i jeftini postupci.
Stevija je grmolika biljka koja se sadi u proljee, a u kasnu jesen, prije
cvatnje, beru se listovi i sue na suncu nekoliko dana. Zbog svojih
svojstava stevija je dobar izbor za dijabetiare, za ljude s povienim
tlakom ili prekomjernom teinom i za sve one koji izbjegavaju
rafinirani eer u prehrani. Stevija sniava razinu eera u krvi, ne
utjee na inzulin (vano za dijabetiare!), sniava i visoki krvni
pritisak, smanjuje osjeaj gladi, poboljava probavu... (vidi knjigu
Douglasa Kinghorna Stevia: Genus Stevia, Taylor&Francis, London,
2002). Konano, najnovija istraivanja pokazuju da preparati stevije
sudjeluju i u spreavanju nastanka raka (Pure Appl. Chem. 2002, 74,
1309).
Zatita monopola
Meutim, krajem 80-ih godina prolog stoljea ameriki Ured za hranu
i lijekove (FDA) iznenada je pokrenuo postupak kojim se zabranjuje
upotreba stevije kao zaslaivaa. Deset godina kasnije Znanstveni
odbor za hranu Europske komisije slijedi uredbe amerikog ureda i
takoer zabranjuje steviju uz zakljuak da ne postoje zadovoljavajui
podaci koji podupiru sigurnu upotrebu tog proizvoda. Nakon
pozornije analize vidljivo je da ti zakoni nisu znanstveno utemeljeni,
ve su, najvjerojatnije, kompromis izmeu industrije umjetnih
zaslaivaa (Monsanto, Hoechst i dr.) i proizvoaa prirodne hrane. Na
tritu umjetnih zaslaivaa (aspartam-E951, saharin-E954, acesulfamE950, ciklamati-E952 i dr.) pojava stevije kao prirodnog alternativnog
proizvoda ugrozila je interese mnogih kompanija, te posebno razvikane
proizvode poput Natreena i NutraSweeta. Budui se biljka stevija ne
moe patentirati pa je, stoga, jeftina i svima lako dostupna,
ugroenim kompanijama je odgovarala zakonska zabrana amerikog
ureda.
Slatki otrovi
Zanimljivo je da standardi znanstvenih provjera stevije nisu, na isti
nain, primijenjeni pri kontroli umjetnih zaslaivaa. Naprotiv,
istraivanja tih kemikalija kontaminirana su kontroverzama i
ignoriranjem znanstvenih rezultata. Profesor Olney sa Washingtonskog
sveuilita u St. Louisu tvrdi da umjetni zaslaiva aspartam sudjeluje
u razvoju raka mozga kod djece (J. Neuropathol. Exp. Neurol. 1996,
55, 1115), dok profesor Gurney iz istoga grada tvrdi da ne postoje
statistiki pokazatelji poveanja uestalosti raka mozga (J. Natl.
Cancer Inst. 1997, 89, 1072). Ameriki Centar za kontrolu bolesti
posjeduje provjerene izvjetaje o 92 nuspojave koje izaziva aspartam od glavobolja i munina do depresije i sljepoe. Jo je vie znanstvenih

radova koji upuuju na mogue patoloke efekte aspartama. Meu

najnovijim radovima objavljena je i japanska studija o njegovoj
citotoksinosti (J. Pharmacol. Sci. 2003, 91, 83). Pokazano je da
produkti razgradnje aspartama (metanol, formaldehid) uzrokuju smrt
stanica (timocita). Sve to, izgleda, nije dovoljno da se razmotri zabrana
upotrebe aspartama u prehrambene svrhe. Ostali umjetni zaslaivai
(saharin i ciklamati) izazivaju rak kod eksperimentalnih ivotinja, no
ipak se nalaze na slobodnom tritu. Zabrana upotrebe stevije kao
zaslaivaa nije ukinuta.
Stevija - izazov i za Hrvatsku
U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne
mogu nai u ljekarnama, ve jedino u specijaliziranim biljnim
drogerijama. Obiljeeni su kao dijetetski pripravci, to u prijevodu
znai da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslaivai. Rezultati
ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo
nijedna magistra farmacije nikada nije ula za steviju!
U Japanu, naprotiv, proizvodi stevije ine oko 50 posto trita
zaslaivaima. Nakon skandala s umjetnim zaslaivaima, saharinom i
ciklamatima, Japanska je vlada 70-ih godina prolog stoljea poduprla
uvoz i uzgoj stevije kao sigurnije alternative sintetskim zaslaivaima.
To vrijedi i za Koreju, Kinu, Brazil, Argentinu i Paragvaj. U Australiji i
Kanadi stevija se eksperimentalno uvodi kao novi usjev. Profesor
Jungbluth sa Sveuilita u Hohenheimu procjenjuje vrijednost polja
zasijanog stevijom i do 50 tisua eura po hektaru. U Europi se godinje
troi oko 10 tisua tona sintetskih zaslaivaa upitne vrijednosti.
Jungbluth smatra da se potreba za tim kemikalijama moe zamijeniti
sadnjom 26 tisua hektara prirodnog sladila stevije. Stevija je
prilagodljiva na razliite klimatske uvjete, a nai krajevi posebno
pogoduju sadnji te biljke. Naalost, nije poznato je li ijedan hektar
nae zemlje zasijan sjemenom stevije! Uoeno je da nasadi stevije
odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i
jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one
koji su skloni organskoj, ekolokoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je
izazov za poljoprivrednike, jer o nainu sadnje i obrade ovisi slatkoa
njezinih listova. Iako je slubeno zabranjena kao zaslaiva, stevija
nije zabranjeno voe. Moe se saditi, prodavati (kao dijetetski
pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).
Izvor lanka
(Kao zaslaiva (tekuina/ prah) kod nas se moe nabaviti u
apotekama ili preko: http://www.stevia-hrvatska.com/)
[Vrh]

Martac

Postano: 16.3.2009. pon. 11:50

Naslov:

Imate li ideju kako bi se (osim do konanih listia ili tekuine) moglo

doi do sjemena stevie?
Ja bi to uzgajala

Pridruen/a: 06. 05.

2008.
Postovi: 21
[Vrh]
Luna

Postano: 16.3.2009. pon. 12:18

Naslov:

Martac je napisao/la:
Imate li ideju kako bi se (osim do konanih listia ili tekuine)
moglo doi do sjemena stevie?
Preko: http://hr.kpr.sk/perennials.php

Pridruen/a: 11. 09.

2007.
Postovi: 4019
[Vrh]
nelana

Postano: 17.3.2009. uto. 08:11 Naslov:

ja sam isto zainteresirana za kupnju sjemena stevije... tko je iz zagreba
a hoe naruiti, moemo se udruiti pa zajedno naruiti da se svatko ne
zeza posebno..

Pridruen/a: 11. 09.

2007.
Postovi: 359
Lokacija: Zagreb
[Vrh]
Martac

Postano: 17.3.2009. uto. 11:02

Naslov:

hvala Luna

Pridruen/a: 06. 05.

2008.
Postovi: 21
[Vrh]
jiaogulan

Postano: 21.4.2009. uto. 13:08

Naslov:

Martac je napisao/la:
Pridruen/a: 21. 04.
2009.
Postovi: 3

Imate li ideju kako bi se (osim do konanih listia ili tekuine)

moglo doi do sjemena stevie?
Ja bi to uzgajala

meni je ostalo nesto sjemena, ako tko zeli...divna biljka, za razliku od

kupovne tekucine, vrlo ugodnog okusa!

[Vrh]
ogi
Site Admin

Postano: 21.4.2009. uto. 13:16

Naslov:

Dobro nam dosla Jiaogulan!

Pridruen/a: 11. 09.

2007.
Postovi: 7465
Lokacija: Zagreb
[Vrh]
Luna

Postano: 21.4.2009. uto. 16:14

Naslov:

jiaogulan je napisao/la:
meni je ostalo nesto sjemena, ako tko zeli
Gdje je nabavljeno sjeme i kakva su tvoja iskustva s uzgojem? Voljela
bih probati posaditi.
Kako si koristio/la biljku? Suenjem listova pa u prah ili?
Pridruen/a: 11. 09.
2007.
Postovi: 4019
[Vrh]
jiaogulan

Postano: 21.4.2009. uto. 23:19

Naslov:

iz njemacke, underground railroad rutom, ha ha...

Pridruen/a: 21. 04.
2009.
Postovi: 3

klijavost je bolja nego sam ocekivala, nekih 30 %. trik je u puno

svjetla od prvog dana, idealno bi bilo pod lampom. ali onda tek pocinje
napeta prica...vrlo osjetljive biljcice, sporo rastu prvih mjesec i pol, ali
onda odjednom potegnu...i nisu odmah slatke. prvu sam posijala u

decembru, i sad vec pijem kavicu s njom...dalje nema mistike, beres

list rano ujutro, tada je najveca koncentracija steviozida. mozes ga
odmah preliti vrucom vodom, ili posusis pa ga onda pofuris...
ili cekas kolovoz, pa velika berba do listopada, odnosno prije nego
procvate, jer onda postaje gorka, bespovratno. ne pomaze otkidanje
cvjetova.
to je to.
[Vrh]
ogi
Site Admin

Pridruen/a: 11. 09.

2007.
Postovi: 7465
Lokacija: Zagreb

Postano: 25.3.2012. ned. 16:19

Naslov:

Stevija (Stevia rebaudianaBERTONI) viegodinji je zeljasti grm iz

porodice glavoika (Asteraceae), koji moe narasti u vis i do 1 m.. Rod
Stevia ima oko 150 vrsta, primejrice Stevia ovata, Stevia eupatoria,
Stevia serrata i, dakako, Stevia rebaudiana, koja, za razliku od ostalih
vrsta iz svog roda, sadrava znaajne koliine slatkih glikozida. Listovi
stevije dugi su oko 5 cm, a iroki oko 2 cm. Svjee lie stevije ugodna
je, slatkog okusa zbog glikozida steviozida, iji je ekstrakt 200 - 300
puta slai od eera.
Podrijeklom iz Paragvaja stevija se danas uzgaja u Brazilu, Urugvaju,
sredinoj Americi, Izraelu, Tajlandu, Australiji, Japanu, Koreji i Kini.
U drugim dijelovima svijeta stevija je niz godina, zahvaljujui
amerikom tvrdom stavu o tetnosti, zbog interesa velikih kompanija
umjetnih zaslaivaa i eera, bila zabranjena biljka. Napokon,
nakon 30 godina amerika agencija za hranu i lijekove (FDA) konano
je promijenila stajalite i stevija od kraja 2008. godine vie nije
zabranjena biljka. Dobila je GRAS-status kojim se sastojci stevije
(slatki glikozidi) smatraju sigurnim za uporabu, pa se mogu koristiti
kao prirodni zaslaivai pia i hrane. Time e se konano moi
zamijeniti umjetna sladila (saccharin, aspartami i sl.). Nakon promjene
tog stava, velike su amerike kompanije osvjeavajuih pia (CocaCola, Pepsi-Cola i sl.) obznanile da e ubudue koristiti samo prirodni
zaslaiva stevije, nakon ega je potreba za stevijom porasla u itavom
svijetu.
Steviju su inae stoljeima upotrebljavali Guarani indijanci u
Paragvaju u medicinske svrhe i kao zaslaiva. Svakako treba
naznaiti da je jo 1922. godine stevija bila priznata u Hrvatskoj kao
ljekovita biljka. Na alost, trebalo je proi 80-tak godina da bi se u
Hrvatskoj konano poela uzgajati ta nedvojbeno korisna biljka.

Posueno lie stevije je oko 40 puta slae od eera. U listovima

stevije nalazi se osam razliitih glukozida, a najznaajni su steviozid,
rebaudiozid A, rebaudiozid C i dulkozid, koji se ovisno o nainu
uzgoja i sorti nalaze u liu u razliitim postocima i o tome ovisi
koliko e biti slatki.
Primjena stevije
Prema novijim svjetskim istraivanjima stevija ima irok spektar
primjene i moe se koristiti u:
juhama, umacima, raznim predjelima;
salatama, jelima od sira, tjesteninama itd.;
u konzerviranju povra i voa umjesto eera (jer ne fermentira);
u proizvodnji sladoleda, keksa i kolaa jer stevija ostaje stabilna i na
200 C;
posueno lie stevije se moe koristiti kao zaslaiva i dodatak u
razliitim mjeavinama ajeva, kave, mlijeka, kakaoa, vonim
sokovima i ostalim piima;
osueno lie stevije kao dodatak hrani poboljava probavu i ima
vanu ulogu u odvijanju ostalih procesa u ljudskom organizmu;
redovitim koritenjem stevije pospjeuje se aktivacija enzima u cijelom
organizmu, smanjuje se razina loeg kolesterola (LDL-a) i nivo
glukoze u krvi;
stevija nema kalorija, glikemijski indeks (GI) = 0;
odlina je za dijabetiare jer redovito uzimanje stevije stimulira rad
guterae (stvara se vie insulina);
uestalim koritenjem stevije smanjuje se visoki krvni tlak, pospjeuje
se prokrvljenost (mikro-cirkulacija krvi) u cijelom tijelu;
poboljava funkciju miokarda;
stevija ima antiseptiko, antialergijsko i antimikrobno djelovanje (zbog
anti-mikrobnog djelovanja stevija se koristi kao dodatak pastama za
zube, a proizvode se i gume za vakanje);
jaa regeneracijske procesu u organizmu;
neutralizira toksine i pospjeuje njihovo izluivanje iz organizma
(ukljuujui i radionukleide);
usklauje rad endokrinih lijezda;
stimulira digestivne i urinarne procese u organizmu;
ekstrakt stevije povoljno djeluje na mnoge bolesti koe (kupke za
ienje koe);
koritenjem stevije reducira se ovisnost o alkoholu i puenju itd.
Generalna preporuka o doziranju pri koritenju stevije je 3-5 mg/kg/tt
(tjelesne teine), ovisno o tome radi li se o istom ekstraktu stevije
(doraeno) ili samo o prirodno samljevenome suhom liu.
Istraivanja u Hrvatskoj

Istraivanja o velikim mogunostima stevije se iz dana u dan u svijetu

naglo poveavaju, jer su krakteristike te biljke takve da nude nesluene
mogunosti njezinog koritenja u prehrambenoj i farmaceutskoj
industriji, biokemiji, ali i mnogo ire.
Zvog toga smo 2006. godine na Zavodu za povrarstvo Agronomskog
fakultetu sveuilita u Zagrebu poeli provoditi pilot-projekt o
mogunostima uzgoja stevije u Hrvatskoj. Klimatske prilike u
Hrvatskoj omoguuju uzgoj stevije u kontinetalnom, ali posebice u
mediteranskom dijelu. Istraivanja e, nadamo se, pridonijeti
prepoznavanju vrijednosti te biljke od relevantnih subjekata ime bi se
brzo mogla stvoriti nova vrijednost u hrvatskom gospodarstvu. Teite
naih istraivanja bilo je tehnoloke prirode, odnosno stvaranje
preduvjeta za bre irenje stevije, a to je proizvodnja sjemena,
kvalitetnih reznica i ispitivanje tehnologije uzgoja. Poznato je iz
literature da sjeme stevije ima slabu klijavost (3-4 %), no mi smo na
Zavodu za povrarstvo uspjeli rijeiti taj problem i klijavos poveati te
je ona sada od 70 do 80 %.
Stevija je viegodinja biljka, kada su klimatske prilike takve da se
zimi temperatura ne sputa ispod 0 C. U protivnom, potrebno je biljke
zatititi od niskih temperatura ili unijeti u zatieni prostor. Biljka se
moe kvalitetno uzgajati oko tri godine, nakon ega je potreba obnova
nasada. Prvi preliminarni rezultati pokazuju da se biljka moe vrlo
kvalitetno uzgajati i u kontinentalnom dijelu sjeverozapadne Hrvatske,
jer je dala mnogo kvalitetnog lia po stabljici, a organoleptika
testiranja su pokazala visok postotak steviozida u liu. Suenjem i
mljevenjem lia dobiven je zeleni prah izuzetnih sposobnosti i
postojane zelene boje. Steviju je mogue koristiti na taj nain, kao i
isti ekstrakt ali se moe napraviti i vodena otopina.
Kako se stevija uzgaja? Sjetva-sadnja
Stevija se moe uzgajati iz sjemena (sjemepresadnicasadnja) ili iz
reznica. Koju od tih dviju mogunosti izabrati ovisi o financijskim
mogunostima, odnosno logistici (zatieni prostori, laboratoriji i sl.).
Sjeme se sije u zatieni prostor i nakon 50-tak dana mala se biljka
moe presaditi u plastini loni promjera 10 cm. U naim klimatskim
uvjetima biljke stevije sade se na otvoreno polovicom svibnja, kada
proe opasnost od kasnoga mraza. Razmaci sadnje ovise o klimatskim
uvjetima, maliranju i nainu sadnje, a kreu se od 80-100 cm x 30-40
cm, ime se postie sklop od 4-6 b/m2.
Tlo
Stevija je tolerantna prema tipu tla, ali najbolji rezultati se postiu na

pjeskovito ilovastim tlima. Najvanije je da tla budu ocjedita i da se

voda ne zadrava oko korijena, jer moe doi do truljenja. Na tekim
tlima treba unijeti dosta organske mase, ime e se omoguiti dobar
vodozrani reim u zoni korijena. Stevija podnosi kiselost tla od 4,5 do
7,5 pH, ali ne raste dobro na zaslanjenim tlima.
Gnojidba
Stevija ima relativno malu potrebu za hranivima u odnosu na druge
povrtne kulture. Preporuuje se gnojidba od 100 do 150 kg/ha NPK
formulacije 5-20-30. Poeljno je gnojiti i kvalitetnim kopostom
pogotovo ako se radi o teem tlu.
Navodnjavanje
Stevija ne podnosi konstantnu suu, pa je ovisno o klimatu potrebno
povremeno navodnjavanje
U izuzetno vruim ljetima najbolje je navodnjavanje u razmacima 3-5
dana.
Kontrola korova
Stevija ne podnosi zakorovljeno tlo, jer ima relativno plitak korijen, pa
je poeljno maliranje ili povremeno mehaniko uklanjanje korova, ali
treba paziti da se pri obradi ne oteti korijen.
tetnici i bolesti
Zbog njezina slatkog okusa tetnici nerado napadaju steviju, pa se ona
ak sadi i meuredno sa povrtnim biljkama, jer repelentno djeluje na
veinu insekata. Mogua je pojava nekih gljivinih oboljenja, ali ako je
biljka u dobroj kondiciji veih oteenja nee biti.
Berba
Berba moe biti jednokratna ili viekratna (biljke se podbiru u
odreenim razmacima). S berbom se obino zapoinje u kolovozu i
zavrava prije prvih mrazeva. Prinosi se, ovisno o tehnologiji uzgoja,
kreu od 12-14 t/ha zelenog lia, to daje od 2-3 t/ha suhog lia
godinje. Gustoom sadnje 80 cm x 30 cm (4 b/m2), mogue je prema
naim istraivanjima, dobiti oko 1,5 t/ha lia u jednoj sezoni.
Autor: Doc. dr. sc. Bruno Novak
[Vrh]
Mrax

Postano: 20.1.2013. ned. 16:43

Naslov:

Pridruen/a: 20. 01.

2013.
Postovi: 6
Lokacija: Josipdol

Nabavio sam sjeme stevije iz poljske. Imam negdje 2000 sjemenki.

uvam ga ve mjesec i pol dana u zamrzivau. Nadam se da e bit na
kraju neto od njega.
Takoer sam nabavio kabelski grija oko 4m za u klijalite i neonsku
lampu.
Sad samo ekam da mi limar skroji klijalite jer hou da bude uredno.
Ima li netko savijet na to da pazim.
Odravati u temperaturu 24-28 stupnjeva i po 18 sati svijetla.
Mislim da prvih nekoliko dana svijetlo mora biti non stop.
Savjeti????
Inae, na poklon sam dobio i sjemenke Goji.

[Vrh]
pkristo

Postano: 21.1.2013. pon. 11:32

Naslov:

Mrax je napisao/la:
Nabavio sam sjeme stevije iz poljske. Imam negdje 2000
sjemenki...
Inae, na poklon sam dobio i sjemenke Goji.

Pridruen/a: 01. 12.

2010.
Postovi: 281
Lokacija: ZG

Nabavio sam i ja iz Poljske. Jako slabo rastu u ovo vrijeme. Mislim da

su dani prekratki. Upravo to o emu pria - trebaju puno svjetla. Ne
planiram umjetnu rasvjetu nego u saekati da se dani produe pa e
valjda bolje rasti.
S gojijem je lako! Najprije ih stavi u vodu preko noi pa e lako
izvaditi sjemenke. Posadi u crnicu i ekaj. Rastu odlino! Ja sam ih
puno presadio vani. Nadam se da e preivjeti zimu. Trebali bi - ipak je
to grm koji raste u Sibiru i na Himalaji.

[Vrh]
Prethodni postovi:
Organski uzgoj voa i povra
-> Ljekovito i zainsko bilje

Vremenska zona: GMT + 02:00.

Stranica 1 / 1.
Forum(o)Bir:
Ne moe otvarati nove teme.
Ne moe odgovarati na postove.
Ne moe ureivati svoje postove.
Ne moe izbrisati svoje postove.
Ne moe glasovati u anketama.

Powered by phpBB
HR (Cro) by Anica Sean