Alati za obradu drveta

Mainski fakultet Sarajevo

Dr. Ibrahim Busuladi
dipl.ma.ing.
busuladzic@mef.unsa.ba
1

Alati za obradu drveta

ifra: TOD-30
Broj sati: 2+1+1
ECTS: 5

Literatura
V.Goglia, Strojevi i alati za obradu drveta, I
dio, Sveuilite u Zagrebu, 1994.
B. Krljak, Maine i alati za obradu drveta I
dio, Univerzitet u Beogradu, 1996.
B. Krljak, Maine i alati za obradu drveta II
dio, Univerzitet u Beogradu, 1996.
R. Zubevi, Maine za obradu drveta, I dio,
teorija rezanja, Mainski fakultet
Univerziteta u Sarajevu, 1998
R. Zubevi, Predavanja

 Alat se razlikuje po svojoj namjeni na:

1. Aktivni ili rezni alat
2. Pomoni alat
3. Kontrolni alat

 Aktivni ili rezni alat - alat koji ima sjeivo sa

otricom. Moe biti namjenjen za mainsku
ili runu obradu.
Pomoni alat slui za uvrivanje aktivnog
alata ili za njegovu pripremu.
Kontrolni alat se koristi za kontrolu aktivnog
i pomonog alata. Sa njim se vri kontrola
geometrijskih parametara aktivnog alata,
tanost montae maina odnosno pojedinih
sklopova, tanost dimenzija i oblika
obradaka odnosno elemenata i sklopova
(kljunasta mjerila, uglomjeri, mikrometri,
mainske libele, komparateri itd).
7

Klasifikacija mehanike obrade

Mehaniku obradu drveta ine veliki broj razliitih
postupaka. S obzirom na svrhu kojoj trebaju
posluiti, mogue je klasificirati postupke
mehanike obrade drveta na raznim osnovama.

Prerada drveta
Hemijska
Mehanika
Mehanikom obradom ostaje netaknuta
struktura drveta
Mjenjaju se spoljni oblici i prvobitne
dimenzije

Dva vida mehanike obrade drveta

Obrada drveta bez deformacija
Obrada drveta deformacijom
9

Metode mehanike obrade drveta

Od svih oblika mehanike obrade drveta bez
deformacije najvanije mjesto zauzima rezanje.
Rezanje je tehnoloki proces kojim se vei
komadi drveta rastavljaju na manje ili se od
njih odvajaju suvini ili nepotrebni dijelovi da bi
se dobili obraeni elementi, odreenog oblika i
dimenzija.
Proces rezanja se obavlja pomou alata
razliitog oblika pri emu svaki alat ima jedno
ili vie sjeiva a svako sjeivo ima oblik klina.
Obrada drveta rezanjem obavezno se prati
pretvaranjem jednog dijela drveta u piljevinu i
to u zoni kojom prolazi sjeivo.
10

Glavne veliine
Odnos izmeu alata i obradka karakteristian za
veinu postupaka mehanike obrade drveta je
prikazan na slijedeoj slici:

Oznaene su veliine karakteristine za veinu

postupaka mehanike obrade:
11

 a) Kretanje; prema kinematici rada i meusobnom

odnosu alata i obradka razlikujemo dva osnovna
kretanja: glavno i pomono
Glavno odnosno rezno kretanje je ono kojim se
ostvatvaruje sama radnja rezanja (oznaeno je sa
v). Glavno radno kretanje ee izvodi alat
(piljenje, glodanje, buenje...), a moe ga vriti i
obradak (tokarenje). Glavno kretanje moe biti:

Jednoliko pravolinijsko
Promjenljivo pravolinijsko
Jednoliko kruno
Diskontinuirano s praznim hodom

Pomono kretanje odnosno pomino (vp) moe biti:

Jednoliko pravolinijsko
Promjenljivo pravolinijsko
Jednoliko kruno
Diskontinuirano s praznim hodom

12

 Raznim kombinacijama glavnog i pomonog

kretanja kakva se susreu kod postupka mehanike
obrade drveta nastaju razliiti oblici rezultantnog
kretanja (kretanje po pravcu, po zavojnici, po
cikloidi, po spirali, po sinusoidi...).
b) Duina puta zahvata, oznaena je sa l,
predstavlja duinu na kojoj se ostvaruje zahvat
izmeu alata i obradka. Prema tome kakvo je
glavno a kakvo pomono kretanje moe se razliito
ostvariti duina zahvata: kao dio pravca, cikloide,
sinusoide, spirale i dr. Zahvat alata moe biti:
Diskontinuiran (povremen)-(trana pila, kruna pila)
Kontinuiran (stalan)-(buenje, tokarenje, ljutenje furnira i
dr. )
13

 c) Debljina strugotine. Prema kinematici rada

i meusobnom odnosu alata i obradka,
debljina strugotine moe biti
konstantna, a strugotina neprekinuta
(buenje, tokarenje, ljutenje furnira), ili
moe biti promjenjiva, a strugotina
prekinuta (piljenje krunom pilom, glodanje,
dubljenje, bruenje). Debljina strugotine ima
oznaku s kad je zahvat otricom konstantan,
odnosno sz ukoliko nastaje isprekidanim
diskontinuiranim zahvatom vie reznih
otrica.
d) irina obradka i duina rezne ivice
(otvoreni i zatvoreni rez).
14

 e) Glavne plohe rezanja. Uz razmatranje glavnih ploha

pri rezanju prvo treba napomenuti da kretanje alata u
odnosu na obradak moe biti dvojako:
Po pravcu
Po krivulji

Prema nainu kretanja alata u odnosu na obradak bitno

e se razlikovati i poloaj glavnih ploha pri rezanju.
Pritom se razlikuju slijedee plohe:
Obraivana ploha, ploha obradka sa koje se odvaja
strugotina.
Obraena ploha, ploha obradka koja nastaje kao rezultat
obrade.
Rezna ploha je ploha koja nastaje nakon prolaska rezne
otrice.
Ravan rezanja, ravan odreena sa dva pravca; pravcem u
kojem lei glavna rezna ivica i pravcem glavnog kretanja.
Glavna ravan rezanja, ravan okomita na ravan rezanja
koja prolazi reznom ivicom.
15

Glavna ploha rezanja pri pravolinijskom

kretanju

Glavna ploha rezanja pri krivolinijskom

kretanju

16

Pojam elementarnog sjeiva

Da bi se proces rezanja drveta lake
razumio treba poi od
najednostavnijeg sjeiva i rezanja do
sloenog kakvo se najee susree
u praksi. Najjednostavnije sjeivo je
prikazano na slijedeoj slici:

17

 Sjeivo se sastoji od slijedeih elemenata: prednje

povrine (prsa) ABCD, zadnje povrine (lea) ABFE i dvije
bone povrine ADE, BCF. Linija AB, u kojoj se presjecaju
prednja i zadnja povrina sjeiva, zove se otricom.
Bone povrine takoe imaju svoje ivice, i to dvije
prednje AD i BC i dvije zadnje AE i BF. Njihova uloga je
manje znaajna i zato se ivica AB zove glavna otrica, a
ivice AD, BC, AE i BF sporednim bonim otricama.
18

 Osim toga kod sjeiva se razlikuju: zadnji

ili
ugao (), ugao otrenja (), prednji ugao
ugao nagiba ( ) i ugao rezanja (). Ovaj
ugao je uvjek jednak :
= +
Isto tako zadnji ugao, ugao otrenja i ugao
nagiba uvjek ine pravi ugao
+ +=90
Ovakav najjednostavniji oblik sjeiva
zove se elementarnim sjeivom.

19

Apsolutno otro i stvarno

sjeivo
Pri razmatranju elementarnog sjeiva, kao alata za

rezanje drveta, data je karakteristika njegovih

elemenata. Pojam otrice je definisan kao linija AB
na presjeku prednje i zadnje povrine sjeiva. Iz
toga proizlazi da je otrica apsolutno otra, da
nema nikakve zaobljenosti, a njena projekcija, u
poprenom presjeku je taka. Sjeivo sa tako
idealnom otricom zove se apsolutno otro sjeivo.
Sa geometrijske take gledita takva definicija
otrice je sasvim pravilna. Mautim, u praksi takva
otrica ne postoji jer se ne moe postii. Prije
svega, ve prilikom otrenja vrh otrice se mrvi ili
savija pod uticajem zrnaca brusne ploe, odnosno
sila koje djeluje na metal sjeiva za vrijeme
otrenja. Gledana pod mikroskopom tek nabruena
otrica ima mnogo neravnina.
20

 Ona izgleda kao nazubljena ivica koja ima

izvjesnu neravnu zaobljenost manjeg ili veeg
radijusa. Iz ovog razloga stvarna definicija
otrice je neto drukija. U geometrijskom
smislu ona se smatra ne kao presjek dviju
ravni, ve kao prelazna zaobljena povrina,
koja spaja te dvije ravni sjeiva.

Sjeivo sa takvom otricom zove se stvarno

sjeivo (otrica).
21

Elementarno rezanje
Najjednostavniji oblik rezanja najjednostavnijim
sjeivom zove se elementarno rezanje.
Elementarno rezanje se karakterie sa:
Elementarno rezanje vri se samo jednom (glavnom)
otricom sjeiva.
Duina otrice je vea od irine predmeta.
Putanja svake take sjeiva je pravolinijska sa
ujednaenom brzinom.
Debljina strugotine je ista po debljini i irini
Ravan u kojoj se kree otrica sjeiva i pravac
kretanja sjeiva u toj ravni stoje u odreenom
odnosu prema toku vlakana kod objekata koji se
obrauju rezanjem.
22

Otvoreno i zatvoreno
rezanje
Ako se rezanje vri samo jednim sjeivom
duim od irine elementa, onda u tom procesu
uestvuje samo glavna otrica. Strugotina koja
pri tome nastaje se slobodno formira na
povrini elementa. Takvo rezanje se zove
otvoreno rezanje. Vrlo je rijetko (npr.
blanjanjalicama).
Veina drugih naina rezanjem vri se tako to
u procesu rezanja istovremeno uestvuju
glavna otrica sjeiva, jedna ili obje bone.
Tada se formiraju dvije ili tri povrine rezanja u
isto vrijeme. Takvo rezanje se zove zatvoreno.
23

 Zatvoreno rezanje

Zatvoreno rezanje nije elementarno, ve

sloeno. Rezanje drveta u praksi, u veini
sluajeva, obavlja se po principu
zatvorenog rezanja, kada otrice sjeiva
djeluju unutar drvne mase elementa koji se
obrauje (piljenje, glodanje, buenje itd.).
24

Postojanost otrice
Rezna ivica realnog alata ima na samom
poetku rezanja oblik zakrivljene povrine
definisane radijusom zaobljenja. Posmatra li
se otrica tokom efektivnog rezanja, opaa se
postupna promjena mikrogeometrije rezne
ivice. Promjenu mikrogeometrije rezne ivice
prati niz drugih pojava, rastu sile na otrici,
raste zahtjev za snagom bez obzira to se svi
parametri rezanja odravaju konstantnim,
smanjuje se kvaliteta obraene povrine i
povrine rezanja, a dolazi do propaljivanja
obraene povrine odnosno povrine rezanja.

25

 Znaaj promjene mikrogeometrije otrice

moe se pokazati na razne naine.
Primjer: rezanje hrastovih gredica
=15m =30m
P=1,2kW P=1,8kW
50% se poveava snaga rezanja kod
zaobljenja za 15m.

Svojstvo alata da u odreenim uslovima

rada zadri sposobnost rezanja kroz
odreeno vrijeme efektivnog rezanja
naziva se postojanost alata.
26