IG USLOVI IZGRADNJE TUNELA: geoloki

sastav
i
sklop
terena;
morfoloka,
hidrogeoloka
i
geodinamina
svojstva
terena. U ocjenu pogodnosti terena za
izgradnju naselja spadaju jo: postojanje
neposrednih izvorita za vodosnabdijevanje;
blizina pozajmita geo-gra. materijala;
klimatski uslovi; razvijenost ili mogunost
izgradnje saobraajnica; ekonomski, socijalni
i
dr.faktori
IG USLOVI IZGRADNJE PUTEVA I PRUGA:
reljef terena; geoloka graa; hidroloka
svojstva; klimatska prilika; biljni pokrivai i
ekonomsko-geografski
uslovi
IG USLOVI IZGRADNJE ZASJEKA I NASIPA:
geoloka graa, morfologija padine i sklop
stijenske
mase
IG USLOVI IZGRADNJE AERODROMA:
morfologija, geologija, hidrologija i klimatski
faktori. Takoer: na pisti ne smije poduni
nagib biti vei od 1,5%; kod travnatih
pokrivaa deformacije u mikro reljefu ne
smiju biti vee od 10 cm na duini kraoj od
10
m;
nosivost
terena
mora
biti
zadovoljavajua; max nivo podzemnih voda
ne smije biti plii od 0,5 m za ljunkovitopjeskovita tla, 1m u pjeskovitim glinama, 1,52,0 m glinama; nophodno pozajmite
materijala
za
nosivu
konst.u
blizini;
neophodne koliine vode za aerodrom i
njegovo vodosnadbjevanje; za izgradnju
vojnih aerodroma poeljna blizina oboda sa
debljim sedimentnim naslagama, radi gradnje
hangara.
IG USLOVI IZGRADNJE TUNELA: geoloka
graa terena i svojstva stijenskih masa
IG USLOVI IZGRADNJA MOSTOVA: reljef,
litoloki sastav, sklop terena, fizika svojstva
stijenskih masa, hidroloka svojstva terena i
egzodinamikih geoloki procesi i ig pojave.
IG USLOVI ZA IZGRADNJU BRANA:
morfoloki; hidroloki; ig, ekon. I dr.faktori;
nosivost terena; mogunost smicanja brane;
vodopropusnost pod pritiskom; geoloki
graevinski materijali; seizminost terena.
IG
USLOVI
IZGRADNJE
KANALA:
morfologija i geologija; reljefni oblici; nagiba
padina; hidrogeoloke funkcije stijenskih
masa
ELEMENTI KLIZITA: tijelo, klizna ploha,
povrina, podloga, noica, krila, trbuh,
depresija, eoni oiljak, pukotine, osa,
granica, duina, irina, dubina i debljina
DETRUZIVNA
KLIZITA:
karakteristino
razlamanje i istiskivanje zemljanih masa u
zoni kliznog premjetanja sa pojavama
teenja to je najee uslovljeno prisustvom
stijena
najmanje
vrstoe.
DELAPSIONA KLIZITA: su vrlo esta,
nastaju na blago nagnutim padinama i
vjetakim kosinama, nagiba 10-15, a prema
znaaju
su
drugostepena
KLASIFIKACIJA POKRETA KOSINA PO

HUTCHINSONU: odroni, puzanje, ulijeganje,

klizita-translaciono
klizanje,
pokretanje
dezintegriranog
materijala
mjeavine
stijenskih fragmenata, prevrtanje, padanje,
kompleksno
pomjeranje
kosine
ODRONJAVANJE ST.MASA: je savremeni
geoloki
procesi
otkidanja
i
naglog
stropotavanja
st.masa
sa
slobodnim
bacanjem
,razbijanjem
i
poskikivanjem
blokova niz strme odsjeke padine ili u
obalama rijeka, jezera i mora
ODRON: skupina komada i blokova st.masa
formiranih
u
podnoju
strmih
odjeka
VIDOVI ODRONJAVANJA ST.MASA: poetno
rotiranje, a zatim padanje bloka; klienje pa
padanje; kotrljanje pa padanje; padanje pa
kotrljanje; padanje pa osipanje; klienje,
padanje,
klienje
ELEMENTI ODRONA: zona otkidanja, zona
transporta, tijelo, debljina, podloga i povrina
OSNOVNE
GEOTEHNIKE
KARAKTERISTIKE
ODRONA:
ruilaka
energija komada ili blokova (p=mV2/2), brzina
pada komada ili blokova (V=sqrt(2gh)),
odreivanje daljine pada komada ili blokova
(Lt=(a+45)H/450),
odreivanje
duine
odlijetanja
blokova
TEENJE: pokretanje i tok jako raskvaenih i
vlanih dijelova koherentnih i nekoherentnih
tvorevina
u
povrinskoj
zoni
padina
UZROCI TEENJA: smanjenje otpornosti na
smicanje usljed raskvaavanja povrinskih
tvorevina; poveanje filtracionih i pornih
pritisaka
ELEMENTI
TECITA:
tijelo,
povrina,
podloga, noica, ispupenje i depresija
OSIPANJE:
pojedinano
ili
grupno
gravitaciono kretanje mehanikih izlomljenih
komada st.masa po jako nagnutim padinama.
SIPARI(OSULINE): tvorevine gravitacionoakumulacionih komada st.mase koji su se
formirali
u
podnoju
padina
UZROCI NASTANKA SIPARA: insolacija,
pritisci
stvoreni
pri
temp.inverzijama,
razaranje stijena pritiscima koje izaziva
korijenje
biljaka,
dinamiki
udari
ELEMENTI SIPARA: tijelo, podloga, povrina,
elo, noica, nagib povrine, osovina, granica,
krila,
debljina
IG KLASIFIKACIJA STIJENA I TERENA:
klasifikacija preklika: 1 klasa(odlian
materijal):
st.bogate
amfibolitima,
piroksenima,
bazalti,
dioriti,
gabri.
2 klasa (vrlo dobar materijal): svjei sitnozrni
graniti,
daciti,
andezit
i
trahit
3
klasa
(dobar
materija):
mehaniki
oslabljene
stijene
1
i
2
klase
4 klasa (lo materijal): raspadnute i meke
stijene. Klasifikacija brauns-stinia: 1 klasa
(tereni formirani od rastresitih i mekih, slabo
vezanih stijena): lopata i aov; 2 klasa (tereni
izgraeni od slabo vezanih stijena): budak; 3

klasa (slabo vezane stijene): pijuk; 4 klasa

(polukamenite stijene): pijuk, uskija, klinovi i
eki; 5 klasa (mehaniki oteene kamenite
stijene), 6 klasa (vrste kamenite stijene) i 7
klasa (vrste ilave stijene) :eksploziv
Klasifikacija GN 200: rastresita zemlja:
lopata; obina zemlja: aov; vrsta zemlja:
pijuk; trona zemlja: uskija; meka stijena:
barut; vrste i vrlo vrste stijene: eksploziv.
Klasifikacija
M.M.
Protoakonova:
izuzetno vrste, vrlo vrste, vrste, dosta
vrste, umjereno vrste, meke, vrlo meke,

zemljasta,
rastresita
i
kaasta
Klasifikacija tercagija: u dodiru sa vodom
neizmjenjene; pri vie puta ponovljenom
potapanju u vodi i suenju iskomadaju se; pri
prvom potapanju u vodu rasipaju se; poslije
suenja vrste ali poslije drugog potapanja
rasipaju se; suhe i pod vodom; vrste poslije
suenja ali poslije vie potapanje i suenja
bubre i skupljaju se i na plamenu gore; poslije
suenja vrste a pri potapanju u vodu se
rasipaju.