Professional Documents
Culture Documents
IEM 1deo New PDF
IEM 1deo New PDF
VELIINA
SADRAJ
1
UVOD ............................................................................................................................ 3
1.1 Osnovne vrste ispitivanja u odnosu na svrhu i proizvod ............................................ 4
1.1.1 Kontrola............................................................................................................... 4
1.1.2 Vrste ispitivanja u odnosu na svrhu .................................................................... 4
1.1.3 Vrste ispitivanja s obzirom na proizvod.............................................................. 6
1.2 Naini ispitivanja i obrada rezultata ........................................................................... 6
1.2.1 Zvanine pisane isprave (dokumenti) ................................................................. 7
1 UVOD
Svrha ispitivanja je dobijanje relevantnih informacija vezanih za vrednosti izvesnih
veliina, naine dogaanja pojava i svojstva proizvoda i ugraene opreme, u ovom sluaju
elektrinih maina i transformatora. Ispitivanjima se proveravaju:
objekt merenja (u ovom sluaju elektrine maine ili transformatora ili njenog dela);
fizike veliine i tokove procesa koje elimo izmeriti (esto je potrebno proceniti ili
poznavati oekivane vrednosti (barem red veliine), uz poznavanje sutine fizikog
principa procesa);
standarde i propise;
ispitivanja koja se obavljaju na tipu ili (n-tom) komadu poseban (ugovoren) zahtev
kupca ili korisnika radi dobijanja dodatnih podataka u pogledu eksploatacionih
karakteristika proizvoda;
naknadna ispitivanja posle prestanka rada prozvoda (dela) zbog saznavanja stvarnog
stanja radikorienja tog proizvoda na drugom mestu ili za druge namene, u razvojnoistraivake svrhe, zbog vetaenja (ekspertize) ili primene u druge svrhe.
pregledavanje - na onovu ljudskih ula, pre svega vida, utvruju se svojstva i stanje
opremljenosti;
Ispitivanja obavljaju priueni ili specijalizovani ispitivai, dok lica koja overavaju
certifikate i/ili ateste moraju da imaju odgovarajue ovlatenje.
Inspekcija (kontrola ispitivanja) je nezavisan organ (u odnosu na proizvoaa) koji
zvanino kontrolie ponaanje, rad i rezultate rada tokom ispitivanja. Inspekcija predstavlja
kontrolu ispitivanja proizvoaa, a obuhvata pregled rezultata ispitivanja ili uvid, odnosno
uee, u rezultatima ispitivanja proizvoaa. Inspekciju obavljaju inspektori - kontrolori
(primopredajna ispitivanja).
Ekspertiza (vetaenje) je delatnost kojom se naknadno ustanovljava injenino stanje koje
je prethodilo nekom dogaaju, obino sa nesrenim i materijalno tetnim posledicama.
Naknadna ispitivanja delova ili itavog proizvoda predstavljaju jedno od vanih sredstava
ekspertize. Ekspertizu obavljaju eksperti (vetaci).
6
2 MERENJE OSNOVNIH
ELEKTRINIH VELIINA
Merenje elektrinih veliina se na fakultetima temeljno izuava u okviru baznog predmeta
pod nazivom Elektrina merenja, Merenja u elektrotehnici, Elektrometrologija i slino.
Ovde e se dati samo pregled merenja osnovnih elektrinih veliina bitnih za ispitivanja
elektinih maina, ilustrovan odgovarajuim primerima. Osnovne elektrine veliine o
kojima e biti rei su elektrina struja i napon, snage, omski otpor namota i otpor izolacije.
Za merenje elektrinih veliina koriste se prema principu rada mehaniki i elektronski, a
prema nainu prikazivanja analogni i digitalni instrumenti. Danas su primeni dominantni
elektronski, digitalni instrumenti, mada u obrazovnim laboratorijama u naim uslovima i
dalje prevlauju mehaniki, analogni instrumenti. Radi podseanja, za merenje
jednosmernih veliina obino se koriste mehaniki instrumenti sa "kretnim kalemom", ije
je pokazivanje proporcionalno sa aritmetikom srednjom vrednou merene veliine, a
skala im je praktino linearna, dok se za merenje naizmeninih veliina obino koriste
mehaniki instrumenti sa "mekim gvoem", ije je pokazivanje proporcionalno sa
efektivnom vrednou merene veliine, a skala im je u osnovi nelinearna. Instrumenti sa
kretnim kalemom imaju preko deset puta manju potronju i obino veu tanost, u odnosu
na instrumente sa mekim gvoem.
2.1
Ovde nee biti posebno rei o merenjima relativno malih struja i napona, koje se mogu
izvesti standardnim instrumentima (ampermetrima i voltmetrima) neposredno ukljuenim u
merno strujno kolo. Pri iole veim strujama i naponima takvo reenje postaje nepraktino i
teko izvodljivo, pa se tada upotrebljavaju merni antovi ili merni transformatori. Merni
transformatori smanjuju merene struje i napone na vrednosti koje su prikladne za merenje
standardnim instrumentima, tj. redovno na nominalne struje od 1A ili 5A i nominalne
napone od 100 V , 200 V , 100 3 V i 200 3 V . Ujedno takvi merni transformatori slue
za izolovanje mernih instrumenata od visokog napona u merenom krugu, tako da
rukovanje s njima postaje bezopasno. Zbog znaaja primene kod ispitivanja elektrinih
maina, o mernim transformatorima e biti vie rei.
2.1.1
Merni transformatori
merenje struje i napona vrlo razliitih nazivnih odnosa transformie se uvek na iste
naznaene odnose, to smanjuje broj tipova mernih ureaja i omoguava njihovu
serijsku proizvodnju;
U 1n
U 2n
p u [%] =
k nU 2 U 1
100 .
U1
1
R + X2
cos =
1
1+ X 2 / R2
Optereenje se moe izraziti i pomou prividne snage koju on troi pri nazivnom
sekundarnom naponu (uz propisani sainioc snage):
2
P = Y U 2n
Strujni transformatori se koriste pri niskom naponu kada je struja vea od 5A i pri
visokom naponu bez obzira na struju.
Primarni namot strujnog transformatora sastoji se od jednog ili nekoliko zavoja
relativno velikog presjeka, i ukljuuje se redno u merno strujno kolo. Suprotno tome,
sekundarni namot se sastoji od veeg broja zavoja relativno malog preseka i prikljuuje se
na instrumente sa zanemarivim otporom (ampermetri, redni namoti vatmetra, brojila). Na
taj nain radni reim strujnog transformatora je praktino reim kratkog spoja.
Strujni transformatori se izrauju za pet klasa tanosti : 0,2; 0,5; 1; 3 i 10, imaju
naznaene primarne struje u podruju od 5 15000A , a naznaenu sekundarna struja je u
pravilu od 5A (za unutranja postrojenja). Standardne naznaene primarne struje su:
10- 12,5-15-20-25-30-40-50-60-75 Ai njihovi decimalni delovi i viekratnici.
U zavisnosti od namene, strujni transformatori imaju razliite konstrukcije. Radi
sigurnosti sekundarni namot mora biti sigurno uzemljen, a radi izbegavanja preteranog
zagrevanja ne smemo ga ostaviti otvorenim pri ukljuenju transformatora ili ga otvarati u
toku rada. Ukoliko je namot sekundara otvoren, transformator dolazi u reim praznog
hoda. Pri tome indukcija u gvou jezgra poraste mnogo puta u odnosu na njenu vrednost
pri naznaenoj struji (do 1,4 ...1,8 T umesto 0,08...0,1T ); u skladu s tim rastu i gubici u
gvou te pri duem radu neizbeno dolazi do zagrijavanja jezgra i kvara izolacije
sekundarnog namota. Meutim, glavnu opasnost predstavlja napon na prikljucima
otvorenog sekundarnog namota U 2 koji je vrlo iljastog oblika, to se objanjava veoma
jakim zasienjem magnetskog kola, zbog ega magnetni fluks transformatora poprima
10
cos =
1+ X
, tg = X/R
2
P = Z I 2n
K n I 2 I1
100
I1
Fazna greka i fazna je razlika izmeu primarne i sekundarne struje. Smer vektora
odabira se tako da u idealnog transformatora fazna razlika bude jednaka nuli. Smatra se da
je fazna razlika greka pozitivna ako je vektor sekundarne struje vremenski ispred onog u
primarne struje.
Zbog mogunosti izoblienja sekundarne struje pri poveanoj primarnoj struji zbog
uticaja zasienja u jezgru, definie se sloena greka piS :
piS [%] =
2.2
100 1
(K n i2 i1 ) 2 dt
I1 T 0
U ovom poglavlju bie rei o merenju snage jednosmerne struje te aktivne i reaktivne
snage jednofaznih i trofaznih sistema.
2.2.1 Merenje aktivne snage jednosmerne struje
Potreba za merenjem snage jednosmerne struje kod elektrinih maina se javlja kod:
Merenje se, po pravilu izvodi pomou ampermetra i voltmetra za jednosmernu struju, dok
vatmetar moe da poslui za ocenu valovitosti odnosno impulsivnosti.
Ig
Ip
A
Iv
RA
Ug
RV
U2
Rv
Ova greka je zanemariva, osim u sluaju mikromaina, kada treba uyeti u obzir potronju
instrumenata.
2.2.2 Merenje aktivne snage naizmenine struje
Za merenje aktivne snage naizmenine struje se po pravilu koriste vatmetri, za
laboratorijska merenja elektrodinamiki (klase 0,1; 0,2; 0,5), a za industrijska merenja
indukcioni (klase 1; 1,5; 2,5 ; 5). Danas u upotrebi prevladavaju elektronski instrumenti.
2.2.2.1 Elektrodinamiki vatmetar
Aktivna snaga se na podruju niskih frekvencija odreuje se pomou vatmetara, najee
elektrodinamikog tipa. Prilikom merenja snage se meri dodatno i struja i napon
optereenja, kako zbog kontrole optereenja strujne, odnosno naponske grane tako i zbog
odreivanja prividne i reaktivne snage kao i sainioca snage.
12
Ig
Ip
W
A
RA
RW
RW
V RV
Ug
Up
Pp
Slika 2-2 Merenje snage vatmetrom ija je naponska grana spojena na prijemnik
Ig
Ug
V RV
RW
Ip
A
RA
RW
Up
Pp
Slika 2-3 Merenje snage vatmetrom ija je naponska grana spojena na izvor
spoj
prema slici 2-2
snaga izvora
PW + I g2 ( R + R A )
PW +
U g2
Rv
U g2
snaga prijemnika
U 2 U 2
PW t + t
RV RW
PW I t2 ( R + R A )
RW
Na slici 2-2 je prikazan spoj vatmetra na takav nain da su naponske grane vatmetra
povezane na prijemnik, dok su na drugoj slici naponske grane vezane na izvor, a u tabeli su
date matematike relacije vezane za prvi odnosno drugi sluaj.
Pri merenju manjih snaga bie potrebne korekcije zbog potronje instrumenata.
Zbog toga se koriste i tzv: kompenzovani vatmetri kod kojih nije potrebna korekcija zbog
potronje naponske grane, jer imaju dodatni pomoni namot s kojim se otklanja uticaj te
potronje.Pomoni namot ima isto toliko zavoja koliko i nepomini strujni kalem vatmetra,
te je tesno uz njega namotan.
13
Elektrodinamiki vatmetar ima dva kalema, od kojih je prvi pokretan sa strujom koja
je srazmerna naponu (U ), dok je drugi nepokretan sa strujom optereenja ( I ).
Izmeu kalema (namota) je meusobna induktivnost L12 ime se dobija momenat
M = i1 i 2
dL12
,
d
gde je :
L12 = Lm cos , i1 = kU 2 cos t , i2 = I 2 cos( t ) .
Srednja vrednost momenta je:
M = kUI cos
poto je sin = const .
Snaga vatmetra se rauna iz konstante
kW =
U0 I0
i skretanja :
PW = kW
gde je :
m -opseg skale
U1
I
, kI = 1
U2
I2
jednofaznim vatmetrom,
trofaznim vatmetrom.
Merenje snage trofaznog sistema jednim jednofaznim vatmetrom nije uobiajeno za iole
tanija merenja. Ako se primeni potrebno je paziti da se obezbedi fazni napon to
pribliniji stvarnom uz proveravanje simetrije napona i struja.
Trofazna merenja u trofaznim sistemima bez nultog voda se mogu obaviti metodom dva ili
tri vatmetra. Zbog oigledne prednosti vezane za broj instrumenata i oitavanja, obino se
obavljaju sa dva vatmetra, jednim voltmetrom, i tri ampermetra. Voltmetar i ampermetar
slue za kontrolu optereenja naponske i strujne grane vatmetra. Opreznost je potrebna, jer
do preoptereenja moe doi a da otklon vatmetra ne premauje opseg skale, budui da je
pokazivanje vatmetra zavisi o proizvodu struje i napona. Kod merenja snage prijemnika sa
malim sainiocem snage (ispod 0,2), metoda dva vatmetra nije upotrebljiva zbog velike
relativne greke, pa se u ovom sluaju, po pravilu upotrebljavaju tri vatmetra sa punim
skretanjem za male sainioce snage, sa znatno preopteretivim naponskim (i tri puta) i
strujnim (i dva puta) granama.
U trofaznim sistemima sa nultim vodom upotrebljava se metoda tri vatmetra.
2.2.3.1 Metoda dva vatmetra (Aronova sprega)
Metodom dva vatmetra meri se snaga nesimetrinih trofaznih sistema bez nultog
voda. Pri tome su strujne grane vatmetara W1 i W2 prikljuene u dve faze, a dovodni
prikljuci njihovih naponskih grana na istu fazu u kojoj je i strujna grana (slika 2-4).
Odvodni prikljuci naponskih grana prikljuuju se na fazu u kojoj nema strujnih grana
vatmetra. Treba paziti da dovodni prikljuci strujnih grana budu na strani izvora napona.
U1
i1
W1
e2
U2
i2
e1
W2
e3
U3
i3
15
(1)
Poto nemamo nulti vod, zbir struja sve tri faze u svakom trenutku mora biti jednak nuli:
i1 + i2 + i3 = 0
(2)
Odakle je:
i3 = i1 + i2
(3)
(4)
(5)
Kako kroz vatmetar W1 tee struja i1, a na njemu je napon (e1-e3), on e pokazivati
srednju vrednost prvog sabirka iz izraza (5). Slino tome vatmetar W2 se nalazi na
naponu (e2-e3), a struja kroz njega je i2, pa on pokazuje srednju vrednost drugog sabirka iz
izraza (5). Prema tome e zbir pokazivanja oba vatmetra dati srednju vrednost snaga sve tri
faze:
P = P1 + P2
(6)
P1 = U 13 I 1 cos(30 o )
Na naponsku granu vatmetra W2 deluje linijski napon U 23 koji je ispred napona
U 2 za 30 o , pa izmeu struje kroz strujnu granu tog vatmetra i napona na njegovoj
naponskoj grani postoji pomak (30 o + ) . Zbog toga W2 pokazuje:
P2 = U 23 I 2 cos(30 o + )
Odavde sledi da je srednja snaga trofaznog simetrinog sistema:
[ (
)]
16
U3
U1
I2
30
30
U2
U13
U23
3
, i oba skreu na istu
2
stranu.
2. Induktivno optereenje( = 60 o ):
Jedan vatmetar skree isto kao u prvom sluaju, dakle srazmerno
3
, a drugi je na nuli.
2
3. Induktivno optereenje( = 90 o ):
U ovom sluaju skretanje 1 je srazmerno cos 60 o =
1
, dok je skretanje 2 srazmerno je sa
2
1
. Dakle oba vatmetra skreu podjednako, ali na suprotne strane, a aktivna
2
snaga je nula.
cos 120 o =
[ (
)]
U simetrinim trofaznim sistemima primenom Aronove sprege moe se, posredno preko
tangensa ugla , odrediti i sainilac snage:
P1 P2
3UI sin
1
=
=
tg ;
P1 + P2
3UI cos
3
ili:
tg = 3
P1 P2
;
P1 + P2
U1
i1
W1
e2
U2
i2
e1
W2
e3
U3
i3
18
W1
P
W2
P
R1
W3
L2
R2
2.3
L1
U ovom poglavlju bie rei o merenju reaktivne snage jednofaznih i trofaznih sistema.
simetrinih sistema reaktivna snaga se moe meriti i pomou vatmetara. Pri ovom merenju
potrebno je postii da se naponska grana na vatmetru prikljui na napon fazno pomeren za
/2 u odnosu na napon koji bi imala naponska grana pri merenju aktivne snage. Prema
tome za merenje reaktivne snage metodom jednog vatmetra koristimo emu kao na slici 10.
L1
L1
L2
L2
L3
L3
W1
W2
P
W3
1
3
( W1 + W2 + W3 )
U trofaznim sistemima koji nemaju nulti vod mogue je merenje reaktivne snage
metodom dva vatmetra (Slika 2-11.). Ovde se naponske grane prikljuuju na fazni napon
pa je potrebno u sluaju nepostojanja nulte take izvesti istu. Pri odreivanju snage treba
uzeti u obzir da je upotrebljen 3 puta manji napon, pa se koristi sledei izraz:
Q = 3 ( W1 + W2 )
U opisanim metodama izmeu strujnog i naponskog kalema je pun linijski napon to
ograniava njihovu upotrebu na viim naponima (preko 110 V ).
20
L1
W1
0
P
L2
W2
L3
2.4
Pri ispitivanjima elektrinim maina, merenje otpora namota je od izuzetnog znaaja, jer se
na osnovu izmerene vrednosti otpora mogu otkriti eventualne greke u izradi, te odrediti
gubici pri datoj struji i temeperatura zagrejanog namota. Dodatno, uporeivanjem
proraunskih i izmerenih vrednosti otpora kontrolie se i proraun i merenje. Radi
dijagnostike izrade novog namota i stanja namota ve koriene maine, ispitivanje
elektrinih maina upravo zapoinje merenjem otpora namota.
Najvie upotrebljavana metoda merenja otpora je tzv. U-I metoda, mada se, zavisno o
vrednosti otpora mogu primeniti i merni mostovi (Tomsonov i Vitstonov). U sluaju
potrebe za ponovnim merenjem istog otpora mora se ponoviti i upotreba iste metode, sa
istom osetljivou.
Rv
Rv
Iv
I
A
Rx
B
Strujn i sp oj
N aponsk i spoj
21
Rx
U
=
I Iv
U
I
U
Rv
U strujnom spoju ampermetar meri struju kroz otpornik, a voltmetar pad napona na
ampermetru i merenom otporniku. Ako je otpor ampermetra R A , onda je otpor merenog
otpornika:
Rx =
U RA I U
= RA
I
I
Dodatni, promenljivi, otpor u kolu ima dvostruku ulogu- podeavanja struje i smanjenja
elektrine vremenske konstante kola, pa time i vremena potrebnog za sprovoenje ogleda.
Naime, oitavanje instrumenata se moe vriti tek kada se ustale njihova pokazivanja.
Potrebno je obratiti panju na injenicu da na vrednost elektrine vremenske konstante
kola uticaj imaju, preko meuinduktivne veze, i eventualni drugi namoti maine koji nisu
otvoreni.
Kod velikih elektrinih maina namotaji imaju velike induktivitete, zbog ega pri
sprovoenju ogleda predviamo posebne sklopke, kako pri iskljuivanju kola ne bi dolo
do oteenja instrumenata i izolacije namota usled pojave elektrinog luka i udara visokog
napona. Pri merenju se prvo zatvori strujno kolo, dodatnim otporom podesi struja na
eljenu vrednost, a tek onda prikljui voltmetar. Po zavretku merenja prvo se iskljui
voltmetar, nakon ega se pomou dodatnog otpornika struja maksimalno smanji, pa se tek
onda prekine strujno kolo.
Pri omerenjima malih otpora ovom metodom mora se veoma voditi rauna o nainu
prikljuivanja instrumenata, kako bi se izbegao uticaj otpora spojnih mesta.
R BC
R CA
R CA
R AB
RA
RC
R AB
RC
RA
RB
RB
1
1
1
( RAB + RCA R BC ) , RB = ( RBC + RAB RCA ) , RC = ( RCA + RBC RAB )
2
2
2
1
4 R BC R CA
[ R AB + R BC + R CA ]) ,
(
2 R AB + R BC + R CA
24
RB =
1
4 R CA R AB
(
[ + R AB R BC + R CA ]) ,
2 + R AB R BC + R CA
RC =
1
4 R AB R BC
(
[ + R AB + R BC R CA ]) .
2 + R AB + R BC R CA
R 2 3
I = R I 2 ,
2
2
3 ) i meufazni otpor
( R = Rl = 2 3 R f R f = 3 2 R ) :
2
3 I 3
PCu = 3 R
= R I 2 .
2 3 2
Dakle, u sluaju jednakih faznih otpora namota, za spregu zvezda i trougao, Dulove
gubitke dobijamo na temelju istog izraza zasnovanog na izmerenim vrednostima struje i
otpora.
Otpor rotorskog namotaja asinhronog motora i pobudnog namotaja sinhronih maina
merimo tako, da prislonimo merne vodove na klizne kolutove, da bi izbegli merenje
prelaznog otpora i otpora samih etkica. Otpor etkica ne merimo ve ga izraunavamo na
osnovu pada napona na etkicama.
Kod transformatora glavni problem pri merenju otpora namota predstavlja visoka
induktivnost namota transformatora (velika vremenska konstanta), kao i uticaj drugih
namota koji se ne mogu otvoriti (trougao). Kako e ovo uticati na prelazni proces kod
ukljuivanja, ovisi o sprezi transformatora i postupku merenja.
2.5
Ri = k k i
Pri tome je:
(U n + 3,6)(8 + n )
,.
Pn 16
-
Ri izolacioni otpor u [M ] ,
obr
,
n nominalna brzina u
min
U n nazivni napon u [kV ];
k temperaturni koeficijent;
k k i izolacioni koeficijent, koji za razliite klase izolacije ima razliite
vrednosti.
Ako je maina ispod 1[MVA ] izolacioni otpor se rauna po sledeoj
jednaini: Ri [M ] = U n [kV ] + 1 . Iste vrednosti izolacionog otpora upotrebljavaju se i za
asinhrone maine.
Za pobudne namote i za maine jednosmerne struje snage manje od 100 [kW ], koje po
pravilu imaju niski napon, zahteva se najmanje 1[M] pri temperaturi 75 o C i mernom
naponu od 500[V ] .
Za maine jednosmerne stuje snage jednake ili vee od 100 [kW ] izolacioni otpor odreuje
se prema:
26
Ri = k e k i
n + 700
0 ,1Pn + 500
Parametri iz prethodne relacije imaju isto znaenje kao i u relaciji za sinhroni generator.,
osim koeficijenta - k e , koji predstavlja naponski koeficijent odreen nivoom nominalnog
napona
Otpor izolacije se meri jednosmernom strujom, pomou specijalnih instrumenata
megometra, mada je mogua i primena U-I metode. Naizmeninom strujom odreivala bi
se impedansa, koja je u konkretnom sluaju preteno kapacitivnog karaktera. Napon pri
kome se vri merenje se kree izmeu 500 i 4000 V .
Megometar ini izvor jednosmerne struje i logometarski merni sistem, prikazan na slici
2-16.
-2
M2
-1
1
M1
I1
I2
Ri
Ovaj merni sistem sastoji se od dva obrtna kalema na koje deluju suprotni momenti dati
sledeim relacijama:
M 1 = NI 1 sin
M 2 = NI 2 cos
Kada nastupi ravnoteno stanje, tj kada je M 1 = M 2 ,imamo
27
NI 1 sin = NI 2 cos tg =
I 2 Ri
=
Ri = ri tg .
I1
ri
Ri
Ri = f(t)
Ri = f()
60s
, t
1,5 - za nove, posle opravke ili prepravke, ili za transformatore posle radionikog
odravanja,
Posle svakog ispitivanja namotaj se mora izbiti, tj. kratko spojiti i uzemnjiti, pre nego se
pristupi narednom ispitivanju. Naime, usled kapacitivnosti namotaja moe doi do
pranjenja u obliku naponskih udara koji su opasni za kako za rukovaoce instrumenata a
tako i za samu mernu opremu.
Prilikom merenja otpora izolacije meri se i temperatura transformatora, budui da se otpor
izolacije menja sa promenom temperature. Porastom temperature otpor se smanjuje i
obrnuto.Smanjeni nivo otpora izolacije navodi na sumnje o valjanom suenju
transformatora i o kvalitetu izolacije (papira i ulja).
2.6
Literatura
29