24, Opée poznavanje: tehnickih normativa i drugih
-~propisa
4) Hidrotehnika PRAVILNIK
0 IZDAVANJU VODOPRAVNIH AKATA
(Oprce ODREDBE
Clana.
Ovi se pravilnikom ureduje natin izdavanja, sadrfaj i oblik
wodopravniakata, sadrZaj i natin vodenje ofevidnia vodopray-
wih akata | izdavanje izvoda iz oSevidnka, posebni rofkovt u sve
Gr iadavanja vodopravnit akata i natin nihova snofenia
Vodopiavni akti iz stavka 1. ovog élanka su: vedoprasni
uvjeti, vodopravna suglasnost, vodopravne dozvola { dozvolbeni
analog,
anak 2.
Vodopravme wet ida:
_pHivatske vodee,u sluéajevima iz Ganka 123. stvka |
Zekona 0 vodama, a uz potvrdu Dréawme uprave 22 vode w
studajevima tz Clana 123. stavka 2, Zakona o Yodams.
‘Vodoprarn suglasnostizdaju nirvatske vodes
Vodopravau. dozvotu izdse:
~ Zapaijk red po prethodao pribavjenom misjenja He:
vatskih vod,
Htvatske vodex uz pots Drfavne uprave za vode u
sugajevima fz lanka 131, stvka 2. Zakons o vodams,
F Dezavna uprava za vode 22 proizvodn i stavjanj u pro-
amet Femihevast | nihovihpripravaka koji akon uporabe do-
spijevau u vode
Dozvalbent ial indaje jlo koje idaje vodopeavms dozvo-
ta :
Ctanak 3.
Vodoprava aki su uprevn ak
‘Vodoprava vet i vodopravna dozols su upavn’ ak Kft
imu sastavee djelove propisane za rene i nose naziv vodo-
pravni uvjeti« cdaosn0 wvodoprawna dozroae.
“Vodopraa suglasaos je upravn alt, oj se izdjew obi
sone meres csunare evens fost ai yvodopravn St
Potvrda Drdavne uprave za vode nije upravnt akt,
Clana 4.
Postupek izdavanja vodopravaih akatapokreée se na pisment
zaltjev zainteresirane osobe.
‘Uz zahijev za indavanje vodopravnog akta priltze se
odgovarajuéa dokumentacija odredena ovim pravilikom.
Zahijev za izdavanje vodopravtih akata podnosi se »itrvat-
skim vodamac.
Tenimso od stave 3. ovog danke zahijey 2a izdavanje vodo-
pravne dazvole podnos se nadleFnom iupaniskom ued, osm 8
Mretajevima iz clanka 131, stvak 2. Zakone o vodama kada st
podnos! nitevatskim vodariac teu slutajevimm iz lanka. 132.05
akona kada se podnosi DrZsvnoj upravi 72 vode. Cry
GD YosTUPAK, SADRZAJ, OBLIK | NACIN
TZDAVANJA VODOPRAVNIH. AKATA
1, VODOPRAVNI UVIETI
Clanak 5.
Zahijewu za indavanje vodopravnih uyjeta za gradenje novih i
rekonstrukeju postojedih gradevina prila se:
podaci o lokacji (pregleda stuacija lokacije, kop kata-
statskog plana, ops lokacije ist):
‘osnovni tenigki podacio objektu (namjens, gabarit, kapa-
sh)
~ opis tchnoloskog, process, podaci
potrebai sirovins, pol ii finalnim
maisl,
= podaci o potrcim Kolignama, kakvoéi i maginw opskrbe
vodom,
= podaci 0 kolitinama, stupnju. oneti8genj, planiranom
naginu obrade i dispozcie otpadnih vod i
= potwrda pravne osobe Koja obavija komunalna deltnost 0
‘moguénosti prikjutenja objekta na vodoopskrbni i odvodni su-
stay, ra podrujima gije su oni izgradni ii plain
Zahijevu za iadavanje vodopravnih ujeta za izvodenje re-
sional i detaljih geolofkih istradivanja i gradenje untranjh
plovnih puteva reiki morskih Ika potebno je ili:
= podatke 0 vodotoku (gebarit i polos tase plownog puta,
‘osiguraje plownosti pri niskim vodostajim),
‘0 koligini, vsti i kakvoti
izvodima, otpadnim tvari-
podatke o sondaénim buSejima (she istadivanja, natin
provodena, ako se rai o geaofkm i hidrogeolotkm radovim),
— podatke 0 mincralnim siovinama, njhovom spore,
xin nina ekspleatacle, podatju zabvata, Sen sana
‘uredenj prostora po etaams (ko se radio eksplostacsirvina
rudarskit meron), ;
program istaaih adova $ opisom natina provdenja
isuativana Kaa se radi o:reionalaim:i dealjnim geclofkim
Za voée i slozenie objekte, osim dokumentacie iz stavka 1.
‘ovog Slanka, pila se po potrebi:
~ deine odnosno koncepeisko rieSenje sustava odvodie 1
protséavanje ompadaih vods usuplena s p>
okumentacfjor: ° Dulakem o ova)
~ idejao ad 0 koncepe ava v
oopskrbe usuglaéeno s vateéom prostomno planerskom dokumen-
tacijom odredenog podrufja,
~ dinamiki plan ingradnje za gradevine Gia je izgradnja pla-
nirana etapno,
— studja utjecaja na okoli i ocjena struéne komisije, za
objekte za koje je propisana njen izads,
= dokaz (ivestcjski program sanacje i s1) da ée se novim
ulaganjem osigurati protiavanje otpadnih vods i za one objekte
i posojenja Koja to nema ijeeno
aici Pain omen po et pine
ijeva
Zalujevu je potrebno abvezno priloiti doksz 0 plagenoj
‘upravnoj pristobi .
Clanak 6
‘Sadcéaj vodopravnih uyjeta mora bit! u skladu s propisime ©
vodama, vodnogospodarskim osnovama, vodnopospodarskim pla-
rnovima kao i drugom odgovarajucom dokumentacijom vodnog,
‘gospodarstva
‘Vodopravnim uvjetima mora se osigurati zat od Stetnog
jelovanja vod, zaStta voda od onetiséenja, praviino koritenje i
‘eospodarenje vodama, a osobite:
= racionalno koristenje vode,
~ zatita postojedih i mogutih izvora pitke vode,
— zaitta propisane vrse i kategorije povrSinskih i podzemnih
‘yoda, te vods obalnog mora oneéiiéenjem s kopn
~ omoguéavanje protjecane velike vode i leds,
~ spreavanje poplave,
= spreavanja erozijskih process,
— spreéavanje pogorianja stanja zatetenih Klizista kao i
‘odvodinja povrtinskih voda okolnog terena
~ plovidba na plovnim vodotocim ili kanalima,
~ funkeioniranje i planirano iavodenje vodaih gradevina i
| —mjere zatite vodnih gradevina i vodoog redima potrebite za
radenje objekta
Clanak 7
Indavanje vodopravnih yeta nije potrebno za:
~ gradenje i rekonstrukefju stambenih i drugin gradévina w
kojima se voda korstiskijucivo a pige i santame potrebe, ako se
te gradevine prikijuguju.u vodoopskrbni sustav i odvodni sustay
cotpadain vod,
= gradenje i rckonsirkciu obitejskib, gospodarski,
cobrniskih,usluznih i-drugih gredevina u kojima se voda. Kors
iskljutivo za pie i sanitame potebe uskladu s odredbama élanka
26. Zakona 0 vodama, a odvodnja wSi u sabime jame ma
podrufjima na kojima prostomo plnerskom dokumentacijom nije
predvidena izgradnja sustava odvodaje gtpadaih voda,
= kabelska i zraénu telekomuniacislu, niskonapoasky
lektrigmu i niskotlaénu plinsku mredu vkoliko se ona izvodi a
‘adin da se ne kriza sa vodotokom, vodnom gradevinom ili se ne
izvodi na vodnom dobru,
= radove tehnigkog i-gospodarskog odt2avanja vodotoka, vo-
déa0g dobra i vodnity gradevina koji se ne smatraju rckon-
csciom (@lenak 83, Zakone o vodema) i
Nadleino ijelo 2a fadavanje vodopravaih uyjeta moze svojim
‘aktom utvrditi da ebjekt ne utjeée na vodni reZim te da izdavanje
‘vodopravnih uyjeta nije potrebuo.
Clanak 8.
Za iamjenu vodopravnih uvjetaw slutajevims iz élanka 125.
Zakona 0 vodama priloze se dokumentacija iz lanka 5. ovog Pra-
vilnika uz posebno obrazlazenje i podatke koji se odnose na pla~
‘iran izmjenv.
Clanak 9.
U sluéajevima kada vodopravne uyjete sukladno odredbama
Zakona 0 vodama izdaju nHirvatske vode« uz potvrdu Dréavne prave za vode, uvod vodopravaih uyjeta sadréi podatak da je
potvrda dana,
ailrvatske vodes donose vodopravme uvjete te ih zajedno sa
spisom, u ti primjerka. dostavigju na potvrdivanje DeZavno) upra-
vi za vode,
Drdavna uprava za vode daje potvndu na vodopravnim uyjeti-
‘ma. Potvrda sadc2i naziv organa, datum, klasu i urudzbeni bro,
konstatacju da se izdsje potvrda, peéat Dréavne uprave za vode i
Potpis ovlastenog sluzbenika.
‘Vodopravne uyjete iz prethodnog stavka, ajedno ¢ dokumen-
‘acijom koju nije potrebno zadrati u spisu, Detavna uprava 2a
vode dostavlja podnositeliu.zabijeva, a spis predmeta. vrada
Hirvatskim vodamac,
U slueaju da Dréavna uprava za vode uskrati davenje potvrde,
Aonijet ée resenje 0 odbijanju zahyjeva za izdavanje vodopravaih
uyjeta
2. VODOPRAVNA SUGLASNOST
_ Chana 10
ajo za indavaje wadopranesuglsnsi plat se:
~ vodoprami uve
= dln projekt i dugn dokument
vodopraim ujetima,
~ miljene na law projekt minsarsvanalenog 7a pro-
met na erdena uous plovnih puteva, rjeénih i mor-
ih
~ propisana upravna pristojba,
anak.
Klauzule na vodopravnim uvjetina sade:
~ naziv tijela koje izdaje vodopravnu suglasnost, broj (klasu),
latum iadavanja, poéat tea koje fedaje vodopravnu suglasnost |
vos ovlastene osobe i
~ konstataciju da su glavni projekt Vili druga dokumentacija
2 gradenje ii druge zahvateu poston izadet uw sklad sada
‘im vodopravnim uyjetima,
‘Sluabena zabiljetia s popisom projckata iii druge dokumen-
teije za gradenje ili druge zahvate u.prostoru za koje je izdana
‘edopravnn suplasnost obvezno ve uadew sis.
llrvatske odes jedan primjerak vodopravme suglasnosti
cstaviaju Drdavnoj upaviza vode,
~Ctanak 12,
U spis vodopravne silasnosti se ulate
~ slubene zabiljetke provedenja vodognadzora i
lena prema
vooorax
Clanak 13:
Vodopravna dozvola nije potrcbna 2a:
~ slufajeve iz élanka 130, st. 1. Zakona 0 vodama, ukljudivo
ustanje otpadaih voda poznaih karateristika iz. obrinigkih,
luznih, ugostiteljskih i slgnih djelanosti w sustav.edvodnje
padnihyvoda ili sabime jame, s2 povremenim prainjenjem od
trranog poduzeéa ili odvodenjem na. po-
rprivredne povrSine,za koje otpadne vode isu pottebne posebne
iere prethodnog prociscavanja osim veé ugradenih tipskih sifo-
sa, mastolov,sko dnevna potronjs vode nije veéa od 30 man
~ za ispstene Krovi, te ost éisth i avin din
oborinskih Yoda, aw sveris obavlanjem gospodanke delatos,
Ctanak 14 _
Us. zaijev za iadavane vodopravne docile, izazimaji
“aj za izdavane vodopravne dozvae za proizvdaj uae
4 promet kemijsih tvan i njihowih prprevaka ki uporabom
rmogu dospjet uw vode, pila se:
~ oda o nazi i sedis korisnika vodopravne dave,
- osnovni podaci o djelatnost kris i lokcj za oj se
vodpravna dozvol its,
~ pregledna stacja fre podruja s namakom objet,
= lokaciska, gradevinska i uporabea dozvola,-vodopravni
Unjet i vodopravnasuglanoct,zapisikstelnigho peste pe-
‘stenika nadleinog 2a poslove vodnog gospodarstva,
= ugovor o koncesi za shuajeve predvidene lankom 13.
Zakona‘0 vodama t
~ dokaz uplagen upramoj peso.
Clanak 15.
Uz zaltjev za iadavanje vodopravnih dozvola, ovisno o vist
‘objekta ili adovima za koje se izdaj, pored dokumentacije iz
lanka 14. ovog pravilnika, pila se i ova dokumentacija:
1. za. koristenje.voda iz izvortta, akumulacija i otvorenih
vvodotoka za opskrbu stanovnistva vodom za pig te za korittenje
mineralne i termaline vode:
~ pregledna situacija s oznakom izvortt, zabvata i drugih
‘objekta koitenja voda,
~ dokumentacija istaznih radova kojom se dokazuje kakvode
{ raspolotiva kolitina vode 2a vodoopskxbu,
dokumentacija kojom se defini prostor izvoritta, zone sa-
zahvaéanje i natin zahvaéanja,
~odluka © vodozaStitnom podrugju izvoritts, -—
~ dokumentacija zalvata 5 rezultatima ispitivana kakvoée
vode (ocjena i miljenjenadledne ziravstvene ustanove o kakvoéi
sirove vode, temeljena na.viSegodiBnjim ispitvanjima) i izdaSnosti
pojedinog izvortta, “
+= osnovni- podaci o izgradenom-vodoopskabnom sustavi(ka-
tet, planiranim razvojnim potrebama za sadanje i bidade
stanje i SL),
Keakvoge wate 5 pe
~ dokumentacija iz tofke-2. ovog stavka ukitito xe-Védoop-
Skiba vei iz akumulacijes velikom branom; ~~
2. za koristenje vode za energetske i druge pogonske svthe
(bidroclektrane, mlinovi,pilane i dr): ~
~ hidrolosielsborats bilancom vode u profila korenja
~ tehniéki podaci o brani ili pregradnoin profil akamila- /—— = pognski pravilnkKoritenja kod raz hidroloSkihstanja
ARN
ciiskom bazenu (krivulja zapremine, zapreminskiprostor za velike
‘vode, oSckivane oscilacije razine vode i sl),
~ podaci ili iavaci iz projekta o kapacitetu, naéinu koritenja
‘voda, osiguranju biolo8kog minimuma i dr,
~ podaci 0 prosjeéno} goditnjojproizvodaji elektriéne ener
sie,
~ pogonski pravitnik,
~ projekt tchnigkog,prometrana brane i pripadajuéih objeka-
a
= elaborato rudenju brane i provodenju vodnog vala,
~ pravilnik o radu tehnitke sluabe za rukovanje branom i
vuredajima za uzbunjivanje stanovniltva;
3. za koritenje vode za tehnolo8ke i druge gospodarske svrhe
(navodnjavanje,ribnjaci, separacje isl)
= podaci ii fzvaci iz projetaa 0 Koliini i kvaliteti vode, ve
rmenskim razdobljima korttenja vode, izgradenim kapacitetima i
planiranim’razvojnim potrebama,
~ utjecaj zahvata na zaobalje,
= tehiéki podact o zahvatu u ovisnost od hidrolotkih stanja,
~ hidrolotki elaborats bilancom vode w profilu korigteja,
osiguranje-biolotkog minimuma nizvodno od zahvata,
~ hidrogeoloski ‘strain radovi za zabvate podzemne vode,
ii vremenskih razdoblja,
~ tehnolotid proces kortexja vod s osovnim podacina 0
a enn eat emcee voce menos
rite,
~ dokumentacija iz tite 2. ovog stavkn ukolka' se vods
kort iz lamulacge svekom bom;
4, za vadenje pijeska, Sijunka i kamena na podrugju
‘madajoom za vodni rezim:
~ pregledan stu ehplotaiskog pli,
—-gabariti, profili i koliine cksploatacije i podaci o kineti
plovnog puta,
— izvadene i planirane kolitine,
— obevidnik izvadenih koligina,
= plnirana tehnologi 22 ivodenje radova,
~ carat weenjaetploataciskog pola i njegovog okoisa
po zaviSetiar eksploatacije,
~ miljenje minstarstvanadleinog za promt, kada se radio
‘unutajim plovaim putevina osm w sltaj i lanka 130. st. 1.
totka 3: Zakona 0 vodar
= pregled
otpadait vods,
~ opis tehnoloskog postupla po tehnoloSKim ojelinama s po-
sclnim esvrtom na bilancu voda u postupcima te produkata otpa-
ait vari iz tchnoloSkog postupka koji mogu imati utjcaja na
promjeau kakvoge vode,
= podaci o maksimalnim dnevaim i godinjim koliinama i
onceatracjama po karakteristignim paremetrima,
~ podaci ili izvaci iz projekata 0 gradcrinama sustava jayne
odvodaje s naznakom razdjcnog i mjeSovitog sustava,
podaci 0 vodonepropusnosti odvodnih sustava i prateih
sjeenjeispusta pritodai pjemnik,
~ fupanish ili opéinski props i odluke © odvod eme-
lent na zakonu,
analiike nalaze posted isptvana,
= obradene podatke prema posebnom propisu za vodenje
cosevidnika iz Blanka 80, Zakona o vodtma,
~ popunjen obrazac 7a inradu katara ragadivaéa,
~ osnovni podaci o recepjentu,
= podaci o dispocicj svih vsta oipada iz tehnoloskog proce-
3,
~ pravihik o zrinjavanj svib vst otpada iz tebnolotog
process i mula iz procesa obrade otpadnih voda,
~ prvi o radu i odeavanjuobjeata za odvodaju i uredaja
22 obvadu otpadnih vod,
= operativa plan inerventaih.mjra u sha i2vanrednog
onedisénia
~ program mjera zaSite voda od onettéena s rokovima fe
“tiacije'2a one pravne i fiitke osobe koje nemaju rijeSeno to pita
nije i
jeje ministastva nadlednog za promet za obavljanje
ielatnosti usluga uw pomorskom i rijeénom prometu (luke i
pristanista),
| Ukoliko podaei iz stavka 1. ovog élanka nisu dovoljni za
indavanje vodopravne dozvole, tjlo nadletno za njeno izdavanje
rade urola od 15 ‘dana of prijama zahjeva zat. dopunu
dokumentacije.
Ciaiak 16.
‘Za izdavanje vodopravne dozvole uz potvrdu Dréavne uprave
sa vode odgovarause Se primjenjye Cana 9, ovog Pravilaa,
Clanak 17.
‘Vodopravnom se dezvolom, osim za proizvodnju i stavljanje
‘upromet Kemijskih tvari i njihovih pripravaka koje nakon uporabe
dospijevaju u vode, odreduje namjena, mjesto, natin, uvjeti i opse-
¢ Foritenja voda,ispuStanja protséeah i neprofiéenihompadaih
‘oda, opasnih i drug tari koje'mogu onetist ili zagadit vode,
kao i mjesto, nan, opseg. i uvjeti vadenja pjesa i junta, a
“ors vodopravne dezvole;
~ kolitine vode za koritenje:i uporabu, dinamika koritenj i
= uporabe.voda, podaci-potebni za vodenje ofevidika o koritenju
i uporbi,nadin, uvjet i opseg korttenja voda,
0 dioniee), wet, dina i Loizne neta, th
ja opadnih vods, Koltina oipednih wr, karaKerséak
Pokazaelj i dozvojene Koncentaclje 2a kontolaofpadah vod,
esto, natin, uyjeti i opseg isputtana otpadaih vods, mje,
nafin odlaganja otpadnih tvari, podaci potrebni za’ vodenje
oBevidnika 0 ispuStanju otpadaih voda,
~ propisana Kategori eeepients,
= natin mjerenja koltina zahvadene vode,westalos i nadin
ontolekakvose zahvatene | ispateneotpade vode, natn vode-
sa ofevidnia,
-graniéne vrijednosti opasaih i itetnih tvari prema propisu iz
lanka 72s. 2. Zakona 0 vodama, ves nnannion —___ NARODNE. NOVINE
BBROJ 28 - STRANICA 1132
SLUZBENI LIST REPUDLIKE HRVATSKE
imjere koje mora poduzeti korisnik voda radi otklanjanja
nepovoljnih posljedica koje mogu nastati radi Koristenja.voda,
‘ispustanja progiséenih i neprotitéenih otpadnih vods, kao i vade.
‘je pijeska i SIjunka i
~ rok na koji se izdaje vodopravaa dozvola te uyjt pod kojim
© ona mode mijenjati
Clanak 18.
Ue ze za produljne vodopae doze, of vodo-
pram donvle 2a proinedy® seriaye's poe Kener
tar atv priprata jean pee depen ate
prilagu se:
~ vodopravna dozvola i dozvolbeni nalozi izdani uz i u tijeku
valor sopra dole
~ dokazi o iavreaju uyjets, rad, wlaganja i ullanjnja ne-
dostataka iz vodopravae darvol i dozvbenthaaloga itebh ee
ita vajeme valjnost feopaae doze,
poi opromjemma nal rene alan vodo-
ptviee dors
sia poda koe zal maeta0 nda vod-
pravne dozvole i adi
5S ig pa ai
ew za produljne wopavae doses pods! la
kkoje je izdalo vodoprava dozvolu. ”
Clana 19,
Prethodno mi8ljenje za izdavanje vodopravne dozvole, uz
sun obra oben pra chin | olin fetes,
Stans ba salva act:
opis. lokacije i problematic wodnou na vodnogospodarska
sjefenja i moguéi utjecajna ta redenja,
~ pda oplavnom prj stu vodaogosfdanh
bjckaa, vodotoka i kanala sa knierijima thove att, zat
objekata od Stetnog ‘djelovanja vod, o kategorii pijamaika,
~stanj ingradenostistehnigkim i tehnologkim karakteristikas
ae
~ kolitne raspoloti¥e vode 2a koritenje, odaosno Kolin {
lakvodepuiene protiscn | aepoineopatne wae spo
‘chim era ze, Bau proves ake en
7 7
sexta pros 0 oxguavan tte vedogespodantih
intereea predlodenim sieFenfime |
Uz zahtjev za izdavanje vodopravae dozvole za proizvodn
stavijanje u promet kemijekih sredstava i njihovih pipravaa Koji
nekon uporabe mogu daspetiu vode, prilade se: :
~ sigumosno tehnigki list za kemijku tvar ili pipravak,
cha, MSE posta ssa Keikog weds i pra
~ tehnisko uputstvo i deklaracija proizode, '
~ ekotoksioloSki podac, i
= podaci 0 pokazateljima koji se kontoliaju w vodi nakon
‘esieé kemjske ta il priavia uve wr avodeje dzvo-
jenth koncentracij i upozorenja koe se na kemijskoj tas ili pri
deavku tebaju nazi i - ee
~ test odmaivanja,
U slugajevima kada se radi o kemijskim tvaima ili njihovim
pripravcima za koje je potrebno redi njihove slofenostistruéno
‘ misljenje tjelo nadlezno za izdavanje vodoprayne dozvele z2-
‘tabitiée'da suranka pribaviti to struéno msljenje.
Clanake 21
Sigumosno tebini&ki lst za kemijse tar ili ihove pripay-
ke mora wz ostalo sada
~ datum izrade lista ili ovjere kod aadleinog tie, boj
ore, pois odgovorne osobe,
~ naziv proizvedsta,
~ naziv kemijskog sredsva (sruéni i komerialai),
~ podsc 0 fizikalno-kenijskim karateristkam,
~ ckotoksiolotki podaci (ocjena Stemog djelovanja na vode i
‘metodu po kojoj su wena ispitivana) i
~ ostle podatke bitne za procjent Stetnosti emis war i
ripravaka.
Oxjentacjsko posto sastav keri var jthovih pripra-
vaka podsaumijva pra postomi satay evih Kemi p=
pravaka koji ulaze w Konagni sastay kemijske wari. Za jako.
{oksiéne kemijske tvari (kincerogene, mutagene i dr. treba navest
Ato toénije masene udjelepripravaka koji svojom prisutnodéu sva-
raju toksicitet.
Tehnigka uputa i detaraij, uz osnovne podatke 0 proizvoda
treba sadcdavat i:
|. 4 = Podatke o podrugju i natinu primjene (esti, kedasa
industria, pojoprivreda, dezinfiijens i sl),
~ makove upozorenja primjenom standardaim simbola i
reéenica upozorenja (ako ne postaji simbol za jako toksiéne ke-
nije tvari i pripravke i
~ ako je to potreboo treba navesti mjere, sredstva i ureaje
Potrobue za uldanjanje opasn i Stetnih var iz otpadnih voda
ij ispudtayja u recepijent. *
Ekotoksiolofki podaci‘obuhvaéaju podatke vaine za prosui-
bu Hetnog djelovanja.kemijske tar ili prpravia a vode
(oksignost na balcterie ativnog mul, sktzatosigaost na vode-
ne organizme-Dapkaija magna, ili ribe ralge, biorzgrdlivost
proizvoda).
EkotoksioloSke -analize -obavja- laboratoijioji imaju
‘ovlatenje a takva isitivanja nd Drfaune unrave 22 vode. Ako te
sakon dospijevanje kemijske war ii pripravka u vode podria.
tmijevaju se:
7 Pokazateli (enionski, Fationski, neionski tenzid,aromatski
al nope’ wpikovodi, leo, om, fx ali
sli
— upozorenje 0 potreb tretranja vod u koje je dospjela ke-
iijska tvar ili pripravak, paij ispuStanja uw recepijet.
Kaada se izdaje vodopravna dozvola za sredstvo koje ssi a
odmatéivanje, obvezno je napraviti i tekst odmaidivenja u
ovlattenom laboratorju,
Clanak 22.
dozvole za kemijske tvari i njihove pripravke
ama mogs se ida
Vodopras
koji se wvoze ili proizvode po inozemnim 419
___ NARODNE NOVINE
_HETAK, 12. TRAVW
SLUDEM LIST REPUBLIKE HRVATSKE
vati na temelju ovjeenih dokumenata ovlsiene instimcije zemlje
iz koje kemijska War ili njen pripravak dolazi
U sluSaju iz stavka 1. uz zahfjev se prilaze izvoma dokumen |,
taiji pajevod ovakenogsudskog prevotlja na hast jek
4, DOZVOLBENI NALOG
anak 23.
Dozvolbeoi nalog je akt tijela koje je izdalo vodopravoa
dozvolu.
ozvolbenim nalogom se ou o pitanja koja su muna
za ushladivane ponatana irda kerisnia vodoprewne dozvole &
enim wvjtins?abvezama.
Clank 24
Dozvolbenalog mote se int:
pti izdavanju vodopravne dozvole,
— na zahtjev zainteresirane stranke,
— na zahtjev nadleine vodoprayne inspekcije ili
na temelj if zaijev nlirvaskih vodac u provodeaju vor
dog nadzea.
Cunak 25.
Dozvolbeni nalog sadrZi posebao:
~ nalog da se izvrSi neka radaja,
~ rok u kojem se treba izvriiti nalodena radaje,
nlog ds ne nine rad,
= rok w kojem se ne smije inti neka radaja,
~ nalog 2a ulaganje rl otlananja neg poremetaja i nes
fase + wijeting, namjenom,natinom, opsegem korea vods
fspitana.prottéenth 1 nepotigent oxpadah vods, vadexje
Suna i piesa
~ rok u Kojem se treba ivi ulagenje.
i Clansk 26,
U shutajevima nda dozvolbeai nalog indsje Zupanijeki red
prethodno so pbavja milljenje vBivatsih vod
Dozvolbeai walog iz stavke 1. ovog tanks obvecno se
dostavija wHirvatskim vodamae i nadleZnoj vodopravnoj in-
spoke.
Gensk'D
Ni iadavage dorothenoy wlapa es pasade D
za vode, a objets iz tenis 131. x0 2, Daten. @
odgovarajuée sc primjenjuju odredbe tana 9. ovog Pravilnika,
GD) sar2ar 1 NACIN VODENIA OCEVIDNIKA
Clanak 28.
(Osevidaikvodopravaih sata je usta ppis nda vodo-
pravaih uyjets, vodopravaih suglasnosti, vodopravnih dozvola,
Aocvolben nog, kao i potvda Dréavne uprave 2a vode kadaje
to makonam propieso.
‘Otevidaik vodi tijelo koje iadaje vodopravne ake.
Osevidik vodoprevnin ska sedi
~ Klas, odnosno bro) i datum izdavanja kts,
~ Klas i. datum potvrde Deiavne uprave za vode kada je
iadavanje te pode Zakonom predvideno,
~ Kast ednosno broj dozvobenog naloge kojl se izije wz
vvodopravan dozvoli,
iv Vodopravnog, ak,
i rave i fiieke ozobe (korisnik) na Koju gla vodo-
provi akt i
~ druge podatke koje su od kovist za doositelja vodoprav-
og aka
Zainersirana provia ii Giicka osobh ima pravo zataft
ievadak iz oSevidika + kopijama vodopravmih akats, odnosn0,
inviti wid u obevidnik.
Chana 29,
Tijelo nadleino za izdavanje vodopravaih akata duino jete
akte dostviti Dréavno} upravi 22 vode, a kada je zz izdavanje
Yvodopravnog akta sadieZan Zupanisti ured, dufan je jedan pri
imjera tog alta dostavid »Hrvatskim vodama radi vodenj jedin-
stvenog informatikog sustava.
Clanak 30,
nadlefna za indavanje vodopravaih akata duina su u
radu pridrlavati se Uredbe 0 uredskom poslovanja (oNarodae
br. 38187, A278).
IV. POSEBNI TROSKOVI POSTUPKA I NACIN
¥ NHHOVOG SNOSENJA
1
Nee hanak 31.
Posebae trofkove posnpke izdavanje vodopravnih kata i
potvrda na alde, a koji se-odnose na putt roSkove i dacvnice w
ved! s ofevidom na lokscj za koje tai idavanje vodoprav-
bog alts, tro8kove pri iadavanu votopmane dozvol za proizvod-
ju i pulanje w promet keris wari oihovih pripavake, kao
F dnige posebie'izdate snost podnoitel zahijeva u Svea prema
V. ZAVRSNE ODREDBE
Ghana 22
suv (atSez0due ovine, be. 2
Chanak 33,
(Ova) pravilnik stupa na soagu’ossog dane od dana objave
»Narodnim novinamac.
Kase: 011-296-413
Urbroj: $27-1-2/13-96-1
Zaggeb, 2, travaja 1996.
sBlsmosti i vedops
Ravnatel)
mr, Marko Sirac, dipl ing, v. c. [Na temelju hinka'B9. Ustava Republike Hrvatske, donosim
opLuKu
0 PROGLASENJU ZAKONA 0 VODAMA
ProglaSavam Zakon o vodama, koji je Zastupnitki dom Sa-
bora Republike Hivatske donio na sjednici 13. prosinca 1995,
( Brojs O19520I97E
Zagreb, 19. prosinca 1995.
Predsjednik.
Republike Hrvatske
de. Franjo Toda, ¥.
LAKON
0 VODAMA
(4) TEMELINE ODREDBE
tanak 1.
‘Ovim se Zakonom uredujeprava status voda i vodnog do-
bra, natin i uvjeti-upraijanje vodama (koritenje voda,zastta
vvoda, uredenje vodotok i drug voda izaitia od tetnog djelo-
‘vanja voda), natin organiciranja i obavijanja poslova izadataka
Kojima se ostvaruje upravjanje vodama; osnoval wei za obav-
Ijanje djelatnosti vodnog gospodarstva; ovlat i duinosti tela
diavne uprave i drugih drdavaih tel, jedinia lokalne smo:
Ovi 0 sn 6
soba 22 obavijanje poslova upravisys
tekstu: »Hervatske vodes).
™ Sredstva za financirane poslova i zadatak kojima se ostva-
ruje upravijanje vodama osiguravaju se uskladus posebnim za
konom.
vodama (u daliajem
Clanak 2.
Odredbe ovoga Zakona odnose se na:
__ = povtsiaske i podzemne kopnene vode ubljudujudi wea
rijeka koje se ulijevaju u more i kanala spojenih s morem, do
‘rte cangranienja iz Clanka 4 todke 6. ovoga Zakona,
— mineralne i termalne vode, osim mineralnih i geotermal:
nih voda iz kojih se mogu pridobivati mineralne sirovine ili ko-
ristti akumulirana toplina v energetske svthe Sto se ureduje Za
Konom o rudarstvu,
— nalaziita vode za piée u teitonjalnom mor,
— vode mora u pogledu zaStite od onetiiéenja s kopna i
‘tok.
Ravnatelj Deéavne uprave 2a vode (v daljnjem tekstu: rav-
natel)) i ministar ministarsva nadledan 73 poslove pomorstva
sporazumrio utveduju ertu razgraniéenja kopnenih voda i voda
‘mora iz stavka 1, alineja 1, ovoga élanka u vez s Clankom 4. toe-
kom 6, ovoga Zakona.
Clanak 3,
Vode su opée dobro koje bog svojih pritodaihsvojstava ne
smogu biti ni u Gijem vlasittvu.
‘Vode kao opée dobro imaju osobitw’aititu Republike
Hivatske.
Za koribtene i stecanje prava na vodama, pored odredaba
‘ovoga Zakona, moraju biti ispunjeni i uyjti odredeni posebnim
zakonima (zastita pritode, plovidba, ribarstvo, zdravstvo i dr).
Chanak 4.
Pa ae inrazi, prema ovom Zakonu, imu sljedese znate-
1. vod redim kin prostorni raspored i izgradenost vodnog
sustava te stanje koltina j kakvoée voda na odredenom podrué-
jui odcedenom vremenu,
2. vodai sustay dine svi vodotoc i druge vode, vodna dobra
ivodne gradevine na odredenom podrugj (podruéje Republike
Hrvatske, vodno odnosno slivno podrutje),
3, korito je terensko udubljenje kroz koje stalno ili powre-
meno teku vode odnosno u kojem se nalazestajaée vode,
4-obalu Eni pojas zemjita uz koitatekuéih i drugih kop-
nenih voda koji sui pristupu vodi i redovnoma odtéavanju kor-
ta vods,
5. vodotok fini kori tekuée vode zajedno s obalama i vo-
dom koja njime stalno ili povremeno protjete,
6. uiée rijeke koja se ulijeva u more i kanala spojenog s mo-
rem Gini korito vodotoka s obalama do.cxc razgraniéenja koja
‘spaja najdalje suprotne totke njihovih obala na wioku.w mor,
~T.medudréavne vode su vode koje Ene ili presijecaju drdav-
nu granicu,
phe VLIANTE VODAMA
jae svtha odrdavanje, poboljsanj 1 ostvarivanye jedinstva vos:
hog redima na odredenom podrutju, St se ostvaruje osobito ost
furavanjem potrebnih koliina vode odgovorajuce kakvoée za
‘alitite amjene, zatitom voda od onetiéenja, uredenjem vo
ddotoka i drugih voda i zaftitom od stetnog djelovanja voda.
Clanak 6.
Upravianje vodama zasniva se na nafslima:
1. voda je nezamjenjiv uyjet fvota j rada. Obveza je svih
osoba s painjom éuvati njezinu kakvotu, teljivo i racionalno
je Koristit, uz jednake zakonom wivrdene uyjete, Sy,
‘BRO! 102
2. vodama se upravija prema nace jedinsva vodnog susta-
va naéelu odrivog razvojakojim se zadovojavaju potrebe sa-
dainje generacije i ne ugroiavaju pravo i moguénost bududih
seneracija dato ostvare za sebe,
3. ertorijalne jedaoe 2a upravjanievodama jesu vodna i
slivna podrja kao hidrografske i gospodarske cline. Granice
rativnotertorijalnih jedinica ne mogu biti zaprekom za
ietegralno upravjanje Vodama na tim podrugjim,
4.1 pripremi i donofenj planora Koji su osnova upravja-
ja vodama polaz se od obvezecjelovit zit okoié i ostva-
fivanja opéegi gospodarskog razvoja Republike Hrvatske,
5. x8 koristenje voda koje prelaze granice dopustene opée
uporabe, kao za svako pogoriane kakvose vode,plaa se na-
knada razmjerno korsti odncsno stupnju i opsegu uijecaja na
promjene u sanju voda,
6. propisima kojima se utvduju zadact i obveze za laganja
1 pobolifanje vodnog sustava moraju se utvrdit i ivori 2a ji
hovo financiranje.
prostornog rasporeda oline, kakvo¢e i drugih osobina voda
‘ngradenosti vodnog sustava.
Pod promjenama vodnog reéima razumijevaju se sve
anjene koje nastaj uted Huds: tii ponafanja ili dje-
lovanja prirodaih sila kojima se mijenjaju koligna ili kakvoca
‘oda i nihov prostorai i vremenskiraspored
1, VODNE GRADEVINE,
+ anak 8.
Vodne gradevine su gradevinsti objelai ili skupovi takvih
‘objekata zajedno s pripadajuéim uredajima koji dine tchnieky
. odnosno tchnolotku celinu, a sluic za uredenje vodotoka i dru--
si voda, zaititu od Setnog djelovanja voda, zahvaéanje voda ra-
i jihova namjenskog koritenja i za zaititu voda.
w Clanak 9.
‘Vodne gradevine,s obzirom.ia njihovu namjenu,jesu:
I regulaciske izaSttne vod gradevine — napi
‘ede, umjetne korta vodotoka, odteretni kanal, lateralni kanal
2a sabia od Yani ode, edvodni tune, branes akumulat
4, Ce drugi objekti piped
2. vodne gradevine ra mlioraijku odvodaju — osaovaa i
detaljna kanalska (melioraciska) mreda, orpne stanice za melio-
racijsku odvodnju, drenaze i drui objeltipripadajuti ovim gra-
devinama,
3. vodne gradevine za koristenje voda:
a) za vodoopskrbu — vodorahvati (adenci, kaptate, zahvati
na vodotocima, jezerima i akumulacijama, xpke isl), uredaji za
protiSéavanje vode za pise, vodospreme i magistralni cjevovodi,
») 2a melioracisko navodajavanje — akumulacije i druge
zahvatne gradevine, razvodna mrela i drugi objelti pripadajuéi
ovim gradevinama,
6) 2a proizvodaju elektiéne energije — akumulacije, d
vodai i odvodni kanali i drugi objetti pripadajuti ovim gradevi-
nama,
\ARODME NOVINE
SLU2BENI LIST REPUBLIKE. HRVATSKE
1995,
4) za plovidbu — plovniputevi prevodnice, ustave i drugi
objet pripadajuéi ovim gradcvinema,
4. vodne gradevine 22 za8tu voda — kolektor,uredaji za
protieavanje otpadnth voda, ispustiw peiemaik i drug objekt
Pripadajuéiovim gradevinams,
Gradenje vodni gradevina iz stavka 1. todke I. ovoga dan
au interesu je Republike Hrvatske.
Gradenje vodnihgradevina i stavka I. totke 2, 3.14, ovo-
2 danka koje se financira iz sredstava proraguna ili drug nz-
Imjenskh sredstava koja se osiguravaj na osnovi zakona ili pro-
pisa donesenog na osnovi zakona, w interesu je Republike
Hivatske.
U svrhu gradenja gradevin i'savka 2. 3. ovoga lanka
ote se neposredno podnijetiprijedlog 2a ievastene sukladno
odredbama Zakona 0 ivaStenu.
Clanak 10.
Regulate izatitn vod gradevine su-dobra od intere-
saa Republika Hevatsku iv njenom su vlasnivu,
Vodnim gradevinama iz stavka |. ovoga Ganka upravijju
Hvatske vodes, koje se briny 0 nihovu Cuvanjy, redovnom
tehnigkom i gospodarskom odciavanju i namjenskom korite-
aj.
Tenirmno od stavka 1. ovoge lanka regulaciste i zane
vodne gradevine koje se grade na zemiitu odredene pravne od-
nosno fizikeosobe jsredstima te osobe, koje sue iskjutivo
‘2 potrébe poljoprivedne ili drage-dozvljene djelatnsti od-
nosnd radi zaSttenjene imovine,u vlasnivu su te osobe
Clanak It.
Vodine gradevine-a melicraisku odvodnu i vodne grade-
vine za melioracjsko navodajavanje fije se gradenje financira
sredstvima proraguna ili sredtvima,posebnih nakrada koje u
skladu sa zakonom plaéaju sna slvom podrugjuy, su
bro od interese za Republika Hrvatsku iu vlasiitvu su dupe
nia na Gijem se podrugu nalaze.
Odredba stavka1-ovoga Sank odnosi se ina vodae grade-
‘vine za melioracijsku odvodnju i-vodne gradevine za melioracij-
sko navodnjavanje izgradene do stupanja na snagu ovoga Zako-
‘Vodnim gradevinama iz stavka 1. i 2. ovoga élankaruprav-
nyavanje, koje se grade sredstvima vase zemlja i za pote
be toga zemljsta lasnitvo su te osobe,
Ctanak 12.
Gradenje regulaciskih i zaStnin vodnih gradevina,tehnit.
ko i gospodarsko odréavanje vodotoks, vodnog dobra i vodnih
gradevina provodi se u skladu s planom upravijanja vodama.
Plan uprevijanja dréavnim vodama (@anak 17. stavak 1)
donose nHrvatske vodes u suglasnosti s ravaateljen.
Planove upravijanja lokalnim vodama na pojedinim stivnim
podrufjima donose »Hrvatske vodee uz suglasnost Zupanijkih
skupStina Zupanija na &ijem je podrudju slivno podrutje odnos-
‘no uz suglasnost Gradske skupStine Grada Zagreba za slivno
Pode Gra apa (dane teat: pea sap
na). EDA. 27, PROSINCA 1995.
Clanak 13.
‘Tehnigko i gospodarsko odréavanje, snosenje dijla trosko-
va odréavanja i uskladivanje korgtenja vitenamjenskib akumu-
lacija i drugih vodnih gradevina koje se, sim za zastitu od Set-
nog. djelovanja voda, Koriste i 22 druge namijene (proizvodnja
clektriéne energije, navodnjavanje,rekreacija ish), ostvaruje se
w skladu s ugovorom koji zakuéuju »Hrvatske vodee i drugi
ovlstenici prava na tim gradevinama wz suglasnost Dréavne up-
rave za vode. :
2. TERITORUALNE OSNOVE ZA UPRAVLIANIE
‘VODAMA
Cionak 14,
Podrugje Republike Hrvatske se u svrhu upravijanja voda-
sma dijeli na vodna i slivna podrugj. :
> Clanak 15.
‘Vodna podruéja obuhvacaju podruéje jednog ili vite slivo-
va glavnih cijeéaih vodotoka ili nihovihdietova, koji dine pri-
rodnu hidrograsku celinu
Vodna podtusja su:
1. vodno podrugestiva Save,
2. vodno podrugj slivova Drave i Dunava,
3. vodno podrugje primorko-starskihslivova,
4. vodno podruéje dalmatinkihslivora.
agg. Or oda pou de Vad Reps
Clanak 16.
Slivno podrutje obuivaée, u okviru vodnog podruja, je
dan ili vile slivova manjth vodotoka z koje se, zbog povermnos-
‘i-vodne, problematike, igradenog vodnog sustava i gospodar-
skih uvjeta osigurava jedinstveno upravijanje vodama,
+» Slivmo podeut}e tin tertoijatny jini za upravjanic lo-
kalnim vodama.
Slivna podrugja utveduje Vida Republike Hrvatske.
© Ctanak 17
Povitinske YOu ilele se na vode znatajne za Republiku
Hivatsku (w daljijem tetstu: dréavme vode) in lokalne vode.
Popis dréaviih Yoda utvrduje Viada Republike Hirvatske,
«a, Dil pws vode, osm vod ic ava 2. vag Gane
2, smatraje ce fakelnim »
Clansk 18,
Planske osnove za upravijanje vodama su Vodnogospodar-
ska osnova Hrvatske, te vodnogospodarske osnove i vodnogos-
podarski planovislivaih podruga
Clanak 19.
Vodnogospodarska osnova Hevatske je dugorosai plans
dokument kojim se utveduju osnove 2a upravjanje vodama, bi-
lanca voda i pobolfanje vodnogsustava na temelju kojeg se osi-
gurava cjelovt i uskladen vodai elim w Republici Hirvatskoj
ra svakom vodnom podrudju (u daljjem tckstu; jedintveni
vodai retin).
NARODNE NOVINE
SLU2BENI LIST REPUBLI
BRO} 107 - STRANICA 2912
E HRVATSKE
Vodnogospodarskom osnovom Hrvatske se osobito: ut
‘eduje raspoced,zalhe i osobine voda, utveduju potrebe za vo:
dom u svi podruejma Zivot, rata i drugih delovanja i natin
‘osiguravanja dovojaih Koliina vode uporabive za takve name
ne, osigurava zat voda od onediéenja, utvrdyju najpovoli-
ja tchatka | drugarjlenja za uredenje vodotok, z8tt 04 po-
plava i deugih oblika Stetnog djelovanja voda, ty druga rjetenja
‘uatajua za upravljanje vodama i osiguravanje jedinstvenoga
vodnog redima.
Vodnogospodarska osnove Hvatske mora ie zasnivati na
‘manstvenim istazivanjina, Kontinuiranom pragenj rasporeda
Stanjui pojavau vezi s vodama injihovim koriStenjem, waiava-
Aju speati¢nosti vodne problemaikesvakog vodnog podtrugja i
jelovite zatte okolia.
Vodnogospodarska osnova Hrvatske, Strategija prostornog
uredenja Driave, Strategija zatite okoliS, planske osnove gos-
podarenja umama na di2avnoj rzini i planske osnove razvoja
Sustava untarje plovidbe, medusobno se uskladuju,
Clanak 20.
Vodnogospodarska osnova Hirvatske mora se uskadivati s
promjenama koje nastaju u vodnom sustavu, gospodarskom i
| drustvenom razvoju. ee
Veidnogospodarsku osnovu Hrvatske donosi Sabor Repub-
like Hrvatske
Clanak 21.
Osnovni planski dokument 2a upravijanje vodama i po-
bolfanje vodnog sustava na slimnom podrugju je vodnogospo-
1.12. ovoga
Grace Zayrcba 0 odine daa od dana sivpi
tna snagu ovoga Zakona propise iz lanka 37, élanka 4. stavka
2, Sanka 63. stavka [., Clanks 75, stavka 2. @anka 103. stavka
2, ovoga Zakona.
nnFirvatske vodee w suglesnosti s ravecceljem: donijet é u
roku od dest mjeseci od dane stupanja na snagu ovoga Zakona
akte iz lanka 55. stavka I i lanka 107. stavke 3. ovoga Zakona,
Clana 215.
Do donotenja propisa iz Glanka 214. ovoga Zakona osiaju
I. Uredba o kategorizacji vodotoka (»Narodce novine«,
br. 15/81),
2. Uredba o klasfikaciji voda (»Nerodne novine«, br.
IS/81),
lanka 2.stave SREDA, 27. PROSICA 1995.
SLUZBENI
3. Usedbs 0 miksimalno dozvoljenim koncentracijame
‘opasnih var u vodama i obalnom moru (» Narodne novinex, be.
274),
4, Odtuka 0 utvedivanju povssina vodnih podruéja (»Na-
rodne novines, br. 33/67),
5. Odluka 0 utvedivanju stivnih podrutja u Republic
Hevatskoj (»Narodne novines, br. 23/91),
6. Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati laboratorij
koji se bave isptivanjem kvalitete voda (»Narodne novinee, br
40/91.
1 Pravinik o obliku i naginu vodenja vod knjiga jo i2-
vvacima iz vodnih knjiga (»Narodne novines, br. 17/78),
8, Pravlnik o izdavanju vodoprivredaih wjeta, vodoprit-
rednih suglasnosti i vodoprivrednih dozvola (»Narodne novi
new, br. 6/92),
9. Plan za zaittu voda od zagadivanja (vNarodne novines,
br. 22/86),
To. Plan za obranu-od poplava (»Narodne e~winee, br.
13/92),
11, Uputstvo © natinu vodenja ofevidnika o izvsenim in-
spekcjskim pregledima u vodoprivtedi (»Narodne novines, br.
3789.)
12, Uputstvo za vodenje otevidnika 0 westalst ispustanja
uw ode opasai i Stetnih tari, Kolin i satava th van i naginw
ddostavljanjapodataka javnim vodoprivednim poduzeéima
(oNarodne novinec, br. 9/90).
Clanak 216.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju vaditi:
-Zakon 0 vodama (»Narodne novines, br. $3/90. 9/91
61/91, 26/93., 43/93. i 95/94), osim odredbe tanaka 103. do
114, elanka 175, stavka L, @lanaka 116, do 120. koje prestaju va-
it 30. lipnja 1996. godine i glave V. koja prestaje vat u roku
‘odredenom zakonom Kojim se uredujefinancranje vodnog gos-
podarstva (lanci 121. do 143),
2: Clanak 8. Zakona odredivanju poslova iz samouprav-
nog djelokruga jedinica lokalne saimouprave i uprave (oNarod-
ne novines, br. 75/93,
3. Zakon o preuzimanju Zakona o osnovama retima vods
vatnih za dvi il vile Republika, odnosno autonomaih pokraji-
1a io medudréavnim yodama koji se w Republic Hirvatskojpri-
imjenjuje kao republiki zakoni (»Narodne novinec, br. 3/91)
4. Odredbe Zakona o pomarskom i vodaom dobro, ukama
nitiine (wNovodre wovines, be. 971. 29/75. 87777.§
Do potetka rada nHrvatskin voda«, Javao vodopriveeéno
poduzeée nHrvatska vodoprivreda« obavijat é sve poslovs i ov
lasti koje su ovim Zakonom stavljene w djelokrug, »Hrvatskih
voda«.
Ovlast i obveze »Hrvatskih vodae propisane ovim Zako-
nom, koje prema Zakonu 0 vodama (»Narodne novinee, br.
53/90, 9/91, 61/91., 26/93., 43/93. i 95/94.) izvéavaju java
‘vodopiivredna poduzeéa za stivna podrutja,izveSavat Ge (a po-
duzeCa do 30. lipja 1996. godine.
Clanak 218.
Radi pravodobne provedbe odredaba tanaka 203., 204. i -
205. ovoga Zakona Upravni odbor »Hivatske vodoprivrede ée
VARODNE NOVINE
ST REPUBLIKE HRVATSKE
[ROI 107 - STRANICA 2936
1a prijedlog dircktora tog:poduzeéa i vz suglasnost ravnatelja,
do 31. ofujka 1995. godine donijeti privremeni akt o unutarnjem
ustrojsivu »Hrvatskih voda«
Clanak 219.
‘Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana njegove
objave u »Narodnim novinamae, a primjenjue se od |. sijeénja
1996. godin.
Klasa: 325-01/94-01/12
Zagreb, 13. prosinca 1995.
ZASTUPNICKI DOM
SABORA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik
Zastupnigkog doma Sabora
akademik Viatk Pavleti v. r.
1765
Na temelju dlanka 89, Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
0 PROGLASENJU ZAKONA 0 FINANCIRANJU_
VODNOG GOSPODARSTVA
Proglatavam Zakon o financiranju vodnog gospodarstva,
koji je Zastupnidki dom Sabora Republike Hrvatske donio na
sjednic 13. prosinca 1995.
Broj: O1-95.2120/1
Zagreb, 19. prosinea 1995.
Predsjednik
Republike Hrvatske
de, Franjo Tadma, v. ©,
LAKON
0 FINANCIRANJU VODNOG GOSPODARSTVA
TEMELJNE ODREDBE
Clanak |.
stveduju izvor sredstava za financiranje
‘eu skladu s2 Zakonom o vodama os-
L
{anja u ved! s ostvarivanjem i korltenjem uh sredstava,
Chana 2.
Financiranje vodnog gospodarstva zasniva se na naéelima:
[.sredstva za financiranje vodnog gospodarstr, osigura
ju se iz vodnog doprinosa i naknada koje pa¢aju korisnici vod-
‘og sustava, te drugih sredstava odredenih ovim Zakonom,
2. sredstva vodnog doprinosa i sredtva svake naknade mo-
gu se koristiti samo za namjene odredene ovim Zakonom,
3. sredstva vodnog doprinosa i naknads korste se prema
nately solidarnostisvih korisnika na podruéju Republike Hevat-
ske odnosno na slivnom podrodju, osim u sluéaju kada je ovim JUGOSLOVENSKL
STANDARD 6.2. Axbestnocamentni cevovod!
ISPITIVANJE NA PRITISAK NA GRADILISTU
SA OBAVEZNOM 2
PRIMENOM
od 1003.12.16 Previiote br, 60-10196/1 od 1983-06-21; Shubenl Het SFRY, be. 40/83.
Asbestos cement pipelines. Field pressure testing
Ovaj standard ja w sklady 29 standerdom Medunecodne orpanizacile t8 stendscdizsciju ISO 4483 iz
1979. godine.
Napomane u ovom standacdy imsju samo Informativen keraktec I neobaverne Bu.
Predmet standarda
Ovien standardom s2 utveduje postupak lepitivanja na pritisak azbertnocementni-cavovods pod pri
kom (u daljem tkstu: cavovodi) 1 kanalizacionih cevovods.na gradilifwy, potosenih pod zemfjom it
wd zernlje, predvidenih za proticanje teénosti.pod unutratnjim-hidrauliénim .pritiskom ili bez ajoge,
kao i udovi za prijemn.
(2 Primona
at
B44
~-Asptivanie-na:priticak veli sa.na-polotanim eavorodime radi: utvedivanja-lspravnesti polaganja cevovods, «| .
montate cwvovoda i otkrivanju eventuatnih ottedanja na cevima, spojnicams i ortalim elementims ugea-
enien u covoved. Radi obszbeden}s tigunrotti proba pritisak jg uvek veel od radnog.
spitivanja.na pritisek covovoda u rovu
lipitivanfe po deonleams
vo ixpitivanje-s¢ odnosi.naepitivanje pojedinih:deonica cevovods, a porte povezivanja deonica 2 isi
tivanjecevovods kao jedne celina:
Dutina probne deonice
Dutins probae-deonice odredule se prema fokalnim ustovimaskaoSto.su:-urdutal-profil cevovods, vre-
menski uslovi, ssobrata}, vreme koje Je na-raspolaganju do-konatnog zasipanja rove, polotsjstalaih be-
tonskih usideenje, respolaganje odgovarajutin.usldrenjime.za'priveerano -ratvarane keajeva cov, eaxpo-
{otive koidine vode za izvodecie ip
Detina probre
Priprema dec vice za ispitivenie ae pritizak
Datimi¢no zatipanje cavi pre ispitivanja
Cevi u probno] deonici mocaju se ubvititi detimignim xatipanjem. Kod oevi preénika do 200 mm nasip
ianad temana mora iznositi najmaaje 30 em, a kod oevi pretnike izned 200 mm 50m.
Slojeatipa se sanee i rubijetako da used unutratnieg pritiska ne mote doti do pomican cevi w 0:
Dcetnorn ii verikalnom praveu. Péilikom delimiénog zatipanie oevi spojevi mortu ostaiotkriveni 4-
ivizvelnog peegeds.
SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACLU
F 289 315.2 — Teajenie ispitivanja na
3.15.3. Upijanie vode
31.6
32
“O° Ugotiko ja Kolidina dodate vode 2a odrdavanjs probnog prititka vote od kolitiné date u tabell, drones
Matienatei cada pritvak (F1P*D 14 odredenu Klstu cevi jedak je potoviniinitnog pritike envi I prolk
likih pretoikal.
tovanom redaom pritisku 24 porebno projektovane cevi (er
Hajmanj peobni pritsak u cavovodu, ber obzirs a weliginu #tvarnog vadog pritinks, iznon 0.378 MPs
Napomene: 1. Nejvedi proboi peitisak na gradi za cade pritizke u cevovadu izned 1,0 MPs opraniés:
va se, da bi sa izbegle potetkode pri usidrenju, koje su pritutne narotito kod cevi vedih
pxotalke.
2. Trabs voditi rabuns 0 mogutim ogranit
Lugradene u cevovod.
1s rbog dopunskih delova i armatura kefe 10
ak
[Napomens: Pri punjenju deonice cevovods vedom i pri izvodenju tamog ispitivania ne pritiak, cevi Ge
priviemeno upijeti manje Kolitine vode, zavisno od pretniks cevi, dutine probne deonice,
iting hidcostatibkog pritiska i vremens walenla probnog pritiske, Upijanie vode prestae pos:
{0 kraeg pariods rade cevovods.
Pomenuto upijanie vode dovodi do opedanja probnog prititke, De s ponovo uspestavi urvedeni proba
péitlak mocaju 42 u probau deonicu purmpom dovoditi dodatne kolitine vods, Frobni pritisak se uspor
‘uvife vile puts poste prvih 15 min, dalje pode drugih 18 «nia, a zatim svakin 30 min.
Kotigina vode koja +2 svaki put dods meri te, zapizuje u zapisniku o ispitivantu, eabire i preradunava me
100 m cevovods unutratnjeg preénika 100 mm prema obcescu:
_yoooxv
7 axl
lodste Koliina vods, u litrims, 28 100 m cevovods unutratnjeg preénikx 100 mm,
10000 = 100 X 100, odnosi 4 na 100 m cevovods unutrainjeg preénika 100 mm,
V = tabeana ukupna kolidina dodate vode 24 vreme trajanja glavne probe ne pritisak, u
d= stvarni unuteatnli pretpik ispitivanog cevovods, umm,
1 = dutins ispitane probae deonics, um.
Tako praradunate kolidina dodate Vode, z2-odredeni probni pritisak i vremas
‘59 tmeju peati vrednosti date u tabeli
Ponsvijenje ipitivanja na pritisak
jen probnog pitta,
‘eevovods £4 ponovo pregfede i utveduje da fi ne proputta na pojedinim mestima, Isto tako se pragleds i
utveduje de fi Je sve ispravno nx pump x2 izvode! fvanja na pritisak, Ako se utvedi propustanie
deonice tt netepeevnost pumoe, gretke x2 moc otktonit { ispitivanie ns pritisak ponoviti ne veé opiseni
Poste toge t# iapitivanie na pritisak ponovi.
Ako i pti ponovaom ispitivanju na pritittk, pei utvedenom probnom pritishy prema t. 3.1.5.1, koliéing
dodate vode prelazi Kotidinu prema tabeli, cmatca re da je ispitivanje ns pritisak obseieno wspetno,
Ispitivanje na pritisak cevovoda kao celine
Potle ratipanja cevovoda (osim na spojim mestima izmedu pojedinih probait deonical cevoved kso
celine se iztoti konagnom probriom pritisku koji je jednak visini predvidenog radnog pritiske u cevovod,
‘Verne uajanie ispitivanja na pritisak uslovtjeno je vremenom potrabnim 2a irvodenje vizuelncg pregled
vit mesta gde su pojedina protine deonice spojens.
Alternat
sai natin lapitivanfa cevovods unutralajsg preEnika od 900 enen i vite
Cat natin se enor iivaie akon tosis poeciaéno,ietvremeno ui polagene od ih
rd tvtea page cel
Aivanje cevovoda kao jedne cel BA22 Zatvacarte krsjeve probne deonioe
Krajevt probne deontee #8 moreju ratvoriti t# tako dimenzloniranim cxvoim gatverséio ds 94 prope
“Hulu vede.
“tte zatverationa moceiu biti monticant vsnitill ze dovod vode | isputt varduhs, Dovod vods, po pravilu,
“mmoce bit! na najnitol « iepust vazduhe na nejvito] tacki,
Usidrenfe
janie na pritivak re mote poet! kad su ive stalna uridcenje gotove | keds baton Ime odgoverajuGy
Evratodu, Privremano usidrene deonles | cavnih zetvaraée-ne probno} deoalel more bitl zvedeno ako
da odgovers vitini probnog prititke | notivost tle Isto kxo I kod trajnog uideen|a.
3.1.2.4 Punjenje probae deonice
Deonies cevovods t# postepano punl vodom, da bi + omogutilo potpune ispultan|e verdubs. Vods se
dovodi ne nsjnito} t&ki deontcr. Ne ivim najvitim (pretomnim) tatkama deonice morajy +8 orvorith
‘odvodi ze varduh 2a vremw punjenje.
{ Protok punjenja odreduje s2 prema brzial proticanjs od 0,05 m/s | izreéunave po obre
= 0,05x = x
iin 4 1000
-peotok punjenja,ul/s, ia
¢ — unutretaji pretaik oxvi,u mm.
313 Oprema ze dspltivanje cevovods
Probal pritlak u dronict 10 postite pomatu odgovarsjuée pumps za pritik: Pumps ze pritizak mort
‘omnoguéavatl macenje utrolaka vods ta tatnotéu od # 11.
‘Sa exvovodom ns nejnite] wtki moca bitl porezan kalibriran manometar (po moyutnott rept
+ ee podelom od 0,01 MPs, te :
R14 Prethodno Ispitivanje ne pritisak
\Nakon Sto se probna deonica napuni vodom (t. 3.1.2.4) stavlja se 24 h pod hidrostatighi
stvamog rednogipititiska koji je predvigen xe probnu deonicu, U slutaju defekta.zbog koje
Galimiéno it potpuno-izgubile, portupak ta mora edmsh pose zamene itl popravke pojedinih delove
cavovods ponoviti, Vrema trajenja ispitivan|e potne ie meriti ked se postigne projektoveni redni pritiak.
oNakon 24 h vizuslno + pregledalu svi otkrivent delovi'cevovode; anerodite:spojnicepkako bi te utvedilo
da nije nagde dotio do proputtanja vode.
3.1.6 Glavno ispitivenje a priticak
BAS. Visine péobog peiticke
P= 15 RP
Tine sme preéi maksimalni radei pritisak (RP*)
Pe 1sAet
ni pritisak u cevovodu prelazi 1,0 MPa, peobni pritisak iznosi:
PP=AP+OS MPe
ine sme proti
PP = APE COS MPa eee
TE'S'H°E 3 eusasd oF A “yege: fofus08 n waep suALOUpeLA es ‘nagipead eu yEERLAd FU IQOUd 14d EPOAOAIC
furan suasa ez egw
"xmnus Bouge/d pox enon nugHON = WM Oe caf aps ag. MM Oe Mi noeeago mes Bx
19qn A mwsL Wilox (taW n) “dd AASB Ud eugosd 2 WU QQ; exLUREId BefuRslinUN EpoAoAT WOOL F
“ao eeasfupsss«
SIIBH AU poupo w oy quoadwoy murat n raglpesd aU efurTede? AURRINIE WIWEAE WY | EURUIDOHS WIARBON 8
-slod er 2 earunge:
ez] eel ve
ww COL AUPE BofuRssanun epOAOASO W OO} FZ BYES BOUGOIS BfurfeR eURUALA sE/DIITD | (ad) BxEBLS & 1RIFRE #2 (A) epoa afuelicn ouriioxzog
——— 324
—4
322
323
Primena
Ovaj natin iipitivania koristi xe 2a ta kod kojih s¢ pri spitivenju mogy pojavtl, na nagin prema t. 3.1,
geomehanitki hideolotki i de. problemi ako nity aa raspolaganju potrebne kolitine vode ili kad se mora
investi xasipanje i uredenje zemljlta odmah poste potagania i 30:
aj cevi
Oprema za is
ivanie spojeva
Oprema se sastoji od:
— kratke metalne cevi spalinjeg precnika manjeg od unutratnjeg preCaika cevovoda Ciji te spojevi isp
wi:
— elemenata za zaptivanje izmedu metatne cevi sabestnocementaih exvi (dva gumena prstena
ilk dva queens hidrauligka jastuke pestenastog oblika koji se pune vodom pod pritiskom do 2,5 MPa):
= rezervoara za vodu takvog kapaciteta da se mote napuniti prostor izmedu spoljne povrtine metalne ce-
‘gue kod upottebe gumanih hidraulit
kin jastuka {22 ajihovo punieni
— jedne ili dve pumpe za ubscivanje vode pod pr
kalibiranog manomatra s podetom od 0,01 MPa,
= sistema rarvodaih cavi, 5
= sistema z2 pomeranje opreme u pravcu ore unutar cevovods
eajew
prstenovs, inlotenih povetina spojnice i krajeva oevi
Za sval
i nazival prednik mora se koristiti edgovarajuti pretnik pribora,
Visina prob nog pritirka
Visine peobaog pritiska za lpitivanje spojeva odreduje te proms 3.1.8.1, Smatra te da je spo] vodo-
| nepropustan ake 28 ode pottignut probni prittak u tajanjued Semin,
324
Napomena: Zbog relationo male kolitine vode koja se nalazi u prostoru iamadu metalne cevi i spoinice
~usledio bl odmah, vee matim proputtanjem, znatan pad pritiska,
Postupak ispiilvenje spojeva
‘Sa lapiivanjom na peiizak mate te pogett kd su, zasute nalmanje dve dutine cevl ta svake strane spoje
koji se ispitje.
‘Sprava za ispitivanje spojeva stavi se u cevovod | pomeri-na mesto ispitivanja prvog spoja. Namesti se na
sediou spoja tako de gumeni prateni ili gumeni jestuci nailaze radijalno na krajeve obsju cevi preko koji
je montirans spojnice. Pri upotrebi gumenih pritenova zaptivanje izmedu matalne evi sprave | azbestno-
‘cementni evi postite se:mehani¢kim putem, a pri upotrabi gumenth hidrauliGkih jastuka prstenastog
‘oblika punjenjem istih vodom na hidrostatitki pritifak Koji mora biti za 0,1 do 0,2 MPa viti od probaog
ika 24 ispitivenje spoja. Pre podizanja pritiska moraju +0 stavi razmak izmedu krajeva cevi na le-
vor i desnom susednom: spoju pljosnati Celitni:ktinovi. odgovarajucit.dimenzija,:kako bi se sprecilo
xdetno pomicanje cevi.z0 vreme delovanja probnog:pritiska.Dalje-pomicanje-caviobezbedule se tre-
injam izmedu cevi i nasutog materijala u dutini od:po dve oevisa svake:strane spoja koji se lspitue.
Krutni prostor ispod spojnice puni sa vodom sve dok krot izlar x8 vazduh, koji mora biti nameften ne
soenjem cet pe potete vos Tata sa Ielay a2 ver eT sehantats bea
Spoj te orueja pos proba’ pit
Posle zavefetka ispitivanje na pritisak voda ispod krutnog prostora spojnice I ix hide
jastuka ta zaptivanje vrats se ponovo u cezervoar, invade te Colin Klinovi izmedu cevi kod susedn
spojeva, a sprave ze ispitivanje se pomeri na mesto ispitivania sledeted soja, Opitani postupsk'se zatim
ponovi
Zajednigko ispitivanie na pritivek
Pripcema cevovoda 2
ispitivanje na pritisake
Peipcersa cevoveda za ispitivanie na pritisak vei se prema t. 3.1.2.1, 9.1.2.2.1.3.1.2.3 | odnosi te na cevo-
vod kao celinu,
Punjenie cevovods
Punjenje cevovoda veli se prema t, 3.1.2.4 325.3 Oprema zaispitiv
je cevovods
Za apitivanie cevovods upouebliave sa oprema prams {. 3.1.3.
32.5.4 Visina probnog priviska
Za probni prtisak utima te radai pritisak pod kojim cevovod 1
325.5 Teajanieispitivania na
inisak
jnak odreduje v8 prema t. 3.1.5.2.
Teajane ispitivanja oa
325.8 — Upijanje vode
-—_Upijanie vode se urveduje prema t, 3.1.5.9 3.1.5.5,
325.7 Ponauljanjeispitivanje ne prtisak
Ponavijanjeipitivanja na pritiak vrti ve prome (3.1.5.4,
isak covovoda polofenih na povrtinu zomljista ili nad njim .
"+°% Cevovodt poloteni po povetini zemljitta ili nad njien ispituju se prema t. 3.1, na taj natin fto se umesto,
“os samipania cevorods eavd prigveste na orlonce. Da bi s2 zbeglo pomicanje cevovods cevi i dopunski delovi
‘2¢ morsju Bvesto usiditi,
} ———_Ispitivanje cevovoda za kanalizsciju na vodonepropurnost
‘Ovo isptivanije odnotl 2¢ na cavovode za proticanje teBnosti pod atmosterskim prtiskom okoline, l
5a Dutina probae deonice .
Koda su u cevovod ugradeni Eahtovi uzims xe za probe deonice dutins izmedu tahtove. Dutine probaih -
deonica odreduju ve prams negibu cavovods | drugih fokalaih faktore,
52 Priprama daonice ze ipitivanie
S21 © Nasipanfe pre tepitivanja
\Nasipanfe pce Jspitivanfs welt se. prema t 3.1.2.1. Utueiéivanje cevi mora da odgovera visini probnog pri
tisha,
$22 Zatwaranje keajeva prone d
alce
‘Sui otvori probne deonice #2 zatvore vodonepropusno odgovarajucim spravama koje moraju imati, prema
potrebi, na gornjom kraju ugeadene ventile za odvod varduha, a #2 donje strane ventile 21 punjenje de- (
._ onlos vodorn 1 podizanje probnog pritiska,
63 lepitivanie vodom
532 Visina probnog pritisks
ina probnos pritiska na najitem delu proba deonice ne sme biti manjs od 0,04 MPa,
S323 Teajanje ispitivanja aa peitisak
Uvedeni probai pritisak prema t, 6.3.2 odedava se u cavovodu 30 min,
S34 Upijanje vode
Koligins upijene vode 28 uspostarijanje prvobitne visine, probnog pritiska u cevovodu ne sine porte
30 min preéi 0,1 L po kvadratnom metru unutratnje povetine cavovoda.
Upijenje vode se meri
smo kada nije mogué vizuelan pregled spojeva.
294 535
64
Postupak ixpitivens
Nakon tto #9 probna deonics napuni vodom i utvedi da nems u njoj vite varduha rawore se ven!
ispustanie verdune i dodavinje vode i otvori ventil re podizanje probnog pritiska, Probai pri
podigne na vitiny od 0,04 MPa (4 matra vodenag stubal na najvitem mestu probne deonice | odetava
30 min, "Za to veeme ne ime doti do peoputtanja vode ai na jednom mestu covovods ds bi se exvovod
senatea0 isprevnin,
‘Ako je vizuelen pregled nemogué vodonepropusnost deonice se proverava tako Sto se poste postizanja
1probnog pritiska of 0,04 MPs na najvitem mestu deonice zatvori ventil 22 podizanje pritiska i poste
30 min. ponove uspostasi prvobitna visina pritiska. Dodata voda se izmeri +2 opremom prema t. 3.1.3.
Smatca 42 da je cedovod vodonepcopusten ako koliGina dodate vode ne pealazi vrednosti date U L.5.3.4.
ak 0
lpitivents vazdahom
Ako 8 je vei u uilovima gée jo temperatura ispod 0°C eevovodti se ispituju vazduhom preina
1.5.3 (apc temperature itpod OC). Probna-deonica se sasvim zatvori | puni vardiuhom pomotu odgo-
‘verajutin uredeja re dok 88 na kalibriranom manomewu, Koj je upeden u sistem cevovods, ne postigna
ritizak vazduhe od 0,01 MPa*. Postignuti pritsak vazduhe'se.u dati vremenskiaintervalime nese
tizit vila nago Sto 44 utvedlovim standardom 28 odvodeni:preénieivisinu probaog petites.
Nu peitisak vazduhe u covovadu mogu uticatl temperature promene ill Kravoxi na aparatur zap
sje, Ako 4 u takvom slugs e primati propuitanje vazduha.na spojevima uz upouebu sapunics is
vvanje ta obvi vodom prema t. 5.3."
Izvostaj o ispitivanju
© ispitivanju na pritissk cevovods pod pritiskom vodi se zapisnik | podact unose u obrarac datu Prilo-
G1 A. O ispitivanju na pritisak cevovoda z2 proticanie teCnosti pad atmosferskim pritiskom okotine
(5, cevovodi za kanalizacjul vodi te zapisnik kao u Prilogu A
pod nivos stalng vods, arene od seine owt, prbil prt verduhe weno
pod uslovor a uhupal piitak w envovods na peda vtinw 06 0.03 MF,
Aisoublithog mir wtarats ex kultury SA Sebife be, 413-61/7407 od 4! 1974, plate oa pores em prorat
295 Pritog A
Zapisnik 0 iepitivaniu na prititak azbestnocementnil cevovada pod pritiskom
Al Organizacija udrutenog cada koje vei spit
A2 Prethodno i glavno isptivanie ne prititeke .
A2.1 Peoboa deonica
Vesta — potota} cevovoda .
Br...
Klasa i nazivni preenik covi.
Vesta spojnica . 7
4.2.2 Podaci za prethodai i glaval probni pritissk
-00...
« Broj spoinica .. eee eee eee
Za prethodno ispitivanie ns pritisak
Za glavno ispitivanje na pritvak «
Geodetka.visina na najnitem martu deonice. .
Veame trajanja glavnog ispitivanje a pritisak
Dorvoljeno upijenje vode (prams t. 3.1.5.5) .
A2.3 lavoden}e prethodnogispitivania na pritisak.
Punjanje deonice vodom: Potetak punjenje, dana «
Zavrletak punjenje, dane”. 2...
‘Veame punjenja .
Trajanjo prathodnog ispitivenja na pritissk
Potetak podizanja utvrdanog probnog pritiska, dana... .
Utvrdeatispitni pritisak uipostalie, dane.
‘Veeme trajanja utvedenogispitnog pitta. -
{shod potrebnogisptivans na pritisak «
A244 Lvodenje gaavnog ispitivanje na pritisak i
Potetak podizenja utvedenog xpitnog pritska, dana se. <<
Unvedeni ispitni pritisak usportavijon, dana...
Dodavanje vode 22 odrdavanje
urvrdenogispitnog pritiska: poste O25h
porte 0,50
potle 1,00
tle
Dodata voda 22 100 m cevovods $100 mm esse Qe ees
(Prema t. 3.1.5.3)
Zavidetak glavne probe na pritsak, dana
A3 Zajedaitko ispitivanje na pritisak,
3.1 Podaci o cevorodu
Ukupna dutina cevovods -A.4 Konstatacije i primedbe prt ispitivaniu
ese spojnica : _ Broj wpojnica «+e seme
A.2.2 Podaci ta ispitivanie na pritisak cevovods u cet
Utvedeni igpita pritiake staBaSRIP
Geode ska visina ugradaje kontrolnog manometea. .. -
Geode ska visina na najnitem mestu cevovods
Veeme trajanja ispitivanja na pritisak cevovoda u celini
A.3.3 Lavodenie ispitivanja na pritisak cevovods u celini
Potetak podizanja utvedenog ispitnog prit
Utvideni ispitnl pritisak uspostavjen, dana
Veeme wajanja utvidenog ispitnog pritiska
Zaveletak ispitivanja na pritisak cevovoda w celii, dana
{shod igpitivania na pritisak cevovoda u cel
(na manometre,cevi,
poinice, armature, pol
A.6 Potois tica koja su izwtlaispitivanie
u
Napomena:
1. Pri favodenju prethodnog ispitivania na pritisak i glavnog ispitivanja na pritisak u zapisniku se.ne ispunjava t. A.3.
2. Pri izvodeniu ispitivanja na pritisak cevovoda u celini w zapisniku se ne ixpunjava t. A2.
3. Pei ispitivaniu cevovods:poct pritiskom-prema:t.-2.2,:oispitivanju pojedinih spojeva vodi.se poseban zapisnik kao
ilog ovom zapishiku, a ispitivanje na pritisak: cevovoda-u celini prema t 3.2.6 vodise u tom zapisniku pod
1 A2.2, $ tim da se A2.3 ne urima u obtic. Joaostovensta Jy gjeeyi razonsarxoman opus | JUS
STANDARD GVOZDA ZA YODOVE POD PRITISKOM C. J1.021
pal oeavesnven TehnlGkd vsloxt 24 farady {tsporuku ect
rRIMENON
of VIL. Resefe be. 08 — 2447 of HTAV-196t5 Stabeat Hot FAR br, HMI,
Ota} standard Je w saglasuoutt su preporvkom Mcdonarodue orgaatzaclfe x4 siandardlzacis ESO/R 13 od novemien
1955. god.
UV ovom standard ‘primenfene su Jedinlce elitina | afthore ornoke prema JUS AWALO40 (ror, Jeditca site |
letlne Kllopond — Kp).
1 Predmet standarda
‘Ovaj standard sade tchniske uslove 2a inradu i isporuku livenih gvozdenih cov i fezonskih komad
Gu daljer {ckstu nodliveie) Koji se upotrebljavaju za vodove pod pritiskom (vodovodne, gasne i
drugs).
2 Kvalitet
2.1 Proizvodnl postupak
Odlived na koje se odnogi ovaj standard lzraduja se od sivag five. 7
DAL U zavisnosti od Kiase (vidi ta& 3) i oblika (vidi ta8, 4), covi mogu biti fzredene po jednom od sle-
deGih postupaka, prema tabeli 1.
Tabata 1
Naziv cei Kissa eolzvodal.postupek Standsrd obltke I mera
Tx ~Geiitossing Teale) E \
Cevl ta maglavkor ri - 1
tt pardon ‘Centrfugalno}) It gravitaciono Jus C00
Tee $ nekalaat) ene sus E3103
Gel & pricubsicama [Bb Gravitaciono Hven}e) TUS C3103
2) w pesEane ili metaine kalupe
9) potzane Ente
2.12 Fazonski komadi obubvageni ovim standardom izraduju se gravitacionim livenjem u peStane kalupe,
22 Mchanléke osobine
221 — Materijat odfivaka, podvrgnut ispitivanju po odredbama ta8. 6.11 i ta. 6.12, mora tmati zateznu,
codnosno savojau Erstoé propisanu ws tabsti 2, an
+ Tabets 2 He oe
i Zatema | Sevoina
ssi Proievodapostpake ‘vets epravete iret pa
DN. agjeaaje |_najranlo
ia Gravitaciono livenje u meielne | odvojeno tveia | yg =
Eatupe ‘pravete
ee oy ea at \
Paten obeten | | aa
cot |_PN 2 _| censritoatno tren w meine od cont
ienad bes eta eter
Div'300 Boquveis lite 2 a
22
‘Tvrdoéa po Brinclu HB 10/3 000/15 i HB 5/750/10, ispitana w stedinl preseka epruvete za ispiti
vanje zatene Evrstoée'ili u sredini zida prstenaste epruvete za ispitivanje savojne évrstote, ne sme
prekoratiti vrednost 215. kp/mm?.
Proce spote poviSine evi centrifugalno livene uw metalne kalupe ne sme preti veednost 230
fmt.
Makrostruktura
Gavel obubvateat ovim standardom mora imatt Kompaktnu ravaomerd strukturu preloma,
sive boje. 4
Vicupno etrana €
2, obnovs
JUGOSLOVENSKI ZAVOD ZA STANDAKRDIZACUU WIT, Nepropustljivost
Odlivei obuhvageni ovim standardom, ispitanl hidraulicnl
re smeju pokazivati znake poroznosti, tj. curenje ili znojenje.
probnim pritiskom prema tabeli 3,
Yebele 3
iver aba
Protmodei |S PEL G4} Naat prt
postupak Vesta eet, ‘Epfem*
[de DN ao
Tinad DN 60
‘Ceateifueal-| sve vaste cevi truzey cevi sa prirubaicama err
10 livenje ie ert . Tanad DN 600
do DN ao
Tema DE 0
do DN 600
ee ee Tana Doo Js |
cate e cent Aruev cent sa prrbaleama OS a
"Tema DH GOS" | 90
do DN 300 35
CCevl se prlruboleama,fazoesl Komadl Tinea DN 308
do DN 0 _
Geavtact: | Coo a prrataiana, front Fomadl ba oa
a Moen | Get my Beewbak tt Hamad bee on lasad DN 60 1
wes Bw
| __ Husoaaht Komedt ov opreacion Si
pred Fame tie ie Tenad DN 600 we
+) “Za cevl, odnosno fezonske komade za-kojé’s¢ zahtevaju ve¢i nazival pritiscl od: oath u-tat,.3.2,-0dn,
33. probal pritisc! sc odreduju sporazumom proizvodata 1 pocutioca.
Obradtjivost
Odlivei moraju biti obradijivi reznim alatom, tj. moraju se lako soi, busi i sl.
Lagled. Spoljal { unutraSnfi nedostact i
Spoljae i unutralnje povrline odlivakn mewyu biti'glatke shodno postupku izrade,
Supljine, ukljodci, naprsline ili deugi nedostaci, nisu dopusteni ako uliéu na. upotrebljivost.odlivks.
‘Manji-nedostaci, neizbcEnt w proizvodnii, toleritu'se ukoliko ne smanjuju Evrstote i nepropustijivest
odlivks. ° Otklanjanje- nedostataka: zavarivanjem ii: zapuSavanjem rupa Zeleznim lokom, kitame il
slignim sredstvima, dozvoljono.je-samé:uz, prethodnu: saglasnost porutioca,
Klase i nazival pritisei
Covi obuhvaéene ovim standardom dele se, prema:debljini zida; wri klase: LAAT B.
‘Kao osnovna uzima'se klasa LA; evi klase A 1B, u.odnosuina Klastt LA, majuclinearno povetanje
~ debjine zida $a sve pretanike koje iznosi: :
— ma Klasu A: 10% deblfine zida cevi klase LA,
— m Klas B: 20% debijine 2idn cevi Klase LA’
eevi [Rasa pete pia?
Gravteciono|Centiuestng|
vets | Nasa petate DN | Opstecono|Ceniga
DUIS i
BA DN 80 do 1200 aa 40
DN SIG as} |
“DN 40 do 1300 To a5
[BN 80 do 200 as 16
Za nazivne pritiske vete nego ito su navedeni u tabeli 4, mogu se izraditi cevi sa veGom debljinom
Zida na rabun unutraSnjeg pretnika, prema sporazuntu proizvodats i porutioea,
Fazonski komadi upotrebljavaju se za nazivne pritiske 12,5 kp /em?.
Za vee nazivne pritiske fazonski komadi mogu se izraditi sa veéom debljinom zida Ill ofaéant reb-
_ Tima iff na drugi natin, prema sporazumu proizvodata { ponutioca. Prema potreti, pojatanje debljine
zida mote se postiéi ria ratun unutralnjeg pretnike., a 4 Oblik { mere
4. Oblik i mere odlivaka, za koje vati ovaj standard, moraju odgovarati poda
aim standardima oblika i mera, u okviru tolerancija navedi
ma navedenim w odnos-
ih w takama 4.2 1 4.3
42 Toleranclje mera
421 Spoljni pretaik i mere naglavka i prieubnice
Tolerancije spolinjeg pretnika cevi Keo i tolerancije mera za spojeve sa naglavcima navedene su w
odgovarajuéim standardima oblika i more dotifnih odlivaka.
422 _ Debijina zid
Od debljine zida odlivaka i debljine zida prirubnice, koje su navedene u odnosnim standardima oblika
imere, dozvoljava se odstupanje w granicama navedenim u tabeli 6.
Vesta odlivka Mere Dozvoleno odstupanje epic rom
ca Debiyea sida & _— 0005 Z
Debljina_prirubnice (b) + @+0,05 b)
ee Se
") Dozvotieno, odstupanje debijine rida u plus smeru nije odeedeno, odaosno w tom pogledu vidi
lodredba t3t, 4.42, i
) Debi ida fazgasbor komads ame incino da te rmanji do najmanje debi
biog nainoe pectin, pod wilovorn dr stnke
se beckon ft popectogprecka etosns
cceovd Kase B.
prescka zida, koje odatle reuluje,
423° Dutina .
4.231 Od proizvodnih dutina navedenih u odnosnim standardima oblika i mera dotiénih odlivaka, dozvo-
ava se odstupanje koje mora biti u granicama navedenim u tabeli 7.
Tabele 7 :
Verata odlivks
Prema sporazume profzvodata | porutioes odstupanje mote bit I maaje od navedealh
ednoaty all no manjo od tram. aie a
4232 Od ukupne kolitine cevi specificranih proizvodnih dutina u porudZbini, mote se fsporutit do 107%
eevi w umanjenine ev profzvedne fu se umanjitt samn
Specificrane dutina
™
oa 7
Trad 4 as
4.3 Tolerancile oblika
Covi moraja bith prave.
Najveli ugib cevi, oslonjene na dva oslonca na odstojanju 2/, dudine cevi, ne sme da bude veéi od
1,25 x L mm, gde je L dufing cevi umm.
44 Toleranclfe te¥ine
» 4AL Tebine ovih odlivaka izratunavaju se na osnovu spec. teline sivog liva 7.15 kp fem,
+ Od tefina navedenih u odnosnim standardima oblika i mere dotitaih odlivake, dozvoljava se odstu-
anje u granicama navedenim u tabeli 9, Tabele 9
Veet odliyta Dentin cel
eu is
FISC komdt ws of jog Sake an
it faa Kowa 1
Ukoliko se drugatije ne ugovori, nije raclog =a odbljanje odlivka ako njegova tefina prek
gornju dorvoljenu granicu, pod vslovom da odlivak odgovara ostalim odredbama ovog stander
W fom slutaju vigak tine ianad gornje granice ne placa porutilac.
Naini spajanja
Oni
natina:
= pomogu naglavke,
— pomoéu prirubnica,
— pomoéu navriks.
Spo] pomogu navrtke primenjuje se samo na ‘odlivke do DN 400 zakljutao,
Ispltivanje
Ispitivanje mehanitkih osobias
Usimanjs weoraka 7a ispitivanje mehanitkih osobina viti se za vreme proizvodnje i to najvife dva
puta w tok dann.
Renita ovog isptivana'merodava su za eve odlivke sv nazimh prefrtka ojeu topa dann pro-
ive
‘obuhvaéeni ovim standardom spajaju se medusobno u jedan vod na jedan od sledeéa tri
ev zh stan uae a ispitivani,w pogledisporuke {obrabunasmatrajuse kro da ima
prvobitnu Gezinu.
Ispitivanje zatezanjem
‘Za wzimanje wzoraka za izradu epruveta merodavan je standard SUS C.A4.012.
Urorci Koji se isecaju iz cevi uzimaju se ~a glatkog kraja cevi.
Za oblk, dimenrije i uatin izrade epruvete, kao i za postupak ispitivanja merodavan je standard
JUS C.A4.013;-epruvcte koje se isccaju od covi treba da imaju najveéi moguéi pro&aik Koji se mode
dobitl iz odgovarajute. debljine zida.cevi.
Ispltivanje’se vi8i'na tri epravete, a'smatra se zadovoljavajuéim ako se najinaije na dve epruvete
postignu rezultath propisani u tabeli 2.
Aspitivanje. savijanjem
“Urorak za izradu prstena odseca s¢ sa glatkog kraja cevielz wzorka:se:relu upravno na osu cov tr
-prstena.Sitine.priblidno po 25 mm; rene povrSine.prstent::moraju biti-medusobna:paralelne a ivic:
Destena zaobljenc.
ivanje.se izvodi-na natin prema datoj # Prsten se postavlja na nofeve uzcngija matine 2a ispitivanje | zatcke do Loma,
Savojna tvstoéa prstena izrafunava se iz sledeéeg obrasca:
F (D—8)
pri prckidu prstena, u kp,
D— spoljai pretaike prstena,’w ram
ina prstena, w mrt,
1b — Girina prstena, tt man,
Smatea se da je
propiseni w tabeli 2.
6.13 Ispitivanje twrdoée
Za postupak ispitivanja merodavan je standard JUS C.A4.003.
Ispitivanje sc, po pravily, wri na ostacima epruveta, odnosno prstenova, upotrebljenih z4‘spitivanje
prema ta8. 6:11 1 6.12.
62. Ispltivanfe bldeautitnim pritiskom
f
{
|
Zaps ivan erode ested JUS
i
ivanjeeadovoljilo ako se najmanje na dva od triispitana prstena postgnu rezultatt
Saki odlivak obuhvagen ovim standardom mora
_Dritiskom prema tabsli 3.
*Prilikom ispitivanja odlivak se mora dr¥ati pod probnim pritiskom najmanje 15 sekundi i za to vreme
po celoj duzini umereno udarati Eckiéem tefine 0,750 kp.
Ovo ispitivanje, po pravilu, vr8i se pre previagenja odlivka zaétitnom previakom protiv korozije,
6.3 -Proveravanje ugiba 7
Upib se proverava na taj nafin to se ery
diudine i Gbrée oko soe
lofi na dva ostonca na odstojanju pribliino 2/3 njene
‘oko svoje ose kotrljanjem ili u mestu. Meri se najveé] ugib na celoj dufini cevi.
7... Zaititna previaka
Ukoliko se drugatije ne ugovori, odlivei na koje se odnosi ovaj standard moraju biti prevuteni, sa
unutrainje i spoljne strane, prevlakom postojanom prema uticaju korozije i temperature,
Prevlaka mora dobro da prijanja uz zidove odlivka i ne sme se Uu8tt ili otpadati,
‘Material prevlake, koji se upotecbljava za.unuiraSnju strantt odlivka, ne'sme da sadi
kod vodova za proved pijate vode, elemente rastvorljve u vodi ili elemente koji u dodicu
posle ispiranja cevovoda ostavljaju bilo kakay mltis ili ukus.
narotito
vodom
Ozakavanje
8.1 Svaki odlivak obuhvaéen‘ovim standardom mora nositl ozneku koje Je propistit= odgovarajuéem
standurdu oblika I mera dotitnog odlivka..
Oznaka: mora biti izradene reljefno-ispupteno livenjem, izuzev dela oznake Koji oratava Kasu
centrifugalno liveaih cevi
Klasa cevi ispisuje se postojanom bojom nx unutraSnjoj strani noglavka;
') na gravitaciono tivenim cevima, na spoljnoj strani naglavka ill neposredno wx prirubnicu
©) na fazonckim komadima, na spoljnoj strani, dud izvednice, neposredno uz naglevak odnoeno
9 — Dokazivanje kvaliteta
Dokazivanje kvaliteta odlivaka obubvaée: standardom mode se izvrfit
8) bez izdvajanja atesta; u toi slutaju proizvoda’ gerantuje da isporuBeni odlivel po svom kvali-
tetu i ostalim osobinama odgoveraju odredbama ovog,stendard
) sa iedvajanjem atesta; u tom slutaju w atest moraju biti naveden! rezultall Ispitivanja odgove-
tajutih propisanih osobi
©) sa irdvajanjem atesta uz prisustvo prijemnog organa porutiocs prl proveravanju kvaliteta odlivaka.
Porutilac je dutan da u svojoj porudtbini navede jedan od pomenutth nadina dokazivanja kvaltec,
‘Vem wx deugim standerdima:
3US C..072 Ger | from Komadl od tremor gvoLén r= vogov pod pilikor. Neglrt2t font Fomads,
|
| .
'
|
302 JUS CH1.025 Cevl | faroaskl Komadl of Uiyeaog gvolta ra vodove pod prtitkom. Navrtke. Oblik I mero
303 C51.030 Cor | fzoasll Lomadl od livesog svotds ra vodove pos piikor CRVI SA NAGLAVKOM. OUU,
US C-51.031 Ce I fazoostd Koradl of venog gvolda 24 vodove pod prilskom. CEVI SANAVRTKOM.Obtik mere
JUS C41.033 Cert | faxonsk Komal of livcaog grote 24 vodove pod prtlitom. CEVI SA PRIRUBNICAMA,
(Obl Uesere
JUS CJ1.D% Cel { fzonatl Komadl od llvenog voz 24 vodove pod pritskom, SPOFNICH SA PRIRUDNICOM:
THAGLAVKOM: Obl I mere
3US C3L.04 Cea forall Komudl of Ivenog prota 22 vodove pd piston. SPOINICE SA NAGLAYCINGA.
Oblik Umere
103 CHL.042 eat axonal Kora of Uvog pvt a vodove pod prititom. SPQUNICE SA FRIRUBNICOM.
103 ©3100 et aot Konao tno esta ma voor po elton. SFOMNICE, SA PRIRUDNICAMA.
oe ,
303 11.050 Cel fmol Komadl od tcog grote a vodow po ple. REDUKCDESA NAOLAYCIMA,
Sie race
105 C3108 Ce i feos komad of lcaog olde ra volow po pillskon, REDUKCUB SA PRIRUBNE-
CAMA. Oblik [ mere ae
403 C110 Cet font tonal of tease vo 2 voto: pol pldon.LUKOVI SA NAOLAVEMA,
SUS CHLO61 Cen fezonstd Komadl ol lvenog volta 4 vodove pod peskom LUKOVI 1 SA NAGLAVCIMA.
Sie fiers
303 C3106 Cet exond Komadl of lnenog vata 4 vodove pod ison LUKOVE #4 SA NAOLAVCIMA,
mero
SUS C1106 Cet tezorsl komad od ivenoggvolda 24 vodove po pllskoa. LUKOVI [8A NAOLAVCIMA,
30 CL06 Cot anal oe nenog gv vodove pod plik LUKOVI#[4 SA PRIRUDNICAMA,
JUS C1065 Celeron Loma tien rata vos pd pellskon. LUKOVE 1, SAPRIRUUNICAMA,
ay °
TUS C51.068 Cov azonsk! Komidl of lveaog gvo1A 2a vodove pod pithkom, LUK SA STOFOM. Gil wr0
3US C1107 Ce zon Kora of lenog greta x vodove po pellukom. OGRANCL SA NAGLAVEIMA,
US CHOU Cov | feroeakl komadl od livener grote xa vodove pod prildkom, OGRANCI SA NAGLAVCIMA
TPRIRUBNICON. Obl Lmere
30S ©3172 Got fezerkt kowadt of lvesog aves m votove pos piso, OGRANCI SA FRIRUBNICAMA,
TUS C1. Cl fzoest komad of lvenog gvotée za vedove pod pelistor, KRSTONI SA NAGLAYCIMA,
JUS CHLAt1-Co fens Kowal of lvenog pwede sa voor pod eskom, KRSTOVESA PRIRUBECAMA
sus cst geile ‘komad of tivenog volda 2x vodore pod plstont: ZAVRSNICL-ZAYPRIRUBNICU.
JUS CHA Cov | fezoatl tomad of ivenog gvolds 24 vodove.pod:pulskom, ZAVRENICI ZA CEV.
rere
JUS C109 Ck | fernnttS med of thea evoNes rx vedas pod pike, TAVRENICT 7A, NAOLAVAK. JUGOSLOVENSKI 1.6.4, BETONSKE CEVIZA KANALIZACIU,
‘STANDARD O** QULINE IZNAD 1m, VIBROPRESOVANE
3A OBAVEZNOM Tebnltkl ustov
PRIMENOM
od 19821016 Pravitnik br, 60-10243/1 od 1982.06.21;
Concrate tubes, sewerage, length over 1 m. Vibrotional-pressed tubes. Technical requrements
uw
12
24
22
at
a2
a3
Oval standacd fo nastao reviijom standards JUS U.N1.051 12 1976. godine,
“Prodmet standards
vim standardom 14 utveduju tehnitki uslorl vibropresovanih betonskih cevi koje se upotrebijavaiu 2a
eanalizaci | u druge svehe, 7
‘Standard ta odnoti | na vibropresovane acmica
Ditisnk obszbeduje i stickog racune,
cevi, ur usiov da se debljina cevi { otpornost ns tement
ObIiK i mere
Vitropresovane batonske exit imaju popretn prestk krvtnog obits
sje eu spaane frac oe u dv ober: wo] pero2ieb i spo pero—nanlavak,
Sool pero-tleb upovellleve 2 ze spear ot tips A (okrugle exvi ex podnotiem. stke 1, tbela 11 §
ceevi tips B (okrugle cevi bez podnotie, dikx 2, tabela 21, 2 spoj pero—naglavak za ceri tina C (stika 3,
bela 3).
(Cevt s lzraduju w nazivnin dufinama 1260 mm, 1500 mm, 2000 mm, 2600 mm, 3000 mm. Vets dutine
laraduju ve #2 korakom od po 500 mm.
Unutratoli pretrici, minimalne debijine zidovs i dozvoljeno odstupanje dati su u tabelams 1, 213.
Uslovi izrade,
Material ze proizvodnju vibropresovanih cevi: agregat. cement, vods, armature | dodaci betonu moray
‘kpunjavatizahtev propisa za beton i micas beton, Na}vets krupnotazrna agregatane sme bith veéa od
1/3 nalmante debijine zida covi.
__ Vibcopresovane cave izeaduju mafinskim puter, vibrcanjem, uz istowremeno presovanie,
evi dutine proko 2,5 m armiraju t# konstruktivoom armaturom radi transporta | manipulacii.
‘Smer.toka ra | odsupante
a ‘odstupanie
Tabela 1 Mere umm
Dutina Unutrataji retake D Minimainade- | Minimainadu- | Sirina podnot-
— biljina rida Hina la
\Nazivna me: [Dozvoljeno | Nazivaame- | Oozvoljeno i hel €
1280, 10 1500, 2000 | dute na po 800
200 £2
250 £2
300 £2
400 £2
500 £3
600 23
700 23
‘800 +3
900 +3
1000 +5
1100 +6
1200 +5
1300 ts
1400 +s
wo | #6 |
1600 ts
1800 +5
2000 ts
305 Mece umm
Tabet?
Dotnet aanaaae [aicbatn | uemaade|
Nazivna mera | Dozvoljencod-| Narivnamera | Dozvoljeno od- ijina zida toa
ome upon 5 \
200 2 6
250 8 8
ao | ta 6 »
wo | 42 +0 2
soo | 42 0 2%
co | ¢5 0 x0
mo | 23 0 u
g wo | sa a 2
a atx oo | 43 os o.
5 1000 +8 105 “
3s 1100 £5 us 50
3 1200 £5 125 50
g 100 | es 135 0
¢ uo | es 1s ©
S Bh 1500 ss | 165 6
8 woo | #8 165 0
é woo | ts 120 0
amo | ts 210 n | Tabels 3 Mece umm,
Ouna t Unvuratnjipretnik 0 | Minimalaaeb- |e ‘
ivname: | Dozvoljeno od: | Nazivna mera | Dozvoljeno od- pene ses en saan
a stupanie. stupanje, a
200 22 2 2 a
250 12 35 $9 0
200 2 2 © so
40 12 £0 6 55
i soo 13 60 20 60
g 600 +3 70 70 60
g 200 3 0 15 65
E 00 £3 65 85 %
3 ‘900 £3 95 100 90
8 tix 1000 £6 10s 100 20
g 1100 £8 15 100 90
g 1200 5 135 100 20
= 1300 ts 135 100 ‘90
3 sien sie i i es
a | 1500 5 155 100 %0
2 1600 £5 15 df 1008
¢ 1000 ts 100 10 100
s 2000 ts 210 110 100
4 Uslovi kvaliteta,
4.1 Mere ce mora bit ievedene 2 aenoteu oxredenom u ablama 1,213.
42" _Cevmora biti rava. Zkcvenostinvodnice evi ne sme bit vets od 1/200 L.
43 —_Neimanje wednost opornostcprema temenomprtsku, w KN/m, 24 preaike cei tpa A,B iC,
earmicanetarmianeKonaukthnom armaturom, dates abel 4.
2a amicane cei wedoostotpornost prema temenom risky usimaj 8 statithog proratun.
44 Cevkzadovtinalu u pooled vodonspropustivostt ako ei unutratojem hiostikom pritsku od 4
‘ar na spoljno}-poviini nema prokapavanja u toku 48 Casov
Metoce tenitivania
a0 dutina cevi smawa se ariumetichs eding
utina se meri u mitimetrima, sa tatnofeu od 1 mm,
Unutrataji peegnik cevi,,0” konitolite se inerenjem preénika pod uglom od 90°, i to.na oba keala cx
Kao unutratali preénik uzima se sredoja vrednost iz Eetiei merenia.
Pretaik se meri u milimetrima, 62 taéno8Eu od 1 mm,
Debijing zidova cevi kontrolife se na 8 mesta udaljenih § em od oba kraja cevi | to na temenu, bokovima
iu podnoxju. :
‘Ako se ispituje | otpornost cevi prema temenom pritisku, onda se debijina zidova meri jot na dva mesta
‘na izvodniet izmedu pomenutin mesta,
Kao debljina zidova se uzime prosetria vrednost svih ovih merenja,
Debjina zidova meri se uel “Sree THT
co'es | co's | do's) oo'og
cote | W104 ows0di9
1
+
00% o
squpesd sferennun
cost | 0031 | Oost | oor
vasaey 84
55
Peavost cevi proverava te an slededi natin:
Cevdutine L poloti se horizontalno, na dva pavatelna korrljaina oslonca éije ost lete na rastojanju
Ly 2/3 Lis $1
Cev se 2 ovim osloncims okveée i ustanovi velidina f prema sl. §, $2 tatnotte od 1 mm,
zs je otpornosti prema temenom pritisku (sl. 4) k
‘vodonepropusttivost.
‘tpitivanje se:mote obavit ns svakoj podetnoj-matini batdareno} za ovakvo liptivane, Za leit cevt
sluti nataé od twrdog deveta, popretnag preseka 10.cm X 10 em.
Letitte mora biti oblikovano prema cevi, Naipram letitnog podmetata postal se it takav podmetas
fa weno} i2vodnici cevi. Radi boljeg aaleganja cevi ovi podmetati su presvutent olovnim linom
ebine najmanje 2mm i flcom debfjine B me,
Optereéenje mora da s# prenosi ravomeino preko cele dufine temene iavodnice preko nosata za
prenotenje-opteretenja Koll je od éetika i tako dimenzionisan da se ne deformife, Na pomenut! nosat
sanose s centriéne tile prtska na dva mest na jedno} twetinirazpona ctv,
Uredai za notenje sla moca bit takav da garantue Jednakost sila na oba mesta,
U ukupnu sila: opteredenja~uratunava. te-sila oditana na presi i sila koju daje masa powedniks za
prenotenje optereéenja,
Uredsi 28 izezivane sia pritiska mora biti opremijen slerairy zglobovima da bi-se obexbedilocentiéno
opteretene. :
Optereéenje 2 more cvnomerno poveéevati do toma, pri-éemu priras opteretenje mora biti pribtitno
400 N/sna t m ces,
Otpornost prema temenom pri
2 cevi na Kojima je ispitivana
chu utveduie sa u kN na metar dutine cevi,
erultat se raokruglivje ne
Uupitivanje-te veti pri najnitoj temperaturi od 10 °C ili u pronorifixaltidenoj od sunca i promsie.
Posle 48h pregleda se spoliaa povitina ispitivane cevi da bi se utvedilo da Ii je dotlo do prokapavanja it
oie.
Kontrota kvaliteta
Proizvodat je dutan ds jedanput nedeling visi tipitivanje po t. 4.1 1 4.2 na 3 cevi sakog profile kojl se
prolzvedu u tom periody, po t. 4.3 jedanput u 2 meseca na 3 cevi svakog protila koji s prolavedu u tom
periodv, i to do nsjmanjeg otpora na temeni pritisak prema tabeli 4, i po t. 44 jedanput mereéno na 3
You might also like
- The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good LifeFrom EverandThe Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good LifeRating: 4.5 out of 5 stars4.5/5 (20067)
- The 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics EditionFrom EverandThe 7 Habits of Highly Effective People: The Infographics EditionRating: 4 out of 5 stars4/5 (2486)
- The Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good LifeFrom EverandThe Subtle Art of Not Giving a F*ck: A Counterintuitive Approach to Living a Good LifeRating: 4 out of 5 stars4/5 (5811)
- Habit 1 Be Proactive: The Habit of ChoiceFrom EverandHabit 1 Be Proactive: The Habit of ChoiceRating: 4 out of 5 stars4/5 (2559)
- Pride and Prejudice: Bestsellers and famous BooksFrom EverandPride and Prejudice: Bestsellers and famous BooksRating: 4.5 out of 5 stars4.5/5 (20479)
- Never Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On ItFrom EverandNever Split the Difference: Negotiating As If Your Life Depended On ItRating: 5 out of 5 stars5/5 (3302)
- Art of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of StrategyFrom EverandArt of War: The Definitive Interpretation of Sun Tzu's Classic Book of StrategyRating: 4 out of 5 stars4/5 (3321)
- American Gods: The Tenth Anniversary EditionFrom EverandAmerican Gods: The Tenth Anniversary EditionRating: 4 out of 5 stars4/5 (12954)
- How To Win Friends And Influence PeopleFrom EverandHow To Win Friends And Influence PeopleRating: 4.5 out of 5 stars4.5/5 (6535)
- Habit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and ExecutionFrom EverandHabit 3 Put First Things First: The Habit of Integrity and ExecutionRating: 4 out of 5 stars4/5 (2507)
- Habit 6 Synergize: The Habit of Creative CooperationFrom EverandHabit 6 Synergize: The Habit of Creative CooperationRating: 4 out of 5 stars4/5 (2499)
- The 7 Habits of Highly Effective PeopleFrom EverandThe 7 Habits of Highly Effective PeopleRating: 4 out of 5 stars4/5 (2570)
- The 7 Habits of Highly Effective PeopleFrom EverandThe 7 Habits of Highly Effective PeopleRating: 4 out of 5 stars4/5 (353)
- The Iliad: A New Translation by Caroline AlexanderFrom EverandThe Iliad: A New Translation by Caroline AlexanderRating: 4 out of 5 stars4/5 (5719)
- Wuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)From EverandWuthering Heights (Seasons Edition -- Winter)Rating: 4 out of 5 stars4/5 (9974)
- Remarkably Bright Creatures: A NovelFrom EverandRemarkably Bright Creatures: A NovelRating: 4.5 out of 5 stars4.5/5 (5690)
- The Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological SuspenseFrom EverandThe Perfect Marriage: A Completely Gripping Psychological SuspenseRating: 4 out of 5 stars4/5 (1126)
![American Gods [TV Tie-In]: A Novel](https://imgv2-2-f.scribdassets.com/img/audiobook_square_badge/626321117/198x198/22ab6b48b6/1712683119?v=1){kind=icon}
