KALKULACIJA CIJENA

Kalkulacija je raunski postupak kojim se izraunava cijena (nabavna, prodajna, cijena

kotanja).
Zadaci kalkulacije:
da obuhvati sve trokove (popisivanje trokova prema odreenim stajalitima vrstama, mjestima trokova)
da rasporedi trokove (prenoenje obuhvaenih trokova na uinke - koeficijent
strukture, koeficijent prijenosa)
Osnovne karakteristike kalkulacija:
tana i prilagoena nainu poslovanja preduzea;
dokumentovana knjigovodstvenom evidenciojom;
jednoobrazna za sve proizvode;
uporediva sa drugim kalkulacijama
blagovremena, pregledna i ekonomina
Elementi kalkulacije:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

PROMJENLJIVI TROKOVI
STALNI TROKOVI
CIJENA KOTANJA ( 1 + 2 )
Dobit gubitak
PRODAJNA CIJENA BEZ PDV-a (osnovica za izraun PDV-a)
PDV
PRODAJNA CIJENA ( 5 + 6 )

U ekonomskoj teoriji i privrednoj praksi postoji podjela kalukacija:

prema vremenu izrade i
prema nainu izrade, odnosno metodu rasporeivanja trokova na nosioce.
Prema vremenu izrade kalkulacije se dijele na:
prethodna ili planska kalkulacija,
meuplanska kalkulacija i
naknadna ili stvarna kalkulacija.
Prethodna ili planska kalkulacija - primjenjuje se u proizvodnom procesu gdje se eli
dobiti planska vrijednost, odnosno cijena kotanja izrade gotovog proizvoda. Planska
kalkulacija sainjena je od direktnih trokova materijala, direktnih trokova rada, fiksnih
trokova i varijabilnih trokova. Planska kalkulacija se moe raditi za jedan ili vie
gotovih proizvoda. Ako se u kalkulaciju doda i prodajna cijena proizvoda i planirani rabat
na prodajnu cijenu, mogue je izraunati profitabilnost proizvoda. Planske kalkulacije se
porede sa stvarnim trokovima ili se porede sa kalkulacijama iz ranijeg perioda.

Meuplanska kalkulcija - se vri u toku aktivnosti proizvodnje gotovih proizavoda. Ona

se uporeuje sa planskim normativima i planskom cijenom kotanja, odnosno daje signal
menadmentu preduzea da li da nastavi sa proizvodnjom i u kom pravcu da izvri
korekcije.Meuplanska kalkulacija ublaava razlike meu rezultatima planske kalkulacije
i stvarne kalkulacije
Naknadna ili stvarna kalkulacija - se vri radi obezbjeivanja dugorone likvidnosti.
Svojstveno ovoj kalkulaciji je to to ona rauna sa injenicama, i opsluuje nas stvarnim
podacima o uinjenim trokovima, koji su pogodni za pokretanje korekcija sa nekim
buduim ciljem. Ona se moe i naknadno uraditi
Prema nainu izrade, odnosno metodu rasporeivanja trokova na nosioce,
kalkulacije se dijele na:
kalkulaciju cijene kotanja,
kalkulaciju dopunskog troka i
kalkulaciju cijene proizvodnje.
Kalkulacija cijene kotanja:
Djelidbene ( divizione) kalkulacije
o jednostavna djelidbena kalkulacija
o sumarna djelidbena kalkulacija
o kalkulacija ekvivalentnih brojeva
o kalkulacija vezanih proizvoda
Dodatne ( adicione ) kalkulacije
o sumarna dodatna kalkulacija
o diferencirana dodatna kalkulacija
Mjeovite kalkulacije
Diviziona kalkulacija - cijena kotanja se zasniva na dijeljenju ukupnih trokova
elemenata proizvodnje s brojem jedinica proizvoda ili usluga. Ona se javlja u dva glavna
oblika, kao sumarna (skupna, ista, obina) diviziona kalkulacija i kao viefazna
(diferencirana) diviziona kalkulacija.
Kod obine divizione kalkulacije je pretpostavka da se za izraunavanje uzimaju
istovrsni proizvodi ili usluge, koji se mogu predstaviti jedinstvenim brojem jedinica.
Primjena ovog metoda kalkulacije ograniena je na preduzea koja masovno proizvode
jednu vrstu proizvoda, kao to su: elektrine centrale, cementare, eerane, mlinovi,
livnice, rudnici, pivare sa samo jednom vrstom piva, fabrike vode, itd
Zadatak br. 1.
Utvrditi cijenu kotanja proizvoda, ako se zna da je u posmatranom periodu proizvedeno
180.000 jedinica istog proizvoda, a nastali trokovi iznose 5.400.000 KM.

Rjeenje:
Ck = Ukupni trokovi / Obim proizvodnje
Ck= 5.400.000,00 / 180.000 = 30 KM po jedinici proizvoda
Zadatak br. 2.
Utvrditi cijenu kotanja proizvoda ab ako su trokovi direktnog materijala 200.000
KM, trokovi prerade 300.000 KM, zavrena proizvodnja 7000 jedinica, a nedovrena
proizvodnja 3.000 jedinica. Stepen zavrenosti nedovrene proizvodnje na kraju mjeseca
iznosi 25%.
Rjeenje:
S obzirom da proizvodnja nije zavrena, odnosno trokovi prerade se alociraju samo na
gotove proizvode, pri izradi kalkulacije neophodno je voditi rauna o alokvetnom dijelu
zaliha nedovrene proizvodnje. Stepen zavrenosti nedovrene proizvodnje na kraju
mjeseca iznosi 25%. Obraunski postupak utvrivanja cijene kotanja izgledao bi ovako:
1. Ukupan broj jedinica proizvoda 10.000 jed.
2. Trokovi direktnog materijala 10.000 x 1 = 10.000 jed.
3. Trokovi prerade
a. zavrena proizvodnja 7.000 x 1 = 7.000 jed.
b. nedovrena proizvodnja 3.000 x1/4= 750 jed.
U K U P N O: 7.750 jed.

Parametri
Trokovi direktnog materijala
Trokovi prerade
Cijena kotanja proiz voda

Iznos
trokova

Broj
jedinica

200.000,00 10.000
300.000,00 7.750

Cijena
kotanja
po jedinici
proizvoda
20,00
38,71
58,71

Ck = (iznos trokova direktnog materijala / broj jedinica proizvoda) + (iznos trokova

prerade / broj jedinica proizvoda)
Ck = (200.000/10.000 + 300.000 / 7.750) = 20,00+38,71= 58,71 KM
Dakle, kod divizione kalkulacije, neophodno je voditi rauna o takozvanim tranzitornim
efektima zaliha nedovrene proizvodnje. Ukoliko bi se u cijenu kotanja ukljuili i
trokovi koji se jo realno nisu vezali za nosioce (kao to je sluaj sa trokovima prerade
jo nezavrenih proizvoda), cijena kotanja bi bila pogreno utvrena i dovela u zabludu.
U naem zadatku, u tom sluaju, cijena kotanja bi bila 50 KM, to ne bi odgovaralo
realnoj cijeni kotanja u iznosu od 58,71 KM.

Zadatak br. 3.
Izraunati cijenu kotanja proizvoda X uzimajui u obzir da su trokovi rasporeeni na
100 komada proizvedenih proizvoda X.

Parametri
Trokovi direktnog materijala
Trokovi prerade
Opti trokovi izrade
Opti trokovi uprave
Opti trokovi prodaje
Cijena kotanja proiz voda

Iznos
trokova

Broj
jedinica

400,00
600,00
200,00
300,00
200,00

100
100
100
100
100
100

Cijena
kotanja
po jedinici
proizvoda
4,00
6,00
2,00
3,00
2,00
17,00

Ck = iznos ukuonih trokova / broj jedinica proizvoda

Ck = 1.700/100 = 17 KM

Sloena djelidbena kalkulacija (fazna, diferencirana):

koristi se pri proizvodnji istovrsnih uinaka
trokovi se ne utvruju u jednom iznosu ve:
o po fazama procesa proizvodnje
o po mjestima nastanka uinka
o po elementima strukture cijene
prua znatno bolju osnovicu za:
o kontrolu trokova
o ekonomisanje elemenata radnog procesa

Metoda kalkulacija pomou ekvivalentnih brojeva - primjenjuje se u uslovima

proizvodnje vie proizvoda koji su meusobno srodni i imaju zajednike trokove. Ovi
srodni proizvodi razlikuju se po dimenziji, obliku, teini i slino ali su izraeni od iste
sirovine i proizilaze iz istog tehnolokog procesa.
Trokovi pojedinih uinaka zbog srodnosti imaju odreene omjere, tako da im
pridodajemo odreene ekvivalentne brojeve. Brojem 1 oznaavamo uinak koji dominira
u strukturi (bilo apsolutno ili relativno).
Na osnovu unaprijed utvrenih odnosa, koji se uspostavljaju u troenju za pojedine vrste
srodnih proizvoda, rasporeuju se indirektni trokovi na pojedine vrste ovih proizvoda.
Odnosi se utvruju na osnovu iskustva, kao tehniki normativ, a ponekad u nedostatku
navedenog i procjenom. Tako dobijeni meusobni odnosi, nazivaju se koeficijenti,
pomou kojih se utvruju ekvivalentni brojevi. Mnoenjem koliine proizvoda utvrenim

koeficijentima dobijaju se ekvivalentni brojevi, odnosno obim proizvodnje u uslovnim

jedinicama.
Ova metoda izvodi se tako to se razliiti proizvodi svedu na jednako vrijedne brojeve,
odnosno na uslovne jedinice, na osnovu kojih se indirektni trokovi dijele njihovim
zbirom, ime se dobije iznos indirektnih trokova po uslovnoj jedinici, tj. rasporeen na
zbir ekvivalentnih brojeva. Kada se iznos indirektnih trokova po uslovnoj jedinici
pomnoi sa odgovarajuim koeficijentom za datu vrstu proizvoda, dobije se iznos
indirektnih trokova po jedinici konkretne vrste proizvoda.
Zadatak br. 4.
Za punjenje 100 boca veliina (1), (2) i (3), snimanjem vremena utvrena su sljedea
vremena:
za veliinu (1): 90 min/100 boca
za veliinu (2): 114 min/100 boca
za veliinu (3): 175 min/100 boca
U toku jednog mjeseca napunjeno je 100.000 boca veliine (1), 60.000 boca veliine (2) i
30.000 boca veliine (3). Trokovi rada u tom mjesecu iznosili su 19.400 KM. Izraunati
iznose indirektnih trokova po jedinici pojedinih proizvoda.

100.000
60.000
30.000

1,00
1,27
1,94

100.000
76.200
58.200
234.400

0,0828
0,0828
0,0828

Indirektni
trokovi za
ukupnu
k oliinu
proizvoda

90
114
175

5 (2*4)

Indirektni
trokovi po
je dinici
proizvoda

Indirektni
trokovi po
je dinici
uslovnog
obima

Ekvivalentni
broj
(us lovni
obim)

K oeficije nt
uea u
indirektnim
trokovima

(1)
(2)
(3)

N ormativ
punjenja,
min/10 0b.

K oli ina

Vrs ta
proizvoda

Rjeenje:

7 (4 *6 )

8 (7 *2 )

0,0828
0,1050
0,1605

8280
6300
4818
19.400

Zadatak br. 5.
Pretpostavimo da preduzee treba da rasporedi iznos od 26.000 KM indirektnih trokova
na tri proizvoda A, B i C, iji su normativi rada u satima po jedinici proizvoda: 30 za A,
20 za B i 60 za C. Uz pretpostavku da normativi rada adekvatno izraavaju uee ovih
proizvoda u nastanku indirektnih trokova, obraun cijene kotanja po metodu kalkulacije
ekvivalentnih brojeva prikazati u tabeli!

A
B
C

200
400
200

30
20
60

1,5
1
3

5 (2*4)

300
400
600
1.300

Indirektni
trokovi po
je dinici
uslovnog
obima

Ekvivalentni
broj
(us lovni
obim)

K oeficije nt
uea u
indirektnim
trokovima

Normativ
rada h/kom.

20
20
20

Indirektni
trokovi za
ukupnu
k oliinu
proizvoda

Indirektni
trokovi po
je dinici
proizvoda

K oli ina

Vrs ta
proizvoda

Rjeenje:

7 (4 *6 )

8 (7 *2 )

30
20
60

6.000
8.000
12.000
26.000

Zadatak br. 6.
U preduzeu X proizvedene su tri vrste proizvoda: stolice (1.200 komada), stolovi (600
komada) i regali (300 komada). Njihovi trokovi po jedinici proizvoda se odnose 1:2:3.
Izraunati cijenu kotanja po vrstama proizvoda ako ukupni trokovi proizvodnje za sve
tri vrste proizvoda iznose 1.000.000 KM.
Reenje:

Obraun cijene kotanja zapoinje odreivanjem ekvivalentnih brojeva. Na bazi

ekvivalentnih brojeva dolazi se do uslovne jedinice, tanije do svoenja na zajedniku
jedinicu. Dijeljenjem ukupnih trokova brojem uslovnih jedinica, dobijamo cenu kotanja
uslovne jedinice, a kad nju pomnoimo sa koliinom pojedinanog uslovnog proizvoda,
dobiemo troak po konkretnom proizvodu. Ukoliko dobijeni troak podijelimo sa
stvarnom pojedinanom koliinom, utvrdiemo cijenu kotanja po jedinici proizvoda. U
datom zadatku cijena kotanja stolice je 303,03 dinara, stola 606,06 dinara, a regala
909,09 dinara.

Metoda kalkulacije cijene kotanja kuplovanih (vezanih) proizvoda - se takoe zasniva

na postupku dijeljenja ukupnih trokova brojem jedinica proizvoda, s tim da je ovdje
sluaj da se iz istog proizvodnog procesa dobija vie vrsta proizvoda. Metoda kalkulacije
kuplovanih proizvoda primjenjuje se u uslovima proizvodnje vie vrsta proizvoda u
jedinstvenom tehnolokom procesu, koji predstavljaju organske komponente jedne
sirovine.
Ovom metodom kalkulacije ukupni trokovi obraunavaju se u ukupnom iznosu, a zatim
se od toga iznosa oduzmu procijenjene vrijednosti sporednih proizvoda, te preostali dio
podijeli koliinom osnovnog proizvoda. Procjenjivanje vrijednosti sporednih proizvoda
vri se, obino, na osnovu trine cijene koja se moe postii njihovom realizacijom,

Zadatak br. 7.

Utvrditi cijenu kotanja proizvodnje rakije i destilata od rakije, kao nusproizvoda.

Destilacijom je dobijeno 10.000 litara rakije i 2.000 litara destilata. Trokovi su sljedee
strukture:
trokovi materijala za izradu glavnog proizvoda su 200.000 dinara,
trokovi materijala za izradu nusproizvoda 2.000 dinara,
trokovi zarada izrade glavnog proizvoda 100.000 dinara,
trokovi zarada izrade nusproizvoda 2.000 dinara,
opti trokovi proizvodnje glavnog proizvoda 120.000 dinara,
opti trokovi proizvodnje nusproizvoda 1.000 dinara,
dodatni trokovi prerade nusproizvoda 5.000 dinara,
trokovi prodaje glavnog proizvoda su 20.000 dinara, a trokovi prodaje
nusproizvoda 3.000 dinara,
prodajna cijena nusproizvoda 20 dinara.

Rjeenje:

a) Trokovi proizvodnje glavnog proizvoda Tpgp

Tpgp = Trokovi materijala+ trokovi zarada+opti trokovi
Tpgp = 200.000+100.000+120.000 = 420.000
b) Trokovi proizvodnje nusproizvoda Tpnp
Tpnp = trokovi materijala Np+trokovi zarada Np+ Opti trokovi Np
Tpnp = 2.000+2.000+1.000 = 5.000
c) Pv-Prodajna vrednost Np
Pv = 20 dinara * Qnp = 20 * 2.000 = 40.000 dinara
d) Pretpostavljeni dobitak 15 % = 40.000 *0,15 = 6.000
e) Bruto mara Np = Pretpostavljeni dobitak Np + trokovi prodaje Np
Bruto mara Np = 6.000 + 3.000 = 9.000 dinara

f) Neto vrijednost Np = Pv Np Bm Np = 40.000 9.000 = 31.000

g) Vrijednost Np za umanjenje trokova Gp = Nv Np TpNp = 31.000-5.000 = 26.000
h) Trokovi glavnog proizvoda = Tpgp +tr. prodaje gp - vrijednost Np za umanjene
trokova Gp = 420.000+20.000-26.000 = 414.000 dinara
i)

Ck gp- Cijena kotanja glavnog proizvoda = Trokovi Gp / Qgp

Ck gp = 414.000 / 10.000 = 41,40 dinara

j) Trokovi Np Tnp = Nvnp -Umanjenje za trokove dodatne prerade Np +Trokovi

dodatne prerade Np = 31.000 - 5.000+5.000 = 31.000
Cknp = Tnp / Q np = 31.000 / 2.000 = 15,50 dinara

Zadatak br. 8.
Pretpostavimo da je rafinerija jestivog ulja proizvela 5.000 tona suncokretovog ulja i da
ukupni trokovi proizvodnje iznose 17.000.000 dinara. Ako je trina vrijednost
suncokretove same i masnih kiselina, kao sporednih proizvoda jestivog ulja, 2.000.000
dinara, koliko iznosi cijena kotanja jedne tone suncokretovog ulja.
Rjeenje:
(17.000.000-2.000.000)/5.000 =3.000

Zadatak br. 9.
Kalkulacijom vezanih proizvoda procijeniti cijenu kotanja mlijeka kao glavnog
proizvoda, ako je poznato sljedee:
proizvedena koliina mlijeka je 50.000 litara,
broj prodate teladi je 2,
prodajna cijena teladi je 250 KM/po grlu,
ukupni trokovi su 20.000 KM.
Rjeenje:
Ck= (20.000 2*250)/50.000 = 19.500/50.000 = 0,39 KM/litru

Metoda dodatne kalkulacije - primjenjuje se u uslovima kada je proizvodnja raznovrsna.

Za izraunavanje cijene kotanja metodom dodatne kalkulacije koriste se uglavnom dva
uzastopna postupka za rasporeivanje indirektnih trokova na pojedine vrste proizvoda.
Oni se uspostavljaju na osnovu tehnikih normativa, iskustva ili procjenom i pokazuju

uee pojedinih proizvoda u nastanku indirektnih trokova. Mogu biti jedinstveni za

preduzee (jedinstveni klju) u cjelini, kao i posebni (dodatak) za svako odjeljenje ili
pogon, ili drugi organizacioni dio.
U postupku izraunavanja dodatne kalkulacije posebno se utvruju direktni trokovi za
svaku vrstu i jedinicu proizvoda, usluga ili drugih uinaka, a posebno indirektni trokovi
u njihovom punom iznosu. Na iznos direktnih trokova za svaku jedinicu proizvoda
dodaje se alikvotni dio indirektnih trokova, koji su prethodno utvreni po osnovu
odreenih raunskih kljueva. Oni predstavljaju odnos izmeu ukupnih indirektnih
trokova i zbira direktnih trokova svih vrsta proizvoda, i na osnovu toga dobija se cijena
kotanja te vrste proizvoda.
Sumarna dodatna kalkulacija:

utvruju se neposredni trokovi za svaki uinak (normativi, standardi, norme) i

opti trokovi se rasporeuju srazmjerno jednoj vrsti neposrednog troka
(koeficijentom prenosa ili strukture).

Diferencirana dodatna kalkulacija:

opti trokovi se ralanjuju po grupama optih trokova i mjestima nastanka,

opti trokovi se dodaju neposrednim i
kao osnovica za raspored slue neposredni trokovi (koji su najvie uzrokovali
nastanak odgovarajueg opteg troka).

Zadatak br. 10.

Metodom dodatne kalkulacije utvrditi cijenu kotanja proizvoda A, B i C. Kao kriterijum
raspodjele indirektnih trokova uzimaju se trokovi zarada, izrade i utroenog materijala.
Opti trokovi izrade iznose 80.000 KM, dok opti trokovi uprave i prodaje iznose
120.000 KM

Rjeenje:
VARIJANTA I
a. utvrivanje odnosa direktnih trokova prema indirektnim
klju za indirektne trokove = 100 * (opti trokovi izrade + trokovi uprave i prodaje)
/ukupni direktni trokovi = 100 * (200.000 / 477.000) = 0,419287 * 100 = 41,93 %
b. izrada

VARIJANTA II
a. klju raspodjele obim proizvodnje
klju raspodele = ukupni opti trokovi/obim proizvodnje = 200.000/9.300 = 21,50538
b. izrada

Iz priloenih varijanti moe se zakljuiti da, u sluaju kada se koriste ukupni direktni
trokovi kao klju za raspodjelu indirektnih trokova, tada proizvodi sa veim direktnim
trokovima snose i vei teret indirektnih trokova (varijanta I). I obrnuto, kada se kao
klju raspodjele uzima obim proizvodnje, tada najvei dio indirektnih trokova snosi
proizvod sa najveom proizvodnjom.

Posmatrajui ove dvije varijante, moe se konstatovati da od samog izbora varijante i

kljua za raspodjelu zavisi krajnja cijena kotanja proizvoda. Stoga, pri odabiru kljua
prethodno treba analizirati sve relevantne faktore koji mogu uticati na formiranje cijene
kotanja. Krajnji cilj je svesti na to manju mjeru indirektne trokove i pokuati, gdje je
to mogue, trokove knjiiti na mjesto i nosioce, kako bi dobili to objektivniju cijenu
kotanja.

Zadatak br. 11.

Metodom dodatne kalkulacije utvrditi cijenu kotanja za proizvode A, B, C. Klju za

raspodjelu indirektnih trokova su lini dohoci izrade. Opti trokovi izrade iznose
40.000,00 KM, dok opti trokovi uprave i prodaje iznose 80.000,00 KM.

Rjeenje:
Visinu indirektnih trokova koji pripadaju odreenom proizvodu dobijamo kada
odgovarajui klju pomnoimo iznosom LD izrade datog proizvoda. Klju raunamo po
sljedeem obrascu:

Zadatak br. 11.

A
B
C

1.000
2.000
4.000

50.000
150.000
300.000
500.000

1,6
1,6
1,6

Trokovi po
je dinici
proizvoda

Ukupni
trokovi

Indirektni
trokovi

K lju za
raspodje lu

D irek tni
trokovi

K oli ina
proizvoda

Vrs ta
proizvoda

Preduzee proizvodi tri proizvoda A, B i C, iji je obim proizvodnje dat u koloni 2

naredne tabele, a direktni trokovi u koloni 3. Potrebno je rasporediti indirektne trokove
u iznosu od 800.000 dinara na ove proizvode.

5 (3*4)

6 (3+5 )

7 (6/2)

130.000
390.000
780.000
1.300.000

130
195
195

80.000
240.000
480.000
800.000

Dijeljenjem ukupnih indirektnih trokova sa ukupnim direktnim trokovima

(800.000/500.000) utvruje se koeficijent (1,6) koji slui kao klju za raspodjelu
indirektnih trokova, naveden u koloni 4. U koloni 5 navedeni su iznosi indirektnih
trokova po pojedinim vrstama proizvoda, dobijeni mnoenjem odgovarajuih direktnih
trokova sa utvrenim koeficijentom. Sabiranjem direktnih i indirektnih trokova dobijaju
se ukupni trokovi navedeni u koloni 6. Na kraju, dijeljenjem iznosa ukupnih trokova sa
koliinom proizvoda dobija se iznos ukupnih trokova po jedinici proizvoda, naveden u
koloni 7 tabele.

Mjeovita (kombinirana) kalkulacija:

predstavlja kombinaciju obje metode,

neposrednim trokovima uinaka dodaju se opti trokovi,
kalkulacijom ekvivalentnih brojeva utvrdi se cijena kotanja istovrsnih uinaka.

Kalkulacija dopunskog troka:

sutina ove kalkulacije je da se postojea proizvodnja optereti svim trokovima te

proizvodnje,
dodatna proizvodnja se optereuje samo trokovima koje ta dodatna proizvodnja
uzrokuje

Kalkulacija cijene proizvodnje

Direct costing:

odstupa od klasinog naina utvrivanja cijene kotanja,

polazi od injenice da proizvodnja odreene koliine utie samo na dio trokova
(promjenljive i relativno stalne),
na trokove kapaciteta (apsolutno stalne trokove) ne utie.

KALKULACIJA ROBE U TRGOVINSKIM PREDUZEIMA

Fakturna cijena robe se sastoji od bruto i neto fakturne vrijednosti. Neto fakturna
vrijednost je jednaka razlici izmeu bruto fakturne vrijednosti i diskonta. Neto fakturna
cijena moe biti:
neto fakturna cijena na dan isporuke (bruto fakturna cijena negotovinski
diskont) i
b) neto fakturna cijena na dan plaanja (bruto fakturna cijena gotovinski
diskont).
Diskont moe biti: koliinski, sezonski, gotovinski i diskont po osnovu plaanja
unaprijed.
Zavisne trokove nabavke ine: utovar, pretovar, istovar, osiguranje, i dr. Oni mogu biti:
direktni (ako se prevozi jedna vrsta robe) i
indirektni (ako se prevozi vie vrsta robe, rasporeuju se putem kljua).
Nabavna cijena robe predstavlja iznos uloenog novca u kupovinu odreene koliine
robe. Nabavna cijena robe je jednaka cijena kotanja. Razlika u cijeni robe se naziva
mara i moe biti: slobodno formirana razlika u cijeni, propisana mara i rabat.

Kalkulacija cijene robe u trgovini mogu biti:

kalkulacija cijena robe po principu ukupnih trokova,

kalkulacija cijena robe po principu varijabilnih trokova,
kalkulacija cijena robe po principu prosjenih trokova poslovanja (trokovi
plus),
kalkulacija cijena robe po principu prosjene stope razlike u cijeni.

Kalkulacija cijena robe po principu ukupnih trokova

Fakturna cijena robe
+ Zavisni trokovi nabavke
= Nabavna cijena robe
+ Proizvodni trokovi poslovanja
= Ukupni trokovi robe
+ Razlika u cijeni robe (mara)
= Prodajna cijena robe
+ Porez
= Prodajna cijena robe sa porezom (maloprodajna cijena robe)
Napomena: Mara slui uz nadoknadu istih trokova i izvestan profit.

Kalkulacija cijena robe po principu varijabilnih trokova

Fakturna cijena robe
+ Zavisni trokovi nabavke
= Nabavna cijena robe
+ Varijabilni trokovi poslovanja
= Ukupni varijabilni trokovi
+ Kontribuciona mara
= Prodajna cijena robe
+ Porez
= Prodajna cijena robe sa porezom (maloprodajna cijena robe)
Napomena: Mara slui za nadoknadu fiksnih trokova poslovanja i izvjestan profit.

Kalkulacija cijena robe po principu prosjenih trokova poslovanja (trokovi plus)

Fakturna cijena robe
+ Zavisni trokovi nabavke
= Nabavna cijena robe
+ Trokovi poslovanja
= Cijena kotanja robe
+ Profit
= Prodajna cijena robe
+ Porez
= Prodajna cijena robe sa porezom (maloprodajna cijena robe)

Kalkulacija cijena robe po principu prosjene stope razlike u cijeni

Fakturna cijena robe
+ Zavisni trokovi nabavke
= Nabavna cijena robe
+ Planirana razlika u cijeni
= Planirana prodajna cijena
Odstupanje od planirane razlike u cijeni
= Trina prodajna cijena robe
+ Porez
= Prodajna cijena robe sa porezom (maloprodajna cijena robe)

PRIMJER:

Dobavlja jeisporuio trgovini na malo 300 komada proizvoda A po cijeni od 50KM (bez
PDV-a).
Dobavlja je ispostavio fakturu br. 7/19.

1
2

Faktura br. 7/19

300*50
Porez 17%

Iznos
15.000
2.550
17.550

Roba je otpremljena u maloprodajni objekat sa razlikom u cijeni od 20% (rabat).

Uraditi kalkulaciju prodajne cijene!
1.
2.
3.
4.

Nabavna vrijednost bez PDV-a

Razlika u cijeni (20%)
PDV 17%
Maloprodajna cijena

15.000
3.000
3.060
21.060