Prometna Opt PDF

Masivni mostovi
DJELOVANJA NA MOSTOVE
Sigurnost,
uporabljivost
i trajnost
EN 1990
Osnove
prorauna
Povezanost
Op
enito o Eurocodovima
Openito
europskih normi
za proraun
konstrukcija
EN 1991
Djelovanja na
konstrukcije
Djelovanja na
konstrukcije
EN 1992
Betonske
konstrukcije
EN 1993
eline
konstrukcije
EN 1994
Spregnute
konstrukcije
EN 1995
Drvene
konstrucije
EN 1996
Zidane
konstrukcije
EN 1999
Aluminijske
konstrukcije
EN 1997
Geotehniki
proraun
EN 1998
Seizmiki
proraun
Proraun i
detaljiranje
Geotehniki i
seizmiki
proraun
EN 1990
Osnove prorauna
Op
enito o Eurocodovima
Openito
EN 1991-1-1 Vlastita teina,
EN 1991-1-3 Snijeg,
EN 1991-1-4 Vjetar,
EN 1991-1-5 Toplinska djelovanja,
EN 1991-1-6 Djelovanja pri izvedbi, EN 1991-1-7 Udesna djelovanja,
EN 1991-2 Prometna optereenja na mostovima
EN 1992-1-1 Opa pravila
EN 1992-2 Armirani i prednapeti
betonski mostovi

EN 1993-2 elini mostovi

EN 1994-2 Spregnuti mostovi

EN 1995-2 Drveni mostovi
EN 1997
Geotehniki proraun

EN 1998-2 Seizmiki proraun
mostova
Povezanost europskih normi za proraun mostova
Pregled hrvatskih normi i europskih normi

za djelovanja na konstrukcije
Djelovanje
Hrvatske norme
Europske norme
Prostorne teine, vlastite teine,

korisna optereenja
HRN ENV 1991-2 - 1
EN 1991-1-1
Poarno djelovanje
HRN ENV 1991-2- 2
EN 1991-1-2
Snijeg
HRN ENV 1991-2- 3
EN 1991-1-3
Vjetar
HRN ENV 1991- 2- 4
EN 1991-1-4
Toplinska djelovanja
HRN ENV 1991- 2- 5
EN 1991-1-5
Djelovanja pri izvedbi
HRN ENV 1991- 2- 6
EN 1991-1-6
Izvanredna djelovanja
HRN ENV 1991- 2- 7
EN 1991-1-7
Prometna optereenja na
mostovima
HRN ENV 1991- 3
EN 1991-2
Djelovanja u silosima i
rezervoarima
HRN ENV 1991- 4
EN 1991-3
Djelovanja od kranova i strojeva
HRN ENV 1991-5
EN 1991-4
Vlastita te
ina
teina
HRN ENV 1991 2 1, EN 1991 1 1
Stalno i fiksno (nepomino) djelovanje

Rauna se na temelju zapreminskih teina i nominalnih
dimenzija.
Zapreminske, povr
inske ili du
ne te
ine nekih materijala i
povrinske
dune
teine
opreme mosta
Materijal ili element opreme mosta
Zapreminska teina
(kN/m3)
beton (- teki beton)
24 - 28
armirani i prednapeti beton
25 - 29
elik
77
ljevani asfalt ili asfalt-beton
25
mastiks asfalt
18
vrue valjani asfalt
23
zastor eljeznikih mostova
20
Zapreminske, povr
inske ili du
ne te
povrinske
dune
teine
opreme mosta
Povrinska teina
(kN/m2)
hidroizolacija
0,5
konstrukcije sa zastorom:
2 tranice UIC 60
1,2
prednapregnuti betonski
kolovoznim priborom
drveni pragovi
priborom
prag
4,8
kolovoznim
1,9
Zapreminske, povr
inske ili du
ne te
povrinske
dune
teine
opreme mosta
Teina po metru
dunom (kN/m)
elastini odbojnik
0,4
pjeaka ograda
0,4
konstrukcije bez zastora:

2 tranice UIC 60 sa kolovoznim
priborom
1,7
2 tranice sa kolovoznim priborom,

mosnom gredom i zatitnim inama
3,4
Puzanje, skupljanje i prednapinjanje

Djelovanja koja proizlaze iz svojstava gradiva.
Dodatkom norme HRN ENV 1992 daju se izrazi za prognozu
skupljanja i puzanja u vremenu u funkciji
starosti betona,
vrstoi betona,
vrsti cementa,
vlanosti zraka,
srednjem polumjeru presjeka.
Srednji polumjer presjeka

2b h
bh
=
2 (b + h ) b + h
b h0 + h bw h0 bw
b+h
bt ht + bb hb + 2 bw hi
bt + h + i ( bi + hi )
Prora
un koeficijenata skupljanja
Proraun
cs ( t , ts ) = cs 0 s ( t ts )
cs 0 = s ( f cm ) RH
osnovna vrijednost koeficijenata skupljanja
s ( f cm ) = 160 + sc ( 90 f cm ) 106
ovisnost u betonu i cementu
sc = 5
8
za polagano stvrdnjavajui cement

za normalno ili brzo stvrdnjavajui cement
za brzo stvrdnjavajui visokovrijedni cement
fcm=fck+8
RH
tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2)
1.55 sRH
=
+ 0.25
za relativnu vlanost 40%RH<99% (na otvorenom)

za relativnu vlanost RH99% (u vodi)
RH
sRH
RH
= 1
100
t ts
s ( t ts ) =
2
0.035h0 + t ts
t
ts
t-ts
2A
h0 = c
u
koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vlanosti zraka na

osnovno skupljanje
relativna vlanost okolia u %
0.5
koeficijent koji opisuje vremensku promjenu skupljanja

starost betona u danima u trenutku promatranja
starost betona u danima u trenutku kad se poinje promatrati
skupljanje
stvarno trajanje skupljanja u danima
srednji polumjer presjeka (mm)
Prora
un koeficijenata puzanja
Proraun
( t , t0 ) = 0 c ( t t0 )
0 = RH ( f cm ) ( t0 )
RH = 1 +
1 RH /100
koeficijent koji uzima u obzir relativnu vlanost zraka
0.1 h0
3
relativna vlanost okolia u %
RH
h0 =
osnovna vrijednost za koeficijent puzanja
2 Ac
u
( f cm ) =
srednji polumjer presjeka (mm)

16.8
koeficijent koji uzima u obzir utjecaj vrstoe betona
f cm
tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2)
fcm=fck+8
( t0 ) =
1
0.1 + t00.2
t t0
C ( t t0 ) =
H + t to
0.3
starost betona u danima u trenutku promatranja
starost betona u danima u trenutku poetka djelovanja

optereenja
t0
vrijeme djelovanja optereenja
t-t0
18
H = 1.5 1 + ( 0.012 RH ) h0 + 250 1500 koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0
Prednapinjanje
osnovno optereenje prednapetih konstrukcija
moe biti izazvano kabelima za prednapinjanje, predoptereenjem,
pred-deformacijama, smiljenim promjenama uvjeta oslanjanja
sila prednapinjanja kao vanjsko optereenje nosaa
HRN ENV 1992 primjenjuje probabilistiki pristup

raunske veliine izazvane vanjskim djelovanjem odgovarajue
vrijednosti otpora (nosivosti) ili granine vrijednosti uporabljivosti
Prometna optere
enja - cestovni mostovi
optereenja
irina kolnika
w
broj prometnih
trakova
irina prometnog
traka (m)
preostala irina
kolnika (m)
< 5,4 m
w-3
5,4 m w < 6
m
w6m
w/2
n = Int ( w / 3 )
w3xn
Na autocestama gdje su kolnike povrine odvojene, ali se nalaze na

zajednikoj kolnikoj konstrukciji predviaju se tri prometna traka dok za
sluaj odvojenih kolnikih konstrukcija svaka kolnika ploha dobiva svoje
prometne trakove.
Prometna optere
optereenja
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model 1 - glavni sustav optereenja od koncentriranog i
kontinuiranog optereenja koje pokriva utjecaje od tekih vozila i
Q ik
Q ik
osobnih vozila.
DIN Fachbericht 101
q ik q rk
120
(Q1=240 kN)
Q2=0,8
(Q2=240 kN)
korekcijski faktoriQ3=0
Q10,8,
qi=1,0
za sve trake osim prve
50 200 50
Q1=0,8
40
1
2
40
(Q3=0 kN)
3
qrk=2.5kN/m
Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
Q2k=200kN q2k=2.5kN/m
qrk=2.5kN/m
Q1k=300kN
(Q1k=240kN)
qrk
Q1k=300kN Q2k=200kN
Q1k=240kN) (Q2k=160kN)
Q3k=100kN
(Q3k=0kN)
q1k
q2k
q3k qrk
Q2k=200kN
(Q2k=160kN)
q1k
qrk
q2k
50 200 50 50 200 50 50 200 50 84

155 50 200 5050
200 50
305
qrk
984
984 cm
1060
750 cm
Q2k
Q3k
40
40
Q3k
qrk=2.5kN/m 2
40
Q2k
qrk=2.5kN/m 2
q1k=9kN/m 2
qrk=2.5kN/m
q2k=2.5kN/m
q1k=9kN/m
qrk=2.5kN/m
Q1k
Q2k
q3k=2.5kN/m2
Q1k
120
Q1k
Q2k
40
40
q2k=2.5kN/m 2
40
120
Q1k
Usporedbe propisa i normi - autocesta
Usporedba maksimalnih momenata savijanja dobivenih

normativnim shemama i simulacijom stvarnog prometnog
optere
enja u Slavonskom Brodu
optereenja
Autocesta
2,2
8000
Momenti (kNm/m)
6000
5000
odnos momenata ( )
EC
Pravilnik
PTP-5
SB-teska vozila
7000
4000
3000
2000
1,8
1,6
1,4
1,2
1
1000
0,8
0,6
0
10 20
30 40 50 60 70
rasponi (m)
80 90 100
EC/SB-teska vozila
Pravilnik/SB-teska vozila
PTP5/SB-teska vozila
10
20
30
40
50 60 70
rasponi (m)
80
90
100
Skica prometnog optere

enja na jednom sandu
astom
optereenja
sanduastom
mostu (Konstruiranje mostova, primjer 5.6)
irina kolnika 7,1 m
Q1k=300kN
qrk=2.5kN/m 2
150
50
Q2k=200kN
q1k=9kN/m 2
200
50 50
Poloaj 1 - Mmax, Vmax, M T prip
Q1k=300kN
qrk=2.5kN/m
200
310
Poloaj za Mmax,Vmax, MTprip
qrk=2.5kN/m 2
150
50
q1k=9kN/m
200
qrk=2.5kN/m 2
50 55
Poloaj 2 - M max, Vprip, M T prip
505
Poloaj za MTmax,Vprip, Mprip
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model 2 Optereenje jednom osovinom pokriva prometne uinke na
vrlo kratkim rasponima, a slui lokalnim provjeravanjima.
DIN Fachbericht 101
Osovinsko optereenje iznosi Q1x Qak (Qak=400kN).
Qak=240 kN
Ako je potrebno moe se u proraun uzeti i samo jedan kota s 200kN.
jedan kota 120 kN
35
Povrine nalijeganja
60 kotaa
40 x 40 cm
200
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model 3 Proraunsko optereenje koje simulira konvoj s posebnim
teretima. Ovaj model slui za provjeru glavnog nosivog sustava.
8 kombinacija specijalnih vozila s optereenjem od ukupno 600 kN s 4
osovine po 150 kN do 3600kN s 18 osovina po 200 ili 15 osovina po 240 kN
pravac vonje
Povrine djelovanja
osovinskih optereenja
osobitih vozila
30
120
15
120
osovine od 150kN ili 200kN
15
120
30
120
30
osovine od 240kN
120
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model 3
420
q rk
150 150
150 150
270
q rk
300
300
300
300
a) 150 ili 200 kN osovine

b) 240 kN-osovine
Smjetaj specijalnih vozila
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
2500
LM3
2500
LM3
2500
2500
Kombinacije modela 1 i modela 3
a) 150 ili 200 kN osovine
b) 240 kN-osovine
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model 4 Optereenje od navale ljudi.
Koristi se za ispitivanje glavnog nosivog sustava kad to propie
nadlena cestovna uprava, a sastoji se od jednolikog rasprostrtog
optereenja:
2,5 q fk = 2,0 + 120 / (L + 30 ) 5kN / m 2
EN 1991-2 mijenjaju ovaj
iznos jednolikog rasprostrtog
optereenja u
qfk =5,0 kN/m2
Prometna optere
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Dinamiki faktor
Za optereenja cestovnih mostova dinamiki faktor je ukljuen u
zadane veliine za sve sheme optereenja.
Dinamiki se faktor, ovisno o hrapavosti kolnika, uvodi za
proraunske modele koji slue za provjere na umornost, a koje su
prema ovim propisima obavezne i za cestovne mostove.
Prometna optere
optereenja
Umornost
5 modela za ispitivanje umornosti koji se temelje na klasifikaciji
prometnica prema godinjem prolazu tekih vozila po traci za vijek
trajanja konstrukcije od 100 godina.
Prometna kategorija
1: Autoceste i ceste s dvije ili vie voznih traka po
smjeru vonje s visokim udjelom tekih vozila
Oekivani broj tekih

vozila (Nobs ) godinje po
teretnjakoj traci
2 x 106
2: Autoceste i ceste sa srednjim udjelom tekih

vozila
0,5 x 106
3: Dravne ceste s malim udjelom tekih vozila
0,125 x 106
4: Mjesne ceste s malim udjelom tekih vozila
0,05 x 106
Prometna optere
optereenja
Umornost
Model 1 prorauna na umornost
Q ik
Q ik
50 200 50
120
1
40
najee se primjenjuje u praksi,

0,7 Qk , 0,3 qk
Provjera se vri po konceptu
Najvea i najmanja naprezanja
(LM,max i LM,min)
2
3
40
q ik q rk
qrk=2.5kN/m
Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
qrk=2.5kN/m
Prometna optere
optereenja
Umornost
toniji model
predlae 5 tipova idealiziranih vozila, 2-5 osovina
Provjera se vri po konceptu
Najvea i najmanja naprezanja
(LM,max i LM,min)
Prometna optere
optereenja
umornost
Idealizirano teko vozilo s 4 osovine s optereenjem od 120 kN po osovini,
nastojanja su da ovaj model bude jedinstveno zamjensko teko vozilo na
europskim cestama
Treba izraunati najmanja i najvea naprezanja te razlike naprezanja, tj.
njihovu algebarsku razliku od prelaska modela preko mosta.
50
300
40
120
200
40
600
50
120
Prometna optere
optereenja
umornost
predlae se 5 tipova tekih vozila,
ali s razliitim intenzitetima i
frekvencijama u ovisnosti od
duine putovanja.
Ovaj model opisuje prometno
optereenje koje proizvodi
jednaka oteenja od umornosti
kao stvarni promet, sukladno
kategorijama prometa
Prometna optere
optereenja
umornost
sastoji se od izravnog vrednovanja prihvaenih prometnih podataka,
koji se, ako je potrebno, dopunjuju primjerenim statistikim i
projektiranim ekstrapolacijama.
Prometna optere
optereenja
umornost
Povrine nalijeganja i razmaci kotaa
za teka vozila za model 2 i model 4 umornosti
A
Prometna optere
optereenja
Horizontalne sile
Kone sile i sile pokretanja
jednakih intenziteta, ali suprotnih smjerova djelovanja na jednoj
voznoj traci.
60% koncentriranog tereta i 10% jednolikog rasprostrtog
optereenja
Qlk=0,60Q1(2Qk1)+0,1q1q1k w1L
180Q1 kN Qlk 800 kN
EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ograniava na

Qlk 900 kN
prijelazne naprave
Qlk=0,60Q1Qk1
Sila ko
enja prema razli
itim propisima (autocesta)
koenja
razliitim
1.000
Kocna silai (kN)
EN
EC ENV
HRN
900
DIN1072
1072
DIN
800
PRAVILNIK
Pravilnik
700
PTP-5
PTP-5
600
500
400
300
200
100
0
0
25
50
75
100
125
150
175
200
225
250
razmak dilatacijskih naprava (m)
Sila koenja je direktno vezana uz samu teinu vozila, ali i uz vjerojatnost

koenja veeg broja vozila koji se nau na mostu jedan iza drugog
istovremeno.
Prometna optere
optereenja
Horizontalne sile
Centrifugalna sila
radijus R (m)
iznos centrifugalne sile
< 200
0,2QV
200 R 1500
40xQV/R
1500 < R
zanemariva
QV ukupno pokretno vertikalno optereenje po modelu 1 od

koncentriranih sila jedne osovine Qi(2Qki)
Prometna optere
optereenja
Izvanredna optere
enja
optereenja
Udarac o stup ili bilo koji potporni element: 1000 kN uzdu
prometa, odnosno 500 kN poprijeko, na visini 1,25 m
Sudar na mostu
Pojedinani koncentrirani teret: 10 kN s kontaktom 10x10 cm
Prometna optere
optereenja
Izvanredna optere
enja
optereenja
Optereena nezatiena povrina kol. izvan prometnih traka:
jedna osovina Q2x Q2k koja moe stajati uzduno i popreno.
Kotai su na razmaku 2,0 m, a naplatak kotaa je 40x40 cm.
Q 2k
Q2
40
50
40
40
200
Q 2k
Q2
40
200
Prometna optere
optereenja
Izvanredna optere
enja
optereenja
Udarac u rubnjak:
0,75
Q 1k
100 kN
50 cm
45
5 cm
popreno 100 kN s kontaktom od

50 cm duine na 5 cm ispod vrha
rubnjaka uz istovremeno djelovanje
kotaa na prvoj prometnoj traci
(iznad ruba rubnjaka)
s intenzitetom 0,75Q1Q1k.
Q1
45
Prometna optere
optereenja
Izvanredna optere
enja
optereenja
Udarac u odbojnik:
popreno sila H na 50 cm uzduno i na 10 cm ispod vrha odbojnika, ali ne

vie od 1 m iznad kolnika uz istovremeno djelovanje vertikalnog optereenja
0,75Q1Q1k.
HRN ENV 1991-3
H s iznosom 100 kN.
EN 1991-2
etiri klase H ovisno o krutosti

privrenja odbojne ograde:
A
B
C
D
100 kN (najslabije privrenje)

200 kN
400 kN
600 kN (vrlo jako privrenje)
Za elastini odbojnik uzima se isti horizontalni udarac s rasprostiranjem po

uputi proizvoaa.
Prometna optere
optereenja
Izvanredna optere
enja
optereenja
Udarci vozila na djelove iznad kolnika:
Pojedini vitalni dijelovi mosta mogu biti izloeni udarima vozila. Uzduni
udarac od 1.000 kN i popreni od 500 kN.
Prometna optere
optereenja
O
ptereenja za nasip iza upornjaka
Optereenja
sila koenja 0,6Q1Q1k
istodobno s osovinskim optereenjem Q1Q1k modela optereenja 1 i
s potiskom nasipa iza upornjaka.
Q1
Q 1k
0,6
Q 1k
Q1
Prometna optere
enja - pje
aki mostovi
optereenja
pjeaki
Vertikalna optere
enja
optereenja
Preporuena vrijednost za pjeake i biciklistike staze:
qfk = 5 kN/m2
Mogue je na pjeakim mostovima smanjenje za L >10 m :
2,5 kN/m2 qfk = 2,0 + 120 / (L + 30) 5,0 kN/m2
L: optereena duljina
Provjere na pojedinana optereenja koncentriranom silom
(lokalni utjecaji; nije potrebno ako se proraunava na servisno vozilo izvanredno

djelovanje)
Qfwk = 10 kN, (10x10 cm)
Prometna optere
enja - pje
aki mostovi
optereenja
pjeaki
Vertikalna optere
enja
optereenja
Pravilnik ograniava minimalno optereenje na 4,0 kN/m2, dok
Europske norme smanjuju granicu na 2,5 kN/m2.
Optereenje (kN/m2)
5,5
5,0
4,5
4,0
3,5
PTP-5
Pravilnik
EC
3,0
2,5
0
10
20
30
40
50
60
raspon (m)
70
80
90
100
M
omenti savijanja po metru irine
irine pje
akog mosta
Momenti
pjeakog
Primjena novijih propisa rezultira znaajno manjim momentima za
vee raspone pjeakih mostova.
7000
PTP-5
Pravilnik
EC-Kontinuirano
EC-Sluzbeno vozilo
Momenti (kNm/m)
6000
5000
4000
3000
2000
1000
0
0
10
20
30
40
50
60
raspon (m)
70
80
90 100
Prometna optere
enja - pje
aki mostovi
optereenja
pjeaki
Horizontalne sile
Karakteristina vrijednost horizontalne sile Qflk djeluje du osi
gornjeg ustroja mosta na razini kolnika i jednaka je veoj od
slijedeih vrijednosti:
10% ukupnog kontinuiranog optereenja na mostu ili

60% ukupne teine servisnog vozila
Horizontalna sila djeluje
vertikalnim optereenjem.
istovremeno
odgovarajuim
Prometna optere
enja - pje
aki mostovi
optereenja
pjeaki
Udarac o stup ili bilo koji potporni element:
1.000 kN uzdu mosta,
500 kN poprijeko na most
na visini 1,25 m od povrine kolnikog traka.
Pjeaki mostovi su openito mnogo osjetljiviji na sile udara zatititi od udara vozila.
Prometna optere
enja - pje
aki mostovi
optereenja
pjeaki
Izvanredno vozilo na mostu (servisno) mora se uzeti u obzir ako ne
postoji stalna prepreka koja mu spreava pristup na most.
- dva osovinska optereenja od 40 i 80 kN s razmakom osovina 3,0 m,
razmakom kotaa jedne osovine u iznosu 1,3 m i kvadratnim plohama kotaa
sa stranicom 20 cm.
- sila koenja - 60% vert. opt.
Q sv1= 40 kN
300
130
20
20
Q sv2= 80 kN
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model 71
prugama
za normalni eljezniki promet na glavnim

250kN
250kN
250kN
250kN
80kN
80kN
neograniceno
80 160
160
160
80
neograniceno
prilagodba ove sheme lokalnim uvjetima (tei ili laki promet) mnoenjem faktorom
= 0,75 0,83 0,91 1,0 1,1 1,21 1,33 1,46
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Model SW/0
Model SW/2
za normalni eljezniki promet

na kontinuiranim gredama
za pruge s naroito tekim prometom
Model optereenja
SW/0
SW/2
qvk (kN/m)
133
150
a (m)
15,0
25,0
c (m)
5,3
7,0
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Provjera stabilnosti na prevrtanje za puno optereenje vjetrom provodi se
za posebno vertikalno optereenje prazni vlak.
Kontinuirano optereenje veliine 10,0 kN/m, bez dinamikog koeficijenta.

Ploha na koju djeluje vjetar uzima se visine 4,0 m i neograniene duljine.
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Vertikalna optere
enja
optereenja
Ekscentrino optereenje uzima se s ekscentricitetom veliine 1/18
razmaka tranica s time da se odnos optereenja kotaa jedne
osovine uzme 1,25:1,0.
(1) Kontinuirano i koncentrirano optereenje na pojedinoj tranici

(2) LM 71 (i gdje je potrebno SW/0)
(3) Popreni razmak tranica
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Dinami
ki utjecaji
Dinamiki
Unutarnje sile od optereenja modelima 71 i SW uveavaju se
s dinamikim faktorom.
Dinamiko djelovanje je odreeno slijedeim parametrima:

-vlastita frekvencija sustava
-priguenje sustava
-veliine raspona globalno i lokalno nosivih sustava
-razmaci osovina vlaka
-brzina vonje
-netonost kotaa i tranica
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Dinami
ki utjecaji
Dinamiki
Nije potreban dinamiki proraun,
ve se provodi statiki proraun

s dinamikim faktorom:
- za brzine manje od 200 km/h

- za vlastite frekvencije mosta n0
unutar podruja na slici.
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Dinami
ki utjecaji
Dinamiki
Na paljivo odravanim prugama:
1,00 2 =
1,44
L 0,2
+ 0,82 1,67
Na normalno odravanim prugama:

1,00 3 =
2,16
L 0,2
+ 0,73 2,00
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Dinami
ki utjecaji
Dinamiki
Kod lunih mostova i svih betonskih mostova s nadslojem
h>1,0 m dinamiki faktori mogu se smanjiti:
red 2,3
h 1,00(m)
= 2 ,3
1,0
10(m)
h je visina nadsloja, ukljuivo zastor, od gornjeg ruba kolnike

ploe do gornjeg ruba praga (za lune mostove od kote ekstradosa u
tjemenu).
Mjerodavne duljine L dijelova kolnike konstrukcije prema

Eurokodu (neki primjeri)
Konstrukcijski element
Betonska kolnika ploa, kolosijek sa zastorom

Ploa je dio sanduastog ili gornja pojasnica
glavnog nosaa:
- popreno na gl.nosae
- uzduno
- popreni nosai
- poprene konzole
Kontinuirana ploa uzduno preko poprenih

nosaa
Koritasta i uputena ploa
- nosi uzduno
- nosi popreno
Uzduni prijepusti ploe
3 x raspon kolnike ploe

2 x duljina poprenog nosaa
e 0,5m: 3 x razmak hrptova
e > 0,5m: dinamika analiza
2 x razmak poprenih nosaa
2 x raspon kolnike ploe + 3,0 m

e 0,5m: 3,6 m; 3
e > 0,5m: dinamika analiza
Konstrukcijski element
Slobodno oslonjeni nosai
L
Raspon u smjeru glavnog nosaa
Nosai i ploe kontinuirani L = k x Lm (ali ne manje od maksimalnog raspona)

preko n raspona
n= 2 3 4 5
Lm srednji raspon
k= 1,2 1,3 1,4 1,5
Portalni okviri i zatvoreni
sanduasti okviri
Jedan raspon
Vie raspona
Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko tri raspona

s vertikalnim i horizontalnim duljinama elemenata
okvira ili sanduka
Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko vie
raspona s duljinama krajnjih vertikalnih elemenata i
horizontalnih elemenata
Luk, luni nosa, grede za

ukruenje lukova
Pola raspona
Niz lukova
Dvostruki slobodni otvor
Vjealjke
4 x uzduni razmak vjealjki
Stupovi, leajevi
Mjerodavna duljina oslonjenih elemenata
Dinami
ki utjecaj - eljezniki
eljezniki mostovi
Dinamiki
Pravilnik
v > 80 km/h
v < 80 km/h
1,00 2 =
2, v
1,44
L 0,2
+ 0,82 1,67
( 2 1)
= 1+
v
80
Eurocode
paljivo
odravane pruge
normalno
odravane pruge
2
1,00 3 =
2,16
L 0,2
+ 0,73 2,00
Dinami
ki utjecaj - eljezniki
eljezniki mostovi
Dinamiki
2,00
1,90
3
2(80,>)
2(70)
2(60)
1,80
1,60
1,50
1,40
1,30
1,20
1,10
Mjerodavna duljina konstrukcije za dinamiki faktor(m)
70
60
50
40
30
20
10
1,00
0
Dinamiki faktor
1,70
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Horizontalna optere
enja
optereenja
Centrifugalna sila: djeluje uvijek s vertikalnim optereenjem
Qtk
- Qtk :
- Qvk:
- V:
- R:
- f:
V2
=
f Qvk
127 R
karakteristina vrijednost centrifugalne sile

karakteristina vrijednost vertikalnog optereenja
maksimalna brzina(km/h) (SW/2: 80km/h)
polumjer zakrivljenosti (m)
koeficijent smanjenja
- Qtk ne mnoi se dinamikim faktorom

- 1,8 m iznad gornjeg ruba tranica.
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Horizontalna optere
enja
optereenja
Za pruge s planiranom brzinom veom od 120 km/h uzimaju se u obzir dvije
kombinacije optereenja:
optereenje modela 71 (i SW/0) s dinamikim faktorom
+ centrifugalne sile za brzinu V=120 km/h bez koeficijenta smanjenja,
optereenje modela 71 (i SW/0) s dinamikim faktorom

+ centrifugalne sile izraunate
za najveu brzinu,
s koeficijentom smanjenja f i
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Horizontalna optere
enja
optereenja
Koeficijent smanjenja
v<=120km/h
1.0
160
0.8
0.7
200
0.6
0.5
250
0.4
>=300
0.3
0.2
150
Mjerodavna duljina konstrukcije Lf (m)
125
100
75
50
0.0
25
2.88
0.1
0
Koeficijent smanjenja f
0.9
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Horizontalna optere
enja
optereenja
Boni udar:
100 kN na kolosijeku u pravcu i kolosijeku u krivini, kao
horizontalna sila okomito na os kolosijeka u visini gornjeg ruba
tranice, uvijek zajedno s vertikalnim optereenjem.
Mnoi se s , ne s dinamikim faktorom
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Horizontalna optere
enja
optereenja
Kone i vune sile:
Vune sile za modele 71 i SW:
Qlak=33 (kN/m)La,b (m)<1.000kN
Kone sile za modele 71 i SW/0:

Kone sile za model SW/2:
Qlak=20 (kN/m)La,b (m)<6.000 kN

Qlak = 35 kN/m La,b (m)
- na gornjem rubu tranice

- ravnomjerno raspodijeljene unutar optereenog podruja
- djeluju uvijek s vertikalnim optereenjem
- za modele SW djeluju samo u podruju djelovanja vertikalnog
optereenja
- La,b duljina utjecajakoenja ili pokretanja
Prometna optere
enja - eljezniki
eljezniki mostovi
optereenja
Horizontalna optere
enja
optereenja
Kod kolosijeka u zastoru propis odreuje smanjenja karakteristinih
vrijednosti konih/vunih sila za razne sluajeve
Duljina (m)
40
Neprekinuti
kolosijek
Jednostrano
prekinuti
kolosijek
Obostrano
prekinuti
kolosijek
0,6
0,7
1,0

eljezniki mostovi - ograni
enja deformacija i vibracija
eljezniki
ogranienja
brzina v (km/h)
Eurocode uvodi i stroga ogranienja deformacija i vibracija za granina

stanja uporabljivosti vezano uz sigurnost putnika, a koja ne postoje u
Pravilniku.
400
380
360
340
320
300
280
260
240
220
200
180
160
140
120
100
80
60
1/1600
1/1400
1/2200
1/1200
1/1000
1/800
progib/raspon
1/600
10
20
30
40
50
60
70
raspon L (m)
80
90 100 110 120
Primjer eljeznikog
eljeznikog optere
enja
optereenja
(Konstruiranje mostova, primjer 5.3)
Okvirni kanal ispod eljeznike pruge
2210
312
50
680
187
250
250
0,00
680
187
50
378
40
240
q LM71
260
250
260
500
500
70
70
-3,25
90
150
500
150
q LM71
35 125 10
300
760
500
1100
10 125
300
35
Optere
enje snijegom
Optereenje
karakteristino optereenja sk - odgovara jednolikom snijegu
koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na ravno
tlo
sk je dano na nacionalnoj osnovi u obliku mapa s odgovarajuom

geografskom lokacijom i ovisi o nadmorskoj visini
Zone optere
enja snijegom u HR
optereenja
Nadmorska
visina do (m)
A podruje
B podruje
C podruje
D podruje
100
1,10
1,10
0,45
0,35
200
1,30
1,40
0,80
0,50
300
1,55
1,75
1,20
0,70
400
1,80
2,20
1,65
0,90
500
2,05
2,65
2,15
1,15
600
2,35
3,15
2,70
700
2,65
3,70
3,30
800
2,95
4,25
3,95
900
3,25
4,90
4,65
1000
3,60
5,55
5,40
1100
3,95
6,25
6,20
1200
4,30
7,00
7,05
1300
--
7,80
7,95
1400
--
8,65
8,90
1500
--
9,50
9,90
1600
--
10,40
10,95
1700
--
11,40
12,05
1800
--
--
13,20
Optere
enje snijegom - mostovi
Optereenje
Za pokrivene mostove, uzima se da optereenje od snijega i
prometno optereenje istovremeno djeluju. (ENV 1991-3,
Aneksi C,D,H)
Za nepokrivene mostove, optereenja od snijega i prometa

ne moraju se, openito promatrati kao istovremena.
Za pokrivene mostove, optereenja od snijega moraju se

odrediti na isti nain kao i za zgrade.
Za
mehaniki pokretne mostove treba definirati

nesimetrinu raspodjelu u projektnim specifikacijama.
Optereenje od snijega za vrijeme izvoenja: nesimetrina
raspodjele snijega, smjetene u najnepovoljniji poloaj, 25%

karakteristinog optereenja snijega na tlo.
Optere
enje vjetrom
Optereenje
Pojednostavnjeni postupak
djelovanje vjetra uzima se kao zamjenjujue statiko optereenje

za konstrukcije koje su neosjetljive na dinamiku pobudu
za proraun dinamiki umjereno osjetljivih konstrukcija,
primjenom dinamikog koeficijenta cd
-cestovni i eljezniki mostovi Lmax < 200 m
-pjeaki mostovi Lmax < 30 m.
Sila vjetra na mostovima EN 1991

-4
1991-4
Rezultirajua sila vjetra:
1
2
Fw = v b c Aref
2
qref :
vb:
referentni pritisak srednje brzine vjetra

gustoa zraka (= 1.25 kg/m3)
koristit emo vref,10min
C=cecf
koeficijent vjetrovnog optereenja
Aref:
referentna povrina djelovanja vjetra
Poredbena
srednj
a
10
minutna
brzina
vjetra
srednja
10-minutna
Podv
ruje
ref,10min
(m/s)
I.
22,0
II.
30,0
Hrvatska
norma HRN ENV 1991-2-4 sadri
III.
35,0
IV.
40,0
nacionalni
dodatak za primjenu sa zemljovidom
V.
50,0
podruja
optereenja
vjetrom.
Zbog lakeg koritenja zemljovida Hrvatska je

podijeljena na 10 regija, a svakoj pripada
odreeno podruje ili podruja optereenja
vjetrom.
Koeficijent izlo
enosti ce(z
izloenosti
ce(z))
4 kategorije terena:
0 more ili obalno podruje uz otvoreno more
I jezera ili ravan teren bez prepreka
II povremene prepreke (poljoprivredno zemljite)
III industrijske zone i ume
IV gradske zone (>15% povrine prekrivene zgradama srednja visina
>15m)
Pravci djelovanja vjetra na mostove

-sile vjetra u pravcu x,
-sile popreno na pravac vjetra, u pravcu z,
-uzdune sile vjetra u pravcu y
Koeficijent sile u pravcu x
c fx = c fx,0
Faza izgradnje ili otvorene

ograde, min 50%
Ograde, bukobrani, promet
Optere
enje vjetrom na rasponski sklop
Optereenje
Wneopt: za kombinacije optereenja bez prometnog
optereenja
1
2
Wneopt = v b,1 c d1(kN / m )
vb,1 :
vref,10min iz vjetrovne karte
Wopt: za kombinacije opt. s prometnim optereenjem

referentnu povrinu potrebno je uveati tako to se od
nivoa kolnika doda 2,0 m na visinu gornjeg ustroja
mosta bez ograda.
1
2
Wopt = v b,2 c d 2 (kN / m )
vb,2 :
23 m/s
Referentn
e visine ((A
Aref=dxL
Referentne
=dxL)) u pravcu x
Wneopt: za kombinacije optereenja bez prometnog optereenja
visine d1
Tip ograde
Na jednoj
strani
Na obje
strane
Otvorena ograda ili otvorena zatitna

ograda
h + 300 mm
h + 600 mm
Puna ograda ili puna zatitna ograda
h + h1
h + 2h1
Otvorena ograda i otvorena zatitna

ograda
h + 600 mm
h + 1200 mm
Wopt:
za kombinacije opt. s prometnim optereenjem

referentnu povrinu potrebno je uveati tako to se od nivoa
kolnika doda 2,0 m na visinu gornjeg ustroja mosta bez
ograda
- visina d2
VJETAR NA RASPONSKI SKLOP SKRADINSKOG

MOSTA
Wneopt
= 14,36 kN/m
Wneopt*
= 4,08 kN/m2
d tot,2 = 4,05 m
d 1* = 3,52 m
d tot,1 = 2,12 m
d = 1,97 m
170
25
2,0 m
b = 22,56 m
Wopt
= 5,49 kN/m
Wopt*
= 1,36 kN/m2
Skica optere
enja vjetrom na jedan
optereenja
sandu
asti rasponski sklop
sanduasti
Koeficijent sile i referentna povr

ina u pravcu z
povrina
Koeficijenti sile cfz
Aref , z = d l
Uzdu
ne sile vjetra na mostove
Uzdune
Uzdune sile vjetra u pravcu y uzimaju se s vrijednou:
25% od sila vjetra u pravcu x, za pune i sanduaste mostove,

50% od sila vjetra u pravcu x, za reetkaste mostove.
KOEFICIJENTI SILE ZA PRAVOKUTNE PRESJEKE

(za stupove)
cf = cf ,0
Koeficijent utjecaja vitkosti i puno

e presjeka
punoe
VJETAR NA STUP MOSTA
1
Wzi = v b2,1 ce ( zi ) c f (kN / m 2 )
2
55.00
50.00
45.00
vjetar na stup uzduno

vjetar na stup popreno
40.00
zi (m)
35.00
30.00
25.00
20.00
15.00
10.00
5.00
0.00
2.00
2.50
3.00
3.50
4.00
4.50
5.00
w (kN/m2)
5.50
6.00
6.50
7.00
Toplinska djelovanja
Promjenjiva slobodna djelovanja, neizravna djelovanja
etiri osnovne komponenete:
a)
b)
c)
d)
jednolika komponenta temperature TN

linearno promjenjiva temp. komponenta u odnosu na os z-z, TMz
linearno promjenjiva temp. komponenta u odnosu na os y-y, Tmy
nelinearna raspodjela temperature, TE.
NAD norme HRN ENV 1991

- 2 -5
1991-2-5
Zemljovid Hrvatske s najvi
im temperaturama zraka
najviim
Promjena najvi
e temperature Tmax,50
najvie
max,50 s nadmorskom visinom
Nadmorska
visina do (m)
I. podruje
100
39
38
42
39
400
36
36
39
39
800
33
34
36
39
1200
30
32
34
--
1600
28
30
31
--
II. podruje III. podruje IV. podruje
NAD norme HRN ENV 1991

-2-5
1991-2-5
Zemljovid Hrvatske s najni
im temperaturama zraka
najniim
Promjena najni
e temperature Tmin,50
najnie
min,50 s nadmorskom visinom
Nadmorska
visina do
(m)
I.
podruje
II.
podruje
III.
podruje
IV.
podruje
V.
podruje
100
-26
-26
-17
-10
-16
400
-23
-26
-19
-13
-18
800
-20
-26
-21
-17
-19
1200
-17
-26
-23
-20
-21
1600
---
-26
-24
-24
-23
>1600
---
-26
---
-26
-24
Temperaturne promjene kod mostova

Reprezentativne vrijednosti toplinskih utjecaja procjenjuju
se na osnovi jednolike temperaturne komponente i linearne
temperaturne komponente.
U sluajevima kad se ne mogu propisati sve pojedinosti

(npr. spregnute konstrukcije) treba uzeti u obzir
nejednoliku raspodjelu temperature.
Jednolika temperaturna komponenta

dravni zemljovid
najnie i najvie temperature zraka u hladu (Tmax, Tmin)

najnie i najvie proraunske temperature mosta (Te,max, Te,min)
1: elina ploa na elinom
sanduku, reetki ili punostijenom
nosau
2: betonska ploa na elinom
sanduku, reetki ili punostijenom
nosau
3: betonska ploa ili
bet. kolnika ploa na betonskim
nosaima, sanduku ili T-nosaima

Za proraun sila od sprijeenih pomaka:
najvea razlika negativne proraunske temperature mosta (skupljanje)

je:
TN,neg = Te,min T0
TN,con = T0 Te,min
(HRN ENV 1991- 2- 5)

(EN 1991-1-5)
najvea razlika pozitivne raunske temperature mosta (irenje) je:

TN,pos = Te,max T0
TN,exp = Te,max T0
(HRN ENV 1991- 2- 5)

(EN 1991-1-5)
T0 vjerojatna proraunska temperatura mosta u vrijeme kada je

konstrukcija djelotvorno upeta (10oC).

Proraun leajeva i dilatacijskih naprava:
TN,pos= +20oC
TN,neg= -20oC
Ako je ugradbena temperatura leajeva i dilatacijskih naprava

poznata, razlika temperature moe se umanjiti na 10oC.
Linearna temperaturna komponenta

Skupne rasponskog sklopa
Pozitivna temperaturna
razlika
TM,pos (oC)
Negativna
temperaturna razlika
TM,pos (oC))
1: elina ploa na elinom

sanduku, reetki ili
punostijenom nosau
18
13
2: betonska ploa na
elinom sanduku, reetki
ili punostijenom nosau
15
18
3: betonska ploa ili

bet. kolnika ploa na
betonskim nosaima,
sanduku ili T nosaima
10
15
15
5
8
8
za debljinu kolnikog zastora od 50 mm

za ostale debljine vrijednosti se mnoe faktorom ksur
Linearna temperaturna komponenta

ksur
Debljina
zastora
(mm)
beton
spregnuti
elik
Gornji
Donji rub
rub
topliji
topliji
Gornji
Donji rub
rub
topliji
topliji
Gornji
Donji rub
rub
topliji
topliji
1,5
1,0
1,6
0,6
1,1
0,9
50
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
1,0
100
0,7
1,0
0,7
1,2
1,0
1,0
150
0,5
1,0
0,7
1,2
1,0
1,0
Zastor
(600 mm)
0,6
1,0
0,6
1,4
0,8
1,2
Jednolika i linearna temperaturna komponenta

(npr. okviri) koristi se nepovoljniji od slijedeih uinaka:
HRN ENV 1991- 2- 5:
TM+NTN
MTM+TN
EN 1991-1-5:
TM,heat+NTN,exp
MTM,heat+TN,exp
pri emu je
ili
ili
TM,cool+NTN,con
MTM,cool+TN,con
N = 0,35, M = 0,75
Nelinearna temperaturna djelovanja

djelovanja-temperaturni profili
1a elina kolnika ploa na elinim
sanduastim nosaima ,kolniki zastor
40 mm
1b elina kolnika ploa na elinim
reetkama ili punostijenim nosaima
2 Betonska kolnika ploa na elinim
sanduastim ili reetkastim nosaima
ili na punostijenim nosaima,kolniki
zastor 100 mm
3 Betonska ploa ili betonska kolnika
ploa na betonskim gredama ili
sanduastim nosaima,kolniki zastor
100 mm
Temperatura Qk2,temp
JEDNOLIKA TEMPERATURNA KOMPONENTA
iz zemljovida Hrvatske s najviim temperaturama zraka Tmax
Dionica Osijekakovo autoceste A05,
Kota nivelete: +121,095 m.n.m.
Nadmo
rska
visina
do (m)
I.
podru
je
100
39
Tmax=39
38
42C
39
400
36
36
T
39C
39
800
33
34
36
39
1200
30
32
34
--
1600
28
30
31
--
II.
podru
je
III.
podru
je
max=36
IV.
podru
je
iz zemljovida Hrvatske s najniim temperaturama zraka Tmin
Dionica Osijekakovo autoceste A05,
Kota nivelete: +121,095 m.n.m.
Nadm
orska
visina
do
(m)
I.
II.
100
-26
-26
T
-17
-26
400
-23
-26
800
-20
1200
III.
IV.
V.
C-10
-16
-19
-13
-18
-26
-21
-17
-19
-17
-26
-23
-20
-21
1600
---
-26
-24
-24
-23
>160
0
---
-26
---
-26
-24
min=
Tmin= -23 C
iz dijagrama odnosa temperature zraka u hladu i temperature mosta dobije se
za betonski rasponski sklop (3)
Te,max
Te,min
70
60
2
3
50
Te,max= 40 C
40
30
20
10
0
Te,min= -15 C
3
2
1
-10
-20
-30
Tmax
-40
Uz temperaturu mosta, u vrijeme kada je konstrukcija djelotvorno

spojena 10oC
Tmin
-50
-50 proraunske
10 20mosta
30 40
-40 -30 -20 -10 0temp.
najvea razlika pozitivne
50
Tmin
= -25 C temp.
Tmaxmosta
= 38 C
najvea razlika negativne
proraunske
TN,pos = 30 oC
TN,neg = -25 oC
LINEARNE TEMPERATURNE RAZLIKE
Uz debljinu hidroizolacije i zastora od 8 cm
pozitivna temperaturna razlika
(gornji rub topliji) iznosi:
a negativna temperaturna razlika
(gornji rub topliji) iznosi:
T M,pos=0,82x10 oC= 8,2 oC

T M,neg= -5,0 oC
KOMBINACIJA JEDNOLIKE I LINEARNE TEMPERATURE

T M,pos= 8,2 oC
M T M,pos= 0,758,2 oC
i
i
NT N,pos = 0,3530 oC
T N,pos = 30 oC
T M,neg = -5,0 oC
M T M,neg = 0,75 (-5,0 oC)
i
i
NT N,neg = 0,35(-25 oC)

T N,neg = (-25 oC)
TEMPERATURA STUPOVA
Linearne temperaturne razlike izmeu nasuprotnih vanjskih ploha uzimaju se s
vrijednou 5 oC.

tijekom graenja mostovi esto prolaze nepovoljnija naponska
stanja od onih u konanici
S4
B2L
1701,5
ZADAR
S3
B3L
S7
S6
S5
S4
B1L
6L
S3
3274
U1
2648,8
PRIMJERI:
S2
5L
4L
S1
3L
1L
2L
0L
8L
9L
10L
S8
S9
S12 S13
S10 S11
14L
12L 13L
11L
15L
16L
17L
S14
S15
19L
18L
22L
21L
20L
velike konzole kod slobodne konzolne

gradnje su
osjetljiviji sustavi od gotovih konstrukcija
kod potiskivanja greda moe imati znatno vee

momente od kontinuiranog sustava u konanici
Djelovanja pri izvedbi pojedina optere

enja
optereenja
vlastita teina,
namjerne (podizanje oslonaca, prednapinjanje, prethodni pomaci
konstrukcije) i nenamjerne deformacije (slijeganje tla, neravnosti u
razini privremenih leajeva),
temperatura i skupljanje,
vjetar, snijeg, voda,
posebna optereenja od radnika, skladita, teke opreme, kranova,
dizalica
izvanredna optereenja usljed pada klizne oplate, pada
predgotovljenog elementa, udara vozila, kranova ili opreme na
nosive djelove.

enja
optereenja
Uzduni i popreni progibi privremenih leajeva mostova
graenih postupnim naguravanjem

enja
optereenja
Horizontalna sila izazvana strujanjem vode na vertikalnu povrinu uronjene
graevine iznosi:
p = 2k
Fwa = f wa hb 2wa
Fw
2
wa
tlak
vodne struje
opca dubina
podlokavanja
- wa:
- wa:
- h:
- b:
- f:
wa
mjesna dubina
podlokavanja
srednja brzina vode, uprosjeene po dubini, u m/s

gustoa vode u kg/m3
dubina vode koja ne ukljuuje lokalno podlokavanje, ondje gdje je to mjerodavno, m
irina graevine u m
faktor oblika, 0,72 za kvadratni ili pravokutni i 0,35 za kruni presjek

enja
optereenja
Posebna optereenja pri izvedbi ukljuuju:
Qca:
radnike, osoblje i posjetitelje s lakom opremom (kontinuirano

optereenje koje djeluje na najnepovoljnijim dijelovima
mjerodavnih povrina, kod mostova 1,0 kN/m2);
Qcb:
pokretno skladite gradiva, predgotovljenih elemenata i

opreme (kontinuirano optereenje qcb,k = 0,2 kN/m2 kod
mostova, i koncentrirano optereenje Fcb,k = 100 kN kod
mostova, koja djeluju istodobno i postavljeni su tako da se
dobiju najnepovoljniji uinci);
Qcc:
teku opremu u poloaju za uporabu (oplatne ploe, skele,

strojevi) ili u pokretu (klizne oplate, lansirni nosai, kljun,
protuteret)
Qcd:
kranove, dizalice, vozila, energetsku opremu, pree, teke

kontrolne ureaje.
Djelovanja pri izvedbi kombinacije

djelovanja za mostove
Optereenja se kombiniraju za prolaznu i izvanrednu proraunsku
situaciju:
Prolazna proraunska situacija
(granino stanje statike ravnotee)
d,sup
+ G d,inf + p Pk + Q1Q dst,1k + 0,i Qi Q dst,ik

i >1
Izvanredna proraunska situacija

(postoji rizik gubitka statike ravnotee)
d,sup
+ G d,inf + Ad + P + 0,1Q c1k + 2,i Q cik

i >1
Koeficijenti za mostove pri izgradnji

0
0,2
Qcb: pokretno skladite gradiva, predgotovljenih

elemenata i opreme
Qcc: teka opremu u poloaju za uporabu ili u

pokretu
optereenje
Qca: radnici, osoblje i posjetitelji s lakom opremom
Qcd: kranovi, dizalice, vozila itd

Fh: horizontalne sile
Qw: optereenja od vjetra, ondje gdje su sukladna
QS: optereenja snijegom, ondje gdje su sukladna
uinci temperature i skupljanja
Optereenja od djelovanja vode
definira se projektnim
zadatkom
1
0,8
0,8
0,6
definira se projektnim
zadatkom
Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom

Optereenja u sluaju tvrdog udara uzimaju se kao horizontalne
istovrijedne statike sile (troenje energije graevine moe se
zanemariti)
Udar kamiona na potpore mostova ili drugih konstrukcija
ovisan o vrsti ceste (vrsti vozila)
Fdy= 25 (garae za osobna vozila) 500 kN (autoceste), Fdx = 40 1 000 kN
Udar vlaka
ovisan o brzini,udaljenosti konstrukcijskog elementa do osi najblieg kolosijeka, redoslijedu
i prekinutosti
Fdy= 0 (d>5,0 m) 3 500 kN (prekinuti zid, d<3,0 m), Fdx = 0 10 000 kN
Udar broda
ovisan o vrsti plovnog puta, razredu broda, kutu udara, udaru krmom, pramcem ili bokom
- unutarnji plovni putovi
Fd = 4 000 22 000 kN
- morski plovni putovi
Fd = 15 000 80 000 kN
Udar vozila Ad
Mz(kNm)
Vy (kN)
300
15
127
300
700
Fdx =A d,u smjeru =1000kN
604
256
250
131 125
400
vonje
403
2069
1,25 m iznad razine vozne povrine
874
lokalna os stupa y
My(kNm)
2,56 m od mjesta upetosti
u temelj
Vz (kN)
97
300
73
131 125
256
400
700
Fdy =A d,okomito =500kN
247
400
834
404
lokalna os stupa z
POTRESNO DJELOVANJE
odreuje se preko proraunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara povratnom

periodu
potresa od 500 (475) godina.
Podruje
intenziteta
potresa u
stupnjevima
ljestvice
MKS-64
Proraunsko
ubrzanje
ag
0,05g
0,1g
0,2g
0,3g
10
Posebna
istraivanja
Podruja
intenziteta potresa
u stupnjevima
ljestvice MKS-64:
6, 7, 8, 9.
HRN ENV 19981-1: 2004,
NAD za primjenu
u Republici
Hrvatskoj
POTRESNO DJELOVANJE
Povrinsko seizmiko gibanje promatrane toke tla moe se

predstaviti pomou
elastinog spektra odziva koji je temeljni prikaz potresnog
djelovanja (dvije komponente horizontalnog djelovanja).
Za vertikalnu komponentu posebni elastini spektri
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
Ordinata elastinog spektra u jedinici ubrzanja tla
S e (T )
a g S 50
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Osnovni period vibracija linearnog sustava
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
B
C proraunsko ubrzanje tla
Osnovno
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
B
C
Parametar
tla
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
BFaktor
C
popravka za priguenje
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
C
Faktor
poveanja spektralnog ubrzanja
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
C
Faktor
Poetak podruja s
konstantnim
pomacima
4
3
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
S e (T )
a g S 50
C
Faktor
k1, k2
a g S2
A
D
1
0
0
TC
0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
HORIZONTALNI
VERTIKALNI
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
Elasti
ni spektar odziva
Elastini
spektar odziva modificira se
sukladno kategorijima tla za koje su
dani svi potrebni parametri u tablici
TIP 1
TIP 2
EN 1998-1
Stjenovita tla s najvie 5 m slabijeg materijala pri povrini
brzinom i brzinom irenja poprenih valova vs > 800 m/s.
Naslage vrlo krutog pijeska, ljunka ili prekonsolidirane

gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s postupnim
poveanjem mehanikih svojstava s dubinom i brzinom
irenja poprenih valova vs = 360 - 800 m/s.
Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, ljunka

ili krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do nekoliko
stotina metara, s vs = 180 -360 m/s.
Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim slojevima ili bez

njih s vs 180 m/s u gornjih 20 m.
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim tlima s vs
180 m/s u gornjih 20 m.
Profil tla A s povrinskim aluvijalnim slojem s brzinama

irenja poprenih valova vs za tip C i D, i debljinom izmeu 5
i 20 m, ispod kojeg je krui matrijal sa vs > 800 m/s.
Prora
unski spektar odziva
Proraunski
Da bi se izbjegla opsena nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir
mogunost disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih
elemenata (i drugih nelinearnih uinaka)
koristi se linearna analiza zasnovana na proraunskom spektru odziva,

koji je reduciran u odnosu na elastini spektar
duktilne konstrukcije mogu se proraunavati uporabom elastolinearnog

modela konstrukcije i reduciranoga proraunskog spektra odziva
Prora
Proraunski
S d (T )
S ag0 S5
2,5
q
elastini spektar reduciran

faktorom ponaanja q
4
3
S2
A
D
1
0
0 T B 0 ,5
TC
0
1 ,5
2 ,5
T
3D
T
3 ,5
Prora
Proraunski
HORIZONTALNI
VERTIKALNI: ag avg; S=1,0
Faktor ponaanja q odraava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost

Faktor
pona
anja
ponaanja
da prihvaa reducirane seizmike sile bez krhkih lomova
u postelastinom
podruju deformiranja.
Sadri u sebi podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti
Seizmiko ponaanje mosta vezano uz faktor ponaanja
Otpor seizmickom djelovanju
d =q
Ponaanje
1,0
1,5
3,0
idealno elasticno
preteno elasticno
ograniceno duktilno
duktilno
Pomak
Faktor pona
anja
ponaanja
Doputene su nepovratne deformacije u podruju plastinih
zglobova u podnoju stupova
dolazi do troenja seizmike energije
mogunost prorauna na umanjene sile potresa
smanjenje dodatnih trokova izgradnje
EC8 ne dozvoljava formiranje plastinih zglobova
u rasponskoj konstrukciji !
Faktor pona
anja
ponaanja
Maksimalne vrijednosti faktora ponaanja koje se mogu rabiti za
proraun dviju horizontalnih komponenti djelovanja.
Duktilni elementi
Postelastino ponaanje
Ogranieno duktilno
Duktilno
Armiranobetonski stupovi
Vertikalni stup, savijanje
Nagnuti tap, savijanje
Kratki jaki stup
1,5
1,2
1,0
3,5
2,0
1,0
Upornjaci
1,0
1,0
Lukovi
1,2
2,0
Seizmi
ka kombinacija djelovanja za mostove
Seizmika
( )
(
)
S d = S d Gk, j "+" I AEd "+" 2i Qk,i "+" Pk
i >1
j
Razred vanosti
mosta
Opis i namjena mosta
Faktor vanosti
mosta I
Mostovi najvaniji za ouvanje prometa,

posebno nakon potresa, mostovi ije bi
Vea
od
ruenje
vjerojatno
Koeficijenti
kombinacije
21 uzrokovalo velik broj
1,3
prosjene
rtava, te veliki mostovi za koje se
zahtijeva
trajanje
dulje od obinog.
21 = 0,2 cestovni
mostovi
s intezivnim
prometom
21 = 0,0 mostovi
uobiajenim
ili pjeaki mostovi
Mostovis za
uobiajeniprometom
promet i uobiajeno
21 = 0,3 eljezniki
Prosjena
1,0
trajanje. mostovi s intenzivnim prometom
Manja od
prosjene
Mostovi koji nisu nuni za promet i za koje

nije ekonomski opravdano usvajanje
standardne vjerojatnosti premaaja
proraunskog potresa, a ni obino
projektirano trajanje mosta.
0,7
Prora
unske vrijednosti djelovanja
Proraunske
Proraunske
vrijednosti
djelovanja
reprezentativne
vrijednosti
djelovanja
Parcijalnim koeficijentima F uzima se u obzir:

mogunost nepovoljnih odstupanja djelovanja,
mogunost netonog modeliranja djelovanja,
nepouzdanost u odreivanju utjecaja od djelovanja.
Vrijednosti parcijalnih koeficijenata dane su ovisno o
graninom stanju,
proraunskoj situaciji i
vrsti djelovanja
Mjerodavne kombinacije
Kod istovremenog djelovanja vie promjenjivih djelovanja
smanjena vjerojatnost njihovog djelovanja s najveom vrijednou
dobiva se mnoenjem s koeficijentima kombinacije
Vrijednost koeficijenata kombinacije ovisi o:
vrsti optereenja
vremenskom trajanju i uestalosti
koritenju zgrade ili openito konstrukcije
skupine optereenja kod mostova
Dane su tablice za koeficijente kombinacije za:
mostove
cestovne mostove + skupine optereenja
pjeake mostove
eljeznike mostove + skupine optereenja
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Pror
aunske vrijednosti djelovanja GSN
Proraunske
Proraunska
Simbol
situacija
Stalna/
prolazna
Raunska vrijednost djelovanja
P/T
S d = S d G , j G k , j + Q Q k ,1 + Q 0,i Q k ,i + p Pk
i >1
j
izvanredna
S d = S d G , j G k , j + 11 Q k ,1 + ( 2,i Q k ,i ) + A d + p Pk
i >1
j
seizmika
S d = S d G k , j + A Ed + ( 21 Q k ,1 ) + Pk
j
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Parcijalni koeficijenti
Djelovanje
Simbol
Prora. situacija
P/T
Gsup
1,35
1,00
Ginf
izvjetaju DIN
1,00
1,00
korekcijskog faktora 0,8 za P

Slijeganje koncentrirana optereenja vozila,
Gset
cestovni i pjeaki mostovi
Q
parcijalni
faktor
sigurnosti
iznosi
1,5.
Nepov
1,00
1,00
Stalna optereenja
Nepovoljna
(vlastita teina nosivih i
nenosivih elemenata
konstrukcije, stalna
Povoljna strunom
Prema
njemakom
optereenja
od tla, vode
u
tlu, slobodne
vode)
Fachbericht
101
Prednaprezanje
uz koritenje
Prometna
djelovanja
Druga promjenjiva
djelovanja
1,00
1,35(*)
1,00
eljezniki mostovi
1,45(*)
1,00
model SW/2
1,2(*)
1,00
Povoljna
Nepovoljna
1,5
1,00
Povoljna
oljna
1,00
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Koeficijenti kombinacije za cestovne mostove
Djelovanje
Prometno
djelovanje
Gr1 (osovinsko optereenje)
0,75
0,8
0,75
0 (0,2)
Model 1 (Kontinuirano opt.)
0,4
0,8
0,4
0 (0,2)
Model 2
0,8
0,75
gr2 (Horizontalne sile)
gr3 (Pjeaci)
0,8
gr4 (Model 4)
0,8
gr5 (Model 3)
1,0
FWk ili FWn
0,3
0,6
0,5
FW
1,0
Tk
0 (0,8)
0,8
0,6
0,5
Simbol
Horizontalne
sile
Vjetar
Temperatura
Grupe prometnog optere

enja cestovnih mostova
optereenja
EN 1991
-2
1991-2
Kolnik
Tip optereenja
Sustav
optereenja
Grupe
optere
enja
gr1a
Vertikalne sile
Glavni
model
optereen
ja (LM1)
Specijal
na
vozila
(LM3)
Horizontalne sile
Optereenje
ljudskom
navalom
(LM4)
KV
gr1b
gr2
Jedna
osovina
(LM2)
Vertikalne
sile
Sile
pokretanja
i koenja
Centrifug
alne sile
Kontinuirano
optereenje
(a)
(a)
RV (b)
KV
KV
KV
UV (b)
gr3(d)
KV (c)
gr4
gr5
Staze
KV
komb.1 i 3
KV
KV (b)
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Koeficijenti kombinacije za pje
ake mostove
pjeake
Simbol
gr1
0,4
0,8
0,4
Qfwk
gr2
1,0
Vjetar
FWk ili FW
01)
0,6
0,5
Temperatura
Tk
02)
0,8
0,6
0,5
Djelovanje
Prometno
djelovanje
Koeficijenti kombinacije za eljeznike

eljeznike mostove
u skladu s DIN Fachbericht 101
Djelovanje
Simbol
Model 71
0,8
1,0
1)
SW/0
0,8
1,0
0,8
SW/2
1,0
0,8
1,0
Neoptereeni vlak
Pojedinana
prometna
djelovanja
Grupe optereenja
Vjetar 2)
Temperatura 3)
Pokretanje i koenje
Centrifugalne sile
iste vrijednosti kao za odgovarajua

vertikalna optereenja
Sile interakcije usljed progibanja

Sile bonih udara
1,0
1,0
0,8
Optereenja pjeakih staza
0,8
0,8
0,5
Optereenje iza upornjaka
0,8
1,0
1)
Aerodinamiki utjecaji
1,0
1,0
0,8
gr11 gr17
0,8
1,0
0,8
gr21-gr27
0,8
1,0
0,7
gr31
0,8
1,0
0,6
FWk ili FWn
0,6
0,6
0,5
FW
1,0
0 (0,8)
0,8
0,6
0,5
Tk
Odreivanje grupa prometnog optere

enja eljeznikih
eljeznikih mostova
optereenja
mostova
u skladu s EN 1991
-2 i DIN Fachbericht 101
1991-2
Grupe optereenja
Broj kolosijeka
Vertikalne sile
Br.
optereenih
kolsijeka
Grup
a
opter
eenja
Opter
eeni
kolosi
jek
11
T1
12
LM 71,
SW/0,
HSLM
SW/2
Horizontalne sile
Neopter
ee-ni
vlak
Pokreta
nje i
koenje
Centrifu
galna
sila
1*
0,5*
0,5*
Najvee vertikalno 1 s najveim

uzdunim
T1
0,5*
1*
1*

poprenim
13
T1
1**
0,5*
0,5*
14
T1
1**
0,5*
Najvee bono
15
T1
1*
1*
Bona stabilnost s praznim vlakom
16
T1
1*
0,5*
0,5*
SW/2 s najveim uzdunim
17
T1
0,5*
1*
1*
SW/2 s najveim poprenim
21
T1
T2
1
1
1*
1*
0,5*
0,5*
0,5*
0,5*

uzdunim
22
T1
T2
1
1
0,5*
0,5*
1*
1*
1*
1*

poprenim
23
T1
T2
1**
1**
1
1
0,5*
0,5*
0,5*
0,5*
24
T1
T2
1**
1**
0,5*
0,5*
1
1
1
1
26
T1
T2
1*
1*
0,5*
0,5*
0,5*
0,5*
SW/2 s najveim uzdunim
27
T1
T2
0,5*
0,5*
1*
1*
1*
1*
SW/2 s najveim poprenim
31
Ti
0,75
0,75
*
0,75*
0,75*
Dodatni sluaj optereenja
Sila
bnih
udara
Komentar
Najvee uzduno
Najvee uzduno
Najvee bono
Jo
neke op
enite odredbe pri kombiniranju djelovanja
Jo
openite
Kada se razmatraju kombinacije prometnog optereenja i vjetra treba

uzeti u obzir maksimalnu silu vjetra, koja je kompatibilna s prometnim
optereenjem.
Model optereenja 2 i koncentrirano optereenje na pjeakim

stazama u pravilu ne treba kombinirati ni sa kakvim drugim
promjenjivim optereenjem.
Snjeg i vjetar ne treba kombinirati sa:

specijalnim vozilima ili odgovarajuom grupom optereenja gr5
optereenjem ljudskom navalom ili gr4
silama zaustavljanja i pokretanja ili centrifugalnim silama ili gr2
optereenjima na pjeakim ili biciklistikim stazama ili gr3
specijalnim vozilima ili modelom SW/2
grupama optereenja 13, 14, 15
Jo
neke op
enite odredbe pri kombiniranju djelovanja
Jo
openite
Vjetar i temperaturna djelovanja u pravilu se ne uzimaju istovremeno.
Pojedinano izvanredno djelovanje ne kombinira se ni sa drugim

izvanrednim djelovanjem ni sa vjetrom ni sa snjegom.
Udari usljed prometa ispod mosta kombiniraju se s uestalim

prometnim optereenjem na mostu kao prateim djelovanjem.
Kad se uzimaju u obzir udari usljed prometa na mostu sva pratea

djelovanja prometnog optereenja se zanemaruju osim kod
eljeznikih mostova gdje kombinaciju propisuje investitor.
Uinke seizmikog djelovanja ne treba kombinirati s onima od vjetra i

prinudnih deformacija (temperatura, skupljanje, slijeganje leajeva,
zaostalo gibanje tla zbog seizmikog poremeaja).
Gk,j
Qosov,k
Qkont,k
Tk
Pk
Fwk1
Fwk2
Neki primjeri kombinacija
stalna djelovanja
prometno osovinsko
kontinuirano prometno optereenje
temperatura
srednja sila prednapinjanja nakon preraspodijele
vjetar na prometom optereen most
maksimalno djelovanje vjetra
Opa napomena: vjetar i temp. Djelovanja u pravilu se ne uzimaju istodobno [ ]

Stalna ili
prolazna
proraunska
situacija
S d = S d G , j G k , j + Q Q k ,1 + Q 0,i Q k ,i + p Pk
i >1
j
Sd = 1,35 Gk, j + 1,5 (QOSOV ,k + QKONT ,k ) + 1,5 1,0 Fwk 1 + 1,0 Pk + [1,5 0,8 Tk ]
j
Sd = 1,35 Gk, j + 1,5 Fwk 2 + 1,5 0,4 Qkont ,k + 1,0 Pk + [1,5 0,8 Tk ]
j
Sd = 1,35 Gk, j + 1,5 Tk + 1,5 (0,75 Qosov ,k + 0,4 Qkont ,k ) + 1,0 Pk + [1,5 0,3 Fwk 1 ]
j
Neki primjeri kombinacija

Gk,j
Qosov,k
Qkont,k
Tk
Pk
Ak
stalna djelovanja
prometno osovinsko
kontinuirano prometno optereenje
temperatura
srednja sila prednapinjanja nakon preraspodijele
udar vozila u stup mosta
Udari uslijed udara prometa ispod mosta kombiniraju se sa estim prometnim

optereenjem na mostu
0,75 i 0,4
koeficijenti kombinacije 1 za estu kombinaciju
Izvanredna
proraunska
situacija
S d = S d G , j G k , j + 11 Q k ,1 + ( 2,i Q k ,i ) + A d + p Pk
i >1
Sd = 1,0 Gk, j + (0,75 Qosov ,k + 0,4 Qkont ,k ) + 0,5 Tk + 1,0 Ak + 1,0 Pk

j
Sd = 1,0 Gk, j + 0,6 Tk + [0,2 Qosov ,k + 0,2 Qkont ,k ] + 1,0 Ak + 1,0 Pk

j
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Pror
aunske vrijednosti djelovanja GSU
Proraunske
Karakteristina
kombinacija
S d = S d Gk , j "+" Qk ,1 "+" ( 0,i Qk ,i )"+" Pk

i >1
j
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog

stanja izaziva trajna lokalna oteenja ili trajna
neprihvatljiva deformiranja
esta
kombinacija
S d = S d Gk , j "+" 11 Qk ,1 "+" ( 2,i Qk ,i )"+" Pk

i >1
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog

stanja izaziva lokalna oteenja, velika
deformiranja ili privremene vibracije
Nazovistalna
kombinacija
S d = S d Gk , j "+" ( 2,i Qk ,i )"+" Pk

i 1
j
koristi se uglavnom kada su dugotrajni uinci

vani
Opterecenje Q
ETIRI REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI

ETIRI
PROMJENJIVOG DJELOVANJA
Ova kombinacija je vrlo rijetka, u vijeku trajanja

Ovakva esta
kombinacija
dogaa
se npr. jedanput
konstrukcije
dogaa
se jedanput
karakteristina
vrijednost
(Q
)ili nijedanput.
k
godinje.
Nazovistalna kombinacija dogaa se npr. jedanput
tjedno.u kombinaciji (0Qk)
vrijednost
esta vrijednost (1Qk)

t1
t2
t3
nazovistalna vrijednost (2Qk)
Vrijeme
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Pror
Proraunske
Za granino stanje uporabljivosti dodatno treba ispitati i

neuestalu kombinaciju djelovanja ako je odreena u pojedinim
Eurokodovima za konstrukcije:
Sd = Sd G k , j + '1Q k ,1 + ( 1,i Q k ,i ) + Pk
i >1
j
Kombiniranje optere
enja kod mostova
optereenja
Pror
Proraunske
Za granina stanja uporabljivosti parcijalni koeficijenti

sigurnosti uzimaju se s vrijednou 1,0,
a koeficijenti kombinacije odgovaraju onima za GSN:
osim za termike utjecaje na cestovnim mostovima i pjeakim
mostovima kod kojih promet nije zatien gdje je 0=0,6
VERTIKALNI PROGIBI HORIZONTALNE GREDE
max
Europska norma EN 1990 u odnosu na HRN ENV 1991-1 uvodi preporuene

granine vrijednosti vertikalnog progiba horizontalne grede
max = 1 + 2 - 0
L
0
prethodno nadvienje grede
progib grede uslijed stalnog optereenja neposredno nakon stanja

optereenja
progib grede uslijed promjenljivog optereenja i vremenski

promjenljivih deformiranja od stalnoga optereenja
Sa
eti zaklju
ak ((1)
1)
Saeti
zakljuak
Europske norme EN 1991 daju detaljan pregled prorauna
djelovanja na konstrukcije.
Optereenja se opisuju u pojedinim normama, djelovi 1-1 do
1-7.
Za mostove poseban drugi dio norme EN 1991-2 daje
korisna prometna optereenja mostova.
Uz prethodna optereenja za mostove su od velikog znaaja i
toplinska djelovanja.
Sa
eti zaklju
ak ((2)
2)
Saeti
zakljuak
Stalna djelovanja raunaju se na osnovi gustoe materijala i
konstrukcijskih detalja.
Korisna djelovanja vezana su uz oekivani promet na mostu.

Optereenje od snijega temelji se na geografskoj lokaciji i
obliku pokrova.
Optereenja vjetrom odreuju se prema lokaciji i izloenosti.
Sa
eti zaklju
ak ((3)
3)
Saeti
zakljuak
Veliina toplinskih djelovanja ovisna je o klimatskim uvjetima,
poloaju graevine.
Toplinska djelovanja na mostovima ovise o vrsti i materijalu
rasponskog sklopa mosta (elini, betonski, spregnuti).
Parcijalnim faktorima uvode se nesigurnosti u karakteristini
nivo optereenja. Uzimaju se u obzir za razliite kombinacije

djelovanja.
Koeficijentima kombinacije uzima se u obzir smanjena
vjerojatnost istovremenog djelovanja vie promjenljivih

optereenja s njihovom maksimalnom vrijednou.

Prometna Opt PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prometna Opt PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Masivni mostovi

EN 1993-1-1 Opa pravila

EN 1994-1-1 Opa pravila

EN 1995-1-1 Opa pravila

EN 1998-1-1 Opa pravila

Povezanost europskih normi za proraun mostova

Pregled hrvatskih normi i europskih normi

Prostorne teine, vlastite teine,

HRN ENV 1991-2 - 1

HRN ENV 1991-2- 2

HRN ENV 1991-2- 3

HRN ENV 1991- 2- 4

HRN ENV 1991- 2- 5

Djelovanja pri izvedbi

HRN ENV 1991- 2- 6

HRN ENV 1991- 2- 7

HRN ENV 1991- 3

HRN ENV 1991- 4

Djelovanja od kranova i strojeva

HRN ENV 1991-5

Stalno i fiksno (nepomino) djelovanje

beton (- teki beton)

armirani i prednapeti beton

ljevani asfalt ili asfalt-beton

vrue valjani asfalt

zastor eljeznikih mostova

konstrukcije bez zastora:

2 tranice sa kolovoznim priborom,

Puzanje, skupljanje i prednapinjanje

Srednji polumjer presjeka

osnovna vrijednost koeficijenata skupljanja

ovisnost u betonu i cementu

za polagano stvrdnjavajui cement

tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2)

za relativnu vlanost 40%RH<99% (na otvorenom)

koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vlanosti zraka na

koeficijent koji opisuje vremensku promjenu skupljanja

koeficijent koji uzima u obzir relativnu vlanost zraka

relativna vlanost okolia u %

osnovna vrijednost za koeficijent puzanja

srednji polumjer presjeka (mm)

koeficijent koji uzima u obzir utjecaj vrstoe betona

tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2)

starost betona u danima u trenutku promatranja

starost betona u danima u trenutku poetka djelovanja

vrijeme djelovanja optereenja

HRN ENV 1992 primjenjuje probabilistiki pristup

Na autocestama gdje su kolnike povrine odvojene, ali se nalaze na

DIN Fachbericht 101

50 200 50 50 200 50 50 200 50 84

Usporedbe propisa i normi - autocesta

Usporedba maksimalnih momenata savijanja dobivenih

Skica prometnog optere

irina kolnika 7,1 m

Poloaj 1 - Mmax, Vmax, M T prip

Poloaj za Mmax,Vmax, MTprip

Poloaj 2 - M max, Vprip, M T prip

Poloaj za MTmax,Vprip, Mprip

DIN Fachbericht 101

Osovinsko optereenje iznosi Q1x Qak (Qak=400kN).

Ako je potrebno moe se u proraun uzeti i samo jedan kota s 200kN.

jedan kota 120 kN

osovine od 150kN ili 200kN