Protokoli Sionskih Mudraca

(Iluminati Protokoli)

rije - mason (peat sa dolara)

Ovi dokumenti su se pojavili negdje pred kraj 19 vijeka, to znai stari su preko 100
godina, meutim oni su danas takoe jo uvijek aktuelni iz razloga to mnoge aspekte
manipualcije ljudima u svrhu ispunjenja odreenog plana, koji su u njima pomenuti,
moemo ako hoemo i danas lijepo da primjetimo.
Mada se u prolosti u nekoliko navrata pokualo implicirati da se radi o krivotvorenom
materijalu, danas svako ko proita novine, pogleda poslednje vijesti na televiziji i okrene
se malo oko sebe, moe sam vidjeti koliko istine ima u njima. Ukoliko se ima i neto
osnovnog znanja iz nae istorije, tj. bar nekih njenih zadnjih 100 godina, onda stvar
postaje kristalno jasna.
Justina Glinka, kerka jednog ruskog generala, dola je u posijed ovih dokumenata za
vrijeme svog boravka u Francuskoj.
Dokumenti su prvi put javno objavljeni 1905 godine u Rusiji, gdje su kasnije, nakon
dolaska komunista na vlast, bili zabranjeni. U nekoliko navrata ovi protokoli su bili javno
objavljeni i u Srbiji.
Bez obzira to su u njima Jevreji implicirani kao glavni nosioci ove zavjere, ini se da su
ovi dokumenti djelo tajnog drutva koje se zove iluminati ili Bratstvo Zmije. Zbog toga se
ovaj dokument danas esto naziva i - Iluminati Protokoli.
Jevrejski narod bio je i jo uvijek jeste rtva njihove manipulacije kao i svi ostali narodi.
Iluminati stavljaju sebe izvan drava i nacija, mada koriste neke od njih, manje ili vie,
za svrhu promocije svog plana.
Oni koji su imalo dublje prouavali djelovanje ovog tajnog drutva, mogu vrlo lako
prepoznati njihove otiske prstiju i u ovim protokolima. S obzirom da se ovdje radi o
jednoj multidimenzionalnoj manipulaciji ljudskog bia, ne samo u poslednjih 100 godina,
nego od pamtivjeka, svaki onaj koji tei ka istinskoj slobodi mora dobro sam da
prostudira neke od ovdje impliciranih metoda, kojima se ovaj kontrolni sistem slui
prilikom kontrole ljudskih bia.
ovjeanstvo danas ulazi u svoju moda poslednju fazu i ovo je jedan odluujui period
u kome se odreuje njegova sudbina, kao i sudbina ove planete. Meutim, mi kao ljudska
vrsta jo uvijek spavamo jednim dubokim snom, te se najvie zbog toga, u ovom
momentu, situacija moda ini beznadenom. Prvo, malo ko je uopte u stanju da
primjeti da bi se tu uopte moglo raditi o nekoj zavjeri, tj. da neto nije u redu, jer je
kondicioniran da ovu situaciju u kojoj se svi mi danas nalazimo smatra normalnom.
Zato?
Upravo jedan od glavih aspekata manipulacije ovjeka i jeste u tome da mu se smanji
njegova percepcija raznoraznim vidovima manipulacije njegovog uma.
Sa suenom svijeu zajedno ide i suena percepcija. Jedan od glavnih uslova za to je
kontrola informacija.
S jedne strane, opasno je u svemu to se dogaa traiti neku zavjeru, ali s druge
strane, moda je jo opasnije ne vidjeti zavjeru tamo gdje ona jeste.
Ukoliko ovoj grupi entiteta poe za rukom da ostvare ono to su naumili, a kako stvari
stoje u ovom momentu ini se da oni imaju dobre anse za to, jer se ve nalazimo u

zavrnoj fazi njihovog plana, - cijena koju e platiti ljudsko bie mogla bi da bude veoma
visoka.
Ovdje se moda ne radi vie o - gubitku glave, jer glavu smo u prolom periodu
vremena-prostora mogli izgubiti nebrojeno puta, pa se opet inkarnirati na ovu ravan
postojanja. Meutim, ini se da je sada i naa dua dola u pitanje, a ako nju izgubimo
jedini pravac koji moemo zauzeti je prema - primarnoj materiji, jer bez individualne
due nema ni istinske reinkarnacije.
Na um je kondicioniran da linearno razmilja tako da on, recimo, nije u stanju da
shvati razliite parametre vremena-prostora, dimenzija i denziteta. Takav kakav jeste, on
ne moe ni da shvati da se jedan vjeto organizovan plan moe da provodi tokom hiljada
godina od strane jednih te istih entiteta, odnosno da kontrola ovog naeg realiteta moe
da bude i - hiperdimenzionalne prirode.
Da li nam je Kastaneda u svojoj poslenjoj knjizi sluajno rekao: "Upravo kao to mo
gajimo kokoke u kokoinjcima, grabljivci gaje nas u ljudskim krletkama. Tako im je
hrana uvijek na rspolaganju".
Ovo je nemogue, rei e veina onih, koji spavaju a misle da su budni. Da je to tako,
ja bih to ve na neki nain sigurno znao.
Da li je to miljenje izraeno na osnovu vlastitog istraivanja ove tematike, to je pitanje?
Poslednji je as za aktivaciju naeg mozga, odnosno, - uma, jer ako ga ne aktiviramo
sada, lako se moe dogoditi da mi to vie nikada neemo biti u stanju da uinimo. To je
lina odgovornost pojedinca i prema tome kako je on koristio svoj um dok ga je imao na
raspolaganju, odredie se i njegova dalja sudbina, odnosno, prema tome e morati da
snosi i konsekvence u budunosti, (ovdje mislim na one koji svoju budunost sada ne
izgube).
Oni koji su ivjeli na prostorima bive Jugoslavije imali su sreu da doive razliite
aspekte ove istorijske manipulacije, odnosno, osjete ih na svojoj koi, i da im upravo to
pomogne u njihovom buenju. Naravno, ako oni ta znanja budu u stanju pravilno
iskoristiti, bez tendencije da za svoj duboki san optuuju druge, koji takoe spavaju.
Imali smo priliku da vidimo kako su nas podjelili na osnovu pristupa Hrkljuu na
nekoliko glavnih grupa, kao i na mnogo drugih podgrupa. Mada su se sukobi kroz istoriju
izmeu ovih grupa inili spontanim, oni su uvijek bili veoma vjeto manipulisani kad god
je to kontrolorima matriksa odgovaralo. O njihovim posljedicama ne moramo ni priati.
Veina nas je takoe imala i priliku da vidi kako je izgledao jo jedan sistem/program
dizajniran od strane iste ove grupe, tj. marksizam, odnosno, komunizam, zamiljen da
bude jedna antiteza kapitalizmu, koji je takoe dizajniran od strane te iste grupe. Vidjeli
smo i dinamiku kojom se ova ideja provlaila, odnosno, slino kao i religija, sa svojim
svecima ije su ikone visile na mnogim zidovima (Marks, Engels, Lenjin itd.)
raznoraznih objekata.
Prilikom uvoenja komunizma stradaju takode desetine miliona ljudi, kao to su stradali
uvoenjem ovih najnovijih religija. Obavezno uenje programa u kolama, programiranje
od malih nogu, ali ovaj put ne vjeronauk, nego marksizam. Marksizmu se takode
pristupilo sa jednom takvom ozbiljnou, kao da e trajati hiljadama godina. Na kraju
poslije toliko rtava, puj pike - propalo, ne vai vie.
Stoko nazad u stare torove!
Tako kasnije idemo opet nazad na vjeronauk (svako na svoj), dok iluminati ne izau s
nekim novim programom. Sada nam se new-age religija smijei.
Naravno, prvo: problem reakcija solucija. Da bi se pod solucijom provukao i newage izmeu ostalog to spada u njihov Novi Svjetski Poredak, sada je za oekivati da e
ova gospoda morati prvo da naprave problem, to e vjerovatno biti jedan vei oruani
sukob izmeu hrianstva i islama, (tj. izmeu onih to ga ljube u dupe i onih koji su mu
se naguzili), tako da vjerovatno poslije jedne ograniene upotrebe nuklearnog oruja i
moda par milijardi mrtvih, moe da doe do adekvatne reakcije naroda, odnosno
zahtjeva da se taj uas zaustavi po svaku cijenu, kako bi se onda moglo rei: eto vidite
do ega nas dovedoe ove religije, sada moramo napokon neto poduzeti. Pa naravno,
imamo rjeenje new age religija, zajedno sa Novim Svjetskim Poretkom. Ali obavezna
za sviju, naravno. Ovakav jedan scenario nije nimalo nemogu u naoj bliskoj
budunosti.

Podatak kako su Lenjin i Trocki stigli u Rusiju zapeaenim vozom sa 20 tadanjih

miliona dolara koje im je za tu svrhu, izmeu ostalog, obezbjedila jedna od 13 iluminati
porodica (Rockefeller), nismo uspjeli da doznamo iz naih knjiga istorije.
Ni ostale podatke o dizajniranju, finansiranju, uvoenju i odravanju komunizma u Rusiji i
mnogim drugim zemljama svijeta od strane iluminati drutva, takoe nismo uspjeli da
saznamo kroz nas obrazovni sistem, vjerovatno zbog toga to je i on pod njihovom
direktnom ili indirektnom kontrolom.
Finansijski sistem koji je u rukama ove organizacije, da ne pominjemo. Ko je imao
vremena imalo dublje da proui metode njihovog kreiranja novca moga je vidjeti da su
ga oni kreirali iz istog vazduha, da taj novac u realnosti nema nikakvu podlogu, nego je
samo fiktivan. Na bazi te fikcije on naplauju interes kojim stvaraju bazu za kupovinu
svega, od prirodnih bogastava pa do ljudske due. Tako danas ne postoji zemlja koja nije
njihov dunik. Naravno, IMF (Meunarodni Monetarni Fond) je takoe jedna od njihovih
vanijih organizacija.
Kontrola svijesti poinje od kontrole informacija. Kontrola informacija se uspostavlja
kontrolom nad obrazovanjem, naunim institucijama, medijima, religioznim institucijama
itd.
Do dan danas nije se dogodio ni jedan vei lokalni ili globalni sukob, a da ova grupa nije
bila u njegovoj pozadini.
Oni koji su imalo dublje prouavali zbivanja u vezi ovih poslednji konflikta na
balkanskim prostorima, mogli su da vide osnovne aspekte manipulacije kojima se ovi
slue za razbijanje drava, izazivanje oruanih sukoba, odravanje rata dok se industrija i
infrastruktura drave dovoljno ne unite, uvoenje mira, postavljanje na vlast
marionetskih vlada, kreditiranje tih drava kako bi se obnovila infrastruktura i privreda
zemlje, uz visoke interesne stope. Te kredite uspostavljena vlada, sastavljena mahom od
mediokriteta podranih od strane iluminatija, obino ne uspjeva da vraa, te tako i ona i
drava i narod postaju vlasnitvo IMF-a, koji je opet samo jedna od grana iluminati
drutva. Usput se obavi i tranzicija prirodnih bogatstava, industrije, komunikacija, medija
tj. svega to je bitno, - u njihove ruke. Oni koji sve ovo preive postaju jeftina radna
snaga, ukoliko imaju sree da uopte dobiju posao.
I tako stalno u krug. Normalno ljudsko bie u kontuzovanom stanju svijesti opet e prije
poletjeti na komiju kako bi se njemu za neto osvetilo, nego e biti u stanju da primjeti
kako su i on i komija izmanipulisani od strane entiteta koji su za njih nevidljivi.
Bez obzira to sve ovo izgleda na prvi pogled kao preuzimanje bogatstva i kontrole od
strane manjine nad veinom na jedan veoma sofisticiran nain, odnosno, kako je stvar u
svojoj sutini materijalne prirode, sve ovo ima i jednu drugu, mnogo znaajniju dimenziju
na duhovnom planu.
Iluminati, mada na vrhu piramide u naem denzitetu imaju opet samo egzekjutivnu
funkciju nosioca matriksa, za ta su dobro nagraeni u materijalnom smislu od strane
njihovih efova. Velika je vjerovatnoa i da se njihovi pripadnici stalno inkarniraju u istim
familijama, da se radi o osobama sa individualnom duom jakog OPS polariteta i koji su
je svjesno stavili u slubu tzv. snaga mraka.
Njihovi naredbodavci su kako se ini na spratu iznad naeg. Predator o kome nam Don
Huan pria.
Za predatora je bitan konflikt.
Kad se nae bilo u unutranjem ili vanjskom konfliktu, duhovno ljudsko bie postaje
baterija emitovanjem emocionalne energije specifinih frekvencija. To je ujedno i hrana
za entitete sa gornjeg sprata. Zbog toga je bitno da ljudsko bie u momentima kad nije
u direktnom konfliktu s drugim ljudskim biem, bude bar u nekom svom unutranjem
konfliktu, koji je takoe rezultat njegovog neznanja tj. nepoznavanja svoje objektivne
sutine, kao i sutine ove kreacije, odnosno, objektivne realnosti.
Jevrejski narod je takoe rtva ove manipulacije, moda ak i vie nego drugi narodi,
jer je on, ini se, dobio jednu specijalnu panju, od ovih reptoidnih 4D entiteta, koje
najbolje simbolizuje upravo taj reptoidni entitet - Jehova. Na toj panji njima ni malo
ne treba zavidjeti, jer kao Jehovin izabrani narod oni su kao narod stavljeni u jednu
podreenu ulogu, analognu sklapanju ugovora sa avolom.
Dovoljno je samo proitati "Knjigu Jozue Nunova" iz Starog Zavjeta, pa vidjeti kako se
pokolj ljudskih bia na ovoj planeti manipulie od strane tih reptoidnih entiteta "odozgo"

na elu sa fiktivnom individuom - Jehovom, i kako smo mi samo jedan instrument u

njihovim rukama.
Ko s avolom tikve sadi o glavu mu se razbijaju, kae na narod, i kako se ini u
tome stvarno ima mnogo istine.
Vjetom manipulacijom ovih Protokola, odnosno njihovom implikacijom jevrejskog
naroda kao nosioca ove zavjere, realni zavjerenici su skrenuli panju i srbu sa sebe na
narod koji realno ne stoji iza toga, nego je takoe samo jedna od njihovih rtava.
Slian primjer moemo vidjeti kod tzv. cionistikog pokreta koji je takoe organizovan od
strane iluminatija, i koji se nalaze u njegovom uem rukovodstvu i svojim zloinakim
akcijama za dobro jevrejskog naroda ine mu upravo suprotno, te mu na taj nain
stvaraju uslove za propast, pogotovo na podruju dananjeg Bliskog Istoka.
Prema nekim mojim saznanjima, grupna karma je takoe neto na ta se mora raunati
ukoliko se jedan narod relativno uniformno ponaa, jer na kraju, svako anje ono to je
posijao.
Zatomljivanje duhovnog aspekta ovog duhovnog naroda ugovorom sa Jehovom
obezbjeuje njegovo vezanje za materijalni aspekt kreacije, kao i stavljanje mnogih
njegovih pripadnika u ulogu kontrolora i krioca slobodne volje i prirodnog prava na
egzistenciju drugih ljudskih bia, to se u nekom krajnjem aspektu mora na kraju takoe
da izbalansira, na neki nain. Kolika e ovaj put biti cijena?
Zato je jevrejski narod dobio ovaj specijalni tretman od strane naih
hiperdimenzionalnih kontrolora moemo samo nagaati, meutim, ima nekih indikacija
da njihov genom sadri odreene gene koji imaju veliki potencijal ukoliko bi se njihov
nosilac "probudio".
ini se da ti geni u jednom takvom sluaju mogu da obezbjede njihovom nosiocu
tranziciju na jedan vii nivo postojanja, odnosno izlazak iz realiteta u kome smo trenutno
zarobljeni. Meutim, ako je ovjekova svijest zarobljena, onda od izlaska iz "podruma"
nema nita.
Jehova je upravo tako i dizajniran da bi zarobio ovjekovu svijest.
Sada je moda upravo vrijeme vrijeme - trijenjenje. injenica jeste da od mamurluka
boli glava, meutim, bolje i to - nego cijelo vrijeme ostati u pijanom stanju .
Ugovorom sa Jehovom/reptoidima, genetska razmjena sa pripadnicima drugih naroda
se sprijeila, dok su oni kao narod ostali sputani a njihov istinski duhovni potencijal
amputiran.
Nije udo to danas one najee protivnike cionizma upravo i nalazimo meu
pripadnicima jevrejskog naroda.
U odreenim istorijskim periodima, kao i dan danas, samo objavljivanje Protokola
smatralo se jednim antisemitskim aktom, odnosno, napadom na ovaj narod, bez ikakvih
pokuaja da se utvrde neki dublji aspekti ove manipulacije. Zatakivanjem dokumenata
nije se mnogo postiglo, osim to su se otklonile potencijalne smetnje odvijanju ovog
plana u iju zamku bi mogli da upadnemo svi zajedno, ukljuujui i mnoge od njegovih
perpetratora, koji trenutno smatraju da im njihove sadanje pozicije obezbjeuju totalnu
linu sigurnost.
Ovo saznanje i razlog zato u poslednje vrijeme ima sve vie i vie onih koji naputaju
redove iluminatija i koji su poeli da priaju, odnosno, otkrivaju tajne ove organizacije,
ne bi li skrenuli nau panju i opomenuli nas da svi skupa kao civilizacija srljamo prema
ambisu. Njihov glas se moda ne uje dovoljno glasno, jer su dananja medija pod
jednom kompletnom kontrolom, meutim informacije koje nam oni donose mogu na
kraju da budu od neprocjenjivog znaaja za one koji ele da ih uju.
Kontrolni sistem je danas ve uspio da hipnotie mase do te mjere da se ratovanje i
ubijanje drugih ljudskih bia kao i trovanje prirode smatra neizbjenim, tj. jednom
sasvim normalnom pojavom. Naravno, kad se to radi u odbrambene ili preventivne
svrhe, radi bitke za mir, za demokratiju i jo bezbroj drugih opravdanih razloga.
Ljudska hipokrizija je u ova vremena doivjela svoju kulminaciju.
ta su nam sve ovi entiteti pripremili da iskusimo u naoj neposrednoj budunosti,
moemo samo da nagaamo, meutim, ta god da se bude dogaalo, svako od nas e
imati neposrednu i linu odgovornost kako za raspolaganje sa svojim linim umom, tako i
za svoje ponaanje.
Neki tvrde da postoje i planovi da se nai kontrolori ("vanzemaljci") podijele u dvije
grupe pa da nas jedna napadne a druga kobajagi brani, dok bi nas ova njihova

egzekjutivna frakcija (iluminati) satjerala u jedan tor i mikroipovala, kako bi se kobajagi

mogli "raspoznati". Mikroipovi imaju navodno sposobnost da ovjeku modifikuju
osjeanja, tj. emotivni status, odnosno, - da mu kontroliu um. Osim toga sluili bi i za
svrhe praenja, identifikacije, finansijske transakcije itd.
Znai, mikroipom bi se "baterija" ukljuivala i iskljuivala kako je to naim kontrolorima
po volji.
Tako bi dobili napokon i zajednikog neprijatelja kojeg bi se trebali bojati.
To bi bilo neto slino onome to su Srbi nedavno doivjeli, kada su ih Amerikanci napali
a Rusi kobajagi branili, da bi se iluzija neke podjeljenosti izmeu ovih velikih sila odrala,
kao se to dosada stalno inilo, mada se u njihovim vodstvima nalaze lanovi jedne te iste
organizacije.
injenica je da na gornjim nivoima ve odavno postoji samo jedna vlast i da je samo
jedna iluzija da su politiari veih zemalja meusobnom konfliktu, ili njihove tajne
slube.
Da li se ovdje radi o zavjeri ili ne stvar je linog prosuivanja pojedinca, kao to je to i
njegova odgovornost za sve njene eventualne konsekvence.
Isto tako, ako je neko na neki nain do sada bio prevaren, ne mora da znai da on to
mora i od sada da bude.
S druge strane, odgovornost je na njemu samom, jer je on svojom indolencijom i
nemarom dozvolio da bude izmanipulisan.
Oni koji misle da se ionako nita ne moe protiv ovoga poduzeti, - treba prvo da si
postave pitanje - koliko su oni sami posvetili vremena istraivanju samog sebe i svojih
linih potencijala?!
Sve je na kraju krajeva slobodna volja.
Onima koji nakon itanja ovog teksta i Protokola, u svemu ovome ne vide nita nad im
bi se trebali zamisliti, mogu samo da poelim laku no i miran san.

Pravo je sila. Sloboda je ideja. Liberalizam. Zlato. Vjera. Samouprava. Despotizam

kapitala. Unutranji neprijatelj. Gomila. Anarhija. Politika i moral. Pravo jaega.
Neoborivost masonsko - jevrejske vlasti. Cilj opravdava sredstva. Gomila je slijepac.
Politika azbuka. Partijski razdori. Najcjelishodniji je nain uprave autokratija. Akohol.
Klasicizam. Razvrat. Princip i pravila masonsko - jevrejske vlade. Teror. Sloboda,
jednakost, bratstvo. Princip dinastike uprave. Unitenje privilegija gojske aristrokratije.
Nova aristrokratija. Psiholoki raun. Apstrakcija slobode. Smjenjivanje narodnih
predstavnika.
...Odbacivi frazerstvo, mi emo govoriti o znaaju svake misli, a sravnjenjima i
zakljucima osvjetliti okolnosti!
Dakle, ja formuliem na sistem sa naeg i gojskog gledita.
Treba napomenuti da su ljudi sa ravim instiktima mnogobrojniji od dobrih, pa prema
tome najbolji rezultati u upravljanju njima postiu se nasiljem i zastraivanjem, a ne
akademskim rezonovanjem. Svaki ovjek tei ka vlasti, svaki bi htio da bude diktator, kad
bi samo mogao, ali je pri tome rijedak onaj koji ne bi bio spreman da rtvuje sveopte
dobro radi postizanja svoga linog blagostanja.
ta je zadravalo grabljive ivotinje koje se zovu ljudi?
ta ih je rukovodilo do danas?

U poetku drutvenog ureenja oni su se potinili gruboj i slijepoj sili; docnije zakonima,
koji su u stvari ta ista sila, samo maskirana. Izvodim zakljuak da je po zakonu prirode
pravo u sili.
Politika sloboda je ideja, a ne fakt. Ovu ideju treba umjeti primjenjivati, kad je to
potrebno, da se idejnim mamcem privuku narodne snage u svoju partiju, ako je ona
namislila da slomi drugu partiju koja se nalazi na vlasti. Ovaj zadatak postaje laki ako se
protivnik i sam zarazi idejom slobode, takozvanim liberalizmom, te zbog ideje popustiti u
svojoj moi. Tu e se i ispoljiti trijumf nae teorije: olabavljene i poputene dizgine
uprave onog asa, po zakonu bia, prihvata i prikuplja nova ruka, jer sljepa sila naroda
ne moe ni dana probaviti bez rukovoe i nova vlast samo zauzima mjesto stare koja je
oslabila od liberalizma.
U nae vrijeme pojavila se vlast zlata koja je zamijenila liberale upravljae. Bilo je
vrijeme kad je upravljala vjera. Ideja slobode je neostvarljiva, jer niko ne umije da se
koristi njome umjereno. Treba samo za izvjesno vrijeme prepustiti narodu samoupravu i
ona se ubrzo pretvara u razuzdanost. Od tog momenta poinju nicati meusobne
rasprave, koje uskoro prelaze u drutvene bitke, u kojima drave gore i njihov znaaj
pretvara se u pepeo.
Da li se drava iznutra u vlastitim trzavicama, ili unutranje nesuglasice bacaju pod
vlast spoljanjih neprijatelja, tek u svakom sluaju ona se moe smatrati kao nepovratno
propala; ona je pod naom vlau. Despotizam kapitala, koji je sav u naim rukama,
prua joj slamicu za koju se drava, htjela ne htjela, mora drati; u protivnom sluaju
ona se kotrlja u propast.
Onoga, koji bi po svojoj liberalnoj dui rekao, da su rezonovanja ovakve vrste
nemoralna, ja u da upitam: ako svaka drava ima dva neprijatelja, i ako joj je u odnosu
prema spoljnom neprijatelju doputeno i ne smatra se za nemoralno da upotrebljava
svakojake mjere u borbi, kao na primjer, neupoznavati neprijatelja sa planovima napada
ili odbrane, napadati na njega nou ili sa neravnim brojem ljudi, zato bi se onda takve
mjere u odnosu prema gorem i opasnijem neprijatelju, ruiocu drutvenog stroja i
blagostanja, mogle nazvati i nedozvoljenim i nemoralnim?
Moe li se zdrav, logian um pouzdati da uspjeno rukovodi gomilama pomou razumnih
ubijeenja ili savjeta, kada su mogue protivrjenosti, pa ma i besmislene, ali koje se
mogu uiniti prijatnije narodu koji povrno shvata i razumjeva? Rukovodei se iskljuivo
sitnim strastima, praznovjericama, obiajima, tradicijama, i sentimentalnim teorijama,
ljudi u gomili i ljudi gomile podlijeu partijskom cijepanju koje ometa svaki sporazum,
ak i na podlozi potpuno razumnog savjeta i uvjerenja. Svaka odluka gomile zavisi od
sluajne ili podmetnute veine, koja, zbog neznanja politikih tajni, donosi apsurdnu
odluku koja unosi klicu anarhije u upravu.
Politika nema niega zajednikog sa moralom.
Vladalac koji se rukovodi moralom nije politiar, te stoga nije ni vrst na svome
prijestolu. Ko hoe da upravlja mora pribjegavati i lukavstvu i licemjerstvu. Velike
narodne osobine - otvorenost i potenje - poroci su u politici, jer oni obaraju sa prestola
bolje i sigurnije nego najai neprijatelj. Ove osobine treba da budu atributi gojskih
drava, mi pak ne moramo se rukovoditi njima.
Nae pravo je u sili. Rije pravo je apstraktna i niim nedokazana misao. Ta rije ne
znai vie nego: dajte mi ono to hou, da bih time pribavio dokaz da sam jai od vas.
Gdje poinje pravo? Gdje se ono zavrava?
U dravi, u kojoj je slaba organizacija vlasti, bezlinost zakona i vladaoca koji su
obezlieni umnoenim zbog liberalizma, pravima, u toj dravi ja crpim novo pravo: da
jurnem po pravu monog i da zbriem sve postojee poretke i ustanove i da stavim svoju
ruku na zakone, da preustrojim sve ustanove i da postanem gospodar onih koji su nam
prepustili prava svoje sile, odrekavi se njih dobrovoljno, liberalno...
Dok se sve savremene vlasti kolebaju i ljuljaju, naa e vlast biti neoboriva i jaa od
drugih, jer ona e biti nevidljiva sve dotle, dok se toliko ne uvrsti da je ve nikakvo
lukavstvo ne moe potkopati.
Od privremenog zla, koje smo sada prinueni da vrimo, proizai e dobro
nepokolebljive uprave koja e uspostaviti pravilan tok mehanizma narodnog bia,
poremeenog liberalizmom. Rezultat opravdava sredstva. Obratimo panju u naim
planovima ne toliko na ono to je dobro i moralno, koliko na ono to je potrebno i
korisno.

Pred nama je plan, u kome je strategijski izloena linija, od koje ne moemo odstupati
bez rizika da vidimo ruenje mnogo vjekovnih radova.
Da bismo izradili i pripremili cjelishodna dejstva, treba imati u vidu: podlost,
kolebljivost, nepostojanstvo gomile, njenu nesposobnost da razumije i potuje uslove
sopstvenog ivota, sopstvenog blagostanja. Treba pojmiti da je mo gomile slijepa,
nerazumna, da ona ne rasuuje, da samo oslukuje na desno i lijevo. Slijepac ne moe
voditi slijepe a da ih ne dovede do propasti - lanovi gomile, bukai iz naroda, ma i
genijalno pametni ali bez razumijevanja u politici ne mogu se pojavljivati u svojstvu
rukovodioca gomile a da ne upropaste cijelu naciju.
Samo ono lice koje je iz djetinjstva pripremano za autokratiju moe znati i itati rijei
satavljene iz politikih uslova.
Narod, preputen samom sebi, to jest bukaima i voama iz njegove sredine, sam sebe
rui i lomi partijskim razdorima, izazvanom tenjom za vlau i poastima i neredima koji
iz toga proizilaze. Mogu li se narodne mase mirno, bez takmienja, da razmisle, da upute
poslove svoje zemlje koji se ne mogu mjeati sa linim interesima? Mogu li se one braniti
od spoljanjih neprijatelja? To se ne da zamisliti, jer plan razdrobljen na toliko dijelova
koliko je glava u gomili gubi svoju cijelinu, pa prema tome postaje nepojmljiv i
neizvodljiv.
Samo autokratno lice moe izraditi planove opirne i jasne, u jednom redu koji ini
raspodjelu svega to se nalazi u mehanizmu dravne maine; iz toga treba zakljuiti da
se cjelishodna za jednu zemlju uprava mora skocentristai u rukama jednog odgovornog
lica. Bez apsolutnog despotizma ne moe postojati civilizacija koju ne sprovode mase ve
njihov rukovoa, pa ma ko on bio. Gomila je barbarin koji ispoljava svoje barbarstvo u
svakoj prilici. im se gomila doepa slobode, ona je ubrzo pretvara u anarhiju koja je
sama po sebi najvii stepen barbarsva.
Pogledajte na pijane ivotinje, onesvjeene vinom, na iju je neogranienu upotrebu
dato pravo zajedno sa slobodom. Neemo valjda dopusti da i nai dou dotle....Narodi
gojski zanijeti su alkoholnim napitcima, a omladina njihova oaavila je od klasicizma i
ranog razvrata, na koji ih je podbadala i nagonila naa agentura - guverneri. lakeji,
guvernante - u bogatim kuama, pomonici, kelneri, i nae enskinje - u mjestima gdje
se Goje* vesele i zabavljaju. U ove posljednje ja ubrajam i takozvane dame iz svijeta,
njihove dobrovoljne sljedbenice u raskoi i razvratu.
Naa je parola sila i licemjerstvo. Samo sila pobijeuje u stvarima politikim, naroito
ako se ona krije u talentima koji su neophodni za dravnike. Nasilje mora biti princip, a
lukavstvo i licemjerstvo pravilo za sve vlade koje ne ele da stave svoju krunu pred noge
agenata kakve bilo nove sile. Ovo zlo je jedino sredstvo da se doe do cilja - dobra.
Prema tome mi ne smijemo prezati od podmiivanja, prevare i izdajstva. Kad oni treba da
poslue postignuu naih ciljeva. U politici treba umijeti bez kolebanja uzimati tuu
svojinu ako se pomou nje moemo doepati pokornosti i vlasti.
Naa drava, idui putem mirnog osvajanja, ima pravo da zamijeni strahote rata
neprimjetnijim i cjelishodnijim kaznama kojim treba podravati teror koji dovodi do
slijepe poslunosti. Pravina ali neumoljiva strogost najvei je faktor dravne sile: ne
samo radi koristi nego i u ime dunosti, pobjede radi, mi se moramo drati programa
nasilja i licemjersva.
Doktrina rauna toliko je jaka koliko i sredstva koja ona upotrebljuje. Prema tome mi
emo trijumfovati i potiniti sve vlade svojoj nadvladi ne toliko pomuu samih sredstava,
koliko doktrinom strogosti. Dosta je da znaju da smo neumoljivi pa da prestane svaka
neposlunost.
Jo u stara vremena mi smo u narodu prvi put uzviknuli sloboda, jednakost bratstvo,
tako mnogo puta od tada ponavljane od nesvjesnih papagaja koji odasvud doletjee na
ove mamce, sa kojima oni odnesoe blagostanje svijeta, istinsku slobodu linosti, ranije
tako dobro zatienu od pritiska gomile. Toboe pametni, inteligentni Goje nisu se
snalazili u apstraktnosti izgovorenih rijei, nisu primijetili protivrjenosti njihovog
znaenja i uzajamni odnos meu njima, nisu uvidjeli da u prirodi nema jednakosti, ne
moe biti slobode, da je sama priroda ustanovila nejednakost umova, karaktera i
sposobnosti, kao i potinjenost njenim zakonima, nisu razmislili da je gomila slijepa, da
su njeni voe - bukai izabrani od njene sredine radi upravljanja, u pogledu politike takvi
isti slijepci kao i ona sama, da ovjek posveen, pa ma bio i ludak, moe da upravlja, a

neposveen, pa ma bio i genije nita nee u politici razumjeti. Sve su to Goji izgubili iz
vida.
Meutim, na tome se temeljila i zasnivala dinastika vladavina; otac je predavao sinu
znanje toka politikih poslova, tako da ga niko nije znao sem lanova dinastije, i nije
mogao izdati njegovu tajnu narodu kojim se vlada i upravlja. U toku vremena smisao
dinastike predaje pravog stanja politikih poslova bio je izgubljen, to je posluilo
uspjehu nae stvari.
U svim krajevima svijeta rijei "sloboda, jednakost, bratstvo" uvrstale su u nae
redove, preko naih slijepih agenata, itave legione, koji su oduevljeno nosili nae
zastave. Meutim te su rijei bile crvii koji su podgrizli blagostanje Goja, unitavajui
svugdje mir. spokojstvo, solidarnost, ruei sve pred osnove njihovih drava. Vi ete
vidjeti docnije da je to posluilo naem trijumfu; to nam je pruilo mogunost, izmeu
ostalog, da dograbimo u svoje ruke najvaniji adut - unitenje privilegija, drugim rijeima
same sutine gojske aristrokracije, koja je bila jedina protiv nas zatita naroda i zemlje.
Na ruevinama prirodne nasljedne aristrokracije, mi smo podigli aristrokraciju nae
inteligencije, na elu svega - novane.
Cenzus ove nae aristrokracije mi smo ustanovili u bogatstvu, koje od nas zavisi, i u
nauci, koju pokreu nai mudraci.
Na trijumf je bio olakan jo i time to smo u optenju sa potrebnim nam ljudima
uvijek uticali na najosjetljivije strane ovijejeg uma - na raun, na pohlepnost, na
nezasitost i nezajaljivost materijalnih potreba ovjeka; a svaka od tih pobrojanih
ovjekovih slabosti, najposlije uzeta, sposobna je da ubije inicijativu, stavljajui volju
ljudi na raspoloenje kupcu njihove djelatnosti.
Apstrakcija slobode pruila je mogunost da se gomile ubijede da vlada nije nita drugo
nego upravnik na dobru sopstvenika zemlje - naroda, i da se ti, upravnici mogu mijenjati
kao pohabane rukavice.
Okolnost pak da se narodni predstavnici mogu smijenjivati stavljala ih je na
raspoloenje nama i naim ciljevima.
* rije "Gojim" obino se prevodi kao: stoka, ovce, goveda, marva i slino. (U kulturnijem
prijevodu - nejevreji)
Ekonomski ratovi su osnov jevrejske prevlasti. Pokazna ( previdna ) administracija i "tajni
sastanci" . Uspjesi razornih doktrina. Uloga tampe. Prilagoavanje u politici. Vrijednost
zlata i dragocijenost jevrejske rtve.
Za nas je neophodno potrebno da ratovi, po mogunosti, ne donose nikakve
teritorijalne koristi; to e prebaciti rat na ekonomsku osnovicu i narodi e u naoj pomoi
sagledati silu nae prevlasti, a takvo stanje stvari stavie obje strane na raspoloenje
naoj internacionalnoj agenturi, koja je snabdjevena milionima oiju, pogleda
nesprjeavanim nikakvim granicama. Tada e naa meunarodna prava smrviti
nacionalna prava i vladae narodima isto onako kao to graansko pravo pojedinih drava
upravlja meusobnim odnosima svojih podanika.
Administratori, koje mi vrbujemo iz publike zavisnosti od njihovih ropskih
sposobnosti, nee biti lica pripremljena za upravljanje, i stoga e oni lako postati pioni u
naoj igri, u rukama naih uenih i genijalnih savjetnika, specijalista vaspitanih jo iz
ranog djetinjstva za upravljane poslovima cijelog svijeta. Kao to vam je poznato, ovi
nai specijalisti crpili su radi upravljanja potrebne podatke iz naih politikih planova, iz
eksperimenata i iskustva istorije, iz posmatranja svakog tekueg momenta. Goji se ne
rukovode praktikom bespristrasnih istorijskih posmatranja ve teoretinom rutinom, bez
ikakvog kritikog odnosa prema njenim rezultatima. Prema tome mi nemamo potrebe da
od njih zaziremo - neka se oni za sada vesele ili ive u nadama na nove zabave, ili u
uspomenama o preivljenim. Neka za njih igra najglavniju ulogu ono to smo im mi ulili
da priznaju za zahtijeve nauke ( teorije ). U tom cilju mi stalno, putem nae tampe,
pohranjujemo slijepu vjeru u njih.
Intelektualci Gojski ponosie se svojim znanjima i, ne provjeravajui ih logiki,
sprovodei u dijelo sva pocrpena iz nauka saznanja koja su nai agenti vjeto iskobinovali
u cilju vaspitanja i obrazovanja umova u potrebnom za nas pravcu.

Ne mojte misliti da su naa tvrenja prazna i neosnovana: obratite panju na uspjehe

darvinizma, marksizma, nieizma, koji su tako zgodno sa nae strane udeeni. Razorni i
pogubni znaaj ovih pravaca za gojske umove bar za nas mora biti oigledan.
Mi se moramo obazirati na savremene misli, karaktere, tendencije naroda, da ne bismo
imali promaaja u politici , i upravljanju administrativnim poslovima. Trijumf nae
sisteme, ije dijelove mehanizma moemo rasporeivati razno, prema temperamentu
naroda koje sretamo na svom putu, ne moe imati uspjeha ako se praktina primjena ne
bude osnivala na sumiranju prolosti u vezi sa sadanjou.
U rukama savremenih drava nalazi se velika sila koja stvara kretanje misli u narodu to je tampa. Uloga tampe je da iznosi tobo neophodne zahtijeve, da prenosi albe
narodnoga glasa, da izraava i stvara nezadovoljstvo. Ali drave se nisu umijele koristiti
ovom silom i ona se nala u naim rukama. Kroz nju smo se doepali uticaja ostajui ipak
u sjenci i zaklonu; zahvaljujui njoj mi smo prikupili svoje rezultate, bez obzira na to to
smo ga morali uzimati iz itavih potoka krvi i suza.........Ali mi smo se okupili rtvujui
mnoge iz naeg naroda. Svaka rtva s nae strane vrijedi hiljadu Goja pred bogom.
Simbolina zmija i njen smisao. Nepostojanost ustavnih terazija. Teror u dvorovima. Vlast
i astoljublje. Parlamentske govornice, pamfleti. Zloupotrebe vlasti. Ekonomsko ropstvo.
"Prava naroda" . pekulanti i aristokracija. Armija masono - jevrejstva. Degenerisanje
Goja. Glad i pravo kapitala. Gomila i krunisanje "gospodara cijelog svijeta" . Osnovni
predmet programa buduih narodnih kola. Tajna nauke drutvenog ureenja. Opta
ekonomska kriza. Bezopasnost za "nae" . Despotizam masonstva je carstvo razuma.
Gubitak rukovoe. Masonstvo i velika francuska revolucija. Car - despot Sionske krvi.
Uzroci po kojima se masonstvu ne moe nakoditi. Uloga tajnih masonskih agenata.
Danas vam mogu saoptiti da je na cilj ve na nekoliko koraka pred nama. Ostaje
jo jedan mali prostor, i cijeli na put gotov je ve da sastavi svoj krug simboline Zmije
kojom mi predstavljamo na narod. Kada se taj krug sastavi, sve evropske drave bie
njime zatvorene i stegnute kao presom .
Savremena ustavna vaga skoro e se preturiti, jer smo je mi udesili netanu zato, da bi
se ona njihala dok ne istupi i ne pokvari se njen oslonac - odra. Goji su mislili da su ga
vrlo vrstog iskovali i jednako su iekivali da se vaga uravnotei. ali je odra - vladari zaklonjen svojim predstavnicima, koji su neozbiljni zanosei se svojom beskontrolnom i
neodgovornom vlau. Za tu vlast oni su obavezni teroru koji je navejan - donesen u
dvorove. Nemajui pristupa ka svome narodu, u samu njegovu sredinu, vladari ve nisu u
stanju da se dogovore sa njim protiv vlastoljubaca. Vladarska sila, koja vidi, i slijepa
narodna sila, budui razjedinjena naom vjetinom, izgubile su svaki znaaj, jer su
posebno, kao slijepac bez palice, posve nemone
Da bismo podstakli vlastoljupce na zloupotrebu vlasti mi smo protiv stavili jedno
drugome sve snage, razvivi njihove liberlne tendencije ka nezavisnosti. Mi smo u tom
pogledu izazvali svekoliku preduzimljivost, naoruali smo sve ambicije, istakli smo vlast
kao metu za sve ambicije. Od drava napravili smo arene, na kojima se odigravaju
smutnje i metei. jo malo pa e se neredi, bankrotstvo pojaviti svugdje.......
Neiscrpni brbljivci pretvorili su sjednice parlamenata i administrativnih skupova u
oratorske utakmice
Smjeli novinari, bezobzirni pamfletisti, svakodnevno napadaju administrativni personal.
Zloupotrebe vlasti definitivno e pripremiti sve ustanove za pad, i sve e poletijeti
strmoglavce pod udarima izbezumljene gomile.
Narodi su sirotinjom prikovani za teki rad jae nego to ih je prikovalo nekadanje
ropstvo; od njega su se ovako ili onako mogli osloboditi, mogli su se s njim obraunati,
no od nevolje se ne mogu otrgnuti. Mi smo unijeli u ustave takva prava koja su za mase
fiktivna a ne stvarna. Sva ova takozvana prava naroda mogu postojati samo u ideji
koja se na praksi nikad ne ostvaruje. ta dobija proleter, savijen kao gudalo na svome
tekom poslu, prignjeen svojom sudbinom, od toga to su brbljivci dobili pravo da
brbljaju, novinari da piu svakojake gluposti naporedo sa ozbiljnim stvarima, kad
proletarijat nema nikakve druge vajde od ustava sem onih alosnih mrvica koje mu mi
bacamo sa naeg stola kao naknadu za njihove glasake kuglice u korist naih propisa i
namjetenika, naih agenata?........ Republikanska prava za siromahe su samo gorka
ironija, jer neophodnost maltene svakodnevnog rada ne da mu da se koristi njima, ali

zato mu oduzima garanciju stalne i sigurne zarade, bacajui ga u zavisnost od trajkova,

poslodavaca ili drugova.
Narod je pod naim rukovoenjem unitio aristokraciju, koja je bila njegova
prirodna zatita i hraniteljka radi svoje vlastite koristi nerazdvojno skopane sa narodnim
blagostanjem. Sada ipak, sa unitenjem aristokracije, on je pao pod pritisak pekulacije
obogaenih probisvjeta i varalica koji su nalegli na radnike kao nemilosrdna mora.
Mi emo se pojaviti kao tobonji spasioci radnika od tog jarma, kad mu
predloimo da stupi u redove nae vojske - socijalista, anarhista, komunista, kojima mi
uvijek ukazujemo potporu tobo iz bratskog pravila opte ovjeanske solidarnosti naeg
socijalnog masonstva. Aristokracija, koja se po pravu koristila trudom radnika, bila je
zainteresovana u tome da radnici budu siti, zdravi i snani.
Mi smo pak zaintersovani u obrnuto; u degeneraciju Goja. Naa je vlast u
hroninom gladovanju i slabljenju radnika, jer ga to potinjava naoj volji, a kod svojih
vlasti on nee nai ni snage, ni energije da se odupre njoj. Glad stvara kapitalu pravo na
radnika pouzdanije nego to je to pravo davala aristrokraciji carska vlast.
Nevoljom i zavidljivom mrnjom koja iz nje proistie mi pokreemo gomile i
njihovim rukama briemo i satiremo one koji nam smetaju na naem putu.
Kada doe vrijeme da se na gospodar cijelog svijeta krunie - tada e te iste
ruke zbrisati sve ono to bi ovome moglo biti na smetnji.
Goji su se odvikli da misle bez naih naunih savjeta. Stoga oni i ne vide
neodstupnu neophodnost, koje emo se mi, kad nastupi nae carstvo, neodlono
pridravati, a naime: da u narodnim kolama treba predavati jedinu istinsku nauku, prvu
meu svima - nauku o ureenju ovjeanskog ivota, drutvenog stroja koji zahtijeva
podjelu rada, a sljedstveno i podjelu ljudi na klase i stalee. Neophodno je da znaju svi
da jednakosti ne moe biti usljed razlike u naimenovanju djelatnosti, da ne mogu
podjednako odgovarati pred zakonom onaj koji svojim postupkom kompromituje cijeli
stale i onaj koji njime ne dodoiruje nikoga drugog sem svoje asti.
Pravilna nauka drutvenog ureenja, u ije tajne mi ne doputamo da Goji budu
posveeni, pokazala bi svima da se mjesto i rad moraju odravati u odreenom krugu da
ne bi bili izvor ovjeanskih muka koje dolaze od nesaglasnosti vaspitanja sa radom.
Izuavajui ovu nauku narodi e poeti dobrovoljno da se pokoravaju vlastima i dravnom
ureenju koje one stvore. Pri sadanjem stanju nauke i njenog pravca koji smo joj mi
dali, narod vjerujui slijepo tamapnoj rijei, gaji, po neznanju svom a u zabludama koje
smo mi ulili, neprijateljstvo prema svima staleima koje on smatra kao vie od sebe, jer
ne razumije znaaj svakog stalea.
Pomenuto neprijateljstvo e se jo vie pojaati na podlozi ekonomske krize koja
e zaustaviti berzanske pogodbe i tok industrije. Stvorivi svima
pristupanim nam podzemnim putevima, a pomou zlata koje je sve u naim rukama,
optu ekonomsku krizu, mi emo baciti na ulicu itave gomile radnika jednovremeno u
svim krajevima Evrope. Ove gomile pojurie sa nasladom da prolivaju krv onih, kojima
one u prostoti svoga neznanja zavide jo iz djetnjstva i ija e imanja tada moi da
opljakaju.
Nae oni nee dirati, jer e nam momenat napada biti poznat i mi emo preduzeti
mjere za obezbjeenje svojih.
Mi smo uvjereni da e progres dovesti sve Goje do carstva razuma. Na
despotizam e i biti takav, jer on e umjeti da razumnom strogou da stia sve nemire,
da iskorijeni liberalizam u svim ustanovama.
Kada je narod uvidio da mu se u ime slobode ine svakojaka ustupanja i
poputanja, on je na mah oubrazio da je gospodar i gurnuo vlast, ali je, naravno kao i

10

svaki slijepac, nabasao na masu prepona; pojurio je da trai rukovodioca, nije se dosjetio
da se vrati preanjem i poloio je svoja punomoja pred nae noge. Sjetite se
francuske revolucije kojoj smo mi dali ime velika : tajne njene pripreme dobro su nam
poznate, jer je ona djelo ruku naih.
A od toga doba mi vodimo narode od jednog razoarenja do drugoga, da bi se oni
i nas odrekli u korist onog Cara - despota Sionske krvi kojega mi pripremamo svijetu.
U dananje vrijeme mi smo kao meunarodna sila nepovredivi, jer ako nas
napadaju jedni podravaju nas i tite druge drave. Neiscrpna podlost gojskih naroda,
koji puze pred silom, koji nemaju saaljenja prema slabosti, koji su nemilostivi prema
pogrekama i snishodljivi prema zloinima, koji nee da podnose protivrijenosti
slobodnoga ureenja, koji su strpljivi do muenitva pred nasiljem smijelog despotizma eto ta sve pomae i doprinosi naoj nezavisnosti. Od savremenih premijera - diktatora
oni trpe i podnose takve zloupotrebe, od kojih bi za najmanju oni odrubili glave
dvadesetorici kraljeva.
ime da se objasni takva pojava, takva nedosljednost narodnih masa u svom odnosu
prema dogaajima, reklo bi se, jednoga reda?
Ta se pojava objanjava time, to ovi diktatori apuu narodu preko svojih agenata da
oni tim zloupotrebama nanose tetu dravama radi viih ciljeva - postizanje dobra
dotinih naroda, njihovog meunarodnog bratstva, solidarnosti i ravnopravnosti.
Razumije se, njima ne govore da se takvo sjedinjenje mora izvriti samo pod naom
dravom.
I tako narod osuuje prave i opravdava krive, ubijeujui se sve vie i vie u to da on
moe da ini sve to poeli. Zahvaljujui takvom stanju stvari, narod rui svaku
postojanost i stvara nerede na svakom koraku.
Rije " sloboda " podstie ljudska drutva na borbu protiv svake sile, protiv svake vlasti,
pa ta vie Boanske i prirodne. Eto zato emo morati, kad se zacarimo, da tu rije
sasvim iskljuimo iz ovjeijeg rijenika kao princip ivotinjske sile koja pretvara gomile u
krvolone zvijeri.
Istina te zvijeri zaspu svaki put kad se napiju krvi, i za to vrijeme lako ih je okovati u
lance, ali ako im se na da krvi, one ne spavaju i bore se.
Stadiumi republike. Spoljanje masonstvo. Sloboda i vjera. Meunarodna trgovako industrijska konkurencija. Uloga pekulacije. Kult zlata.
Svaka republika prolazi kroz nekoliko stadijuma. Prvi od njih obuhvata prve dane
ludovanja i bjesnila slijepeva, kad on juri kao sumanut desno lijevo: drugi se sastoji u
demagogiji, od koje se raa anarhija koja neizbjeno vodi despotizmu, ali ve ne
zakonitom, otvorenom, pa prema tome i odgovornom, nego nevidljivom i nepoznatom i
nita manje osjetnom despotizmu kakve bilo tajne organizacije. Ova organizacija
dejstvuje prikriveno iza lea raznih agenata, ija smijena ne samo da ne kodi nego
pomae tajnoj sili koja se, zahvaljujui toj smijeni, oslobaa neophodnosti da troi svoja
sredstva na naknade dugoronim slubenicima.
Ko i ta moe svrgniti nevidljivu silu! A naa je sila ba takva. Spoljanje masonstvo
slui njoj i njenim ciljevima kao slijepi zaklon i prikrie, ali plandejstva ove sile pa ak i
mjesto njenog bavljenja ostae za cijeli narod nepoznati.
No i sloboda bi mogla biti nekodljiva i postojati u svakodnevnom dravnom ivotu bez
utrba po blagostanje naroda, kad bi se ona odravala na principima vjere u Boga, na
bratstvu ovjeanstva, van misli o jednakosti kojoj protivrjee sami zakoni sazdanja koji
su ustanovili potinjenost. Kod takve vjere narod bi bio pod upravom i staranjem svojih
parohija i iao bi smjerno i krotko pod rukom svoga duhovnog pastira, pokoravajui se
Boijem rasporedu na zemlji. Eto zato moramo neminovno potkopati vjeru, iupati iz
uma Goja sami princip Boanstva i Duha i zamijeniti sve to aritmetikim raunima i
materijalnim potrebama.
Da umovi Goja ne bi stizali da misle i zapaaju, treba ih odvratiti na industriju i
trgovinu. Tako e sve nacije traiti svoje koristi i u borbi za njih nee primjetiti svog
zajednikog neprijatelja. Ali da bi sloboda konano razjela i razorila gojska drutva, treba
industriju staviti na pekulantnu podlogu; to e doprinjeti da se ono to industrija otme
od zemljoradnje ne zadri u rukama, ve da pree u pekulaciju, to jest u nae klase.

11

Naporna borba za nadmonost, udarci u ekonomskom ivotu stvorie, a i stvorili

su ve, razoaranja, hladna i nemila drutva. Ova drutva imae potpunu odvratnost
prema vioj politikoj religiji. Njih e rukovoditi samo raun, to jest zlato, prema kome e
oni gajiti pravi kult, radi onih materijalnih naslada koje ono moe dati. Tada e nie klase
Goja, ne iz elje da slue dobru, pa ta vie i ne radi bogatstva, ve iz iste mrnje
prema privilegovanim, poi za nama protiv naih konkurenata na vlast - intelektualaca
Goja.
Stvaranje pojaane centralizacije uprave. Putevi masonstva ka dohvatanju vlasti. Uzroci
nemogunosti sporazuma meu dravama. " Predizabranitvo " Jevreja. Zlato je pokreta
dravnih mehanizama. Monopoli u trgovini i industriji. Znaaj kritike. "Pokazne"
(opsjenite) ustanove. Premorenost od govornitva. Kako da se dohvati u ruke javno
miljenje. Znaaj line inicijative. Nadvlada.
Kakav se oblik administrativne uprave uprave moe dati drutvima u kojima je
podmitljivost pronikla svuda, gdje se do bogatstva dolazo samo vijetim iznenaenjima
poluvaralakih mahinacija, gdje vlada raskalanost, gdje se moral podrava kaznenim
mjerama i surovim zakonima a ne dobrovoljno usvojenim principima, gdje su osjeaji
prema otadbini i religiji zamrljani kosmopolitskim ubijeenjima? Kakav se drugi oblik
uprave moe dati ovim drutvima, ako ne onaj despotski koji u vam opisati dalje? Mi
emo stvoriti pojaanu centralizaciju uprave da bi smo sve drutvene snage doepali u
svoje ruke. Mi emo mehaniki regulisati sve radnje politikog ivota naih podanika
novim zakonima. Ti e zakoni oduzeti jedno za drugim sve slobode i poputanja koje su
Goji dozvoljavali, i nae carstvo e se obiljeiti tavim velianstvenim despotizmom, da e
on biti u stanju u svako doba i na svakom mjestu da poklopi i ugui sve protivtradnje
nezadovoljnih Goja.
Rei e nam se da se taj despotizam, o kome govorim, ne slae sa savremenim
progresom, ali ja u vam dokazati obrnuto.
U ona vremena kada su narodi gledali na vladare kao na istu manifestaciju Boje Volje,
oni su se bez roptanja pokoravali autokratiji careva; ali od onoga dana, kada smo im mi
ulili misao o njihovim sopstvenim pravima, oni su poeli smatrati vladare kao obine
smrtne ljude. Boansko pomazanitvo spaslo je glave careva u oima naroda, a kad smo
oduzeli i vjeru u Boga, onda je mo vlasti bila izbaena napolje na mjesto javne
sopstvenosti, i mi smo je dograbili.
Sem toga, vjetina upravljati masama i pojedincima pomou vjeto podeene teorije i
frazeologije, pravilima zajednica i svakim drugim majstorijama, u kojima se Goji nita ne
razumiju, spada takoe u specijalnosti naeg administrativnog uma vaspitanog na analizi,
na posmatranju, na takvim tankoama kombinacija u kojima mi nemamo takmaca, kao
to nemamo ni u sastavljanju planova politike akcije i solidarnosti.
Jedini jezuiti mogli bi se u tome sa nama sravniti, ali mi smo umijeli da ih diskreditujemo
u oima besmislene gomile kao organizaciju javnu, dok smo mi sa svojom tajnom
organizacijom ostali u sjenci. U ostalom nije li svejedno za svijet ko e biti njegov
gospodar; da li glava katolicizma ili na despot Sionske krvi? Za nas pak, izabrani narod,
to ni izdaleka nije svejedno.
Privremeno s nama bi mogla izii na kraj svijetska koalicija Goja; ali s te strane
nas osigurava duboko korijenje nesuglasica meu njima, koje se ve ne moe iupati. Mi
smo im jedno drugome protiv stavili line i nacionalne interese, religiozne i plemenske
mrnje koje smo odnjegovali u njihovim srcima u toku dvadeset vijekova. Blagodarei
svemu tome, nijedna drava ni s koje strane nee dobiti traenu potporu, jer svaki mora
misliti da je sporazum protiv nas neprobitaan za njega samog. Drave ne mogu ak ni
mali, djelimini sporazum da naprave, a da u njemu tajno ne uestvujemo i mi.
"Per Mereges regnant" - ( preko mene vladaju kraljevi ).
A meu tim proroci su rekli da je nas izabrao Sam Bog da vladamo cijelom Zemljom. Bog
nas je nagradio genijalnou, da bismo mogli izvriti svoj zadatak. Kad bi genija bilo u
protivnikom logoru, on bi se jo i borio sa nama, ali je jae selo od svatova: borba bi
meu nama bila nemilosrdna , kakve jo nije vidio svijet. Pa i zakasnio bi njihov genije.
Svi tokovi dravnih mehanizama kreu se snagom pokretaa koji se nalazi u naim
rukama, a taj pokreta je zlato.

12

Nauka politike ekonomije koju su nai mudraci izmislili ve davno pripisuje

kapitalu carski presti.
Kapital, da bi mogao dejstvovati bez ogranienja, mora se doepati slobode radi
monopola industrije i trgovine, to se ve i ostvaruje nevidljivom rukom u svim
dijelovima svijeta. Takva sloboda dae politiku snagu industrijalcima, a to e doprinjeti
pritjenjavanju naroda. Danas je vanije razoruavati narode nego ih voditi u ratove,
vanije je koristiti se razbuktalim strastima nego ih gasiti, vanije je dohvatiti i tumaiti
tue misli na svoj nain, nego ih odbacivati i proganjati. Glavni zadatak nae uprave
sastoji se u tome to emo osloboditi javni um kritikom, oduiti ga od razmiljanja koja
izazivaju otpor, odvui umne snage ka pukaranju prazne rijeitosti.
U svim vremenima narodi su, kao i pojedina lica, primali rije za djelo, jer se oni
zadovoljavaju sa onim to im se pokae, rijetko zapaajui da li je u javnom radu za
obeanjem dolo i izvrenje. Zato emo mi osnovati pokazne ustanove koje e rijeima
dokazivati svoja dobroinstva progresu.
Mi emo pridavati sebi liberalnu fizionomiju svih partija, svih pravaca i
snabdijevaemo njome i oratore, koji e toliko govoriti da e dovesti ljude do
premorenosti od govora, do odvratnosti i prema govornicima.
Da bi se javno miljenje dohvatilo u ruke, treba ga dovesti u nedoumicu
iznoenjem sa raznih strana toliko protivrijenih miljenja, i sve dotle, dok se Goji ne
izgube u njihovom lavirintu i ne shvate da je najbolje ne imati nikakvog miljenja u
pitanjima politike, jer drutvu nije ni dano da ih zna, nego ih zna samo onaj koji rukovodi
i upravlja drutvom. To je prva tajna.
Druga tajna, potrebna za uspijeh uprave , sastoji se u tome , da se u tolikoj mjeri
razmnoe narodni nedostaci, navike, strasti, da se niko u tom haosu ne bi mogao snai i
da ljudi usljed toga prestanu razumijevati jedan drugoga. Ta e nam mjera posluiti jo i
za to, da posijemo razdor meu partijama, da razjedinimo sve kolektivne snage koje jo
nee da nam se pokore, da obeshrabrimo svaku linu inicijativu koja bi mogla koliko bilo
smetati naoj stvari. Nema nita opasnije od line inicijative; ako je ona genijalna moe
uiniti vie nego to mogu uiniti milioni ljudi meu kojima smo posijali razdor. Mi
moramo uputiti vaspitanje Gojskih drutava tako, da oni pred svakim poslom gdje je
potrebna inicijativa moraju nemono i beznadno sputati ruke i obarati glavu.
Naprezanjem koje proistie iz slobode akcije slabi i iznurava snage pri susretima sa
tuom slobodom. Od toga dolaze teki moralni udari, razoarenja, neuspijesi. Sve to tako
e zamoriti Goje, da emo ih prinuditi da nam ponude meunarodnu vlast koja e moi
po svom raspoloenju bez ikakva lomljenja usisati u sebe sve dravne sile svijeta i
obrazovati Nadvladu. Na mjesto savremenih upravljaa mi emo postaviti strailo koje e
se zvati Nadvladina Administracija. Ruke njegove bie opruene na sve strane, kao
klijeta, kod takve kolosalne organizacije, da ona ne moe a da ne pokori sve narode.
Monopoli; zavisnost od njih "gojskih imanja" . Aristrokratija bez zemlje. Zaduenost
zemlje. Trgovina, industrija, i pekulacija. Rasko. Poveanje nadnica i poskupljivanje
najpotrebnijih ivotnih namirnica. Anarhizam i pijanstvo. Tajni smisao propagande
ekonomskih teorija.
Ubrzo emo poeti osnivati ogromne monopole - rezervoare kolosalnih bogatstava, od
kojih e zavisiti ak i velika gojska imanja u tolikoj mijeri, da e ona potonuti zajedno sa
kreditima drava sutradan poslije politike katastrofe...
Gospodo ekonomisti, koji ovdje prisustvujete, izmjerite znaaj te kombinacije!
Svim putevima i nainima treba da razvijemo znaaj nae Nadvlade,
predstavljajui je kao zatitnika i nagradodavca svima koji nam se dobrovoljno pokore.
Aristrokracija Gojska, kao politika sila, umrla je - o njoj vie ne vodimo rauna;
ali kao teritorijalna vlasnica ona je po nas kodljiva time to moe biti samostalna u
pogledu materijalnih izvora za svoj ivot.
Mi je moramo po svaku cijenu liiti zemlje. Najbolji nain za postignue tog cilja je
poveanje dacija na zemlju - dakle zaduenje zemlje. Ove mjere e odravati
zemljoradnju u stanju bezuslovne potitenosti.
Ne umijui, po sili nasljednosti, da se zadovoljavaju malim, Goji aristokrati e brzo
bankrotirati.

13

U isto vrijeme treba pojaano tititi trgovinu i industriju, a, to je glavno, - pekulaciju,

ija se uloga sastoji u tome da bude protivteg industrije: bez pekulacije, industrija e
umnoiti privatne kapitale i posluie jaanju i podizanju zemljoradnje, oslobodivi zemlju
od zaduenosti stvorene zajmovima agrarnih banaka. Potrebno je da industrija isie iz
zemlje i ruke i kapitale i da preko pekulacije preda u nae ruke sav svjetski novac,
izbacivi samim tim sve Goje u redove proletera. Tada e Goji kleknuti pred nama, da
bismo dobili pravo na opstanak.
Da bismo sruili gojsku industriju, mi emo pustiti u pomo pekulaciji silnu
potrebu u raskoi, nezajaljivoj raskoi, koju smo uspijeli da razvijemo meu Gojima.
Podii emo radnike nadnice, koje svejedno nee donijeti nikakve koristi radnicima, jer
emo istovremeno izazvati poskupljivanje najglavnijih ivotnih namirnica, tobo usljed
opadanja zemljoradnje i stoarstva; a sem toga, mi emo vjeto i duboko potkopati
izvore proizvodnje, naviknuvi radnike na anarhiju i alkoholna pia i preduzevi zajedno s
tim mjere da se sa zemlje otjeraju sve inteligentne gojske snage.
Da bi pravo nalije stvari ostalo za Goje neprimjetno, mi emo ga prikriti tobonjom
tenjom da posluimo radnikim klasama i velikim ekonomskim principima, koje vrlo
aktivno propagiraju nae ekonomske teorije.
Cilj naprezanja u naoruanju. Vrenja, razdori i neprijateljstva u u cijelom svijetu.
Obuzdavanje protivdejstva Goja putem ratova i optim ratom. Tajna je uspjeh politike.
tampa i javno mnjenje. Ameriki, kineski i japanski topovi.
Napori naoruanja, poveanje policijske liste - sve su to neophodne dopune naprijed
imenovanih planova.
Neophodno je postii, da se sem nas, u svim dravama budu samo mase proletarijata,
nekoliko odanih nam milionara, policajci i vojnici.
U cijeloj Evropi, a pomou njenih veza i na drugim kontinentima, mi moramo
stvoriti vrenja, razdore i neprijateljstva. U tome je dvojaka korist:
prvo, time mi drimo u respektu prema sebi sve zemlje, koje dobro znaju da smo kadri,
po svojoj vlastitioj elji, izazvati nerede ili povratiti red; sve su zemlje navikle da vide u
nama neophodnu silu pritiska;
drugo, mi emo intrigama zamrsiti sve konce, koje smo pruili u sve dravne kabinete
putem politike, ekonomskih ugovora ili drugih obaveza.
Da bismo to postigli mi treba da se naoruamo velikim lukavstvom i pronicljivou za
vrijeme pregovora i sporazuma, ali u onom to se zove "slubeni jezik" mi emo se drati
suprotne taktike i izgledaemo poteni, popustljivi i spremni za sporazum.
Na taj nain narodi i vlade Goja, koje smo mi navikli da gledaju u pokaznu stranu onoga
to im mi predstavljamo, smatrae nas jo za dobrotvore i za spasioce roda ljudskog.
Na svaki otpor i protiv dejstvo mi moramo biti u stanju da odgovorimo ratom sa
susjedima one zemlje koja se osmjeli da nam protiv stane; ali ako i susjedi namisle da
nam se kolektivno usprotive, mi moramo dati otpor putem opteg rata.
Glavni uspijeh politike sastoji se u tajni njenih preduzea; rije mora biti u
sagalasnosti sa dejstvima diplomate.
Na akciju u korist naeg iroko smiljenog plana, koji se ve pribliuje eljenom
kraju, mi moramo prinuivati gojske vlade tobo javnim mnjenjem, koje smo tajno
udesili pomou takozvane "velike sile " - tampe, koja je, sa malim izuzetkom na koji ne
vrijedi obraati panju, sva u naim rukama.
Jednom rijei, da rezimiramo na sistem obuzdavanja gojskih vlada u Evropi, mi
emo jednoj od njih pokazati svoju snagu atentatima tj. terorom, a svima, ako se dopusti
njihov ustanak protiv nas, odgovoriemo amerikim ili kineskim ili japanskim topovima.
Dvosmisleno korienje juridikim pravom. Saradnici masonske uprave. Posebne kole i
nad vaspitanje i obrazovanje. Ekonomisti i milioneri. Kome da se povjeravaju odgovorna
mjesta u vladi?
Mi se moramo snabdijevati svim oruima kojima bi se nai protivnici mogli koristiti
protiv nas. Mi emo morati iznalaziti u najfinijim izrazima i zakoljicama pravnog rijenika
opravdanje za one sluajeve kada budemo morali donositi odluke koje se mogu uiniti
prekomjerno smjele i nepravine, jer je vano da se te odluke izraze takvim izrazima koji
bi izgledali kao najvia moralna pravila pravnog karaktera.

14

Naa uprava mora okruiti sebe svima snagama civilizacije u ijoj sredini bude
dejstvovala. Ona e okruiti sebe publicistima, pravnicima - praktiarima,
administratorima, diplomatama i najzad ljudima pripremljenim naroitim nadvaspitanjem
i obrazovanjem u naim specijalnim kolama. Ovi ljudi e znati sve tajne drutvenog
ivota, oni e znati sve jezike sastavljene iz politikih slova i rijei: oni e biti upoznati sa
cjelokupnim nalijem ljudske prirode, sa svim njenim osjetljivim strunama, na kojima e
morati umjeti da sviraju. Te su strune: konstrukcija gojskih umova, njihova tendencija,
nedostatci, poroci i kakvoe, osobine klase i stalea. Pojmljivo je da genijalni saradnici
nae vlasti, o kojima ja govorim, nee biti uzeti iz sredine Goja, koji su navikli da vre
svoj administrativni posao ne mislei ta njime treba postii, ne mislei o tome zato je
on potreban. Administratori gojski potpisuju akta ne itajui ih, slue iz koristoljublja ili
astoljublja.
Mi emo okruiti nau vladu itavim svijetom ekonomista. Eto zato su ekonomske
nauke glavni predmet nastave za Jevreje. Nas e okruivati itava plejada bankara,
industrijalaca, kapitalista, a to je glavno, milijardera, jer u sutini, sve e biti rijeeno
pitanjem cifara.
Za vrijeme dok jo ne bude bilo bezopasno da se odgovorni poslovi u dravama daju
naoj brai Jevrejima, mi emo ih povjeravati licima iji su karakteri i prolost takvi da
izmeu njih i naroda lei itava provalija, takvim ljudima koji u sluaju neposlunosti
prema naim nareenjima mogu oekivati samo ili sud ili izgnanstvo a sve radi toga da
bi oni titili nae interese do posljednjeg daha.
Primjena masonskih principa u prevaspitavanju naroda. Masonska parola. Znaaj
antisemitizma. Diktatura masonstva. Ko slui masonstvu. Razdvajanje "videe" i "slijepe"
sile gojskih drava. Optenje vlasti sa narodom. Liberalna samovolja. Dohvatanje
obrazovanja i vaspitanja. Lane teorije. Tumaenje zakona. Metropolitenovi hodnici.
Primjenjujui nae principe obraajte panju na karakter naroda u ijoj se sredini
budete nalazili i djelovali; opta, podjednaka njihova primjena, prije nego to se narod
prevaspita na na nain, ne moe imati uspijeha. Ali, idui oprezno u njihovoj primjeni, vi
ete vidjeti da nee proi ni desetak godina pa e se i najtvrdoglaviji karakter promijeniti,
i mi emo ubiljeiti novi narod u redove nama ve pokornih.
Rijei liberalne, u sutini, nae masonske parole - "sloboda, jednakost, bratstvo"
kada se mi zacarimo; zamijeniemo ve ne rijeima parole, nego samo idejnosti: " pravo,
slobode, dunost jednakosti, ideal bratstva ", - rei emo mi i ... uhvatiemo jarca za
rogove....De fakto mi smo ve zbrisali svaku drugu upravu, sem nae, mada de jure
takvih ima jo mnogo. Sada pak, ako kakve drave uloe protest protiv nas, to je samo
radi forme i po naem nahoenju i rasporedu, jer nam je njihov antisemitisam potreban
radi upravljana naom mlaom braom.
Ja neu ovo objanjavati jer je ve jedanput bilo predmet naih besjeda.
U stvari pak za nas nema predaha. Naa Nadvlada nalazi se pod takvim izvanrednim
legalnim uslovima, koji se obino nazivaju energinom i snanom rijeju - diktatura. Ja
mogu iste savjesti rei da smo u ovom trenutku mi - zakonodavci, mi vrimo sud i sve
rasprave, mi kanjavamo i vrimo pomilovanje, mi smo, kao ef svih naih trupa, na
predvodnikom konju. Mi upravljamo snanom voljom, jer su u naim rukama parii
nekada silne partije koju smo sada pokopali. U naim su rukama neobuzdana
astoljublja, vrele poude i pohlepnosti, nemilosrdne osvete, pakosne mrnje.
Od nas dolazi teror koji je sve zahvato. U naoj su slubi ljudi svih miljena, svih
doktrina: restauratori monarhija, demagozi, socijalisti, komunisti i svakojaki utopisti. Mi
smo sve uprezali u posao: svaki od njih sa svoje strane podgriza posljednje ostatke
vlasti, stara se da obori sav ustanovljeni red. Ova akcija je izmuila sve drave; one
vapiju za mirom, gotove su za njega sve da rtvuju; ali mi neemo dati mira sve dotle
dok ne priznaju nau internacionalu Nadvladu otvoreno i pokorno.
Narod je zavapio o neophodnosti da se socijalno pitanje rijei putem
meunarodnog sporazuma. Razdrobljenost na partije prepustila ih je sve naoj volji, jer
da se vodi suparnika borba treba imati novaca, a on je sav kod nas.
Mi se modai bojali spajanja gojske "videe" sile vladara slijepom silom narodnom,
no mi smo preduzeli sve mjere protiv takve mogunosti: izmeu jedne i druge sile mi
smo podigli zid u vidu uzajamnog terora meu njima. Na taj nain slijepa sila naroda

15

ostaje na oslonac i mi emo joj, samo mi i niko vie, biti rukovodilac, i naravno,
upraviemo je ka naem cilju.
Da se ruka slijepeva ne bi mogla osloboditi naeg rukovoenja, mi se moramo s
vremena na vrijeme nalaziti u prisnom openju s nim, ako ne lino a ono preko
najvjernije brae nae. Kada budemo priznata vlast mi emo sa narodom govoriti lino na
trgovima i uiemo ga po pitanjima politike onako kako nama bude trebalo.
Kako emo provjeriti ta mu se predaje po seoskim kolama? Pa to rekne poslanik
vladin ili sam vladar, to ne moe a da se ne sazna u cijeloj dravi, jer e glas narodni to
brzo raznijeti na sve strane.
Da ne bismo prije vremena unitavali gojske ustanove, mi smo ih sve dotakli
vjetom rukom i prikupivi u svoje ruke krajeve opruga njihvog mehanizma. Te su
opruge bile u strogom ali pravinom redu, no mi smo ga dodirnuli i pokrenuli jurisdikciju,
izborni red, tampu, slobodu linosti, a to je glavno, obrazovanje i vaspitanje kao ugaoni
kamen - temeljac slobodnog bia.
Mi smo zatvarali, zabunili i razvratili gojsku omladinu putem vaspitanja na lanim
principima i teorijama, koje smo mi namjerno takve sugerisali.
Pored postojeih zakona, ne mijenjajui ih bitno, ve kvarei ih samo
protivrjenim tumaenjima, mi smo stvorili neto grandiozno u vidu rezultata. Ti su se
rezultati u poetku ispoljili u tome to su tumaenja maskirala zakone, a zatim ih i
sasvim zaklonila od vladinih pogleda, jer je nemogue znati takvo zamreno
zakonodavstvo.
Tako je ponikla teorija suda savjesti.
Vi kaete da e se na nas dii s orujem u rukama ako prije vremena prokljuve u emu
je stvar; ali za taj sluaj mi na zapadu imamo takav terorizirajui manevar, da e i
najhrabrija srca zadrhtati: metropolitenovi podzemni hodnici bie dotle provedeni u svim
prestonicama, odakle e one biti baene u vazduh sa svim svojim organizacijama i
zemaljskim dokumentima.
Vidljivo u politici. " Genijalnost " podlosti. ta obeava masonski dravni prevrat? Opte
pravo glasa. Samoznaaj. Lideri masonstva. Genijalni rukovoa masonstva. Ustanove i
njihove funkcije. Otrov liberalizma. Ustav je kola za partijske razdore. Republikanska
era. Predsjednici su kreature masonstva. Odgovornost predsjednika. "Panama". Uloga
narodne skuptine i predsjednika. Masonstvo je zakonodavna sila. Novi republikanski
ustav. Prelaz k masonskoj "autokratiji". Momenat proglaenja "cara svijeta".
Kalemljenje bolesti i ostale intrige masonstva.
Danas poinjem ponavljanjem onoga to sam ve rekao i molim vas da upamtite,
da se vlade i narodi zadovoljavaju onim to im se pokae.
A i kud e oni da razgledaju nalije stvari kad je za njihove predstavnike veselje
najvanija stvar. Za nau politiku je vrlo vano da se zna ovaj detalj: on e nam pomoi
kad preemo na razmatranje podjele vlasti, slobode govora, tampe, religije (vjere),
prava udruivanja, jednakosti pred zakonom, neprikosnovenosti svojine, stana, poreza
(ideje o skrivenom porezu), povratne sile zakona.
Sva su ta pitanja takva da ih direktno i otvoreno pred narodom ne treba nikad
dodirivati. U onim sluajevima kada se moraju dodirivati ne treba ih nabrajati, nego
izjavljivati bez detaljnog izlaganja da mi priznajemo principe savremenog prava.
Znaaj tog preutkivanja sastoji se u tome to nam naimenovani pricip ostavlja slobodu
dejstva da ovo ili ono neprimjetno iskljuujemo iz njega; ako ih pak nabrajamo oni svi
izgledaju kao ve darovani.
Narod gaji naroitu ljubav i potovanje prema genijima politike moi i na sva
njihova nasilna dejstva odgovara: jest da je podlo, ali je vjeto!... opsjena, ali kako je
izvedena, prosto velianstveno, drsko, bezobrazno!..
Kada mi izvrimo na dravni prevrat mi emo tada rei narodima: "Sve je ilo
strahovito ravo, svi ste se namuili. Mi razbijamo i uklanjamo uzroke vaih muka:
narodnosti, granice, raznolikost moneta. Naravno, vi ste slobodni da o nama iskaete svoj
sud, ali moe li on biti pravian ako ga vi donesete prije nego to oprobate ono to emo
vam dati....."
Tada e nas oni uzdii i na rukama nositi u jednodunoj euforiji nadanja i pouzdanja.

16

Glasanje koje smo mi napravili oruem naega zacarenja naviknuvi na njega najsitnije
jedinice iz broja lanova ovjeanstva, sastavljajui grupne skupove i sporazume, uinie
svoju uslugu i odigrae ovoga puta svoju posljednju ulogu jednoglasnou, u elji da se
upoznaju sa nama i zblie prije nego to nas osude.
Toga radi treba nam dovesti na glasanje sve, bez razlike klasa i cenzusa, da bi se
ustanovio apsolutizam veine do kojeg se ne moe doi kod inteligentnih cenzusnih klasa.
Takvim putem emo, naviknuvi sve na misao o znaaju sebe samoga, slomiti znaaj
gojske porodice i njenu vaspitnu vrijednost, odstraniemo izdvajanje individualnih
umova, kojima gomila rukovoena od nas nee dati ni da se istaknu, pa ak ni da se
izjasne: ona je navikla da slua samo nas koji joj plaamo za patnju i poslunost.
Time emo stvoriti takvu slijepu mo koja nikada nee biti u stanju nikud da se krene
bez rukovodstva naih agenata, koje emo postaviti na mjesto njihovih voa. Narod e se
potiniti tome reimu jer e znati da e od ovih voa zavisiti zarade, pokloni i dobijanje
svakojakih dobara.
Plan uprave mora izai gotov iz jedne glave, jer ga ne moe nikako utvrditi ako
dopusti da se on iskida na komadie u mnogobrojim umovima. Prema tome mi moemo
znati plan dejstva, ali ga ne moemo pretresati da ne bismo naruili njegovu genijalnost,
vezu njegovih sastavnih dijelova, praktinu snagu tajnoga smisla svake take njegove.
Ako se slian posao bude pretresao i mijenjao mnogobrojim glasanjem, onda e on nositi
ne sebi otisak svih umnih nesporazuma koji nisu uli u dubinu i vezu njegovih zamisli.
Nama je potrebno da nai planovi budu snani i cijelishodno smiljeni. Stoga ne treba da
bacimo genijalni posao naeg rukovoe pred gomilu da ga ona rastrgne, pa ak ni pred
ogranieno drutvo.
Svi planovi za sada nee prevrnuti tumbe savremene ustanove. Oni e samo
zamijeniti njihovu ekonomiju, a sljedstveno i svu kombinaciju njihovog kretanja koje e
se na taj nain upraviti putem obiljeenim u naim planovima.
Pod raznim nazivima u svim zemljama postoji priblino jedno isto. Predsjednitvo,
Ministarstvo, Senat, Dravni Savjet, Zakonodavno i Izvrno Tijelo. nije mi potrebno da
vam objanjavam mehanizam odnosa ovih ustanova meu sobom, jer vam je to dobro
poznato; obratite samo panju na to da svaka od pomenutih ustanova odgovara nekoj
dravnoj funkciji, pri emu vas molim da imate u vidu da rije "vaan" ja ne vezujem za
ustanovu nego za funkciju; sljedstveno, nisu ustanove vane nego su vane njihove
funkcije. Ustanove su podijelile meu sobom sve funkcije uprave: administrativnu,
zakonodavnu, izvrnu, te su prema tome poele dejstvovati u dravnom organizmu kao
organi u ovjejem tijelu. Ako povrijedimo jedan dio u dravnoj maini, drava e se
razboljeti, kao ovjeje tijelo, i ....umrijee.
Kad smo ubacili u dravni mehanizam otrov liberalizma, sva se njihova politika
kompleksija promijenila: drave su se razboljele od smrtonosne bolesti - raspadanja krvi.
Ostaje nam da oekujemo kraj njihove agonije.
Liberalizam je rodio ustavne drave koje su zamijenile spasonosnu za Goje
autokratiju a ustavna drava, kao to vam je dobro poznato, nije nita drugo do kola
razdora, rasprave, nesuglasica, prepirke, besplodnih partijskih agitacija, partijskih
tendencija - jednom rijeju, - kola svega onoga to ini bezlinom djelatnost drave.
Tribuna je nita manje od tampe, osudila vladare na neaktivnost i nemo i time ih uinila
nepotrebnim, zbog ega su i bili zbaeni u mnogim zemljama. Tada je mogla ponii
republikanska era i tada smo zamijenili vladara karikaturom vlade - predsjednikom,
uzetim iz gomile, iz sredine naih kreatura, naih robova. U tome je bila osnova mine
koju smo podmetnuli pod gojski narod, ili tanije, pod gojske narode.
U bliskoj budunosti mi emo ustanoviti odgovornost predsjednika.
Tada se mi ve neemo ustruavati u sprovoenju onoga zata e odgovarati naa
bezlina kreatura.
ta se nas tie ako se prorede redovi onih koji tee vlasti, to e nastati pometnja zbog
nemogunosti da se nau predsjednici, pometnje koje e konano dezorganizovati
zemlju.
Da bismo doveli na plan do takvih rezultata mi emo podeavati izbore takvih
predsjednika u ijoj prolosti ima kakvih bilo neotkrivenih mranih dijela, kakvih bilo "
panama " - tada e oni biti vjerni izvritelji naih nareenja iz bojazni da se to ne otkrije i
iz tenje, svojstvene svakom ovjeku koji je doao do vlasti, da odri svoje privilegije,

17

preimustvo i poasti vezane za zvanje predsjednika. Narodna skuptina e prikrivati i

izbirati predsjednike, ali emo joj mi oduzeti pravo da predlae zakone i njihove izmjene,
jer emo to pravo prepustiti odgovornome predsjedniku, lutki u naim rukama.
Naravno tada e vlast predsjednika postati meta za sve mogue napade, ali mi emo
mu dati samo zatitu u pravu obraanja k narodu i traenju njegove odluke, bez njegovih
predstavnika, to jest obraanje onom istom naem slijepom slubeniku - veini iz gomile.
Nezavisno od ovoga mi emo prepustiti predsjedniku pravo objavljivanja opsadnog
stanja. Ovo posljednje pravo motivisaemo time to predsjednik, kao ef cijelokupne
zemaljske vojske, mora je imati na svom raspolaganju u sluaju zatite novog
republikanskog ustava, na iju odbranu on ima pravo kao odgovorni predstavnik i uvar
toga ustava.
Pojmljivo je da e pod takvim uslovima klju od svetinje biti u naim rukama i niko
sem nas nee vie rukovoditi zakonodavnom silom.
Osim toga, sa uvoenjem novog republikanskog ustava mi oduzimamo od Skuptine
pravo interpelacije o vladinim mjerama pod izgovorom uvanja politike tajne, a pored
toga mi emo novim ustavom smanjiti broj predstavnika do minimuma, ime emo za
toliko smanjiti strasti za politikom. Ako se one i preko oekivanja rasplamte i u ovom
minimumu, onda emo ih svesti na nulu proglasom i obraanjem ka optenarodnoj
veini....
Od predsjednika e zavisiti odreivanje predsjednika i podpredsjednika Skuptine i
Senata. Mjesto stalnih sesija parlamenta mi emo skratiti njihove sjednice i svesti na
nekoliko mjeseci. Sem toga predsjednik, kao ef izvrne vlasti, imae pravo da saziva ili
rasputa parlament, i u sluaju rasputanja da produi vrijeme do odreivanja novog
parlamentskog skupa. Ali i da posljedice svih ovih u skuptini nezakonitih postupaka ne
bi pale na ustanovljenu od nas odgovornost predsjednika prije nego to po naim
planovima to treba, mi emo dati ministrima i drugim viim administrativnim inovnicima
koji okruuju predsjednika misao da svojim vlastitim mjerama obilaze njegova nareenja,
za ta e i biti odgovorni mjesto njega.....
Naroito preporuujemo da se ova uloga daje na izvrenje Senatu, Dravnom Savjetu ili
Ministarskom Savjetu, a ne posebnim linostima.
Predsjednik e po naem nahoenju, tumaiti smisao onih postojeih zakona koji
se mogu protumaiti razliito; uz to e ih ponitavati kada mu se sa nae strane bude u
tome predoena potreba; sem toga on e imati pravo da predlae privremene zakone i
ta vie novu izmjenu vladinog ustavnog rada, motiviui kako jedno tako i drugo
zahtjevima naih dravnih interesa.
Takvim mjerama mi emo dobiti mogunost da unitimo malo po malo, korak po
korak, sve ono to emo isprva, kada stupimo u naa prava, biti prinueni da uvedemo u
dravne ustanove radi prelaza ka neprimjetnom izbacivanju svakog uopte ustava, kad
nastane vrijeme da se pretvori svaka vlada u nae samodravlje.
Priznanje naeg samodrca moe nastupiti i prije unitenja ustava: ovaj momenat
priznanja nastupie onda kada narodi, namueni neredima i bankrotstvom upravljaa,
koje smo mi udesili, uzviknu: "Sklonite ih i dajte nam jednog sveopteg cara koji bi nas
ujedinio i unitio uzroke razdora: granice, narodnosti, religije, dravne raune, koji bi
nam dao mir i spokojstvo koje mi ne moemo da naemo sa naim upravljaima i
predstavnicima.
Ali i vi sami vrlo dobro znate da je za mogunost svenarodnog izraza i slinih elja
neophodno neprekidno mutiti u svim zemljama odnose naroda i vlada, da svi budu
premoreni rasprom, neprijateljstvom, borbom, mrnjom i ta vie muenitvom, glau,
kalemljenjem bolesti, nevoljom, da Goje ne bi mogli vidjeti nikakav drugi izlaz, ve da
pribjegnu naem novanom i potpunom gospodarstvu...
Ako mi damo narodima da predahnu, taj eljeni momenat teko e ikad nastupiti.
Program novog ustava. Neki detalji pretpostavljenog prevrata. Goji su ovnovi. Tajno
masonstvo i njegove "vidljive" loe.

18

Dravni savjet se pojavio kao inilac koji podvlai vlast vladarevu: on e kao
spoljnji vidljivi dio zakonodavnog tijela biti kao neki komitet - redakcija zakona i
vladarevih ukaza.
Dakle, evo programa novog ustava koji se priprema. Mi emo stvoriti Zakon, Pravo
i Sud: pod vidom prijedloga Zakonodavnom Tijelu, 2) ukazima predsjednika pod vidom
optih uredbi, odredbi Senata i odluka Dravnog Savjeta pod vidom ministarskih odredbi,
3) a u sluaju da nastupi zgodan momenat - u formi dravnih prevrata.
Utvrdivi priblino "modus agendi", pozabavimo se detaljima ovih kombinacija
pomou kojih emo dovriti preokret toka dravnih maina u gore reenom pravcu. Pod
ovim kombinacijama ja podrazumijevam slobodu tampe, pravo udruivanja, slobodu
savjesti, izborno naelo i mnogo to ta drugo, to e morati ieznuti iz ljudskog
repertoara, ili e u korijenu biti izmijenjeno sutradan po objavi novog ustava. Samo u
tom momentu bie nam moguno da odjedanput objavimo sve nae uredbe, jer docnije
bi svaka primjetna izmjena bila opasna, i evo zato: ako ta izmjena bude sprovedena
surovom strogou i u smislu strogosti i ogranienja, onda ona moe dovesti do oajanja
izazvanog zastraivanjem od novih izmjena u tom pravcu; ako ne bude izvrena u smislu
daljih poputanja, onda e rei da smo mi svjesni svoje nepravinosti, a to e potkopati
oreol nepogreivosti nove vlasti, ili e rei da smo se uplaili pa smo prinueni da inimo
ustupke, za koje niko nee biti zahvalan, jer e smatrati da je tako moralo biti.....I jedno i
drugo je tetno po presti novoga ustava. Nama je potrebno da jo od prvog momenta
njegovog proklamovanja, kada narodi budu oamueni izvrenim prevratom, kada se
budu nalazili u teroru i nedoumici, oni budu svjesni toga da smo mi tako snani, tako
nepovredivi, tako puni moi, da od njh nimalo ne zaziremo i da ne samo to neemo
obraati panju na njihova miljenja i elje, nego smo spremni i sposobni dosljednom
vlau da uguimo izraz i manifestaciju njihovu u svakom momentu i na svakom mjestu,
da smo odjedanput uzeli sve to nam je bilo potrebno i da mi ni u kom sluaju neemo
dijeliti s njima nau vlast...
Tada e oni od straha zamuriti na sve i oekivae da vide ta e sve iz ovoga proizai.
Goje su stado ovaca, a mi smo za njih vuci. A vi znate to biva sa ovcama kada se
u toru pojave kurjaci?...
Oni e zamuriti na sve jo i stoga to emo im obeati povratak svih oduzetih sloboda
im umirimo neprijatelja mira i ukrotimo sve partije.
Treba li govoriti o tome koliko e oni ekati taj povratak?
Zato smo smislili i ulili Gojima svu ovu politiku, ulili ne davi im mogunost da
razgledaju njeno nalije, zato ako ne zato da bismo obilaskom postigli ono, to nae
rastureno pleme ne moe postii drugim putem. To je posluilo kao osnova za nau
organizaciju tajnog masonstva za koje ne znaju i o ijim ciljevima ak i ne slute ivotinje
Goje koje smo povukli u vidljivu armiju masonskih loa da bismo zamazali oi njihovim
saplemenicima.
Bog nam je darovao, kao svome izabranom narodu, rasturenost, i ba u toj
prividnoj za sve slabosti naoj ispoljila se sva naa snaga koja nas je sada dovela do
praga vladavine cijelim svijetom.
Sad nam ve ostaje malo da doziujemo na udarenom temelju.
Masonsko tumaenje rijei " sloboda ". Budunost tampe u masonskom carstvu.
Kontrola tampe. Dopisnike agenture. ta je progres po shvatanjima masonstva? Jo
neto o tampi. Masonska solidarnost u savremenoj tampi. Pokretanje provincijalnih "
drutvenih " zahtijeva. Nepogreivost novog reima.
Rije "sloboda", koja se moe tumaiti raznoliko, mi tumaimo i odreujemo ovako:
sloboda je pravo da se moe initi ono to dozvoljava zakon. Ovakvo tumaenje ove
rijei posluie nam u ono vrijeme time to e se sva sloboda obresti u naim rukama, jer
e zakoni ruiti ili stvarati samo ono to mi budemo eljeli po gore izloenom programu.
Sa tampom emo se postupiti na slijedei nain.
Kakvu ulogu igra sada dnevna tampa? Ona slui bujnom raspravljanju potrebnih nam
strasti ili sebinom partizanstvu. Ona biva prazna, nepravina, laljiva, i veina ljudi ne
shvata emu ona slui. Mi emo je osedlati i dobro zauzdati, i to isto emo uraditi i sa
ostalom tampom, jer kakva smisla ima izbavljati se od napada dnevne tampe ako

19

budemo ostali meta za broure i knjige? Mi emo pretvoriti sadanji skupi produkt
javnosti, skup blagodarei neophodnosti njegove cenzure, u unosan posao za nau
dravu: mi emo je opteretiti posebnom taksenom prirezom i kaucijama prilikom
osnivanja organa ili tipografija koji e morati osigurati nau vladu od svih napada strane
tampe. Za eventualni napad mi emo kanjavati nemilosrdno.
Takve mjere, kao to su marke, kaucije i kazne donijee ogroman prihod vladi. Istina,
partijski listovi mogli bi i ne aliti novaca, ali mi emo ih zabranjivati odmah poslije
drugog napada na nas. Niko se nekanjeno ne moe dotai oreola nae dravnike
nepogreivosti. Povod za zabranu izdanja - zabranjeni organ uznemirava umove bez
ikakva povoda i osnova. Molim vas da imate u vidu, da e meu onima koji nas napadaju
biti i organi koje smo mi osnovali, ali oni e napadati iskljuivo one take koje smo mi ve
predodredili za izmjenu.
Ni jedna informacija nee dopirati u drutvo bez nae kontrole.
To mi sada postiemo time to sve novosti primaju samo nekoliko agentura u kojima se
one koncentriu sa svih krajeva svijeta. Ove agenture bie tada potpuno nae ustanove i
objavljivae samo ono to im mi naredimo.
Kad smo mi sada umijeli da zavladamo umovima gojskih drutava u tolikoj mjeri da
pogotovu svi oni gledaju na svjetske dogaaje kroz obojena stakla onih naoara koje im
mi meemo na oi, kada sada za nas ni u jednoj dravi ne postoje prepreke koje bi nam
zatvarale pristup ka dravnim tajnama, kako ih glupost gojska naziva, ta e tek biti
onda kada mi budemo priznati gospodari svijeta u licu naeg sveopteg cara?!
No vratimo se na budunost tampe. - Svaki koji poeli da bude izdava,
bibliotekar ili tampar bie prinuen da dobije za taj posao ustanovljenu diplomu, koja e
mu se u sluaju krivice odmah oduzeti. Kod takvih mjera orue misli postae vaspitno
sredstvo u rukama nae vlade koja nee dopustiti narodnim masama da lutaju po
praumama matanja o blagodetima progresa. Ko od nas ne zna da su te blagodeti i
dobroinstva direktni putevi ka runim matanjima koja su porodila anarhine odnose
ljudi meu sobom i prema vlasti, jer je progres ili, bolje rei ideja progresa navela na
misao o emancipaciji svake vrste, ne utvrdivi njene granice...
Svi takozvani liberali anarhisti su, ako ne djela a ono misli. Svaki od njih juri za avetima
slobode padajui iskljuivo u samovolju, to jest u anarhiju protesta radi protesta...
Preimo na tampu. Mi emo je opteretiti taksama od tabaka i kaucijama, a knjige koje
imaju manje od 30 tabaka - dvostruko vie. Mi emo ih upisati u kategoriju broura, da bi
smo s jedne strane smanjili broj listova koji predstavljaju sobom najgori tampani otrov,
a s druge strane - ta mjera e prinuditi na tako dugake sastave da e ih svijet malo
itati, naroito zbog njihove skupoe. Ono, pak, to mi budemo izdavali sami, u korist
umnog upuivanja u obiljeenom i eljenom pravcu, bie jeftinije i itae se na jagmu.
Porezivanje e umiriti prazan knjievni zanos, a kanjivost e staviti knjevnike u
zavisnost od nas. Ako se i nau oni koji ele da piu protiv nas, nee se nai ljubitelji da
njihova djela tampaju.
Prije nego to primi na tampanje kakvo dijelo izdava mora traiti od nas dozvolu za
to. Na taj nain mi emo mnogo ranije znati sve zamke i intrige koje nam se spremaju, i
mi emo ih razbiti preduhitrivi ih unaprijed objanjenjima po temi o kojoj se u knjizi
raspravlja.
Knjievnost i novinarstvo dvije su najvanije vaspitne sile, - eto zato e naa
vlada postati vlasnik veine listova. Time e se naturalisati tetan uticaj privatne tampe i
zadobiti ogroman uticaj na umove...
Ako odobrimo deset dnevnih listova, mi emo osnovati svojih trideset i tako dalje u tom
smislu. Ali o tome ne smije da bude ni najmanje sumnje u publici, ega radi e svi listovi
koje mi budemo izdavali imati najrazliitije i najprotivnije po spoljanosti pravce i
miljenja, to e izazvati povjerenje prema nama i privui na nau stranu nae protivnike
koji nita o tome ne slute, te e i na taj nain pasti u nau klopku i biti potpuno
bezopasni.
Na prvom mjestu bie postavljeni organi slubenog karaktera. Oni e uvijek biti na
strani i uvati nae interese, te e stoga i njihov uticaj biti relativno nitavan.
Na drugom - stajae organi poluslubeni ija e se uloga sastojati u tome da
privuku ravnodune i zagrijane.

20

Na treem mjestu postaviemo toboe nau opoziciju, koja e makar u jednom od

svojih organa predstaviti se toboe kao na antipod. Nai stvarni protivnici primie u dui
ovu varljivu opoziciju za svoje ljude i pokazae nam svoje karte.
Svi nai listovi predstavljae sve mogue pravce - aristokratski, republikanski,
revolucionarni, ta vie anarhistiki - dokle god, naravno, bude bio iv ustav... oni e, kao
indijski bog Vinu, imati stotinu ruku od kojih e svaka pipati puls iji god hoete u
javnom mijenju. Kada puls bude ubrzan tada e ove ruke povesti mijenje u pravcu naeg
cilja, uzbuena osoba gubi mo rasuivanja i lako se podaje sugestiji. One budale, koje
budu mislile da ponavljaju miljenje lista svoga logora, ponavljae nae miljenje ili ono
koje mi elimo. Uobraavajui da idu za organom svoje partije, oni e poi za onom
zastavom koju mi budemo istakli.
Da bismo upuivali u tom pravcu nae novinarske milicije, mi moramo naroito
paljivo organizovati ovaj posao. Pod imenom centralnog odsjeka tampe miemo
osnovati knjevne skupove na kojima e nai agenti davati parole i signale.
Pretresavajui i oponirjui naim projektima uvijek povrno i nedodirajui sutinu njihovu,
nai e organi voditi prazno pukaranje sa slubenim listovima samo zato, da bi nam
pruili povod da se izjasnimo podrobnije nego to smo to mogli uraditi u svojim poetnim
slubenim izjavama, naravno, kad to za nas bude probitano - korisno.
Ovi napadi na nas odigrae jo i tu ulogu to e podanici biti uvjereni u potpunu
slobodu javne govornice, a naim e agentima to dati povod da tvrde kako protivniki
listovi govore kojetarije, jer ne mogu da nau prave za stvarno opovrgavanje naih
nareenja.
Takve, neprimjetne za javno mnjenje, ali sigurne mjere najuspjenije e povesti
javnu panju i povjerenje u stranu nae vlade. Zahvaljujui njima mi emo ukoliko to
bude potrebno uzbuivati i smirivati duhove u politikim pitanjima, ubjeivati ili
zbunjivati, tampajui as istinu as la, fakt ili njihova pobijanja, s obzirom na to da li su
oni dobri ili ravo primljeni, uvijek oprezno pipajui teren prije nego to na njega
stupimo...
Mi emo pobijeivati nae protivnike nasigurno, jer oni nee imati na raspoloenju
organe tampe u kojima bi se mogli izjasniti do kraja usljed gorepomenutih mjera
preduzetih protiv tampe.
Probne kamike koje mi budemo bacali u treem razredu nae tampe, u sluaju
potrebe, mi emo energino opovrgavati u naim polu slubenim listovima.
I sada ve u izvjesnim formama, recimo u francuskom novinarstvu, postoji
masonska solidarnost u paroli: svi organi tampe vezani su meu sobom profesionalnom
tajnom; slino starim augurima, nijedan lan njezin, nee izdati tajnu svojih saznanja i
podataka, ako nije odlueno da se ona objavi. Ni jedan od novinara nee odluiti da oda
tajnu, jer se nijedan od
njih ne puta u knjievnost, ako u cijeloj prolosti njegovoj nema kakve bilo sramne
ranice. Te bi rane bile odmah otvorene. Dokle god su te rane samo tajna njih nekolicine,
oreol dotinog novinara privlai miljenje veine svijeta - za njim idu sa oduevljenjem.
Mi raunamo naroito na provinciju. U njoj mi moramo izazvati one nade i tenje,
sa kojima bismo se uvijek mogli baciti na prestonicu, istiui prestonicama za samostalne
nade i tenje provincije. Jasno je da izbor njihov mora uvijek biti isti - na. Nama je
potrebno da se prestonice ponekad, dok mi ne uzmemo punu vlast, nau obavijenem
provincijalnim miljenjem naroda, to jest veine udeene od naih agenata. Nama je
potrebno da se prestonice u psiholokom trenutku ne odaju pretresavanju i kritici
svrenog fakta iz jedinog razloga to je on primljen miljenjem provincijalne veine.
Kada budemo u periodu novog reima, prelaznog ka naoj vladavini, mi neemo
smijeti doputati da tampa otkriva drutveno nevaljalstvo; potrebno je da se misli da je
novi reim u tolikoj mjeri sve zadovoljio, da su ak i zloini iezli...
Svi sluajevi zloinstva moraju ostati poznati samo njihovim rtvama i sluajnim
svjedocima - nikome vie.
Potreba za nasunim hljebom. Pitanje politike. Pitanje industrije. Zabava i veselje.
Narodni domovi. "Istina je jedna". Veliki problemi.
Potreba za nasunim hljebom primorava Goje da ute i da budu nae pokorne sluge.
Agenti uzeti iz njihove sredine u nau tampu pretresae po naem nareenju ono to je

21

nama nezgodno da direktno izdajemo u slubenim dokumentima, a mi emo za vrijeme

te novinarske buke uzeti i sprovesti mjere koje elimo i podnositi ih publici kao svreni
fakat. Niko nee smijeti traiti da se ukine ono to je ve rijeeno, upravo zato to e ono
biti predstavljeno kao poboljanje...
A pri tom e tampa skrenuti misli na nova pitanja ( jer mi smo navikli ljude da trae
sve novo) Na pretresanje tih novih pitanja navalie svi oni praznoglavi izvritelji sudbina
koji jo ni sada ne mogu da shvate da oni nita ne razumiju kada hoe neto o ovom da
razmatraju. Pitanja politike nikome nisu pristupana sem onih koji rukovode njome ve
mnogo vijekova, njenih tvoraca.
Iz svega ovoga vi ete vidjeti da traenjem miljenja gomile mi samo olakavamo
kretanje naeg mehanizma, i vi moete zapaziti da mi traimo odobravanje nae radnje,
nego onih rijei koje mi putamo po ovom ili onom pitanju. Mi stalno objavljujemo da se
u svima naim mjerama koje preduzimamo rukovodimo nadom spojenom sa uvjerenjem
da sluimo optem dobru.
Da bismo odvukli suvie nemirne ljude od pretresavanja pitanja politike mi sada
navodno sprovodimo njena nova pitanja - pitanja industrije. Na tom popritu neka
bijesne do mile volje! Mase su voljne da ne dejstvuju, da se odmaraju od toboe politike
djelatnost (na koju smo ih navikli da bismo se uz njihovu saradnju borili sa gojskim
vladama), ali samo pod uslovom novih zaposlenja, u kojima im mi ukazujemo tobo taj
isti politiki pravac.
Da one same ne bi neto smislile, mi ih jo ometamo zabavama, veseljem, igrama,
strastima, narodnim domovima...
Uskoro emo preko tampe poeti predlagati konkursne utakmice u vjetini, sportu svih
vrsta: ovo interesovanje odvratie konano duhove od pitanja oko kojih bismo se morali
sa njima boriti. Odvikavajui se sve vie i vie od samostalnog miljenja ljudi e poeti
unisono govoriti s nama, jer emo samo mi birati i predlagati nove pravce misli...
Naravno, preko takvih lica sa kojima nas oni nee smatrati za solidarne.
Uloga liberalnih utopista bie definitivno odigrana kada naa vlada bude priznata.
Dotle e nam oni posluiti kao dobre sluge. Stoga emo jo upuivati duhove na
svakojaka izmiljanja fantastinih teorija, novih i toboe progresivnih: ta mi smo sa
punim uspjehom zavrtjeli progresom prazne gojske glave i sada nema meu Gojima uma
koji bi mogao uvidjeti da se pod ovom rijeju krije skretanje od istine u svim sluajevima
gdje nije rije o materijalnim pronalascima, jer je istina jedna i u njoj nema mjesta
progresu.
Progres kao lana ideja, slui zamraenju istine, da je ne bi niko mogao znati osim nas,
bojih izabranika, uvara njenih.
Kada nastupi nae carstvo, tada e nai oratori govoriti o velikim problemima koji
su uzbuivali ovjeanstvo zato da bi ga na kraju krajeva doveli do nae blage vladavine.
Ko e posumnjati tada da smo sve ove probleme mi bili udesili i namjestili prema
politikom planu koji niko nije otkrio tokom mnogih vijekova?!
Religija budunosti. Budue ropstvo. Nepristupanost saznanja tajni religije budunosti.
Pornografija i budua tampana rije.
Kada se mi zacarimo, mi neemo eljeti da postoji druga religija osim nae,
religija o jednom Bogu, sa kojim je naa sudbina vezana naim izabranitvom i kojim je
ta ista naa sudbina sjedinjena sa sudbinama svijeta. Prema tome mi moramo oboriti sva
vjerovanja.
Ako se iz toga stvore savremeni ateisti, to nee kao prelazni stepen nita smetati naim
izgledima, nego e posluit kao primjer za ona pokoljenja koja e sluati propovjedi o
religiji Mojsija koja e svojom smiljenom i nepokolebljivom sistematinou dovesti u
pokornost nama sve naroda. Radi toga emo mi podvui i njenu mistinu istinu, na kojoj
e se, rei emo mi, osnivati sva njena vaspitna snaga... Tada emo u svakom zgodnom
sluaju publikovati lanke, u kojima emo sravnjivati nau blagu vladavinu sa prolima.
Blagodeti mira, makar i iznuenog vijekovnim nemirima, posluie kao novi reljef
uinjenom dobru. Pogreke gojskih administracija bie opisivane u najasnijim bojama.
Mi emo posijati takvu odvratnost prema njima da e narodi pretpostavljati spokojstvo
u ropskom stanju pravima famozne slobode koja su ih toliko namuila, iscrpla izvore
ljudskog postanka, koja su eksploatisana gomilom varalica i bitangi koje same nisu znale
ta rade. Beskorisne promjene vladavina, na koje smo mi podbadali Goje kad smo

22

potkopavali njihove dravne temelje, toliko e dosaditi narodima da e oni pretpostaviti

da trpe od nas sve, samo da se ne izlau riziku da ponovo iskuse preanje nemire i
nevolje. Mi emo naroito podvlaiti istorijske pogreke gojskih uprava koje su toliko
vijekova muile ovjeanstvo odsustvom inteligencije i dovitljivosti u svemu to se tie
istinskog njegovog dobra, ne videi da su ti projekti sve vie pogoravali, a ne
poboljavali stanje optih odnosa na kojima se zasniva ovozemaljski ivot.
Sva snaga naih principa i mjera sastojae se u tome to emo ih mi istai i
protumaiti kao jasni kontrast raspadnutim starim poretcima drutvenog ureenja.
Nai filozofi e razmatrati i pretresati sve nedostatke gojskih vjerovanja, ali niko i
nikada nee pretresati nau vjeru sa njene prave take gledita jer nju nee niko
temeljno upoznati osim naih, koji nikada nee smjeti izdati njene tajne.
U zemljama koje su napredne mi smo stvorili bezumnu, odvratnu i prljavu knjievnost.
Jo neko vrijeme po naem stupanju na vlast mi emo podsticati njen opstanak da bi ona
to detaljnije ocrtala kontrast govora, programa koji se razlijeu sa naih visina...Nai
pametni ljudi, naroito vaspitani za to da rukovode Goje, sastavljae govore, projekte,
memoare, lanke, kojima emo uticati na duhove, vodei ih ka pojmovima i znanjima
koje smo mi sami obiljeili.
Jedinstveni svjetski prevrat. Kazne. Budua sudbina Goja - masona. Mistinost vlasti.
Razmnoavanje masonskih loa. Centralna uprava mudraca. "Azefovtina". Masonstvo
kao rukovodilac svih tajnih drutava. Znaaj javnog uspjeha. Kolektivizam. rtve. Kazne
masona. Pad prestia zakona i vlast. Predizbranitva. Kratkoa i jasnost zakona budueg
carstva. Poslunost starjeina. Mjere protiv zloupotrebe vlasti. Surovost kanjavanja.
Krajnji rok sudijske starosti. Liberalizam sudija i vlasti. Svjetski novac. Apsolutizam
masonstva. Pravo kasacije. Patrijahalni " izgled " vlasti budueg " vladara ". Pravo jaeg
kao jedno pravo. Car izrailjski - patrijarh svijeta.
Kada se mi definitivno zacarimo, blagodarei dravnim prevratima koji e svugdje
biti pripremljeni za jedan isti dan, poslije definitivnog priznanja nepodobnosti svih
postojeih vlada (a dotle e proi dosta vremena, moda i cijeli jedan vijek), mi emo se
postarati da protiv nas ne bude zavjera. Toga radi mi emo nemilosrdno kazniti sve one
koji predusretnu nau vladavinu s orujem u rukama. Svako novo osnivanje kakvog bilo
tajnog udruenja bie takoer kanjeno smru, a ona koja danas postoje, koja mi
poznajemo i koja su nam uinila izvjesne usluge, ukinuemo i poslaemo ih u daleke
kontinente izvan Evrope. Tako emo postupiti s onim Gojama masonima koji odve
mnogo znaju; dok oni pak koji budu iz bilo kojih razloga pomilovani, bie u stalnom
strahu od izgnanstva.
Mi emo izdati zakon po kome e svi bivi uesnici tajnih drutava podleati progonstvu iz
Evrope kao centra nae uprave.
Odluke nae vlade bie definitivne i bez apelacije.
U gojskim drutvima, u kojima smo posijali tako duboko zlo korijenje nesloge a u
kojima se istovremeno razvio i obeavajui protestantizam, mogue je ustanoviti red
samo nemilosrdnim mjerama koje jasno i otro dokazuju vlast: ne treba gledati na rtve
koje se prinose buduem dobru.
U postizanju dobra ma i putem prinoenja rtava sastoji se obaveza svake vlade, koja je
svjesna toga da se ne samo u privilegijama nego i u obavezama sastoji njen opstanak.
Glavna je stvar za stabilnost uprave uvrenje oreola moi, a taj se oreol postie samo
velianstvenom nepokolebljivou vlasti koja bi nosila na sebi znake neprikosnovenosti od
mistikih uzroka - od Bojeg izbora. Tako je bilo do posljednjeg doba rusko Samodravlje
- jedini u svijetu na ozbiljan neprijatelj, ako ne raunamo Papstvo. Sjetite se, primjera
radi, kao to se sjea Italija, zalivena krvlju Italija, nije takla ni dlaku na glavi Sulinoj koji
je tu krv i prolio: Sula je svojom moi bio bog u oima naroda kojeg je on namuio, a
njegov muki i hrabri povratak u Italiju stavio ga je izvan prikosnovenosti... Narod ne dira
onoga koji ga hipnotie svojom hrabrou i snagom duha.
Za vrijeme prije nastanka naeg carstva mi emo, naprotiv, stvoriti i umnoiti
frank-masonske loe u svim zemljama svijeta, uvui emo u njih sve koji mogu biti i koji
ve jesu istaknuti poslanici, jer e u tim loama mi imati glavno obavjetajno mjesto i
uticajno sredstvo. Sve ove loe mi emo skoncentrisati pod jednu upravu koja e biti
samo nama poznata a svim ostalima nepoznata i koja e biti sastavljena od naih

23

mudraca. Loe e imati svoga predstavnika, koji e sobom prikrivati pomenutu upravu
masonstva, od koje e dolaziti parola i program.
U tim loama mi emo zavezati vor svih revolucionarnih i liberalnih elemenata. One e
se sastojati iz svih drutvenih slojeva. Najskrivenije politike zamisli bie nam poznate i
potpae pod nae rukovodstvo onog asa kad i poniknu. lanovi tih loa bie gotovo svi
agenti meunarodne i nacionalne policije, jer je njena sluba za nas nezamjenjiva u tom
pogledu to policija moe ne samo na svoj nain da se obrauna sa nepokornim nego i da
prikrije nae radnje, da stvori povode za nezadovoljstvo i tako dalje...
U tajna drutva obino najradije stupaju aferisti, karijeristi i uopte ljudi veinom
lakomisleni, sa kojima nam nee biti teko da vodimo poslove i pomou njih da navijamo
mehanizam maine koju smo projektovali... Ako se ovaj svijet uskomea i uzbuni, onda
e to znaiti da nam je bilo potrebno da ga uzbunimo da bismo poruili njegovu odve
veliku solidarnost. Ako u njegovoj sredini ponikne zavjera, onda e na elo njeno stati
niko drugi do jedan od naih najvjernijih sluga.
Prirodno je da emo mi, a niko drugi, povesti masonsku akciju, jer mi znamo kuda je
vodimo, znamo krajnji cilj svakog dejstva; Goje pak ne znaju nita, ne znaju ak ni
neposredni rezultat: Njih zadovoljava obino trenutni raun zadovoljenja samoljublja u
izvrenju onoga to je zamiljeno, ne primjeujui ak ni to da ni sama zamisao ne
pripada njihovoj inicijativi nego naem navoenju na dotinu misao....
Goje idu u loe iz radoznalosti ili u nadi da se uz pripomo njihovu proguraju to
blie ka bogatoj drutvenoj trpezi, a neki opet zato da bi imali mogunost da iznesu pred
publiku svoja neostvarljiva i neosnovana matanja: oni ude za emocijom uspijeha i
aplauzom, na kojima smo mi vrlo izdani. Mi im zato i dajemo taj uspijeh da bismo se
koristili samoobmanama koje odatle proistiu, pri kojoj ljudi neprimjetno usvajaju nae
sugestije, ne zazirui od njih, u punoj uvjerenosti da njihova nepogrenost sipa svoje
misli, a da tue ve ne moe da prima... Vi ne moete ni da zamislite kako se
najpametniji meu Gojama moe dovesti do nesvjesne naivnosti, pod uslovima
samoobmane, i kako ih je u isto vrijeme lako obeshrabriti najmanjim neuspjehom,
recimo prekidom aplauza i dovesti do ropske pokornosti, samo da bi se uspijeh obnovio...
Ukoliko nai zapostavljaju uspjeh da bi samo sproveli svoje planove, utoliko su Goje
spremni da rtvuju sve planove da bi se samo doepali uspijeha. Ta njihova psihologija
znatno nam olakava zadatak njihova upuivanja. Ovi trgovi po izgledu imaju ovnujske
due, a u glavama njihovim duva promaja.
Mi smo ih popeli na konjia mate o tome da e simbolina jedinica kolektivizma
progutati ljudsku individualnost...
Oni se jo nisu snali i razabrali i nee se razabrati u toj misli, da je ovaj konji
oigledno ruenje najglavnijeg zakona prirode, koja je stvorila u samom poetku
stvaranja svijeta jedinicu koja ne lii na druge, naime ba u cilju individualnosti...
Oni se jo nisu snali i razabrali i nee se razabrati u toj misli, da je ovaj konji
oigledno ruenje najglavnijeg zakona prirode, koja je stvorila u samom poetku
stvaranja svijeta jedinicu koja ne lii na druge, naime ba u cilju individualnosti.
Kad smo ih mogli dovesti do takvog bezumnog sljepila, nije li to frapantno jasan dokaz
koliko je um gojski ovjeanski nerazvijen u sravnjenju sa naim umom?!... To ba
poglavito i garantuje na uspijeh.
Koliko su bili pronicljivi nai stari mudraci kad su govorili, da za postizanje ozbiljnog cilja
ne treba prezati ni od kakvih sredstava i ne gledati na broj rtava koje se prinose radi tog
cilja...
Mi se nismo obzirali na rtve is sredine gojske marve, mada smo rtvovali i mnoge
nae, ali smo
im tada dali takav poloaj na zemlji o kakvom oni nisu mogli sanjati.
Relativno mnogobrojne rtve nae sauvale su nau nau narodnost od propasti.
Smrt je neizbjean kraj za svakoga. Bolje je da se taj kraj primakne onima koji ometaju
na posao, nego li k nama koji stvaramo taj posao. Mi kanjavamo masone tako da niko
sem brae u to ne moe posumnjati, ta vie ni same rtve kazne: svi oni umiru kad je to
potrebno, reklo bi se, od normalnog odobrenja...
Znajui to, ak i braa ne smiju protestovati. Takvim mjerama mi smo iupali iz sredine
masonstva i sam korijen protesta protiv naih nareenja.
Propovjedajui Gojima liberalizam mi u isto vrijeme drimo svoj narod i nae glavne
agente u stalnoj poslunosti.

24

Pod naim uticajem izvrenje gojskih zakona skraeno je i svedeno do minimuma.

Prednost zakona podriven je liberalnim tumaenjem uvedenim u tu sferu. U najvanijim
politikim i principijelnim stvarima i pitanjima sudije rijeavaju onako kako im mi
naredimo, vide stvari u onoj svijetlosti kojom ih mi osvijetlimo za gojsku administraciju,
naravno, preko podmetnutih lica sa kojima mi tobo nieg zajednikog nemamo, miljenjem novinara ili drugim putevima.
ak i senatori i via administracija slijepo primaju nae savjete.
isto ivotinjski um Goja nije sposoban za analizu i posmatranje, a jo manje za
predvianje onoga emu moe odvesti postavljanje izvjesnih pitanja.
U toj razlici u sposobnosti miljenja izmedju Goja i nas moe se jasno vidjeti peat
izabranitva i ovjenosti za razliku od instiktivnog, ivotinjskog uma Goja. Oni vide, ali
ne predviaju i ne pronalaze (osim samo materijalnih stvari). Iz toga se jasno vidi, da
nas je sama priroda predodredila da rukovodimo i upravljamo svijetom.
Kada doe vrijeme nae javne uprave, vrijeme da manifestujemo njenu blagotvornost,
mi emo preraditi sva zakonodavstva, nai zakoni e biti kratki, jasni, postojani, bez
ikakvih tumaenja, tako da e svaki biti u stanju da ih dobro i pouzdano zna. Glavna
odlika njihova bie poslunost prema starijeinama ispoljena do maksimuma. Tada e sve
zlopupotrebe ieznuti usljed odgovornosti svih do jednoga pred najviom vlau
predstavnika vlasti. Zloupotrebe pak vlasti koja lei nie ove posljednje instance
kanjavae se tako nemilosrdno da e svaki izgubiti volju da eksperimentie sa svojom
snagom. Mi emo jednako i budno motriti na svaki korak administracije od koje zavisi
kretanje dravne maine, jer razuzdanost u njoj poraa razuzdanost svugdje: ni jedan
sluaj nezakonitosti i zloupotrebe nee ostati primjerno nekanjen.
Prikrivanje, solidarno gledanje kroz prste meu slubenicima u administraciji - sve ovo
zlo e ieznuti poslije prvih primjera surovog kanjavanja.
Oreol nae vlasti zahtijeva cjelishodne, to jest surove kazne za najmanje ruenje, radi
line koristi, njenog najvieg prestia. Onaj koji postrada, ma i nesrazmjerno svojoj
krivici, bie kao vojnik koji pada na administrativnom polju u korist vlasti, principa i
zakona koji ne doputaju odstupanje sa drutvenog puta na lini. Na primjer: nae e
sudije znati da e oni, u elji da se pohvale glupim milosrem, naruiti zakon pravosua
koji je stvoren radi primjernog pouavanja ljudi kaznama za istupe, a ne radi izlobe
duhovnih osobina sudija. Te osobine je umjesno pokazivati u privatnom ivotu, a ne na
javnom terenu koji predstavlja sobom vaspitnu osnovu ljudskog ivota.
Na sudski personal sluie najvie do 55 godina ivota, prije svega zato to se starci
upornije dre predrasuda, to su manje sposobni da se pokoravaju novim naredbama, a
drugo, zato to e nam to stvoriti mogunost da takvom mjerom postignemo gipkost
premjetanja personala koji e se time lake saviti pod naim pritiskom: ko zaeli da
ostane na svom mjestu morae se slijepo pokoravati da bi to zasluio. Uopte, nae
sudije emo birati iz sredine onih koji e tvrdo znati da njihova uloga u kanjavanju i
primjeni zakona, a ne u matanju o ispoljavanju liberalizma na raun dravnog vaspitnog
plana, kao to to sada uobraavaju Goje... Mjera premjetanja sluie jo i za slabljanje
kolektivne solidarnost meu slubenicima i privezae ih sve za interese vlade, od koje e
zavisiti i njihova sudbina. Mladi narataj sudija bie vaspitan u idejama nedoputanja
takvih zloupotreba koje bi mogle naruiti uspostavljeni red u odnosima naih podanika
meu sobom.
Sada Gojske sudije ine poputanja i gledaju kroz prste svakojakim zloincima
nemajui pravilnu predstavu o svome pozivu jer se sadanji upravljai pri odreivanju
sudija ne staraju da im uliju osjeaj dunosti i svijest o poslu koji se od njih iziskuje. Kao
to ivotinja puta svoju djecu da trae plijen, tako i Goje daju svojim podanicima
lukrativna mjesta i ne mislei da im razjasne zato je to mjesto stvoreno. Zato i
propadaju njihove uprave same od sebe kroz dejstvo vlastite administracije.
Neka rezultati ovih dejstava poslue kao jo jedna lekcija za nau upravu.
Mi emo iskorijeniti liberalizam na svim vanim strategijskim poloajima nae
uprave, od kojih zavisi vaspitanje svih potinjenih naem drutvenom sistemu.
Na te poloaje doi e samo oni koje mi budemo vaspitali za administrativnu upravu. Na
eventualnu primjedbu da e penzionisanje starih slubenika skupo stajati dravnu blagaju
rei u prije svega, da e se njima prethodno nai privatna sluba u zamijenu za
izgubljenu, a drugo, napomenuu da e u naim rukama biti skocentrisan sav svjetski
novac, te se sljedstveno naa vlada nema zato bojati skupoe...

25

Na apsolutizam u svemu e biti dosljedan i stoga e naa velika volja u svakoj

svojoj odredbi biti potovana i bez pogovora izvravana: ona e ignorisati svako
negodovanje, svako nezadovoljstvo, iskorijenjujui svako njihovo ispoljavanje u dejstvu
primjernim kaznama.
Mi emo ukinuti kasaciono pravo, koje e prei u nau iskljuivu nadlenost - u
nadlenost upravljaa, jer mi ne smijemo dopustiti da se u narodu rodi misao o tome da
sudije koje smo mi postavili mogu donositi nepravilne odluke.
Ako se pak ma ta slino dogodi, mi emo sami kasirati odluku ali sa tako primjernom
kaznom odmjerenom sudiji za nerazumijevanje svoga posla i poziva, da se sluaji vie
nee ponoviti... Ponavljam, da emo mi znati svaki korak nae administracije na koju
samo i treba motriti da bi narod bio svjestan nas i zadovoljan nama, jer je on u pravu
da trai od dobre uprave i dobrog inovnika.
Naa e uprava imati izgled patrijahalnog oinskog staranja naeg upravljaa. Na
narod i podanici vidjee u njemu oca koji se brine o svakoj nevolji, o svakom dejstvu, o
svakom uzajamnom odnosu kako podanika jednog prema drugome, tako i njih svih
prema upravljau. Tada e oni biti toliko proeti milju da im je nemogue biti bez tog
staranja i rukovoenja, ako ele da ive u miru i spokojstvu, da e sa strahopotovanjem,
bliskim oboavanju, priznati samodravlje naeg vladara, naroito kad se uvjere da ga
nai namjetenici ne zamjenjuju svojom vlau, nego samo slijepo izvravaju njegova
nareenja. Oni e se radovati to smo mi sve regulisali u njihovom ivotu, kao to rade
pametni roditelji koji hoe da vaspitaju svoju djecu i osjeaju dunosti i poslunosti. Ti
narodi su u odnosu prema tajnama nae politike vjeito nepunoljetna djeca, isto tako kao
i njihove vlade.
Kao to vidite, ja zasnivam na despotizam na pravu i dunosti: pravo primoravanja na
izvrenje dunosti direktna je obaveza vlade koja je otac svojih podanika.
Ona ima pravo snanoga zato, da se koristi njime za dobro upuivanja ovjeanstva ka
prirodno odreenom stroju - poslunosti. Sve u prirodi nalazi se u poslunosti, ako ne
ljudima, a ono okolnostima, ili svojoj prirodi, u svakom pak sluaju jaemu. Budimo dakle
mi taj jai radi dobra.
Mi smo duni bez predomiljanja rtvovati posebne linosti, ruioce ustanovljenog reda,
jer u primjernoj kazni zla lei velika vaspitna uloga.
Kada car izrailjski stavi na svoju svetenu glavu krunu koju mu Evropa podnese, on e
postati patrijarh svijeta.
Neophodne rtve koje on bude prinjeo usljed njihove cjelishodnosti nikada nee dostii
onu cifru rtava koje su prinjeli u toku vijekova grandomanija i nadmetanje gojskih vlada
i vladara.
Na car e se nalaziti u stalnom kontaktu sa narodom i govorie mu sa tribine
besjede koje e talasi glasova raznositi odmah po cijelom svijetu.
Nekodljivost univerziteta. Zamjena klasicizma. Vaspitanje i znanje. Reklama vlasti
"vladara" u kolama. Ukidanje slobodne nastave. Nove teorije. Nezavisnost misli.
Praktina nastava.
U cilju unitenja svakih kolektivnih snaga, sem naih, mi emo uiniti nekodljivim
prvi stepen kolektivizma - univerzitete, prevaspitavi ih u novom pravcu. Njihove
starjeine i profesori bie pripremani za svoj posao u duhu podrobnih tajni programa
dejstva, od kojih oni nekanjeno nee odstupiti ni za pedalj. Oni e biti postavljeni sa
naroitom opreznou i bie dovedeni u potpunu zavisnost od vlade.
Mi emo iskljuiti iz nastave dravno pravo, kao i sve to se dotie politikog pitanja.
Ovi predmeti e se predavati malom broju osoba koje su izabrane i posveene zbog
naroitih sposobnosti. Univerziteti ne smiju iz svojih zidova putati utokljunce koji
spremaju i kroje planove ustava kao komedije ili tragedije, bavei se politikim pitanjima
koje ni njihovi oevi nikada i ni malo nisu razumjevali.
Loe preneseno znanje velikom broju lica o politikim pitanjima ini od njih
utopiste i loe podanike, kao to i sami moete zapaziti iz primjera opteg vaspitanja
Goja u tom pravcu. Nama je trebalo da uvedemo u njihovo vaspitanje sve one principe
koji tako sjajno kvare njihov sistem. Kada mi budemo na vlasti udaljiemo iz vaspitanja
sve predmete koji izazivaju zabunu a i one nepotrebne, praviemo od omladine poslunu

26

djecu starjeina, djecu koja vole onoga koji upravlja koliko i svoju sigurnost i nadu za mir
i spokojstvo.
Klasicizam, kao i svako izuavanje stare istorije u kojoj je vie ravih nego dobrih
primjera, mi emo zamijeniti izuavanjem programa budunosti. Mi emo izbrisati iz
pamenja ljudi sva fakta prolih vijekova koji nam nisu po elji, a ostaviemo samo one
koji ocrtavaju samo pogreke gojskih vladavina. Uenje o praktinom ivotu, o
obaveznom ureenju, o odnosima ljudi jednog prema drugome, o izbjegavanju ravih,
sebinih primjera koji siju zarazu zla i druga slina pitanja vaspitnog karaktera stajae na
elu nastavnog programa sastavljenog prema posebnom planu za svako zvanje, ne
generaliui nastavu ni pod kakvim vidom i izgovorom. Takva postavka pitanja ima
naroitu vanost.
Svako drutveno zvanje mora biti vaspitano u strogim razgranienjima i u skladu sa
njegovim pozivom i radom.
Sluajni geniji uvijek su umjeli i umjee da skrenu u druga zvanja zbog te rijetke
sluajnosti proputati u tue redove lica nesposobna, oduzimajui mjesta od onih koji
pripadaju tim redovima po roenju i zanimanju - potpuno je bezumlje.
Vi sami znate kako se to zavrilo po Goje, koji su dopustili ovu vapijuu besmislicu.
Da bi onaj koji upravlja vrsto zagospodario srcima i umovima svojih podanika, treba,
za vrijeme njegove djelatnosti predavati cijelom narodu po kolama i na trgovima o
njegovom znaaju i djelima, o svim njegovim lijepim i plemenitim poecima.
Mi emo unititi svaku slobodnu nastavu.
Uenici e imati pravo zajedno s roditeljima da se kao u klubu okupljaju po kolskim
kabinetima: za vrijeme tih skupova, u praznine dane, predavai e drati toboe
slobodna predavanja o pitanjima ovjeanskih odnosa, o zakonima ponaanja, o
represalijama koje dolaze od nesvjesnih odnosa i, najzad, o filozofiji novih teorija jo
neobjavljenih u svijetu. Ove teorije mi emo uzdii do vjerskih dogmi kao prelazni stepen
ka naoj vjeri. Kada zavrimo izlaganje naeg programa rada u sadanjosti i budunosti,
ja u vam priati o osnovama ovih teorija.
Jednom rijeju, znajui iz mnogovjekovnog iskustva da ljudi ive i rukovode se idejama,
da te ideje ljudi usiu samo pomou vaspitanja koje se daje sa podjednakim uspjehom
svim uzrastima, naravno, samo razlinim nainima, mi emo usisati i konfiskovati u nau
korist posljednje iskre nezavisne misli, koju mi ve odavno navodimo na potrebne nam
predmete i ideje.
Sistem kontrole misli ve je u dejstvu, u takozvanom sitemu praktine nastave, koji ima
da pretvori Goje u nemislee, poslune ivotinje, koje oekuju praktinost da bi je mogli
razumjeti...
Buruja, jedan od najboljih naih agenata u Francuskoj, ve je objavio nov program
praktina nastave.
Advokatura. Uticaj gojskog svetenstva. Sloboda savjesti. Papski dvor. Car judejski kao
patrijarh - papa. Naini borbe sa postojeom crkvom. Zadaci savremene tampe.
Organizacija policije. Dobrovoljaka policija. pijunstvo po obrascu kagalne pijunae.
Zloupotrebe vlasti.
Advokatura stvara ljude hladne, surove, uporne, bezprincipne, koji se stavljaju u
svima sluajevima na bezlini, isto legalni teren. Oni su se navikli da sve podeavaju u
korist zatite, a ne socijalnog dobra. Oni se obino prihvataju svake odbrane, tee da se
domognu opravdanja po svaku cijenu hvatajui se za sitne zakoljice jurisdikcije, ime
oni demoraliu sud.
Stoga emo tu profesiju staviti u uske ramove koji e je zatvoriti u sferu izvrnog
inovnitva. Advokati e, isto kao i sudije, biti lieni kontakta sa strankama i
dokumentacijom, titie svoje klijente poslije njihovog sasluanja na sudu po
razjanjenim faktorima.
Oni e dobijati honorar bez obzira na ishod odbrane.
To e biti prosti referenti poslova u korist pravosua, kao protivteg tuiocu koji e biti
referent u korist optube: to e skratiti sudski referat. Na taj nain ustanovie se
potena, bespristrasna odbrana koja se nee vriti iz interesa, ve po ubjeenju. To e,
izmeu ostalog, odstraniti podmiivanje drugova koje se danas praktikuje, njihov
pristanak da dobije stvar onoga koji plati.

27

Svetenstvo Gojsko mi smo se ve pobrinuli da diskreditujemo i time razorimo njihovu

misiju koja bi nam danas mogla smetati. Svakoga dana njihov uticaj na narode slabi i
opada.
Sloboda savjesti je proklamovana sada svugdje, sljedstveno, nas samo jo vrlo malo
godina dijeli od momenta potpunog sloma hrianske religije; sa drugim religijama emo
jo lake izai na kraj, ali o tome je jo rano da govorimo. Mi emo staviti klerikalizam i
klerikale u tako uzane okvire da e njihov uticaj poi pravcem obrnutim svome ranijem
kretanju.
Kada doe vrijeme da konano unitimo papski dvor onda e prst nevidljive ruke
pokazati narodima da treba da se pokrenu u pravcu toga dvora. Kada se narodi ustreme i
pojure tamo, mi emo se pojaviti tobo kao njegovi zatitnici, da bi se sprijeila iovako
ve velika prolivanja krvi. Ovom diverzijom mi emo se provui u samo njegovo srce i
vie neemo izai otuda dokle god ne unitimo svu mo tog mjesta.
Car judejski bie prvi vaseljenski papa, patrijarh internacionalne crkve.
Ali, vrijeme dok mi ne prevaspitamo omladinu u novim prelaznim vjerama, a zatim i u
naoj, mi neemo otvoreno dirati postojanje crkve, nego emo se sa njima boriti kritikom
koja izaziva podjele...
Uopte, naa savremena tampa izobliavae dravne poslove, religije,
nesposobnost Goja, i sve to najbezobzirnijim izrazima, da bi ih na sve naine ponizili tako
kako umije da uradi samo nae genijalno pleme...
Nae carstvo bie analogija boanstva Vinu, u kome se nalaze njegovo olienje u svakoj od stotina naih ruku bie po opruga socijalne maine. Mi emo sve vidjeti bez
pomoi slubene policije koja, u onoj formi njenih prava kakvu smo mi izradili za Goje,
smeta vladama da vide. Po naem programu treina podanika motrie na ostale iz
osjeaja dunosti, iz principa dobrovoljne dravne slube.
Tada nee biti sramno nazvati se pijunom i dostavljaem, nego pohvalno, ali e zato
neosnovane dostave biti strogo kanjavane, da se ne bi razmnoila zloupotreba toga
prava.
Nai agenti pripadae kako viim tako i niim slojevima drutva, bie iz sredine vesele
administrativne klase, iz sredine izdavaa, tipografa, knjara, trgovakih pomonika,
radnika, koijaa, lakeja i tako dalje.
Ova bespravna, neopunomoena na kakvo bilo samovoljstvo, te prema tome i
bezvlasna policija samo e svjedoiti i referisati, a provjeravanje njihovih iskaza i
hapenja zavisie od odgovorne grupe policijskih kontrolora, dok e samo hapenje vriti
andarmerijski korpus i gradska policija.
Onaj koji ne dostavi vieno i uveno iz oblasti politikih pitanja bie podvrgnut
odgovornosti za prikrivanje, ako se dokae da je on u tome kriv.
Slino ovome kao to su danas naa braa pod linom odgovornou obavezna da
dostavljaju kagalu o svojim odstupnicima ili onima koji su zapaeni u neem to je
protivno kagalu, tako e u naem svjetskom carstvu biti obavezan svaki na podanik da
vri dunost dravne slube u tom smislu.
Takva e organizacija iskorijeniti zloupotrebe vlasti, sile, podmiivanja - sve ono to smo
mi uveli naim savjetima, teorijama natovjeanskih prava u navike Goja... Pa kako
bismo drukije mogli poveati uzroke i povode za nered u njihovoj administraciji ako ne
ovakvim putevima?! Jedan od najvanijih meu njima su agenti za uvoenje reda, kojima
je pruena mogunost da u svojoj razornoj djelatnosti ispoljavaju pored svojih ve ravih
sklonosti i: samovolju, samovlae a naroito podmitljivost.
Mjere za zatitu. Motrenje meu zavjerenicima. Javna zatita je propast vlasti. Zatita
judejskog cara. Mistiki presti vlasti. Hapenje pri prvoj sumnji.
Kada nam bude potrebno da pojaamo stroge mjere zatite (najstraniji otrov za
presti vlasti) mi emo prirediti simulaciju nereda ili ispoljavanje nezadovoljstva koje se
izraava pomou dobrih govornika. Ti govornici privui e k sebi simpatizere. To e nam
dati povod da vrimo pretrese i nadzor preko naih slugu iz sredine gojske policije.
Poto veina zavjerenika dejstvuje iz ljubavi prema vjetini, da bi se govorilo, mi
emo ih sve do ispoljenja s njihove strane akcije ostaviti na miru i samo emo uvesti u
njihovu sredinu posmatrake elemente. Treba zapamtiti da prednost vlasti slabi i

28

smanjuje se ako ona otkriva este zavjere protiv sebe: u tome se sadri prezumpcija
priznanja, nemoi ili to je jo gore, nepravilnosti.
Vama je poznato da smo mi razbili presti Gojskih vladara estim atentatima na njih
preko svojih agenata, slijepih ovnova naeg stada, koje je vrlo lako sa nekoliko liberalnih
fraza pokrenuti na zloine, samo ako oni imaju politiku boju. Mi smo prinudili zemaljske
upravljae da priznaju svoju nemo u objavljivanju javnih mjera zatite i time emo
upropastiti presti vlasti.
Na vladar bie tien samo naj neprimjetnijom straom, jer mi neemo dopustiti
ni misao o tome da bi protiv njega mogla postojati takva buna sa kojom on ne bi mogao
da se bori i od koje bi morao da se krije.
Kad bismo mi dopustili takvu misao, kao to to ine Goji, onda bi samim tim
potpisali presudu, ako ne njemu lino, a ono njegovoj dinastiji u nedalekoj budunosti.
Po strogo odravanoj spoljanosti na vladar e se koristiti svojom vlau samo u
korist naroda, a nikako u korist svojih i dinastikih dobiti.
Prema tome, odravajui, uvajui ovaj dekorum, njegovu e vlast potovati i braniti
sami podanici, oni e je oboavati u punoj svijesti da je sa njom skopano blagostanje
svakog graanina drave, jer e od nje zavisiti red i poredak drutvenog sistema...
tititi cara otvoreno znai priznati slabost organizacije njegove sile.
Na vladar e u narodu uvijek biti okruen gomilom tobo radoznalog svijeta,
mladia i djevojaka koji e zauzeti prve redove oko njega, po izgledu sluajno, a
zadravae ostale redove tobo iz potovanja prema poretku. To e izazvati i posijati
primjer uzdrljivosti kod drugih.
Ako se u narodu nae kakav molitelj koji bi elio probijajui se kroz redove da preda
molbu, onda e prvi redovi primiti tu molbu i na oigled molioca predati je vladaru, te da
svi znaju da ono to se predaje dolazi na mjesto koje je adresirano, da sljedstveno,
postoji kontrola vladaoeva. Oreol vlasti zahtijeva, opstanka svoga radi, da narod uvijek
moe rei: "Kad bi za to znao car" ili "car e o tome saznati".
Sa ustanovljenjem slubene zatite iezava mistiki presti vlasti: svaki ko ima u
sebi izvjesne smjelosti smatra sebe za gospodara nad njom, buntovnik postaje svjestan
svije snage i kad mu se ukae prilika vreba momenat da jurne na vlast... Za Goje smo
propovjedali drugo, ali zato i vidimo primjer dokle su ih dovele mjere otvorene zatite...
Kod nas e zloinci biti hapeni im se manje ili vie sa osnovnom sumnjom
posumnja u njih: ne moe se, iz bojazni da se sluajno ne desi greka, prepustiti
politikom krivcu ili zloincu da pobjegne, jer emo prema politikim istupima ili zloinima
biti zaista nemilosrdni. Ako se jo i moe sa izvjesnom zategnutou dopustiti
razmatranje pobuda u prostim zloinima, to u svakom sluaju nee biti izvinjenje za lica
koja se bave pitanjima u kojima niko, sem vlade, nita ne moe razumjeti... Pa i sve
vlade ak ne razumiju istinsku politiku.
Pravo podnoenja molbi i projekata. Buntovnitvo. Sudska nadlenost politikih zloina.
Reklama politikih zloina.
Ukoliko mi ne dopustimo samostalno bavljenje politikom, utoliko emo, naprotiv,
podsticati svakovrsne izvjetaje i peticije sa predlozima svakojakih projekata za
poboljanje narodnog ivota: to e nam otkriti nedostatke ili fantazije naih podanika, na
koje emo odgovarati ili izvrenjem, ili razumnim i jasnim opovrgavanjem koje bi
dokazalo kratkovidost onoga koji rezonuje nepravilno.
Buntovnitvo nije nita drugo do lave teneta na slona. Za vladu, dobro organizovanu
ne s policijske ve sa drutvene strane, lave teneta na slona znai da ono nije svjesno
njegove snage i znaaja.
Treba samo dobrim primjerom pokazati znaaj i jednog i drugog, pa e tene odmah
prestati da laje i poee da podvija rep im spazi slona.
Da bismo skinuli presti vrline sa politikog zloina, mi emo ga postaviti na osueniku
klupu zajedno sa kraom, ubistvom i svakojakim drugim odvratim i prljavim zloinima.
Tada e javno mnjenje zakuvati, i u svojim razmatranjima sliti tu vrstu zloina sa
sramotom i brukom svih drugih i narod e je igosati sa podjednakim prezirom.

29

Mi smo se starali i, nadam se postigli da Goje ne dou do takvog naina borbe s

buntovnitvom. U tom cilju mi smo preko tampe i u govorima indirektno, u pametno
sastavljenim ubenicima istorije, reklamirali muenitvo koje su toboe primili na sebe
buntovnici radi opteg dobra i blagostanja.
Ova reklama je uveala kontingent liberala i stavila hiljade Goja u redove naeg ivog
inventara.
Finansijski program. Progresivna oporezivanja. Progresivne takse u markama. Fondovna
kasa. Hartije od vrijednosti i zastoj novanog opticaja. Odgovorno raunovodstvo.
Ukidanje predstavnitva. Zastoj kapitala. Novana emisija. Zlatna valuta. Valuta
vrijednosti radnike snage. Buet. Dravni zajmovi. Jednoprocentna serija. Industrijske
hartije od vrijednosti. Gojski upravljai. Favoriti, masonski agenti.
Danas emo dodirnuti finansijski program, koga sam rezervisao za kraj i o kome
emo govoriti kao o najteoj, zavrnoj i odlunoj taki naih planova. Pristupajui mu, ja
u vas podsjetiti da sam vam i ranije nagovjestio da je suma naih dejstava rijeena
pitanjem naih cifara.
Kad se mi zacarimo naa e samodravna (autokratska) klasa izbjegavati, iz
principa samoodranja, da osjetno optereuje narodne mase porezima, ne zaboravljajui
svoju ulogu oca i zatitnika. Ali poto dravna organizacija staje skupo, ipak je
neophodno dobiti potrebna za to sredstva. Stoga treba naroito briljivo izraditi pitanje
ravnotee u tom predmetu.
Naa uprava, u kojoj e car posjedovati legalnu fikciju pripadanja njemu svega to
se nalazi u njegovoj dravi (to je lako pretvoriti u stvarnost), moe pribjei zakonitom
izuzimanju svekolikih suma radi regulisanja njihovog opticaja u dravi. Iz toga izlazi da je
pokrie poreza najbolje vriti putem progresivnog poreza na svojinu. Na taj nain e se
potraivanja uplaivati bez pritjenjenja ili unitenja srazmjernom procentu posjedovanja.
Bogatai, moraju biti svjesni svoje obaveze da dio svojih suviaka prepuste dravnoj
koristi, poto im drava garantuje sigurnost u posjedovanju ostale svoje line svojine i
pravo vlasnitva, kaem potenje, jer e kontrola biloijeg imanja odstraniti pljaku na
zakonskoj osnovici.
Ova socijalna reforma mora poeti odozgo, jer joj ve nastaje vrijeme - ona je
neophodna kao garancija mira.
Porez na siromanog je sjeme revolucije i slui na utrb dravi koja gubi veliko trei za
malim. Nezavisno od toga porez na kapitaliste umanjie porast bogatstva u privatnim
rukama, u kojima ih sada drimo prikupljene kao ravnoteu sila gojskih vlada - dravnim
finansijama.
Porez koji se poveava u procentom odnosu prema kapitalu dae mnogo vei prihod
negoli dananji po glavi stanovnika i cenzusni, koji je za nas koristan samo kao sredstvo
za izazivanje nemira i nezadovoljstva meu Gojima.
Sila na koju e se na car oslanjati sastoji se u ravnotei i garanciji mira, ega radi
je neophodno da kapitalisti rtvuju jedan dio svojih prihoda radi bezbjednosti dejstva
dravne maine. Dravne potrebe treba da podmiruju oni kojima to nije teko i od kojih
se ima ta uzeti.
Takva e mjera unititi mrnju siromaha prema bogatau, u kome e on vidjeti
potrebnu finansijsku potoporu drave, vidjee u njemu organizatora mira i blagostanja,
jer e vidjeti da ovaj uplauje potrebna sredstva za njihovo postignue.
Da ne bi inteligentni platci odve jadikovali zbog novih plaanja, njima e se pri
odreivanju tih plaanja davati podrobni rauni, izuzimajui naravno sume koje su
predviene za potrebe prestola i administrativnih ustanova.
Vladalac nee imati svojih dobara, kad ve i onako sve to je u dravi predstavlja
njegovu svojinu, inae bi jedno protivrijeilo drugome: fakat vlastitih sredstava unitio bi
pravo svojine na sveopte vlasnitvo.
Rodbina vladareva, sem njegovih nasljednika koji se takoe izdravaju o troku
dravnom, mora stupiti u redove dravnih slubenika i raditi da bi zasluila pravo svojine:
privilegije carske krvi ne smiju sluiti za pljaku dravne kase.
Kupovina, prijem novaca ili nasljedstva podlegae progresivnim taksama.
Neprijavljena, u ovoj taksi neopovrgnuta, neizostavno lina, predaja svojine novane ili
kakve bilo druge, nametnue ranijem vlasniku plaanje procentnog prireza za vrijeme od
predaje tih suma pa do dana kada je otkriveno prikrivanje izjave o predaji. Priznanice o

30

predaji moraju se svake nedelje podnositi mjesnoj blagajni sa oznaenjem imena,

prezimena i ostalog mjesta stanovanja biveg i novog sopstvenika imanja. Ta lina
predaja mora poinjati od odreene sume koja prelazi obine trokove oko kupovine i
prodaje neophodnoga koja e se uplaivati taksenim markama u odreenom procentu od
jedinice.
Izraunajte po koliko e puta takvi porezi pokriti prihode gojskih drava.
Fond dravne blagajne mora imati odreeni iznos rezervnih platenih sredstava, a sve
ono to bude prikupljeno preko tog iznosa mora biti vraeno u opticaj. Te sume e
posluiti za obavljanje javnih radova.
Inicijativa takvih radova, koja potie iz dravnih izvora, vrsto e privezati radniku
klasu za dravne interese i vladare. Od tih suma izdvojie se jedan dio koji e biti
upotrebljen na premije za pronalaske i proizvodnju.
Nikako ne treba preko odreenih i iroko proraunatih suma zadrati u dravnim
blagajnama i najmanju jedinicu, jer novac postoji za opticaj i svaki njegov zastoj tetno
se odaziva na toku dravnog mehanizma kome on slui kao mazivno sredstvo: zastoj
maziva moe poremetiti pravilno kretanje toga mehanizma.
Zamjena jednog dijela novanica procentnim hartijama proizvela je ba takav zastoj.
Posljedice te okolnosti sada su ve dovoljno primjetne.
Mi emo takoe ustanoviti dravno raunovodstvo i u njemu e vladar u svako doba nai
pregled dravnih prihoda i rashoda, izuzev tekue jo ne sastavljene mjesene raune i
prethodne, koji jo nisu sastavljeni.
Jedino lice koje nee imati interesa da pljaka dravne kase je njihov vlasnik, vladar.
Eto zato e njegova kontrola odstraniti mogunost gubitka ili rasipanja. Predstavljanje
na prijemima radi etiketa, koje oduzimaju vladaocu dragocjeno vrijeme, bie ukinuto da
bi vladar imao vrijeme za kontrolu i razmiljanje. Tada njegova mo nee biti rasparana
na favorite, koji okruuju presto samo radi sjaja i koji su zainteresovani samo za svoje, a
ne za opte dravne interese.
Ekonomske krize, koje smo priredili za Goje, stvorene su niim drugim do povlaenjem
novca iz opticaja.
Ogromni kapitali zastali su zahvaljujui izvlaenju novca iz drava koje su bile prinuene
da se ba njima obrate za zajmove. Ti zajmovi su opteretili finansije drava plaanjem
procenata, pritisli ih i vezali pomenutim kapitalom...
Koncentracija industrije u rukama kapitalista isisala je sve narodne sokove, a s njima i
dravne...
Sadanja emisija novca uopte ne odgovara sveoptoj potrebi, pa stoga i ne moe
da zadovolji sve radnike nevolje. Emisija novca mora biti u skladu sa poveanjem
stanovnitva, pri emu je neophodno raunati kao potroae i tek roenu djecu. Revizija
emisije bitno je pitanje za cijeli svijet.
Vi znate da je zlatna valuta bila propast za sve drave koje su je usvojile, jer ona
nije mogla zadovoljiti potronju novca, tim prije to smo mi povukli zlato iz opticaja
koliko je god to bilo mogue.
Kod nas mora biti uvedena valuta vrijednosti radnike snage, pa bila ona od
hartije ili drveta. Mi emo izvriti emisiju novca prema normalnim potrebama svakog
podanika, poveavajui njegovu koliinu sa svakim novoroenim ovjekom, smanjujui je
sa svakim umrlim.
Raunske poslove obavljae svaki departman (administrativna podjela u
Francuskoj), svaki okrug.
Da nebi bilo zadravanja u isplati novca na dravne potrebe, sume i rok njihove
isplate odreivae se ukazom vladara: time e se odstraniti protektorat ministarstva nad
jednom ustanovom na utrb drugih.
Bueti prihoda i rashoda bie uporedo voeni, da ne bi bilo nejasanosti, kad su
udaljeni jedan od drugog.
Reforme gojskih finasijskih ustanova i principa, koje smo mi projektovali, zaodjenuemo
u takve forme da one nee nikoga uznemiriti. Mi emo ukazati na neophodnost reformi
usljed onih zbrka i pometnji od kojih su doli finasijski neredi kod Goja. Prvi sukob, rei
emo, sastoji se u tome to oni poinju sa odreivanjem obinog budeta, koji raste iz
godine u godinu, iz sljedeih uzroka: taj buet oni rastegnu do polovine godine; zatim
trae popravni budet koji potroe za tri mjeseca, poslije ega mole za dopunski budet, i
sve to zavrava likvidacionim budetom. A poto se budet za narednu godinu odreuje

31

prema sumi opteg prorauna, onda se svakogodinje skretanje od norme protee za

50% na godinu, zbog ega se godinama budet ureuje kroz deset godina. Zahvaljujui
takvim metodama, doputenim nemarnou gojskih drava, njihove su se kase ispraznile.
Period zajmova, koji je poslije toga nastupio, pokupio je ostatke i doveo sve drave
gojske do bankrotstva.
Vi dobro znate da takvu ekonomiju kakvu smo sugerisali Gojama mi ne moemo voditi.
Svaki zajam dokazuje dravnu nemo i neshvatanje dravnih prava. Zajmovi kao
Damaklov ma vise nad glavama vladara koji, umjesto da uzimaju od svojih podanika
putem privremenih poreza, idu ispruenom rukom da prose milostinju od naih bankara.
Spoljanji su zajmovi pijavice, koje se nikako ne mogu otkinuti od dravnog tijela dokle
god one same ne otpadnu ili ih drava sama ne zbaci. Ali gojske drave ih ne otkidaju,
nego ih sve vie putaju na sebe, tako da one moraju neizbjeno propasti od
dobrovoljnog putanja krvi.
U sutini, ta drugo moe predstavljati jedan zajam, uz to i spoljanji?!... Zajam - to je
emisija dravnih mjenica koje sadre procentnu obavezu srazmjernu sumi pozajmljenog
kapitala.
Ako je zajam 5%, onda e drava kroz dvadest godina uludo platiti procentnu sumu koja
e biti ravna uzetom zajmu; za etrdest godina plaa dvostruku sumu, a za ezdeset
godina trostruku, a dug uvijek ostaje isti, neplaeni dug.
Iz ovog rauna jasno se vidi da, kod oblika sveopteg prireza, drava crpi posljednje
parice siromanih poreskih obveznika da bi isplatila inostrane bogatae od kojih je uzela
novac na zajam, umjesto da te parice prikupi za svoje potrebe bez procentnih doplata.
Dok su zajmovi bili unutranji, Goji su samo premjetali novac iz depa siromanih u
depove bogataa, ali kada smo mi podmitili koga je trebalo, da bismo prenijeli zajmove
na spoljanji teren, onda su sva dravna bogatstva potekla u nae kase i svi su Goji
poeli da nam plaaju svoj podaniki danak.
Kad je lakomislenost gojskih vladara u pogledu dravnih poslova i podmitljivost
ministara ili nerazumijevanje u finansijskim poslovima drugih upravnih lica uspjelo da
zadui svoje zemlje kod naih kasa neisplativim dugovima, onda treba znati koliko nas je
sve to stalo truda i novca.
Zastoj novca mi neemo dopustiti, te zato nee biti ni dravnih procentnih hartija,
sem jednoprocentne serije, da ne bi plaanje procenata predavala dravnu mo
pijavicama na isisavanje. Pravo emisije procentnih hartija bie iskljuivo preputeno
industrijskim drutvima, kojima nee biti teko da isplauju procente od svojih dobiti,
koje drave ne zarauju na pozajmljeni novac, kao to to ine ova drutva, jer ona zajmi
da potroi, a ne da vodi privredne operacije.
Industrijske hartije kupovae i vlada koja e se od dananjeg plaanja dadbina na
zajmove pretvoriti u zajmodavca iz rauna. Takva mjera prekinue zastoj novca,
gotovanstvo i ljenost koji su nam bili od koristi kod samostalinih Goja, ali neeljeni u
naoj vladavini.
Kako je jasna i oigledna nedotupavnost isto ivotinjskih gojskih mozgova, koja se
ispoljava u tome to nisu ni mislili, uzimajui od nas novac pod interes, da e sav taj
novac, pa jo sa interesom na njega oni morati crpiti iz svojih dravnih epova radi
obrauna sa nama. ta je bilo lake i jednostavnije nego uzeti potreban novac od svojih
graana!
To dokazuje genijalnost naeg izabranog uma u tome to smo mi umjeli tako da im
predstavimo stvar zajmova da su oni vidjeli u njima tavie i svoju korist.
Nai rauni, koje emo mi predstaviti kada nastupi vrijeme, osvijetljeni vijekovnim
eksperimentima koje smo vrili nad gojskim dravama, odlikovae se jasnou i
odreenou i oigledno e pokazati svima koristi od naih novotarija. Oni e uiniti kraj
onim zloupotrebama, blagodarei kojima smo mi upravljali Gojima, ali koje ne mogu biti
doputene u naem carstvu.
Mi emo tako podesiti raunski sitem da ni vladar ni najmanji inovnik nee biti u stanju
da izvuku ni najmanju sumu neprimjetno od njene namjene ili da je upute drugim
pravcem sem onog koji je ve jednom oznaen u odreenom planu dejstva.
Bez odreenog plana ne moe se upravljati.
Idui neodreenim putem i sa neodreenim rezervama propadaju na putu heroji i
vitezovi.

32

Gojski vladari, koje su po nekadanjim naim savjetima odvraali od dravnih poslova

sveanim prijemima, etiketama, veselim zabavama i razonodama, bili su samo
povjerenici nae uprave. Izvjetaje favorita, koji su ih zamjenjivali na popritu poslova,
sastavljali su za njih nai agenti i svaki put su zadovoljavali kratkovide umove obeanjima
da se u budue predviaju utede i poboljanja... Od ega utede? Od novih prihoda? mogli su da upitaju i nisu pitali oni koji su itali nae izvjetaje i projekte...
Vi znate dokle ih je dovela ta nemarnost, do kakvog su finansiskog rastrojstava oni
dotjerali, bez obzira na divnu vrednou njihovih naroda.
Unutranji zajmovi. Pasiva i porezi. Konverzije. Bankrotstvo. tedionice i renta. Unitenje
fondovnih berza. Taksiranje industrijskih vrijednosti.
Svemu onome to sam vam na prolom naem skupu naloio dodau jo iscrpno
objanjenje unutranjih zajmova. O spoljanjim pak neu vam vie govoriti, jer oni su
nas hranili nacionalnim novcima Goja; za nau pak dravu nee biti stranaca, to jest bilo
ega spoljanjeg.
Mi smo se koristili podmitljivou administratora i nemarnou vladara
pozajmljujui gojskim vladama sasvim nepotrebne pare, te smo na taj nain dobijali
dvostruke, trostruke i vee sume. Ko bi to mogao initi u odnosu prema nama?... Stoga
u vam izloiti detalje samo unutranjih zajmova.
Objavljujui zakljuenje takvoga zajma drave otvaraju upis na svoje mjenice, to
jest na procentne hartije.
Da bi one bile pristupane svakome odreuje im se vrijednost od sto do hiljade, a pri tom
se ini popust prvim upisnicima.
Drugog dana podie im se vjetaki cijena, toboe zato to su svi nagrnuli da ih kupiju.
Kroz nekoliko dana kase takve bivaju prepune i ne znaju kud e s parama (zato su ih
onda uzimali?). Upis kobajagi premaa mnogo puta emisiju zajma: u tome je efekat vidite li koliko je povjerenja prema vladinim mjenicama.
Ali, kad je komedija odigrana, onda se pojavljuje stvarnost pasive i uz to vrlo
teke. Za isplatu procenata mora se pribjegavati novim zajmovima koji ne apsorbuju, ve
samo poveavaju glavni dug. Kad je kredit iscrpljen pribjegava se novim porezima da bi
se pokrio ne zajam, nego samo procenti na njega.
Ti su prirezi pasivnost nelikvidnosti koja se upotrebljava za pokrie nelikvidnosti...
Zatim nastaje vrijeme konverzije, ali one samo smanjuju plaanje procenta, a ne
pokrivaju dugove; sem toga, one ne mogu biti izvrene bez pristanka zajmodavca:
prilikom objave konverzije predlae se vraanje novca onima koji ne pristanu da
konvertuju svoje hartije. Kada bi svi izjavili da ne pristaju i potraili svoj novac natrag,
vlade bi bile uhvaene na svoju sopstvenu udicu, jer ne bi bile u stanju da isplate
ponueni novac.
Sreom, podanici gojskih drava i njihovih vlada, ne razumijevajui se u finasiskim
poslovima, uvijek su pretpostavljali gubitak na kursu i smanjenje procenta riziku novih
ulaganja novca, ime su pruali mogunost ovim vladama da vie puta zbace sa sebe
nelikvidnost od nekoliko miliona.
Sada, kod spoljanjih zajmova Goje ne mogu da prave takve smicalice, jer znaju
da emo mi potraiti sav novac natrag.
Na taj nain priznato bankrotstvo najbolje e dokazati zemljama odsustvo veze
izmeu interesa naroda i njihovih vlada.
Skreem vau potpunu panju na ovu okolnost i na sljedeu: sada su svi unutranji
zajmovi konsolidovani takozvanim leteim dugovima, to jest takvim iji su rokovi plaanja
manje ili vie kratkoroni. Te dugove sainjavaju pare uloene u tedionice i rezervne
kase. Nalazei se dugo vrijeme na raspoloenju vladinom ti se fondovi iskoriavaju za
isplate procenata na inostrane zajmove, a umjesto njih se polau na istu sumu ulozi
rente.
Dakle ovi posljednji pokrivaju i zapuavaju sve rupe i pukotine na gojskim
dravnim kasama.
Kada se mi popnemo na prijesto svijeta, sva slina finansijska vijuganja, kao
neodgovarajua naim intresima, bie nepovratno unitena, kao to e biti unitene i sve
fondovne berze, jer mi neemo dopustiti da se presti nae vlasti koleba kolebanjem
cijena naih dragocijenosti koje emo mi objaviti zakonom u iznosu potpune njihove

33

vrijednosti bez mogunosti njihova sputanja ili podizanja. (Podizanje daje povod
sputanju, odakle smo mi poeli u odnosu prema gojskim vrijednostima).
Mi emo zamijeniti berze grandioznim dravnim kreditnim ustanovama iji e se
zadatak sastojati u taksiranju industrijskih vrijednosti saobrazno vladinim
kombinacijama. Te ustanove e biti u stanju da izbace na pijacu po pet stotina miliona
industrijskih hartija za jedan dan, ili da ih isto toliko kupe. Na taj nain e se sva
industrijska preduzea postati zavisna od nas. Moete zamisliti kakvu emo mo pribaviti
sebi pomou toga.
Tajna budunosti. Mnogovjekovno zlo kao osnova budueg dobra. Oreol vlasti i mistiko
klanjaje njoj.
U svemu to sam vam do sada izloio ja sam se briljivo starao da vam naslikam
tajnu svega to se deava - to je bilo i to je sada - to juri u bujicu velikih dogaaja
koji dolaze i ve su u bliskoj budunosti, tajnu zakona naih odnosa prema Gojama i
finansijskim operacijama. O toj temi ostaje mi jo samo malo da dodam.
U naim je rukama najvea savremena sila - zlato; za dva dana mi ga moemo iz naih
uvarnica i skladita uzeti u kolikoj hoete koliini...
Zar jo treba dokazivati da je naa vladavina predodreena samim Bogom?!... Zar
takvim bogatstvom mi neemo dokazati da je sve ono zlo, koje smo tolike vijekove bili
primorani da inimo, na kraju krajeva posluilo istinskom dobru - dovoenju svega u
red?... Pa i po cijenu izvjesnog nasilja, on e biti uveden. Mi emo umijeti da dokaemo
da smo dobrotvori koji smo vratili namuenoj i iskidanoj zemlji isinsko dobro i slobodu
linosti, kojoj emo dati da se koristi spokojstvom, mirom, dostojanstvom odnosa, pod
uslovom, naravno, da se potuje i uvaju zakoni koje smo ustanovili. Uz to mi emo
razjasniti da se sloboda ne satoji u rasputenosti i razuzdanosti, kao to se isto tako
dostojanstvo i snaga ovjeka ne sastoji u svaijem pravu da proklamuje razorne principe
na formu slobode savjesti, jednakosti i njima slinih: da se sloboda linosti nikako ne
sastoji u pravu uzbuivanja sebe i drugih bezobraznim oratorstvom pred neureenim
ruljama i skupovima, ve da se istinska sloboda sastoji u neprikosnovenosti linosti, koja
esto i ispravno vri i potuje sve zakone opteia, da se ovjeansko dostojanstvo
sastoji u svijesti o svojim pravima i u isto vrijeme o svojoj bespravnosti, a ne samo u
stalnom fantaziranju u temi svoga - Ja.
Naa e vlast biti slavna, jer e biti mona, upravljae i rukovodie, a nee hramati za
voama i oratorima, koji izbacuju bezumne rijei nazivajui ih velikim principima, a koje
govorei po savjesti, nisu nita drugo do utopija...
Naa e vlast biti organizator reda u kome se sastoji sva srea ljudi. Oreol ove vlasti
ulie svima mistino klanjanje njoj i strahopotovanje svih naroda pred njom. Istinska
sila ne poputa ni u kakvom pravu, ak ni u boanskom: niko ne smije pristupiti k njoj
da joj oduzme makar i djeli njene moi.
Smanjenje proizvodnje luksuznih predmeta. Proizvodnja domae sitne industrije.
Nezaposlenost. Zabrana pijanstva. Ubistvo staroga drutva i njegovo vaskrsenje u novom
obliku. Izabranik boji.
Da bi se narodi navikli na poslunost treba ih nauiti skromnosti, te prema tome
treba smanjiti industrijsku proizvodnju luksuznih predmeta. Time emo popraviti i
poboljati naravi demoralisane utakmicom na polju raskoi.
Mi emo uspostaviti domau malu privredu, koja e potkopati privatne kapitale krupnih
fabrikanata. To je neophodno jo stoga to krupni industrijalci esto pokreu, mada i ne
uvijek svijesno, misli masa protiv vlade. Narod - fabrikant ne zna za nezaposlenost, a to
ga vezuje za postojei red, sljedstveno i za vrstinu vlasti. Nezaposlenost je najopasnija
stvar za vladu. Za nas e njena uloga biti odigrana im vlast pree u nae ruke. Pijanstvo
e takoe biti zakonom zabranjeno i kanjavano kao zloin protiv ovjenosti ljudi koji se
pretvaraju u ivotinje pod uticajem akohola.
Podanici, ponavljam jo jedanput, slijepo se pokoravaju samo snanoj, potpuno
nezavisnoj od njih ruci, u kojoj oni osjeaju ma za zatiu i podrku protiv udaraca
socijalnih bieva...Zato je potrebno da vide aneosku duu u vladaru? - Oni treba da
vide u njemu olienje sile i moi.

34

Gospodar, koji smijeni sada postojee uprave to bijedno ivotare meu demoralisanim
s nae strane drutvima, koja se odriu ak i Boanske vlasti i iz ije sredine izbija sa svih
strana oganj anarhije, - taj gospodar mora prije svega pristupiti gaenju toga plamena
koji ve prodire sve. Zato je on duan da ubije takva drutva makar ih morao zaliti
njihovom vlastitom krvlju, te da ih ponovo vaskrsne u licu pravilno organizovane vojske,
koja se svjesno bori protiv svake zaraze opasne po dravne organe.
Taj izabranik Boji odreen je odozgo da slomije bezumne sile pokretane instiktom
a ne razumom, ivotinjstvom a ne ovjenou. Te sile sada trijumfuju manifestacijama
pljake i svakojakog nasilja pod maskom principa slobode i prava. One su razorile sve
drutvene poretke da bi se na njima podigao presto cara judejskog; ali njihova e uloga
biti odigrana u onom momentu kada se on zacari. Tada e one biti zbrisane sa njegovog
puta, na kome ne smije biti ni granice, ni travice.
Tada emo moi rei narodima: zahvalite se Bogu i poklonite se pred onim koji nosi na
licu svom peat predodreenosti ljudske, iju je zvijezdu Sam Bog vodio i doveo k njemu
da niko drugi, osim njega, ne bi mogao osloboditi vas svih gore pobrojenih sila i zala.
Uvrivanje loze cara Davida. Pripremanje cara. Uklanjanje direktnih nasljednika. Car i
trojica koji su ga posvetili. Car je sudbina. Besprijekornost spoljanjeg morala cara
judejskog.
Sad u vam prei na nain uvrivanja korijenja dinastike loze cara Davida do
posljednjih slojeva zemlje...
Ovo uvrivanje sastojae se prije svega u onome u emu se do dananjeg dana
sastojala mo, koja je naim mudracima osigurala i ouvala voenje svih svjetskih
poslova kao i davanje pravca vaspitanju misli cijelog ovjeanstva...
Nekoliko lanova od sjemena Davidova spremie careve i njihove nasljednike, ne birajui
ih po pravu nasljea nego po sposobnostima, posveujui ih u skrivene tajne politike, u
planove upravljanja, s tim da niko ne smije znati ove tajne. Cilj je takvog naina rada taj,
da svi znaju da uprava ne moe biti povjerena neposveenima u najdublje tajne njene
vjetine.
Samo e se takvim licima predavati praktina primjena imenovanih planova kroz
sravnjenje sa mnogovjekovnim iskustvima, sva posmatranja politiko - ekonomskih
tokova i socijalnih nauka - sav, jednom rijeju, duh zakona, koje je priroda nepokolebljivo
ustanovila radi regulisanja ovjeanskih odnosa.
Direktni nasljednici esto e biti odstranjivani od stupanja na presto ako za vrijeme
uenja i spremanja budu ispoljili lakomislenost, mekou i druge osobine koje ih ine
nesposobnim za upravljane, a same po sebi su tetne po carski poziv.
Samo oni koji su bezuslovno sposobni za vrsto, makar i surovo, budno upravljanje,
dobie njegove dizgine od naih mudraca.
U sluaju oboljenja slabou volje ili kakvom drugom nesposobnou, carevi e morati
po zakonu predavati upravu u nove, sposobne ruke...
Carski planovi dejstva u tekuem momentu, a tim prije u budunosti, bie nepoznati ak
i onima koji se budu zvali bliskim savjetnicima.
Samo car i trojica koji su ga posvetili znae budunost.
U licu cara, koji nepokolebljivom voljom vlada sobom i ovjeanstvom, svi e ugledati
sudbinu sa njenim nepoznatim putevima. Niko nee znati ta car eli da postigne svojim
nareenjima, pa stoga se niko nee smjeti ni isprijeiti na nepozntom putu...
Razumije se, potrebno je da umni rezervoar careva odgovara planu upotrebe, koji
on ima da primi u sebe. Zato on nee stupiti na presto prije nego to njegov um ne
podvrgnu probi i ispitu pomenuti mudraci.
Da bi narod znao i volio svoga cara neophodno je da on besjedi na tronovima sa
svojim narodom. To stvara potrebno spajanje dviju sila koje smo mi sada terorom odvojili
jednu od druge.
Ovaj teror nam je bio neophodan da bi obje sile ponaosob potpale pod na uticaj.
Car judejski se ne smije nalaziti pod vlau svojih strasti, naroito sladostraa:
nijednom stranom svoga karaktera on ne smije davati ivotinjskim instiktima vlast nad
svojim umom. Sladostrae najgore razara umne sposobnosti i jasnou pogleda, odvodei
misli na najgoru i najviu ivotinjsku stranu ovjeanske djelatnosti.

35

Oslonac ovjeanstva u licu gospodara svijeta od svetog sjemena Davidova mora

prinositi na rtvu svome narodu sve svoje line naklonosti.
Gospodar na mora biti primjerno besprijekoran.

Kraj

36