Field Crop Production

PRETHODNO PRIOPENJE

Servisno-preventivno odravanje u suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji

u Agrolaguna d.d. Pore
Tomislav Juri1, eljko Lovri2, Ivan Plaak1, Darko Ki1
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Kralja Petra Svaia 1d, Osijek, Hrvatska (tjuric@pfos.hr)
Agrolaguna d.d., Mate Vlaia 34, 52440 Pore, Hrvatska

1
2

Saetak
Servisno-preventivno odravanje ima za cilj redovitim mjerama smanjiti mogunost
nastanka kvara osiguravajui visoku uporabnu pouzdanost i dulji radni vijek strojeva.
Tijekom sezone, a u vremenu kada koliina potrebnih poljoprivrednih radova dosie svoj
maksimum, postoji potreba zapoljavanja odreenog broja sezonskih traktorista. Budui e
oni rukovati strojem potrebito ih je upoznati s redovitim mjerama servisno-preventivnog
odravanja traktora. U radu je prikazana organizacija servisno-preventivnog odravanja u
Agrolaguna d.d. Pore, te evidencija kvarova koji su utvreni na storjevima kojima
rukuju stalno zaposleni i sezonski traktoristi tijekom 2011. i 2012. godine. Sezonski
traktoristi imaju manji broj evidentiranih kvarova obzirom na stalno zaposlene traktoriste
te da ih prijavljuju znatno ranije.
Kljune rijei: servisno-preventivno odravanje, traktoristi, kvar
Uvod
Suvremena poljoprivredna proizvodnja, koja kvalitetom i kvantitetom svojih proizvoda
mora udovoljiti sve veim zahtjevima svjetskog trita, uvjetovala je proizvodnju i stalni
razvoj poljoprivrednih strojeva koji su znaajan imbenik iste. Uporaba suvremenih
visokosofisticiranih poljoprivrednih strojeva osigurava obavljanje zahtjevanih tehnolokih
operacija pravodobno i kvalitetno uz znaajno manje trokove proizvodnje. Uvjetovanost
izvoenja pojedinih zahvata unutar optimalnih agrotehnikih rokova naglaava vanost
ispravnosti i pouzdanosti sredstava poljoprivredne mehanizacije. Upravo iz tog razloga je
vrlo znaajno imati dobro educirane rukovatelje poljoprivrednih strojeva koji uz
organizatora poljoprivredne proizvodnje (inenjera mehanizacije) i educirano i svom
potrebitom opremom i prostorom opskrbljeno radioniko-servisno osoblje ine temelj
dobro organiziranog servisno-preventivnog odravanja, Emert i dr. (1995.). Servisnopreventivno odravanje ima za cilj provoenjem redovitih mjera odravanja poveati
uporabnu pouzdanost i vijek uporabe poljoprivrednih strojeva uz smanjenje mogunosti
nastanka kvara. Nadalje, redovite mjere odravanja poveavaju sigurnost cestovnog
prometa, iji su poljoprivredni strojevi sudionici, Juri i dr. (2008.), Juri i dr. (2001.).
Redovite mjere odravanja su propisane od strane proizvoaa i provode se u tono
odreeno vrijeme na tehniki ispravnim strojevima tijekom njihove uporabe. Stoga
pravilno ustrojeno i dobro organizirano servisno-preventivno odravanje predstavlja bitan
preduvjet smanjenja broja kvarova na poljoprivrednim strojevima. Naalost, dosadanja
istraivanja obavljena na obiteljskim gospodarstvima glede provoenja redovitih mjera
servisno-preventivnog odravanja ukazuju na nisku razinu obavljanja istih, Emert i dr.
(1996.), Juri i dr. (2001.). Vrlo esto na vrhuncu poljoprivrednih radova potrebito je u
poljoprivrednim poduzeima i u obiteljskim gospodarstvima zaposliti sezonske radnike
koji e sudjelovati u procesu proizvodnje. Dio novozaposlenih djelatnika (sezonaca) e
upravljati poljoprivrednim strojevima te je vrlo bitno da oni budu obueni za rad na
odreenom stroju te upoznati s mjerama servisno-preventivnog odravanja koje moraju
obavljati na istom. Njihovu obuku na sebe trebaju preuzeti organizatori (inenjeri
504 48th Croatian & 8th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia

Ratarstvo
mehanizacije) i radioniko-servisno osoblje. Prema Martnez-Casariego, M. A. i dr. (2011.)
poljoprivreda je sektor sa najveim udjelom djelatnika sa ugovorima na odreeno
(sezoncima) (43,9%), u usporedbi sa 16,7% sezonaca u ostalim sektorima. Tablicom 1.
prikazan je broj, proizvoa, model, snaga i godite traktora u posjedu Agrolaguna d.d.
Pore.
Tablica 1. Traktori u posjedu Agrolaguna d.d. Pore
R. br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.

Proizvoa i tip traktora

FIAT 180-90 DT
FIAT 60-90 DT
FIAT F 130 Winner
John Deere 6920 S
CASE 7230
CASE 7230
FIAT 82-94 DT
FIAT 82-94 DT
FIAT 82-94 DT
FIAT 80-90 DT
FIAT 80-90 DT
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
FENDT 209 P
New Holland TN 95 VA
New Holland TN 95 VA
New Holland TN 75 VA
John Deere 5615F CN 4
John Deere 5615V CN 4
FIAT 82-86 DTF
FIAT 82-86 DTF
FIAT 82-86 DTF
FIAT 80-66 DTF
FIAT 70-76 DTF
FIAT 70-66 DTF
FIAT 70-66 DTF
FIAT 70-76 DTF
IMT 539 263
IMT 539 263
IMT 539 263
TG 220 gusjeniar
TG 170 B gusjeniar
FIAT 665 C gusjeniar
FIAT 605 C gusjeniar
M. FERGUSON 174 C gusjeniar

Snaga (kW)
132
114
95
117
162
162
58
58
58
58
58
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
70
55
68
68
58
59
58
58
52
52
52
52
22
22
22
162
125
48
44
50

Godina proizvodnje
1988
1993
1993
2004
1993
1993
1993
1993
1993
1990
1989
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2008
2006
2004
2005
2001
1993
1994
1993
1989
1990
1988
1987
1990
1986
1986
1971
1987
1977
1982
1976
1974

48. hrvatski i 8. meunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska

505

Field Crop Production

Koncepti odravanja
Dananji programi odravanja temelje se na jednom ili vie osnovnih koncepata
odravanja. Osnovni koncepti odravanja se dijele na: korektivno odravanje (potrebiti
postupci odravanja primjenjuju se pri nastanku kvara, a u cilju otklanjanja istog),
preventivno odravanje (podrazumijeva provoenje unaprijed propisanih radnih operacija
u odreenim tehnikim ispravnim strojevima tijekom njihove uporabe ime se smanjuje
mogunost nastanka kvara i poveava uporabna pouzdanost), odravanje po stanju ili
prediktivno odravanje (ovo odravanje je fleksibilno je i dozvoljava odstupanja pri
ustrojavanju intervala preventivnog odravanja. Odravanje se temelji na monitoringu
stanja i nainu uporabe nekog tehnikog sustava na temelju kojih se definira optimalno
vrijeme za obavljanje odreene mjere odravanja) i odravanje temeljeno na pouzdanosti
(temelj ovoga odravanja je pretpostavka da za svaki sustav postoji optimalna kombinacija
prethodno navedenih koncepata odravanja). Promatrajui stvarne trokove modela
odravanja, slika 1., uoljivo je da oni rastu od minimuma (loe ustrojeno korektivno
odravanje) do maksimuma loe ustrojeno preventivno odravanje. Nasuprot njima,
operacijski trokovi su minimalni kod loe ustrojenog preventivnog odravanja, a
maksimalni kod kod loe ustrojenog korektivnog odrravanja. Ukupni trokovi ukazuju da
je odravanje po stanju najznaajnije ekonomski opravdano

Slika 1. Krivulje trokova razliitih koncepata odravanja

Organizacija servisno-preventivnog odravanja
Ovo odravanje se temelji na obavljanju propisanih radnji u tono odreeno vrijeme na
tehniki ispravnim strojevima, a u cilju smanjenja mogunosti pojave stanja u kvaru,
poveanja uporabne pouzdanosti i produljenja vijeka uporabe stroja. Stoga, servisnopreventivno odravanje ima za cilj produljiti interval sluajnog stanja u kvaru (B),
dijagram 1., a ukoliko se dogodi neki kvar onda isti otkloniti u to kraem roku. Servisnopreventivno odravanje se dijeli na tehniko odravanje i servisno odravanje. Tehniko
odravanje se dijeli na dnevno (smjensko) i tjedno, a servisno odravanje na servise u
jamstvenom roku i srevise izvan jamstvenog roka. Pri manjim gospodarstvima servisno
odravanje obavlja rukovatelj stroja, a na veim gospodarstvima rukovatelj obavlja
tehniko odravanje, a servise specijalizirani servisi odnosno pokretne servisne ekipe.

506 48th Croatian & 8th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia

Ratarstvo

Dijagram 1. Funkcija uestalosti stanja u kvaru

Organizacija servisno-preventivnog odravanja u Agrolaguna d.d.
Servisno- preventivno odravanje ustrojeno je tako da rukovatelji poljoprivrednih strojeva
obavljaju dnevno i tjedno tehniko odravanje, a servise uz rukovatelje obavljaju servisne
ekipe. Budui kako tijekom sezone, a na vrhuncu poljoprivrednih radova postoji potreba za
zapoljavanjem odreenog broja sezonskih radnika koji e upravljati poljoprivrednim
strojevima, dugogodinje iskustvo je ukazalo na potrebu educiranja istih glede redovitih
mjera servisno-preventivnog odravanja na strojevima kojima e upravljati. Njihovu obuku
obavljaju serviseri i diplomirani inenjer mehanizacije. Efekte obavljene obuke sezonskih
radnika pratili smo tijekom dvije godine 2011. i 2012., tablica 2., evidentirajui kvarove
traktorista koji su stalno zaposleni i sezonskih traktorista. Kvarovi do 30 minuta nisu
evidentirani.
Tablica 2. Evidencija kvarova tijekom 2011. i 2012 godine
Podaci se odnose na razdoblje od 1.1.2011. do
Traktoristi zaposleni na:
31.12.2011. Agrolaguna d.d. Pore
neodreeno vrijeme odreeno vrijeme
Broj traktorista koji su imali kvar
26
9
Ukupno sati u kvaru (h)
418
76
Prosjean broj sati kvara po traktoristi (h)
16,07
8,4
Ukupan broj kvarova
199
51
Prosjean broj kvarova po traktoristu
7,65
5,6
Uee u broju traktorista %
74,3
25,7
Uee u broju kvarova %
79,6
20,4
Uee u broju izgubljenih sati radi kvara %
84,6
15,4
Broj traktorista koji su imali kvar
23
10
Ukupno sati u kvaru (h)
387
76
Prosjean broj sati kvara po traktoristi (h)
16,83
7,6
Ukupan broj kvarova
112
29
Prosjean broj kvarova po traktoristu
4,87
2,9
Uee u broju traktorista %
70
30
Uee u broju kvarova %
79,5
20,5
Uee u broju izgubljenih sati radi kvara %
83,5
16,5
U voarsko vinogradarskoj proizvodnji u razdoblju od 1.prosinca do 1.oujka znatno je
manje strojnih radova, tako da se podaci o kvarovima uglavnom odnose na period 1.3. do
1.12.. Isto tako, vidljivo je da nije znatno vei broj kvarova za cijelu godinu nego to je
primjerice za vrijeme od prvih sedam mjeseci 2012. Naime, strojni radovi se nakon 31.7.
preteito odnose na prijevoz u berbi groa i maslina kada je u pravilu broj kvarova manji.

48. hrvatski i 8. meunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska

507

Field Crop Production

Zaposlenici koji upravljaju sredstvima poljoprivredne mehanizacije imaju kljunu ulogu u
sprjeavanju kvarova i minimaliziranju oteenja ve nastalih kvarova. Znaajan utjecaj na
nastajanje kvarova imaju i tehnolozi biljnih proizvodnji na nain da provode agrotehniku u
propisanim rokovima i na nain koji nalae struka. U uvjetima poljodjelstva na zapadnoj
obali Istre gdje je tlo izrazito skeletno, dio kvarova se mora pripisati uvjetima rada.
Najei su kvarovi, na traktorima i prikljucima, elemenata strojeva za spajanje: leaji,
vijci, zavareni spojevi, koji se u pravilu prvi pojavljaju, a potom slijede kvarovi osovina,
vratila, remenica, zupanika te naposljetku kuita i/ili susjednih sklopova. Na traktorima
su uestali kvarovi leaja, a ukoliko se kvar dijagnosticira (otkrije) sluhom, kad se uje
karakteristian zvuk, dovoljna je samo zamjena leaja, to predstavlja znatnu utedu.
Nadalje, vrlo su esti kvarovi na elektronici i hidraulikim sustavima kojima su suvremeni
traktori opremljeni.
Traktorist koji due vrijeme upravlja traktorsko strojnim agregatima prepoznaje promjene
u radu traktora ili prikljuka, a zavisno o njegovom iskustvu i obrazovanju moe procijeniti
stupanj oteenja. Nakon to je traktorist percipirao kvar dolaze do izraaja njegov karakter
i svijest. Nerijetko se ne prekida s radom iako je dolo do kvara jer traktorist zna da je kvar
takav da moe odraditi normu.Uglavnom se takvi kvarovi mogu nakon pojave prvih
znakova bitno lake, bre i jeftinije ukloniti dok kasnije nastaju puno tea oteenja. U
promatranim razdobljima vidljivo je da sezonski traktoristi su krae i rjee u kvaru.
Dijelom se ta injenica moe pripisati vrstama strojnih radova koji im se zadaju.
Pojednostavljeno, sezonci dobivaju manje sloene radove poput oranja, kultiviranja,
prijevoza i slino, dok stalni radnici sudjeluju u konji, baliranju lucerne, maliranju, zatiti
vinograda, upravljaju strojevima za defolijaciju u vinogradima, strojevima za zelenu
rezidbu, strojevima za obradu ispod okota itd. Traktoristi koji rade na odreeno vrijeme u
pravilu ranije prijavljuju kvar i olakavaju otklanjanje Dio kvarova kod sezonaca se
preventivno sprjeava uputama koje tehnolog mehanizacije daje sezonskom traktoristi prije
poetka rukovanja s traktorom.
Iskusni traktoristi imaju vee uinke, dio kvarova sami rjeavaju te se manje vremena troi
na upute u svezi agrotehnike te rada stroja. S druge strane prednost traktorista zaposlenih
na odreeno vrijeme je ranija dojava kvara, a esto i kvalitetnije izvoenje radnih operacija
Zakljuak
Redovite mjere servisno-preventivnog odravanja bitno utjeu na smanjenje pojave kvara
na poljoprivrednim strojevima, produljuju vijek uporabe i uinak istih. Potrebito je
organizirati obuavanje sezonskih radnika za strojeve kojima e upravljati te ih upoznati s
redovitim mjerama odravanja istih. Sezonski radnici su imali manji broj kvarova jer su iz
mjera predostronosti odmah ukazivali na novonastalo stanje u radu stroja. Redovito
zaposleni radnici su imali vei broj kvarova jer su vrlo esto i nakon prvih indicija
promjene rada stroja nastavljali s radom u cilju ispunjenja dnevog uinka, to je rezultiralo
veim brojem kvarova.
Literatura
Emert R., Juri T., Filipovi D., tefanek E. (1995). Odravanje traktora i poljoprivrednih
strojeva, Sveuilini udbenik, Osijek.
Emert R., Juri T., Banaj . (1996). Mjere za poboljanje razine odravanja poljoprivrednih
strojeva na malim gospodarstvima, Zbornik radova "Aktualni zadaci mehanizacije
poljoprivrede", Opatija, 43-48.
Juri T., Emert R., umanovac L., Horvat D. (2001). Provoenje mjera odravanja na
obiteljskim gospodarstvima, Actual tasks on agricultural engineering Proceedings 29.
International Symposium on Agricultural Engineering, Opatija, 43-51.

508 48th Croatian & 8th International Symposium on Agriculture | Dubrovnik | Croatia

Ratarstvo
Juri V., Juri T., Ki D., Emert R., Plaak I. (2008). Poljoprivredni traktori kao imbenik
sigurnosti prometa, , Actual tasks on agricultural engineering Proceedings 36.
International Symposium on Agricultural Engineering, Opatija, 105-115.
Juri T., Emert R., umanovac L., Juri V. (2001). Znaaj servisno preventivnog odravanja za
sigurnost prometa, Zbornik 37. znanstvenog skupa hrvatskih agronoma, Opatija , 156.
Martnez-Casariego M. A. (2011). Maintenance in Agriculture - A Safety and Health Guide,
European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA), Luxemburg,

Service-preventive maintenance in modern agricultural production

Abstract
The aim of service-preventive maintenance is to decrease the failure occurrence and
achieving high reliability of use and long life of machinery. Seasonal tractor drivers are
often employed during high season. They have to be introduced to regular servicepreventive maintenance procedures. This paper reviews the structure of service-preventive
maintenance at Agrolaguna d.d. in Pore, as well as the failure record for both full-time
and seasonally employed tractor drivers. The seasonal tractor drivers have fewer recorded
failures, compared to full-time employed tractor drivers. They also report failures sooner
compared to full-time drivers.
Key words: service-preventive maintenance, tractor drivers, failure

48. hrvatski i 8. meunarodni simpozij agronoma | Dubrovnik | Hrvatska

509