Supervizija je danas prof.

Intervencija koja je nophodna u

prof. razvoju svih kojih neposredno rade s ljudima i to je
jedan od naina da osiguravanja razvoja organizacije i
pruanje kvaliteta usluga u podruju (psiho)soc rada.
Modeli supervizije: dva kriterija: 1pripadanje nekom
teraputsko tretmanskom teorijskom konceptu,2s obzirom
na funkcije i ciljeve procesa supervizije i ,3 kombinovani.
Prvo
su
se
razvili
modeli:
bihevioralistiki
,psihoanalitiki,
humanistiki
i
sistemski.
Socijalna procjena predstavlja fazu procesa planiranih
promjena u kojoj korisnik i soc. radnik zajedniki:defeniraju
na emu e raditi i definiraju pozitivne ishode u budunosti
koji e pridonijeti kvaliteti ivota korisnika,ova faza moe
trajati
od nekoliko min. pa
do
nekoliko
prvih
susreta.Osnovna pravila pri definiranju potekoe na
kojoj korisnik eli raditi: Poeti tamo gdje je korisnik
,potekou treba definisati to preciznije,zajednikim
jezikom korisnika i soc radnika.,soc radnik treba planirati
razgovor(pripremiti se za njega),u definisanju potekoa i
postavljanja ciljeva dobro je sa korisnikom razgovarati o
poz.
ishodima
u
budunosti.,dobro
je
razliitim
podpitanjima navesti korisnika da to detaljnije i to zornije
prikae svoj ivot u budunosti.
Ciljeve treba razraditi u konkretne sadraje: to treba
ostvariti,tko e to ostvariti,koje su mogunosti dolaska do
tog cilja,te kako ih poredati u porostoru i vremenu;koji su
formalni pravni materijalni i drugi uvjeti za ostvarivanje tog
vilja,te koja je pomo potrebna korisniku u ostvarenju
aktivnosti za dolazak do cilja,a to moe uiniti sam.
Lamovac Geldard.
Na svakom sledeem susretu
prikupljene
podatke
treba
nadopuniti
novim
biljekama, Kadushin,C i G,pritom je vano imati na umu
sljedee:
Korisnik je
primarni
izvor podataka
o
sebi,prikupljeni podaci koriste iskljuivo za potrebe procesa
planiranih promjena,ako koristimo i druge izvore podataka
o tome treba obavijestiti korsnika. Faza planiranja i
provoenja aktivnosti: to je eksciplitni sporazum izmeu
korisnika i soc. Radnika o njihovom zajednikom radu s

obzirom na definiranu potekou,ciljeve i intervencije.

Mitovi o pomagaima i pomoi: bolesti,savrenstvu,
plemenitosti, najboljem moguem rjeenju,deurnom
krivcu, tipinom sluaju.
Dogovor treba sadravati odgovore na sljedea
pitanja Compton i Galaway: eli li korisnik jo raditi na
potekoi koju su zajedniki definirali na poetku procesa
on i soc radnik,kako to da je potekoa prisutna,unato
pokuajima razrjeavanja ili ublaavanja,koji je eljeni ishod
kako ga se moe postii,i tko e to uiniti Osnovni
elementi dogovora: eljeni ciljevi trebaju biti to
specifiniji konkretniji uz potovanje korisnikovih prava na
diskreciju
i
observiranje
postignua
ako
je
mogue,odgovornost svakog lana trebaju biti izriito
navedene u smislu prava i obveza.,potrebno je dogovoriti
sredstva tehnikenaine kojima e se postii i specificirati
administratvne detalje S obzirom na svrhu razlikujemo:
Inicijalni dogovor gdje korisnik i soc radnik istrauju i
pregovaraju o uvjetima zajednikog rada,radni dogovor koji
moe ali ne mora proizlazit iz inicijativnog dogovra.
Terapijski dogovori: dogovor o povjerenju,aktivnosti
,antisuicidalni i dogovor o prestanku o nekom aktivnou
navikom.Plan je dogovor koji se odnosi na specifinu
aktivnost koju korsinik treba poduzeti imae dva susreta.
Svrha evaluacije: evaluacija postignutog govori nam do
koje smo mjere ostvarili cilj ili nismo,eeljni cilj. Provode je
korisnik i soc radnik a po potrebi moemo ukljuiti i nekoga
iz korisnikovog okruenja.Odvija setijekom cijelog procesa
planiranih promjena a ne iskljuivo na kraju. Soc radnici
ukljueni su u nekoliko vrsta evaluativnih aktivnosti
Bloom.. 1 Evaluaciijski proces s korisnikom evaluacija
intervencije gdje se ispituje uinkovitost nekog plana
interevencije,i uinkovitost plana intervencije odnosi se na
trkove,vrijeme i dr izvore.2 Evaluacija programa usluga
koja se nude korisniku u ustanovi; npr program
pomoi,preventivni programa. Najee primjenjivani
instrumenti za evaluaciju u soc radu s pojedincem:

Biljeke soc radnika,upitnici,skale za mjerenje postignutih

ciljeva,fokusne grupe,korisnikov dnevnik,obrasci,audio i
video snimci,strukturirana refleksija soc radnika.Proces
planiranih promjena moe zavriti na tri mogua
naina Compton.. : upuivanje korisnika u drugu
ustanovu, drugom soc radniku ,i zavravanjem procesa
planiranih promjena.Svaki soc radnik obavljajui svoju
prof praksu,prolazi iskuenja pred njih stavlja: ustanoa za
koju radi,prof. etiki kodeks,osobne tenje za promjenom i
soc pravdom. Prof. model,birokratski,radikalni.
Vrste gubitaka: kriteriji: 1 gr,ovisi koga i to smo
izgubili,ovisi o osobi kako ona vrenduje gubitak,ovisi kako
se osoba nosi s gubitkom. 2gr: prirodni gubitak,izazvan
ljudskim faktorom,3gr kako su se dogodili,4 gr. razvojni
gubitci-ivotne faze. Specifine vrste gubitaka gubitak
djeteta,roditelja, samobuojstvo, gubitak zbog bolesti koji ne
ukljuuje smrt,gubitci zbog nestale osobe. Gubitci zbog
stresnih dogaaja: soc gubitcu,simobliki materijalni,
Neprepoznati gubitci: ljudi koji proivljavaju takve
gubitke izloeni su: a) ugroenosti tjelenog i duevnog
zdravlja,b) nedovoljnoj skrbi iinstituciji i soc mrea,c)
skrivanje
i
tajnosti(bolesti
poput
aidsa).
Skriveni gubitci: skrivena osoba umre,kada je gubitak
vezan uz osjeaj stida,obitelj i okolina umanjuje vanost
gubitka,razvojni gubitci i nejasni gubitci. Poetak traenja
smisla ovisi o tome koliko je gubitak poremetio sustav
vjerovanja,ivotnim vrijednostima,intenzitetu emoc veze s
izgubljenom osobom, osbinama linosti tugujue osobe,
religiozna uvjerenja uzrocima gubitka. Reakcija na
gubitak: Emocionalne,tjelesne
misaone,reakcije u
ponaanju. Povoljne reakcije na gubitak : promjenu u
doivjalju
sebe,promjene
u
odnosima
sa
drugim
ljudima.promjene
u
ivotnoj
srediniNormalni
i
nenormalno u gubitku: statiki model, kulturalni
moral ,model osobne patnje, kriterij onesposobljenost