Professional Documents
Culture Documents
KTA Student Guide
KTA Student Guide
2
Tēnei au
Tēnei au
te hōkai nei i taku tapuwae,
ko te hōkai nuku,
ko te hōkai rangi,
ko te hōkai a tō tupuna a Tāne-nui-a-rangi
i pikitia ai ki te Rangi-tū-hāhā
ki Tihi o Manono,
i rokohina atu rā
ko Io te matua kore anake
i riro iho ai ngā Kete o te Wānanga
Ko te Kete Tuauri, Ko te Kete Tuatea, Ko te Kete Aronui.
Ka tiritiria ka poupoua ki a Papatūānuku
Ka puta te ira tangata ki te wheiao ki te Ao mārama
Kei roto i tēnei kete hauora ētehi o ngā hua nō Tāne-nui-a-rangi nā Te Rau Matatini i
kimi hei oranga whānui mō Ngāi Tāua, Ngāi Tatou te Iwi Māori i tēnei ao hurihuri me
kī, i tēnei ao o tātou. Ko te Whare Tapa Whā me ana mōhiotanga katoa i raua ki tēnei
kete hauora. Nā te rauemi, Hauora i roto i te marautanga o Aotearoa, i homai ētehi atu
o ngā kai mō tēnei kete. Ko te reo Māori me ōna nei tikanga ērā e whāngai atu i ēnei
kai kia piki te ora o te wairua, te whānau, te tinana, te hinengaro i runga i a tātou te
hunga kikokiko. Kua whakakīngia tēnei kete hauora ki ngā hua o nāianei me ērā o
nehe. Ka whai tikanga tonu i ngā whakaaro nō ngā tūpuna ā kei roto i te hunga
kikokiko ōna taonga tuku iho ā, ka taea hoki e ia te whai i te iti kahurangi ka hiahia.
Ko ēnei hoki kei te kete hauora nei.
KO TĒNEI AU
3
Te Mahi Tuatahi Ngā Karakia Wh 07
Te Mahi Tuarua Ngā Rongoā Rākau Wh 08
Te Mahi Tuatoru Ngā Pepeha Wh 10
Te Mahi Tuawhā Ngā Whakataukī Wh 11
Te Mahi Tuarima Te Kaimahi Tautoko Taiohi Wh 12
4
5
6
Mā ngā karakia ka hono te ao wairua ki te ao kikokiko hei oranga
E ai ki ngā kōrero, nō Tāwhirimatea te hau tonga me te hau uru e kaha ana ki te patu
ahakoa ko wai, ahakoa kei whea, ahakoa te aha. Nō reira ma tēnei inoi ka mea atu me
mutu te riri, kia tau te rangimārie ki runga i a Papatūānuku. He whakaaro anō e pā ana
ki te tikanga o ēnei kōrero he mea e whakatau ana i ngā raruraru me ngā auētanga i
roto i te hunga kikokiko kia whakamāmā ake te huarahi kei mua i a ia.
7
Ko ēnei ngā hua kei waenganui i a Papatūānuku rāua
ko Ranginui hei oranga mō te hunga kikokiko
A.
Whakamārama mai i te tikanga o ngā rongoā rākau
e whai ake nei. Kimihia i runga i te ipurangi.
pharmacy.otago.ac.nz/rongoa/pages/links.html
uruao.8k.com/rongoa plants.htm
www.aoteamoana.co.nz/native/native/native.html
www.ace.net.au/darkmoon/treenz.htm
www.bushmansfriend.co.nz
www.wrag.wellington.net.nz/rongoa.html
Tuhia hoki tētehi pikitia kia kite i te āhua o ēnei rongoā rākau.
Harakeke
Kawa kawa
Koromiko
Kumarahou
Mamaku
8
E.
9
Mā te pepeha ka mōhio te tangata ki tōna ao ake hei oranga mōna
10
Me honohono ngā whakataukī Māori ki tōna whakamārama i te reo
Pākehā.
11
Titiro ki te kōpaepae whakaari (Animation CD) o
Te Kaimahi Tautoko Taiohi (Youth Worker).
12
13
14
Pānuitia ngā tuhituhinga
Nō te tau 1923 i te 30 o Hakihea i puta ai he kuru pounamu ki te hapū o Ngāti
Huirapa. Kei te rāwhiti o Te Waipounamu tōna ūkaipō, ko Arowhenua tērā, he
whenua motuhake i te mānia o Te Hāroa o Te Kāhu. I heke mai tēnei pōtiki i tōna
whaea a Ōriwia Hāwea o Ngāti Raukawa ki Otaki me tōna matua a Hone Piuraki
Rehu o Ngāi Tahu me Ngāti Mamoe. Ko tōna tuakana ko Rānui Hinematua.
E ai ki ngā korero tuku iho i inoia ōna nei mātua tūpuna kia ākona hei kaiako kia
whakawhānui ake i tōna tirohanga. Nō reira i whakatinanahia e ia ngā moemoeā o
ōna nei mātua tūpuna. Kaingākau a Erihapeti ki ēnei kōrero nō neherā, te manu e kai
ana te miro nōna te ngahere, te manu e kai ana te mātauranga nōna te ao. Koirā hoki
ana tohutohu ki ngā tauira katoa nāna i whakaako i ngā kura tuatahi, i ngā kura tuarua,
i ngā kuratini i Te Waipounamu, i Te Ika a Māui hoki.
Nō te tau 1946 he kaupapa whakahirahira anō tā Erihapeti. Ka huri tōna titiro, ōna
māhara ki tōna whaiāipō, ki tōna hoa rangatira ki a Malcolm Murchie. He uri
whakaheke a Malcolm nō ōna tūpuna Kōtimana. Mai i te hononga o Erihapeti rāua ko
Malcolm ka puta ā rāua uri tekau ki tēnei ao kikokiko. Pumau ai a Erihapeti ki tōna
whakapono he mana tō te tane, he mana anō tō te wahine.
Me haere ngātahi ngā mana kia tupu pai ai te whānau, kia tau pai ai te whānau i tēnei
ao hurihuri. Koirā hoki te noho a te whānau o Erihapeti rāua ko Malcolm. Ahakoa
ngā pikinga me ngā hekenga o te wā i waenganui i a rāua, ka whakakotahi ai tonu ō
rāua nei whakaaro tiaki tamariki.
15
Nō te tau 1963 nā tōna kaha whakapono ki te mana motuhake o te hunga wahine i
tapiri atu ia ki te Rōpū Wāhine Māori Toko i Te Ora. Tū māngai ia mō te Rōpū
Wāhine Māori Toko i Te Ora mai i te tau 1977 – 1980. Nāna hoki i mau ki ngā
whakaaro tuku iho, mā te Māori anō te Māori hei arahi kia rapu oranga anō mō rātou
anō. Nō te tau 1985 ka puta whānui te pounamu, ko Rapuora. Nāna anō te pukapuka
i rangahau i waenganui i ngā tau 1980 – 1984, nāna anō te pukapuka i hanga hei
oranga mō ngā wāhine Māori, mō ngā whānau Māori, mō ngā iwi Māori huri noa i te
motu.
Kei ngā hau katoa o Tāwhirimatea, kei roto, kei waho o Aotearoa, i rongohia ai ōna
nei wawata e rere haere ana. He maha ngā kōrero mōna e pā ana ki te tū o te hunga
kikokiko i tēnei ao. I tino pakanga, whakapau kaha ai a Erihapeti ki te whakatakoto
ture kia noho ora ai te hunga kikokiko i tēnei ao. I tino whakarongo rātou o tāwahi, ki
āna korero. Nō te tau 1988 – 1996 i noho ia hei māngai mō te Komihana Human
Rights. I te mura o te ahi a Erihapeti, i Tahiti, me tana wero ki reira ki te tiaki kia
tika, mō ake tonu atu, te noho a Ranginui rāua ko Papatūānuku. Ko āna tohutohu i
rongohia me mutu te āhuatanga tūkino e whakatūpapaku ai a Papatūānuku rāua ko
Ranginui me ā rāua nei uri. Ehara mō te iwi Māori anake ana kōrero, kāo, mō te ao
whānui kē.
Engari ko te mōhio hoki tā te tikanga Māori, ahakoa kua haere ā-tinana tēnei whāea
kei te pupū ake tonu tōna wairua i roto i te tokomaha o ana uri whakaheke kei tēnei ao
kikokiko. Mā rātou tonu hei kawe, hei whakatutuki, hei whakatinana kia pai ngā
moemoeā, ngā wawata o tō rātou nei hākui, taua a Erihapeti. Mā rātou hoki hei whai
atu ngā huarahi i whakatakotohia e ia kia tū rangatira, kia tū māia, kia tū Māori
motuhake rātou i tēnei ao hurihuri, pērā i te tū o tō rātou hakui, tō rātou taua a
Erihapeti.
16
Nō reira me pēnei anō te poroporoaki ki tēnei whāea o te ao Māori
1923 – 1997
Takoto mai, takoto mai rā te Kuru Pounamu o ngā hapū o Huirapa, o Huia ki te
okiokinga o ngā tūpuna, ki te pūtahitanga o Rehua, ki te wāhi i whakatau ai tō waka.
17
I te wā nei he tino mihi nui tēnei ki tētehi mōkai o Erihapeti, ki tō tātou hoa a Paul
Rehu McGregor Murchie. Nāna nei te tākoha i homai e pā ana ki tōna hākui rawe a
Dr Erihapeti Rehu-Murchie LLD. Ā nā tēnei aroha ka hua te whakaaro, kua puawai te
taonga mō ōna whakatupuranga e haere mai ana.
Murchie, E. (1984) Rapuora Health and Māori Women. Welllington: Lincoln Print.
Murchie, K. (1998) Taua – He maioha tēnei tuhituhinga ki tōna taua – Third Form
High School Assignment.
Newnham, T. (1989) The Unresolved Promises of New Zealand, pgs 13 – 18 in A
Long White Cloud. Auckland: Maxwell Printing.
Thomson, A. (1993) What I believe, pgs 160 – 165. Wellington: GP Publications Ltd.
Tuhia kia toru o ngā taonga tuku iho i pānuitia e koe nō tēnei kuru pounamu
e noho ana tonu i ana uri whakaheke hei oranga whānui mō rātou.
18
Pānuitia ngā kōrero
Haea ai te ata
Ka hāpara te ata
Ka korihi te manu
Ka wairori te kutu
Ko te ata nui ka hora ēnā
Ka taki te umere
Te awatea
19
Ka heke mai au i te tihi o te mauka tapu o Aoraki. Ka haere whakatetoka ki kā
whenua o Te Ahi Tapu o Tamatea e tau ana ki Moeraki. Ka kauhoe au i roto i kā
waimāori o te roto o Waimātaitai me kā wai tote o Te Tai o Āraiteuru, tae noa ki te
wharenui o Uenuku, te wāhi kāika o tōku tupuna a Ihaia Rehu te hākoro o Piuraki
Rehu. Ka heke whakatetoka tonu au ki kā whenua o te hapū o Kāti Huirapa ki
Puketeraki. Ka piki au i te mauka o Hikaroroa, mai i te tihi o taua mauka ka titiro au
ki raro ki te awa o Waikouaiti e rere atu rā ki te taha o te marae o Puketeraki, te kāika
o tōku tupuna a Teone Rehu, te hākoro o Ihaia Rehu, tae noa ki Te Moana Roa a
Kiwa.
Ko Ihaia Murchie tōku ingoa. Tekau mā iwa tōku pakeke. I tupu ake au i te tāone o
Whanganui. I ēnei rā kei Te Whanganui a Tara au e noho ana hei tauira mō te tohu
Kaimātai Hinengaro i te Whare Wānanga o Wikitōria.
Ko ngā hākinakina pai ki a au, ko te eke papawira, te eke papareti ngaru me te eke
papareti hukapapa. He rawe ēnei hākinakina ki au i te mea he “hakinakina tōpito”
katoa ēnei.
20
I te wā i te tupu au ki Whanganui i haere au ki Te Kura Kaupapa Māori o Te Ati
Haunui-a-Pāpārangi. I kuraina au ki taua kura tae noa ki toku pakeke 13. I taua kura i
ako au ki te kōrero i te reo Māori. I tere ako au i te reo Māori i te mea i te āwhina tōku
matua kēkē a Alistair Murchie i a au ,ā, i aua wā i tutaki au ki tōku taua a Erihapeti
Rehu- Murchie. I akiaki ia i a au kia kōrero i te reo. I tino tautoko hoki ōku mātua i au
ki te kōrero i te reo i ngā wā katoa.
I te tau 2000 i nuku tōku whānau ki Rotorua ki te noho ki te taha o tōku kuia. I reira, i
haere au ki Te Kura Kaupapa Māori o Te Koutu. He ōrite ki tōku kura kaupapa Māori
tuatahi - he kura kōrero i te reo Māori anake tēnei. I piki ake ōku pūkenga reo Māori i
te kura nei ,ā, i whai au i tōku hiahia ki te ako i ngā tikanga me ngā kawa Māori.
Tokorua ngā tāngata tino whai mana mō tōku whakataunga ki te mahi hei Kaimātai
Hinengaro. Ko tōku taua Erihapeti Rehu-Murchie tētahi tangata. I roto ia i te rārangi
mahi mō te Hauora o ngā Māori. Ko tōku hākoro a Rehu Murchie tētahi anō. He
kaimahi ia i roto i te Hauora o te Hinengaro. Nā te tokorua nei ōku hiahia ki te whai i
te huarahi o te Kaimātai Hinengaro i whakaputa.
21
Whakahoahoa kia tika ngā kupu Māori ki ngā kupu Pakeha
Hākui Mountain
Taua On
Hākoro Home
Kaika Mother
Kā Grandmother
Mauka Father
Ruka The
22
Tuhia tō pepeha kia kitea nō wai koe, nō whea koe?
23
Tuhia ngā kōrero e pā ana ki ngā taonga tuku iho
nō ngā tūpuna. He aha ngā mahi o te whānau hei āwhina?
He aha ngā mahi ka taea te whānau te whakatika kia piki
ki te taumata?
24
Tuhia ngā kōrero e pā ana ki ō hiahia inā mutu te kura.
www.careers.govt.nz
www.taiohi.co.nz
www.temana.co.nz
25
Ko te mahi a te Kaimātai Hinengaro he āta titiro, he arotake
hoki i ngā mea ngā raruraru whanonga (behaviour)
māuiuitanga hinengaro o te tangata.
26
27
28
Anga ki Te Tai Rāwhiti
Ki te taha tāne,
Ki te taha wahine,
Ki runga ki a Ranginui,
Ki raro ki a Papatūānuku,
Te hā ki roto, Te hā ki waho.
Anga ki Te Tai Tokerau
Ki te taha tāne,
Ki te taha wahine,
Ki runga ki a Ranginui,
Ki raro ki a Papatūānuku,
Te hā ki roto, Te hā ki waho.
29
Anga ki Te Tai Hauauru
Ki te taha tāne,
Ki te taha wahine,
Ki runga ki a Ranginui,
Ki raro ki a Papatūānuku,
Te hā ki roto, Te hā ki waho.
30
Titohia tētehi waiata ā ringa / haka rānei e pā ana
ki te ao o te taioha hei oranga.
31
Titiro ki te kōpaepae whakaari (animation CD) o
Te Umanga Whakaora
32
33
34
Whakamāramatia mai i te tikanga o ngā kupu
e whai ake nei.
Harikoa
Māhaki
Ngākau titikaha
Pāhekoheko
Pūmanawa
Pāpouri
Rawaka
Tauawhi
Wairua whakawhe
35
Tuhia ngā kōrero i kōrerotia e tētehi hunga kaimahi nō
tētehi Hauora Oranga Hinengaro (Mental Health Service) i tae atu
ki te kura kia whai oranga mōu.
He aha te tikanga o ngā kupu e pā ana ki ngā momo māuiuitanga e whai ake nei
• Haurangi
• Porangi
• Wairangi
• Rangirua
36
Whakahoahoa te ratonga hapori (community service) tika ki ngā tāngata e
whai ake nei.
37
Ko te mātauranga hauora hinengaro tētehi wehenga o
ngā mahi rata e pā ana ki te ārai me
te whakaora i ngā mate hinengaro me
te whakatairangi i te hauora hinengaro i waenganui i te iwi whānui.
38
39