You are on page 1of 39

1

2
Tēnei au
Tēnei au
te hōkai nei i taku tapuwae,
ko te hōkai nuku,
ko te hōkai rangi,
ko te hōkai a tō tupuna a Tāne-nui-a-rangi
i pikitia ai ki te Rangi-tū-hāhā
ki Tihi o Manono,
i rokohina atu rā
ko Io te matua kore anake
i riro iho ai ngā Kete o te Wānanga
Ko te Kete Tuauri, Ko te Kete Tuatea, Ko te Kete Aronui.
Ka tiritiria ka poupoua ki a Papatūānuku
Ka puta te ira tangata ki te wheiao ki te Ao mārama
Kei roto i tēnei kete hauora ētehi o ngā hua nō Tāne-nui-a-rangi nā Te Rau Matatini i
kimi hei oranga whānui mō Ngāi Tāua, Ngāi Tatou te Iwi Māori i tēnei ao hurihuri me
kī, i tēnei ao o tātou. Ko te Whare Tapa Whā me ana mōhiotanga katoa i raua ki tēnei
kete hauora. Nā te rauemi, Hauora i roto i te marautanga o Aotearoa, i homai ētehi atu
o ngā kai mō tēnei kete. Ko te reo Māori me ōna nei tikanga ērā e whāngai atu i ēnei
kai kia piki te ora o te wairua, te whānau, te tinana, te hinengaro i runga i a tātou te
hunga kikokiko. Kua whakakīngia tēnei kete hauora ki ngā hua o nāianei me ērā o
nehe. Ka whai tikanga tonu i ngā whakaaro nō ngā tūpuna ā kei roto i te hunga
kikokiko ōna taonga tuku iho ā, ka taea hoki e ia te whai i te iti kahurangi ka hiahia.
Ko ēnei hoki kei te kete hauora nei.

E whā ngā taha o taku whare,


ko te taha Wairua, ko te taha Tinana, ko te taha Whānau, ko te taha Hinengaro.
Ka tū rangatira ngā taha,
ka tū rangatira au.

KO TE TAHA WAIRUA, ko te Kikorangi nō te Matua nui i te Rangi.


KO TE TAHA WHĀNAU, ko te Kōwhai nō Tāne Mahuta, ko te Kākāriki nō ngā
Wai o Te Pounāmu.
KO TE TAHA TINANA, ko te Kura nō te Whaea Papatūānuku, ko te Kōwhai nō
Tāne Mahuta.
KO TE TAHA HINENGARO, ko te Kikorangi nō te Matua nui i te Rangi, ko te
Kura nō te Whaea Papatūānuku.

KO TĒNEI AU

Careers in Mental Health


www.matatini.co.nz

3
Te Mahi Tuatahi Ngā Karakia Wh 07
Te Mahi Tuarua Ngā Rongoā Rākau Wh 08
Te Mahi Tuatoru Ngā Pepeha Wh 10
Te Mahi Tuawhā Ngā Whakataukī Wh 11
Te Mahi Tuarima Te Kaimahi Tautoko Taiohi Wh 12

Te mahi Tuatahi Tū teitei tonu a Maunga Aorangi Wh 15


Te mahi Tuarua He taonga tuku iho Wh 19
Te Mahi Tuatoru Ngā taonga tuku iho Wh 23
Te Mahi Tuawhā Inā mutu te kura Wh 25
Te Kaimātai Hinengaro Wh 26

Te Mahi Tuatahi Te Hā o Ngā Tūpuna Wh 29


Te Mahi Tuarua Te Hā o Ngā Taiohi Wh 31
Te Mahi Tuatoru Te Umanga Whakaora Wh 32

Te Mahi Tuatahi Ngā kupu e pā ana ki ngā kare o roto Wh 35


Te Mahi Tuarua Ngā momo māuiuitanga Wh 36
Te Mahi Tuatoru E kimi tautoko ana Wh 37
Te Rata Mate Hinengaro Wh 38

4
5
6
Mā ngā karakia ka hono te ao wairua ki te ao kikokiko hei oranga

Whakataka te hau ki te tonga.


Whakataka te hau ki te uru.
Kia mākinakina ki uta.
Kia mātaratara ki tai.
E hī ake ana te atakura.
He tio, he huka, he hauhunga
Pai Marire.

E ai ki ngā kōrero, nō Tāwhirimatea te hau tonga me te hau uru e kaha ana ki te patu
ahakoa ko wai, ahakoa kei whea, ahakoa te aha. Nō reira ma tēnei inoi ka mea atu me
mutu te riri, kia tau te rangimārie ki runga i a Papatūānuku. He whakaaro anō e pā ana
ki te tikanga o ēnei kōrero he mea e whakatau ana i ngā raruraru me ngā auētanga i
roto i te hunga kikokiko kia whakamāmā ake te huarahi kei mua i a ia.

Te tuhi me te whakamārama i tētehi karakia nō nehe e mōhiotia ana.

7
Ko ēnei ngā hua kei waenganui i a Papatūānuku rāua
ko Ranginui hei oranga mō te hunga kikokiko

A.
Whakamārama mai i te tikanga o ngā rongoā rākau
e whai ake nei. Kimihia i runga i te ipurangi.

pharmacy.otago.ac.nz/rongoa/pages/links.html
uruao.8k.com/rongoa plants.htm
www.aoteamoana.co.nz/native/native/native.html
www.ace.net.au/darkmoon/treenz.htm
www.bushmansfriend.co.nz
www.wrag.wellington.net.nz/rongoa.html

Tuhia hoki tētehi pikitia kia kite i te āhua o ēnei rongoā rākau.

 Harakeke

 Kawa kawa

 Koromiko

 Kumarahou

 Mamaku

8
E.

Tuhia ngā kōrero rongoā i kōrerotia e te tohunga rongoā


rākau i tae atu ki te kura. He aha ngā tino āhuatanga,
ngā painga o ngā tohunga i tēnei ao o tātou?

9
Mā te pepeha ka mōhio te tangata ki tōna ao ake hei oranga mōna

Te tuhi me te whakamārama i te pepeha e mōhiotia ana.


Me pewhea ngā pepeha hei oranga mo te tangata i ēnei wā?

Te tuhi me te whakamārama i tō pepeha, nāu anō i tito.

10
Me honohono ngā whakataukī Māori ki tōna whakamārama i te reo
Pākehā.

Whaia e koe te iti kahurangi ki I am a seed born of greatness


te tuohu koe me he maunga descended from a line of
teitei. chiefs and I will never be lost.

By your gifts and knowledge


Rapua te mea ngaro
and my gifts and knowledge,
the people will be resourced.
E kore au e ngaro he kākano i Follow your desires, lest you
ruia mai i Rangiātea bow only to a lofty mountain.

Mauri mahi, Mauri ora, Seek those things that are


Mauri noho, Mauri mate hidden

Nau te rourou Naku te rourou


Those who work stay well
ka ora te manuhiri

Te tuhi me te whakamārama i tētehi whakataukī


e mōhiotia ana.

11
Titiro ki te kōpaepae whakaari (Animation CD) o
Te Kaimahi Tautoko Taiohi (Youth Worker).

He aha ētehi o ngā āhuatanga papai i rongona mai i te kōpaepae whakaari


o Te Kaimahi Tautoko Taiohi hei ārahi i te hunga e hiahia ana ki te whai i
tēnei tūnga mahi?

Ko te mahi a te Kaimahi Tautoko Taiohi e tautoko atu, e


whakarite whāinga mō ngā tāngata taetae atu ki ngā ratonga
oranga hinengaro (community mental health services), kia taea
te mahi motuhake, kia hora whānui ngā huarahi ki mua i tēnā, i
tēnā, kia pakari ai hoki te oranga.

TE KAIĀWHINA AHUMAHI, www.tkaito.co.nz, 0800 558 558


TE WĀNANGA O RAUKAWA,www.twor.ac.nz, 06 3647820
UNIVERSITY OF AUCKLAND, www.auckland.ac.nz, 0800 626364

12
13
14
Pānuitia ngā tuhituhinga
Nō te tau 1923 i te 30 o Hakihea i puta ai he kuru pounamu ki te hapū o Ngāti
Huirapa. Kei te rāwhiti o Te Waipounamu tōna ūkaipō, ko Arowhenua tērā, he
whenua motuhake i te mānia o Te Hāroa o Te Kāhu. I heke mai tēnei pōtiki i tōna
whaea a Ōriwia Hāwea o Ngāti Raukawa ki Otaki me tōna matua a Hone Piuraki
Rehu o Ngāi Tahu me Ngāti Mamoe. Ko tōna tuakana ko Rānui Hinematua.

I tupu Māori tūturu tēnei mōkai i waenganui i ngā


mōhiotanga o tōna koro a Ihaia Pohomare Rehu o Moeraki
‘I noho
me tōna kuia a Mereana Te Hauhau Whaora o Arowhenua. I pumau a ia ki
whakaingoatia tēnei mokopuna ko Erihapeti Rehu. Mai i ngā tikanga o
tōna timatanga i noho pumau a ia ki ngā tikanga o ōna nei ōna nei mātua
mātua tūpuna. Ngākau nui a Erihāpeti ki te mātauranga o te
ao kōhatu, ngāwari hoki a ia ki te mātauranga o te ao whānui.
tūpuna.’

E ai ki ngā korero tuku iho i inoia ōna nei mātua tūpuna kia ākona hei kaiako kia
whakawhānui ake i tōna tirohanga. Nō reira i whakatinanahia e ia ngā moemoeā o
ōna nei mātua tūpuna. Kaingākau a Erihapeti ki ēnei kōrero nō neherā, te manu e kai
ana te miro nōna te ngahere, te manu e kai ana te mātauranga nōna te ao. Koirā hoki
ana tohutohu ki ngā tauira katoa nāna i whakaako i ngā kura tuatahi, i ngā kura tuarua,
i ngā kuratini i Te Waipounamu, i Te Ika a Māui hoki.

Nō te tau 1946 he kaupapa whakahirahira anō tā Erihapeti. Ka huri tōna titiro, ōna
māhara ki tōna whaiāipō, ki tōna hoa rangatira ki a Malcolm Murchie. He uri
whakaheke a Malcolm nō ōna tūpuna Kōtimana. Mai i te hononga o Erihapeti rāua ko
Malcolm ka puta ā rāua uri tekau ki tēnei ao kikokiko. Pumau ai a Erihapeti ki tōna
whakapono he mana tō te tane, he mana anō tō te wahine.

Me haere ngātahi ngā mana kia tupu pai ai te whānau, kia tau pai ai te whānau i tēnei
ao hurihuri. Koirā hoki te noho a te whānau o Erihapeti rāua ko Malcolm. Ahakoa
ngā pikinga me ngā hekenga o te wā i waenganui i a rāua, ka whakakotahi ai tonu ō
rāua nei whakaaro tiaki tamariki.

15
Nō te tau 1963 nā tōna kaha whakapono ki te mana motuhake o te hunga wahine i
tapiri atu ia ki te Rōpū Wāhine Māori Toko i Te Ora. Tū māngai ia mō te Rōpū
Wāhine Māori Toko i Te Ora mai i te tau 1977 – 1980. Nāna hoki i mau ki ngā
whakaaro tuku iho, mā te Māori anō te Māori hei arahi kia rapu oranga anō mō rātou
anō. Nō te tau 1985 ka puta whānui te pounamu, ko Rapuora. Nāna anō te pukapuka
i rangahau i waenganui i ngā tau 1980 – 1984, nāna anō te pukapuka i hanga hei
oranga mō ngā wāhine Māori, mō ngā whānau Māori, mō ngā iwi Māori huri noa i te
motu.

Ka whakarangatira, ka whakahonore a Aotearoa i a Erihapeti. I


‘kia tukua te te tau 1989 nā te kāwanatanga i tautoko te karanga a te iwi
honore Māori kia tukua te hōnore Queen’s Service Order ki a ia mō
ngā mahi mīharo i whakatutuki ai e pā ana ki te Rōpū Wāhine
Queen’s Māori Toko i Te Ora. Nō te tau 1990 nā te Whare Wānanga o
Service Order Wikitōria i tohu, i whakanui te wahine kaha nei, ko Dr
ki a ia.’ Erihapeti Rehu-Murchie LLD. I tāpiri atu tēnei tohu ki te tohu
paetahi i oti i a ia i te Whare Wānanga o Wikitōria i te tau
1977.

Kei ngā hau katoa o Tāwhirimatea, kei roto, kei waho o Aotearoa, i rongohia ai ōna
nei wawata e rere haere ana. He maha ngā kōrero mōna e pā ana ki te tū o te hunga
kikokiko i tēnei ao. I tino pakanga, whakapau kaha ai a Erihapeti ki te whakatakoto
ture kia noho ora ai te hunga kikokiko i tēnei ao. I tino whakarongo rātou o tāwahi, ki
āna korero. Nō te tau 1988 – 1996 i noho ia hei māngai mō te Komihana Human
Rights. I te mura o te ahi a Erihapeti, i Tahiti, me tana wero ki reira ki te tiaki kia
tika, mō ake tonu atu, te noho a Ranginui rāua ko Papatūānuku. Ko āna tohutohu i
rongohia me mutu te āhuatanga tūkino e whakatūpapaku ai a Papatūānuku rāua ko
Ranginui me ā rāua nei uri. Ehara mō te iwi Māori anake ana kōrero, kāo, mō te ao
whānui kē.

Āe, i whakawaho tōna hikoi ki te nuku o te ao i reira wānanga ai, whakawāwā ai he


aha ngā painga ka puta atu mō ngā hunga kikokiko katoa. Me te mōhio tonutia e te ao
whānui he tino whāea pukumahi a Erihapeti ahakoa te mahi, ahakoa te toimahatanga o
te mahi i runga i a ia. Engari i tae mai te karanga i te tau 1997 i te 5 o Hōngoingoi.
Hiki ana te motu, tangi hotuhotu ai te manawa ki roto o Katihiku, ki roto o
Arowhenua i runga i te reo karanga o Erihapeti. I tino heke mai te roimata ki runga i
a Papatūānuku, karanga ai te reo o te ao wairua, kātahi ka timata te huri o te ihu o tōna
waka ki te rua koiwi o ōna nei mātua tūpuna. I whakahokia tēnei mokopuna ki tōna
hau kāinga, ki tōna whenua i waenganui i ōna nei mātua tūpuna, i raro i te maru o tōna
maunga tata a Tarahaoa, i te taha o ōna awaawa rangatira a Te Umukaha me Opihi.

Engari ko te mōhio hoki tā te tikanga Māori, ahakoa kua haere ā-tinana tēnei whāea
kei te pupū ake tonu tōna wairua i roto i te tokomaha o ana uri whakaheke kei tēnei ao
kikokiko. Mā rātou tonu hei kawe, hei whakatutuki, hei whakatinana kia pai ngā
moemoeā, ngā wawata o tō rātou nei hākui, taua a Erihapeti. Mā rātou hoki hei whai
atu ngā huarahi i whakatakotohia e ia kia tū rangatira, kia tū māia, kia tū Māori
motuhake rātou i tēnei ao hurihuri, pērā i te tū o tō rātou hakui, tō rātou taua a
Erihapeti.

16
Nō reira me pēnei anō te poroporoaki ki tēnei whāea o te ao Māori

1923 – 1997
Takoto mai, takoto mai rā te Kuru Pounamu o ngā hapū o Huirapa, o Huia ki te
okiokinga o ngā tūpuna, ki te pūtahitanga o Rehua, ki te wāhi i whakatau ai tō waka.

17
I te wā nei he tino mihi nui tēnei ki tētehi mōkai o Erihapeti, ki tō tātou hoa a Paul
Rehu McGregor Murchie. Nāna nei te tākoha i homai e pā ana ki tōna hākui rawe a
Dr Erihapeti Rehu-Murchie LLD. Ā nā tēnei aroha ka hua te whakaaro, kua puawai te
taonga mō ōna whakatupuranga e haere mai ana.

Murchie, E. (1984) Rapuora Health and Māori Women. Welllington: Lincoln Print.
Murchie, K. (1998) Taua – He maioha tēnei tuhituhinga ki tōna taua – Third Form
High School Assignment.
Newnham, T. (1989) The Unresolved Promises of New Zealand, pgs 13 – 18 in A
Long White Cloud. Auckland: Maxwell Printing.
Thomson, A. (1993) What I believe, pgs 160 – 165. Wellington: GP Publications Ltd.

Tuhia kia toru o ngā taonga tuku iho i pānuitia e koe nō tēnei kuru pounamu
e noho ana tonu i ana uri whakaheke hei oranga whānui mō rātou.

18
Pānuitia ngā kōrero

Haea ai te ata
Ka hāpara te ata
Ka korihi te manu
Ka wairori te kutu
Ko te ata nui ka hora ēnā
Ka taki te umere
Te awatea

E tū ana au ki te tihi o tōku mauka tapu a Aoraki


Ka titiro ki raro ki kā wai o te roto tapu o Pūkaki
E rua kā awa o Kai Tahu, Kāti Mamoe e rere ana mai i Pūkaki
Ka rere te awa o Waitaki ki ruka i Te Mānia Pakihi Whakatekateka o Waitaha
Ka rere te awa o Opihi ki ruka i Te Mānia o te Hāroa o te Kāhu tae noa
Ki te whare tupuna a Te Hapa o Niu Tireni e tū ana ki te marae o Arowhenua, te wāhi
kāika o tōku taua a Erihapeti Rehu-Murchie rāua ko tōna hākoro a Piuraki Rehu

19
Ka heke mai au i te tihi o te mauka tapu o Aoraki. Ka haere whakatetoka ki kā
whenua o Te Ahi Tapu o Tamatea e tau ana ki Moeraki. Ka kauhoe au i roto i kā
waimāori o te roto o Waimātaitai me kā wai tote o Te Tai o Āraiteuru, tae noa ki te
wharenui o Uenuku, te wāhi kāika o tōku tupuna a Ihaia Rehu te hākoro o Piuraki
Rehu. Ka heke whakatetoka tonu au ki kā whenua o te hapū o Kāti Huirapa ki
Puketeraki. Ka piki au i te mauka o Hikaroroa, mai i te tihi o taua mauka ka titiro au
ki raro ki te awa o Waikouaiti e rere atu rā ki te taha o te marae o Puketeraki, te kāika
o tōku tupuna a Teone Rehu, te hākoro o Ihaia Rehu, tae noa ki Te Moana Roa a
Kiwa.

Ka huri au ki te raki ki te timata i tōku hīkoi ki Te Ika a Māui


Tō ana tōku waka ki te takutai o Te Moana o Raukawa
Ka hoe au i tōku waka tae noa ki kā whenua o Katihiku te wāhi kāinga o te iwi o
Ngāti Raukawa me te hapū o Ngāti Huia
I kō ka tō au i tōku waka ki te roto o Waiorongomai
Ka piki atu au i te maunga o Tararua
Mai i te tihi ka kite au i te awa o Ōtaki e rere ana ki te marae o Katihiku. Kei reira te
whare tupuna a Tamatehura e tū ana
Te wāhi whānau o tōku tupuna a Oriwia Hawea te whaea o tōku taua a Erihapeti Rehu
-Murchie

Ko Ihaia Murchie tōku ingoa. Tekau mā iwa tōku pakeke. I tupu ake au i te tāone o
Whanganui. I ēnei rā kei Te Whanganui a Tara au e noho ana hei tauira mō te tohu
Kaimātai Hinengaro i te Whare Wānanga o Wikitōria.

Ko ngā hākinakina pai ki a au, ko te eke papawira, te eke papareti ngaru me te eke
papareti hukapapa. He rawe ēnei hākinakina ki au i te mea he “hakinakina tōpito”
katoa ēnei.

20
I te wā i te tupu au ki Whanganui i haere au ki Te Kura Kaupapa Māori o Te Ati
Haunui-a-Pāpārangi. I kuraina au ki taua kura tae noa ki toku pakeke 13. I taua kura i
ako au ki te kōrero i te reo Māori. I tere ako au i te reo Māori i te mea i te āwhina tōku
matua kēkē a Alistair Murchie i a au ,ā, i aua wā i tutaki au ki tōku taua a Erihapeti
Rehu- Murchie. I akiaki ia i a au kia kōrero i te reo. I tino tautoko hoki ōku mātua i au
ki te kōrero i te reo i ngā wā katoa.

I te tau 2000 i nuku tōku whānau ki Rotorua ki te noho ki te taha o tōku kuia. I reira, i
haere au ki Te Kura Kaupapa Māori o Te Koutu. He ōrite ki tōku kura kaupapa Māori
tuatahi - he kura kōrero i te reo Māori anake tēnei. I piki ake ōku pūkenga reo Māori i
te kura nei ,ā, i whai au i tōku hiahia ki te ako i ngā tikanga me ngā kawa Māori.

I te tau 2002 i wehe au i Te Kura Kaupapa Māori o Te Koutu ā, i haere au ki Te Kura


o Western Heights. I pā mai te ohorere ki a au i tōku rā tuatahi i te kura nei i te mea
kātahi anō au ka wehe i tētahi kura tino iti, tērā pea e 200 noa iho ngā tauira ,ā, nuku
atu i te 2000 ngā tauira i tōku kura hou. I te mea i puta mai au i tētahi kura iti ā, i
haere ki tētahi kura nui, i huri au hei tama āhua whakamā. Engari kāore i roa i mua i
tōku patunga i te whakamā i te mea i uru au ki roto i te tīma poitukohu ,ā, i kimi au i
ētahi hoa hou. I te kura o Western Heights i a rātou tētahi wahanga reo Māori. I tino
rawe tēnei mōku i te mea i āhei au ki te ako tonu i te reo me ngā tikanga Māori. I noho
au i tōku tiwhikete reo Māori pae ono i te wā i roto au i te pae rima ,ā, i noho au i te
tiwhikete pae whitu i te wa i roto au i te pae ono. He tino pai tēnei mōku i te mea i te
wā i tae au ki te pae whitu i āhei au ki te noho i ngā pepa reo Māori mō te tau tuatahi o
te whare wānanga.

I te tau 2004 i tīmata au ki te Whare Wānanga o Wikitōria ki ‘Kei te hiahia


Pōneke. I whakarite au ki te whai i ngā pepa mō te
whakamātau hinengaro me ngā pepa mō te reo Māori. I au ki te whai i
whiriwhiri au i ēnei pepa i te mea kei te hiahia au ki te whai i te huarahi o te
te huarahi o te Kaimātai Hinengaro ,ā, e hiahia ana au ki te Kaimātai
reo, ki ngā kawa me ngā tikanga Māori kia taea e au te iwi Hinengaro.’
Māori te awhina.

Tokorua ngā tāngata tino whai mana mō tōku whakataunga ki te mahi hei Kaimātai
Hinengaro. Ko tōku taua Erihapeti Rehu-Murchie tētahi tangata. I roto ia i te rārangi
mahi mō te Hauora o ngā Māori. Ko tōku hākoro a Rehu Murchie tētahi anō. He
kaimahi ia i roto i te Hauora o te Hinengaro. Nā te tokorua nei ōku hiahia ki te whai i
te huarahi o te Kaimātai Hinengaro i whakaputa.

Mā te mau i te ngaru o te mātauranga, ka huaki ngā kuaha katoa.


Nā Ihaia Murchie

21
Whakahoahoa kia tika ngā kupu Māori ki ngā kupu Pakeha

Hākui Mountain
Taua On
Hākoro Home
Kaika Mother
Kā Grandmother
Mauka Father
Ruka The

22
Tuhia tō pepeha kia kitea nō wai koe, nō whea koe?

Ko ......................................................... te/ngā waka

Ko ......................................................... te/ngā maunga

Ko ......................................................... te/ngā awa

Ko ......................................................... te/ngā iwi

Ko ......................................................... te/ngā hapū

Ko ......................................................... te/ngā marae

Ko ....................... rāua ko ....................... ōku tūpuna

Ko ....................... rāua ko ....................... ōku mātua

Ko ......................................................... tōku ingoa

23
Tuhia ngā kōrero e pā ana ki ngā taonga tuku iho
nō ngā tūpuna. He aha ngā mahi o te whānau hei āwhina?
He aha ngā mahi ka taea te whānau te whakatika kia piki
ki te taumata?

24
Tuhia ngā kōrero e pā ana ki ō hiahia inā mutu te kura.
www.careers.govt.nz
www.taiohi.co.nz
www.temana.co.nz

25
Ko te mahi a te Kaimātai Hinengaro he āta titiro, he arotake
hoki i ngā mea ngā raruraru whanonga (behaviour)
māuiuitanga hinengaro o te tangata.

CANTERBURY UNIVERSITY, www.canterbury.ac.nz, 0800 VARSITY


MASSEY UNIVERSITY, www.massey.ac.nz, 0800 MASSEY
OPEN POLYTECHIC OF NZ, www.openpolytechnic.ac.nz, 0508 650 200
OTAGO UNIVERSTY, www.otago.ac.nz, 0800 80809
UNIVERSITY OF AUCKLAND, www.auckland.ac.nz , 0800 626364
VICTORIA UNIVERSITY, www.vuw.ac.nz, 04 472 1000
WAIKATO UNIVERSITY, www.waikato.ac.nz, 0800 WAIKATO
WELLINGTON INST OF TECHNOLOGY, www.weltec.ac.nz 0800 WELTEC

26
27
28
Anga ki Te Tai Rāwhiti
Ki te taha tāne, 
Ki te taha wahine, 
Ki runga ki a Ranginui, 
Ki raro ki a Papatūānuku, 
Te hā ki roto, Te hā ki waho.   
Anga ki Te Tai Tokerau
Ki te taha tāne, 
Ki te taha wahine, 
Ki runga ki a Ranginui, 
Ki raro ki a Papatūānuku, 
Te hā ki roto, Te hā ki waho.   

29
Anga ki Te Tai Hauauru
Ki te taha tāne, 
Ki te taha wahine, 
Ki runga ki a Ranginui, 
Ki raro ki a Papatūānuku, 
Te hā ki roto, Te hā ki waho.   

Anga ki Te Tai Tonga


Ki te taha tāne, 
Ki te taha wahine, 
Ki runga ki a Ranginui, 
Ki raro ki a Papatūānuku, 

Te hā ki roto, Te hā ki waho.   

30
Titohia tētehi waiata ā ringa / haka rānei e pā ana
ki te ao o te taioha hei oranga.

TŪTŪ ANA TE PUEHU


HARURU ANA TE WHENUA
RONGO ANA, KITE ANA I TE ATAAHUA O TE TAIOHI

31
Titiro ki te kōpaepae whakaari (animation CD) o
Te Umanga Whakaora

He aha ngā hua o te Umanga Whakaora?

Mā tēnei mea e āwhina te tangata e pāngia ana e ngā


ngā māuiuitanga tinana, māuiuitanga hinengaro hoki ki te
whakapakari i ana pūkenga mō ngā mahi .

AUCKLAND UNIVERSITY OF TECH, www.aut.ac.nz, 0800 AUT UNI


OTAGO POLYTECH, www.openpolytechnic.ac.nz, 0800 762 786

32
33
34
Whakamāramatia mai i te tikanga o ngā kupu
e whai ake nei.
 Harikoa

 Eke ki ngā taumata

 Māhaki

 Ngākau titikaha

 Pāhekoheko

 Pūmanawa

 Pāpouri

 Rawaka

 Tauawhi

 Wairua whakawhe

35
Tuhia ngā kōrero i kōrerotia e tētehi hunga kaimahi nō
tētehi Hauora Oranga Hinengaro (Mental Health Service) i tae atu
ki te kura kia whai oranga mōu.

He aha te tikanga o ngā kupu e pā ana ki ngā momo māuiuitanga e whai ake nei

• Haurangi

• Porangi

• Wairangi

• Rangirua

36
Whakahoahoa te ratonga hapori (community service) tika ki ngā tāngata e
whai ake nei.

Te Take Te Ratonga Hapori


Kāore a Takarangi e mōhio ana he SCHOOL GUIDANCE
aha te ara pai mōna ā tana mutunga i COUNSELLOR
te kura tuarua.
Kei te whakaaro a Māta e hapū ana RANGATAHI SERVICES
ia. Tekau mā ono ōna tau. www.matatini.co.nz

Kei pouri a Riki. Kātahi anō ka wehe CAREERS ADVISOR


tōna hoa wahine kura. I ētahi wā e www.taiohi.co.nz
riri ana ia, ā, me tana kaha ki te inu www.Temana.co.nz
waipiro hoki.
Kua mate te hoa kura a Tiki. Kua pā www.AUT.ac.nz
te pouritanga ki runga i a ia. E hiahia
ana ia ki te kōrero ki tētahi
kaitohutohu.
E pīrangi ana a Rana ki te whai i DEAF ASSOCIATION
tētahi tohu Umanga Whakaora. Rua
tekau mā rua ōna tau.
Kei te kimi a Tangiwai i tētahi rōpū YOUTHLINE
whakaratarata. Kei te turi a 0800 376 633
Tangiwai.
Kei te āwangawanga te whāea o SCHOOL NURSE
Hine. E kaha ana a Hine ki te kai
taru kino, tekau mā rima ōna tau.

37
Ko te mātauranga hauora hinengaro tētehi wehenga o
ngā mahi rata e pā ana ki te ārai me
te whakaora i ngā mate hinengaro me
te whakatairangi i te hauora hinengaro i waenganui i te iwi whānui.

UNIVERSITY OF AUCKLAND, www.auckland.ac.nz, 0800626364


OTAGO UNIVERSITY, www.otago.ac.nz, 0800 80809

38
39

You might also like