Buduænost bez iluzija
Prošlih godina bili smo svjedoci sve većeg broja katast-
rofa. Suše, poplave, razorni vihori i potresi nizali su se
jedno za drugim. Tisuće ljudi izginulo je u nesrećama na
kopnu, moru i u zraku. Milijuni umiru od gladi. Mnoge
su zemlje u financijskom bankrotu i nisu u stanju vratiti
kredite. Ratovi, pobune, demografska eksplozija i ne-
zaustavljivo uništavanje prirode ispunjavaju zebnjom srca
ljudi. Čovječanstvo sa strepnjom gleda na budućnost.
Mnogi od tih doga|aja predvi|eni su u
Bibliji (Mt. 24,4-31; Lk. 21,25-28; Otk. 6,12-17; 16-18.
pogl.). Bog je uvijek upozoravao ljude pri-
je nego što su se kazne, kao posljedica
bezbo`nosti, počele izlijevati na Zemlju
(Iz. 24,5-20; 46,9.10; Amos 3,7; Otk. 1,1.).
POUka iz prošlosti
Bog je, primjerice, objavio Noi dolazak potopa ,
Abrahamu i Lotu uništenje Sodome i Gomore,
Mojsiju zla koja će zadesiti Egipat.
Ti doga|aji zapisani su kao pouka za naše vrijeme, da
bi nam bilo jasno kako su se sva proročka upozorenja
u Bibliji uvijek na zadivljujući način ispunjavala te kako
će se i ubuduće ispunjavati (1. Kor. 10,6-12; 2. Pt. 2,5-9;
Hebr. 4,11.).
Nama, kao posljednjem ljudskom naraštaju, upućena je
hitna, upozoravajuća Bo`ja poruka -
koju nalazimo u 14. poglavlju Ivanova Otkrivenja. To je
posljednja Bo`ja opomena koju nam šalje prije dolaska
Isusa Krista kao kralja i suca.
Sadr`i najozbiljnije upozorenje o dolazećem sudu koje
se mo`e pronaći u Bibliji:
1. “Bojte se Boga i dajte mu slavu jer do|e
čas suda njegova! I poklonite se njemu koji stvori
nebo i zemlju i more i izre voda!”
2.”Pade, pade Babilon, veliki koji vinom gnjeva i bluda
svojega opi sve narode!”
3.”Tko god se klanja Zvijeri i kipu njezinu
te primi `ig na čelo ili ruku, pit će vino
gnjeva Bo`jega, nerazvodnjeno, natočeno već u čaši
srd`be njegove! I bit će udaren na muke u ognju i sum-
poru svetim an|elima naočigled i naočigled Jaganjcu.
Dim muke njihove suklja u vijeke vjekova. Ni danju
ni noću nemaju počinka oni koji se klanjaju Zvijeri
i kipu njezinu i tko god primi `ig s imenom
njezinim.” (Otk. 14,6 -11.)
Značenje tog poziva va`no je za svačiji `ivot! Ali, kako
mo`emo izbjeći da se ne poklonimo Zvijeri i njezinu
kipu te da ne primimo njezin `ig kad ne znamo pravo
značenje tih riječi? Manjak znanja mo`e nas dovesti u
smrtnu opasnost. “Moj narod gine: nema znanja” (Hoš.
4,6; usporedi s Iz. 29,13.14.).
No Bog je obećao da će iskrenim ljudima dati znanje
(Izr. 2,1-7; Dn. 12,4-10; Mt. 7,7.8.).
“@ivota mi moga - riječ je Jahve Gospoda - nije meni
do smrti bezbo`nikove, nego da se odvrati od zloga
puta svojega i da `ivi! Obratite se, dakle, obratite od
zloga puta svojega! Zašto da umrete, dome Izraelov?”
(Ez. 33,11; usp. 2. Pt. 3,10.11; Mal. 3,18-20.)
[t o z n a č i t a z v ij e r s a p o s eb n i m
`igom?
Da bismo razumjeli što znači zvijer, moramo pratiti
povijesni slijed doga|aja koji je doveo do njezine pojave.
Počet ćemo s knjigom proroka Daniela gdje je zapisano
veličanstveno proročanstvo kojim je predvi|ena povijest
svijeta od 6. stoljeća prije Krista pa do danas.
Tu m a č e n j e s i m b o l a u D a n i e l o v i m
proročanstvima nije višeznačno poput
kakve zagonetke. Bibli-
j s ko pr or o č a n s tvo u n apr i -
j e d j e n a p i s a n a p o v ij e s t
s v ije t a . K ljuč z a r a z u m ije v a n -
je B ibl ije n a l a z i s e u njoj s a moj
(2. Pt. 1,20.21.).
Simbol zvijeri u proročanstvima odnosi se na kral-
ja ili kraljevstvo. To se objašnjava u Dn. 7,17.23.:
”One četiri goleme nemani
jesu četiri kralja... Četvrta
neman bit će četvrto
k ra ljevst vo na zemlji...” U
Dn. 7,3. piše: “Četiri goleme
nemani izi|oše iz mora...” -
“more” ili “voda” su “ljudi
i mnošt va, narodi i jezici”
(Otk. 17,15. usp. Iz. 8,7.).
U sedmom poglavlju knjige pro-
roka Daniela proroku su buduća
svjetska kraljevstva prikazana
kao nemani. Sličan pristup nal-
azimo u Dn. 2,27-45. gdje pojedini dijelovi tijela jednog
kipa simboliziraju tijek političke povijesti svijeta.
Lav
“Prva bijaše kao lav...” (Dn. 7,4. usp. 2,37.38.). Tu se
opisuje babilonsko carstvo (608-
538. pr. Kr.) koje je vladalo za Danielova
vremena. Još i danas se mo`emo diviti
lavu na ulaznim vratima grada Babilona,
izlo`enim u Pergamon muzeju u Berlinu,
kao povijesnom svjedoku onog vremena.
Medvjed
“Kad eno druga neman: gle, sasvim drukčija: kao
medvjed, s jedne strane uspravljena, tri joj rebra u
ustima, me|u zubima. I bijaše joj rečeno:
Ustani, na`deri se mesa!” (Dn. 7,5.) Ta
neman ima isto značenje kao prsa i ruke
od srebra u Dn. 2,32.39. Predstavlja onu
silu koja je zamijenila babilonsko carstvo;
dvojno medoperzijsko carstvo
(538-331. pr. Kr.). U njemu su prevlast imali najprije
Medijci, a potom Perzijanci. Dvije ruke u kipa i medvjed
oslonjen na jednu stranu objašnjavaju te osobitosti: jedna
polovina bila je sna`nija od druge (Perzija). Tri rebra
simboliziraju nacije koje je Medoperzija pokorila, a to
su Babilon, Lidija i Egipat.
Leopard
“Gledah dalje, i evo: treća neman kao leopard,
na le|ima joj četiri ptičja krila: imaše četiri glave,
i dana joj je moć.” I ta neman ima
svoju usporedbu u Dn. 2,32.39. Bilo
je to grčko carstvo (331-168. pr.
Kr.) koje je na čelu s Aleksandrom
Makedonskim pokorilo Perzijance, ali se
nakon njegove smrti rascijepilo u četiri
dijela (diadorska carstva) - predstavljena s četiri glave
(Makedonija, Trakija, Sirija i Egipat).
Četvrta ZVIJER
“Zatim u noćnim vi|enjima, pogledah, kad eno:
čet vrta neman, strahovita, u`asna, izvanredno
sna`na: imaše velike gvozdene zube; ona
`deraše, mrvljaše, a što preostade, gazila
je nogama. Razlikovala se od prijašnjih
nemani i imaše deset rogova.”
(Dn. 7,7.) I tu neman nalazimo u Dn.
2,33.40.41. Četvrta velika sila koja je
naslijedila Grčku jest carski R im
(168. pr. Kr. - 476.A.D.). Ta je neman
bila toliko različita od svih drugih koje je Daniel vidio
da ju nije mogao pobli`e opisati. Deset rogova u
Dn. 7,24. znači: “...Od ovog kraljevstva nastat će deset
kraljeva...”. Povijesna je činjenica da se Rimsko carstvo
raspalo 476. godine, da bi na njegovo mjesto došlo
deset kraljevstava, odnosno deset germanskih plemena
od kojih su nastale moderne europske nacije. Usporedno
s Dn. 7,7. nalazimo u Dn. 2,42-44. stopala s deset prstiju.
Bila su to sljedeća plemena: 1. Alemani (Njemačka), 2.
Franci (Francuska), 3. Anglosasi (Engleska), 4. Burgundi
(Švicarska), 5. Zapadni Goti (Španjolska), 6. Svevi (Por-
tugal), 7. Langobardi (Italija); 8. Heruli, 9. Vandali, 10.
Istočni Goti.
Mali rog
“Promatrah joj rogove, i gle: me|u
njima poraste jedan mali rog ;
i pred tim se rogom iščupaše
tri prijašnja roga. I gle, na tome
rogu oči kao oči čovječje, i usta
koja govorahu velike hule.”
(Dn. 7,8.)
Različite upute za prepoznavanje:
1. Izrastao je me|u onih deset rogova (kraljevstava) i tri
su bila iščupana nastupanjem njegove moći.
2. U Dn. 7,24. piše: Mali rog treba doći nakon pojavlji-
vanja deset rogova.
Samo jednoj vlasti u povijesti odgovara taj opis. U samom
Rimu, u centru raspalog svjetskog carstva, nakon 476.
godine nastaje papinstvo, vrhovništvo rimokatoličke
crkve utjelovljeno u jednom čovjeku. Pred tom rastućom
silom uništena su i uklonjena s povijesne scene tri
germanska plemena: Heruli, Vandali i Istočni Goti.
Uredbom bizantskog cara Justinijana (Codex Iustini-
anus) rimski je biskup 533. god postavljen za vrhovnog
poglavara svih kršćana. Posljednje od tri plemena koja
su prihvatila arijansku herezu (Istočni Goti), nastavilo
se protiviti i ometalo je izvršenje te uredbe. Tada je
Justinijanov general Belizar 538. god. vojskom istjerao
i uništio Istočne Gote. Uklanjanjem arijanskih plemena
otvoren je put prevlasti rimskog biskupa na osnovi Jus-
tinijanove uredbe, čime je otpočeo jedan prorečeni
vremenski period.
3. U Dn. 7,25. piše da će
“potirati svece Višnjega”, što
ukazuje na veliko progonstvo
istinskih vjernika. Ni jedan
poznavatelj povijesti ne mo`e
poreći da se te riječi ne odnose
na srednjovjekovno papinstvo.
Ta strašna progonstva u Sred-
njem vijeku (lomače, vjerski
progoni, kri`arski ratovi) svima
su poznata kao tamno poglavlje
u povijesti svijeta.
4. Dalje piše: “...pomišljat će da promijeni vremena
i zakone...” Papinski sustav doista je promijenio Bo`ji
zakon deset zapovijedi time što je uklonio iz katekizma
drugu zapovijed koja zabranjuje idolopoklonstvo
(obo`avanje ili slavljena kipova i slika). Takoder je
promijenio četvrtu zapovi-
jed koja zahtijeva svetkovanje
subote (jedina zapovijed koja
odre|uje dr`anje “vreme -
na” ) - premjestio je Bo`ji dan
odmora sa sedmoga na prvi
dan u tjednu (usporedi 2. Sol.
2,3.4; Ps. 94,20.).
Time je promijenio “vri-
jeme ” slavljenja i štovanja
Boga. Jedan pogrešan dan uzdignut je za slavljenje Boga.
Umjesto izvorne nepromjenljive subote (usp. Izl. 20,8-11;
31,13.16.17; Ez. 20,12; Iz. 56,2.3.6.7; Ps. 89,35; Jevr. 4,1-11;
Jak. 2,10.) - sedmog dana kojeg su svetkovali Krist
i apostoli (Lk. 4,16; Mt. 24,20; Dj. 13,42; Jevr. 4,10.11.)
ubačen je prvi dan tjedna (bezbo`ni “dan sunca”)
kojeg Bog nije odredio za svetkovanje (Otk. 14,9-11;
16,2; 19,20. usp. Ez. 8,16-18.).
5. “I dana joj biše usta koja govore velike stvari i
huljenja... i otvori usta svoja za huljenje na Boga, da
huli na ime njegovo, i na kuću njegovu, i na one koji
`ive na nebu.” (Otk. 13,5.6. usp. Dn. 7,8.25; 11,36; 2. Sol.
2,3.4.). Kako Biblija objašnjava što je to bogohuljenje?
Napadajući jednom prilikom Isusa, optu`ili su Ga da
je pohulio na Boga: “...što ti, čovjek budući, gradiš
se Bogom.” (Iv. 10,33.). O drugoj vrsti bogohuljenja
čitamo u Lk. 5,21: ”Tko je ovaj što huli na Boga? Tko
mo`e opraštati grijehe, osim jedinog Boga?”
Oba oblika spomenutih bogohuljenja mogu se primijeniti
na papinstvo (“Na ovoj zemlji mi smo postav-
ljeni umjesto svemogućeg Boga” - enciklika
pape Leona XIII. - 20.06.1894.). Često se za papu ka`e
“Sveti Otac”, premda je Isus zabranio korištenje takve tit-
ule za ljude (Mt. 23,9.), jer ona pripada jedino nebeskom
Ocu (Iv. 17,11.).
6. U Dn. 7,25; 12,7. i u Otk. 12,14. prorečeno je čak i
vrijeme trajanja papinske prevlasti. Bit će tri i pol
vremena , ili 42 mjeseca (Otk. 11,2; 13,5.) ili 1260
dana (Otk. 11,3; 12,6.).
Biblijsko načelo mjerenja proročkog vremena dan za
godinu (vidi Ez. 4,6. i Brojevi 14,34.) obja{njava
nam da se u sva tri primjera radi o jednom te istom
periodu od kalendarskih 1260 godina. Jedno vrijeme
znači, u tada{njem razumijevanju jezika, jednu godinu.
Hebrejska godina sastojala se od 12 mjeseci s po 30
dana (usp. Post. 7,11.24; 8,4), tj. 360 dana po godini. Iz
takvog računanja slijedi da biblijskih tri i pol vremena
(godina) pomno`eno sa 12 mjeseci iznosi 42 mjeseca.
Sve to pomno`eno sa 30 dana iznosi 1260 proročkih
dana ili, drugim riječima, kalendarskih 1260 godina.
Taj prorečeni vremenski period uistinu nalazimo ispun-
jen u povijesti papinstva: Uni{tavanje Istočnih Gota oko
538. god., kao trećeg i posljednjeg roga, protivnika
prevlasti papinstva, bilo je opći početak papinske
političke prevlasti. Kad toj godini pribrojimo 1260 go-
dina, dolazimo u 1798. godinu. Točno te godine papa
Pio VI. bio je zarobljen u pohodu francuskog generala
Beriera u Francuskoj revoluciji. Papa Pio VI. umro je u
zarobljeni{tvu. Tako se ispunilo proročanstvo: “Tko u
ropstvo vodi, bit će u ropstvo odveden” (Otk. 13,10).
Papinstvo nikada vi{e nije imalo takvu prevlast i utjecaj
kao prije. Uvedena je demokracija i Rim je postao
republika. Time je slomljena sila papinstva, točno kako
je i predvidjelo proročanstvo od 1260 godina.
U Otk. 13,1-10. ukratko je opisana cijela povijest
papinske vlasti: kako je proizi{la iz Rimskog carstva,
kako će vladati 1260 godina te kako će na kraju dobiti
smrtnu ranu.
7. U Otk. 13,3. pi{e: ”Jedna joj glava bija{e kao na smrt
zaklana, ali joj se smrtna rana zaliječila.
Sva se zemlja, začu|ena, zanijela za Zvi-
jeri!” To nam jasno obja{njava da će ta vlast trajati sve
do ponovnog Kristovog dolaska. (usp. Dn. 7,21.22.)
8. U vremenu izme|u smrtne rane i povratka vlasti
jedna druga neman privlači pozornost: “I
vidjeh: druga jedna Zvijer uzlazi iz
zemlje, ima dva roga poput jagan-
jca, a govori kao Zmaj. Vr{i svu vlast
one prve Zvijeri, u njenoj nazočnosti.
Prisiljava zemlju i sve pozemljare
da se poklone prvoj Zvijeri kojoj ono
zacijeli smrtna rana.” Otk. 13,11.12.
Koja je sila je ovdje opisana?
Simboli: Zna~enje:
1. Nastaje iz nove ili slabo
1. Izlazi iz zemlje (Otk.
13,11.) naseljene zemlje
2. Postat }e narod kad se
2. Izlazi iz mora u vrijeme
pada Zvijeri (1798.A.D.slomi sila papinstva (1763-
1800. god.)
Otk. 13,1.3.10.)
3. Dva kr{}anska principa
3. Ima dva roga kao janje
(Otk. 13,11.) daju mu mo} (gra|anske i
vjerske slobode)
4. Nema kruna na rogo- 4. Nema monarhiju, nego
vima (Otk. 13,11.) republike
5. Vladat }e kao prva 5. Bit }e najja~a svijetska
Zvijer (Otk. 13,12.) sila
Samo jedna sila u povijesti ispunjava svih ovih pet
proročkih oznaka, tj. Sjedinjene Američke Dr`ave koje
su nastale u vremenu od 1763-1800. Iz Otk. 13,11-18.
vidimo da ona počinje kao bezazleno janje, ali prerasta
do kraja vremena u jednu sasvim odre|enu svjetsku
moć. Prorečeno je da će Amerika postavl-
janjem jedne slike pred ljudima dati ra-
zlog obo`avanja zvijeri koja se iscijelila
od smrtne rane . Ta slika je točna kopija
onoga {to je papinstvo bilo u vrijeme svoje
1260-godi{nje vladavine. To prethodno opisano
obo`avanje nedvosmisleno ukazuje da će opet nastati
jedna vjersko-politička vlast.
U Dn. 3,5.10.14.18.28. jasno se obja{njava da religiozno
obo`avanje ljudskih slika, ikona i simbola moći pred-
stavlja idolopoklonstvo, a to je protivno drugoj Bo`joj
zapovjedi (Izl. 20,4-6.). Nedjelja predstavlja simbol
moći, znak papinskog autoriteta; papinstvo naime sma-
tra da mo`e postavljati vlastite zakone (vidi dolje
{to sama Rimokatolička crkva ka`e o
sebi!). Proročanstvo nam obja{njava da će Amerika
postavljanjem “slike” iznuditi svetkovanje nedjelje
(“`ig Zvijeri”). Ta slika nije ni{ta drugo do ot-
pali protestantizam u ekumenskom savezu
crkava koji će se povezati s dr`avom da bi
silom nametnuli vjerske zakone. Cijeli će svijet
time prihvatiti svetkovanje nedjelje (vidi knjigu “Velika
borba”). Papinstvo se ponosi time {to je promijenilo
Deset Bo`jih zapovijedi. Bit će to pitanje od presudne
va`nosti za na{u budućnost, odluka za `ivot ili za smrt
(Otk. 13,14.15.): slu{ati Boga ili slu{ati ljudske zakone
(Mal. 3,18.19; Otk. 16,2.).
Obratite pozornost na upozorenje kako Amerika u to
vrijeme “čini znamenja velika: i oganj spu{ta s neba na
zemlju naočigled ljudi” (pomislimo na bacanje atomske
bombe 1945. na Hiro{imu, na učinak zrakoplovstva u Ir-
aku ili pak na la`nu duhovnu vatru karizmatskih pokreta
nastalih u Americi.); tako zavodi pozemljare znamen-
jima koja joj je dano činiti u nazočnosti Zvijeri (usp.
Mt. 24,24.), svjetuje pozemljarima da načine kip Zvijeri
(papinstvu) koja bija{e udarena mačem, ali pre`ivje.”
Otk. 13,13.14. Papinstvo smatra promjenu dana
odmora (subote) kao osobni čin kojim iska-
zuje svoju moć u religijskim pitan-
jima (usp. Dn. 7,25). “Nedjelja
je katolička ustanova i
njezino svet kova nje mo`e se
bra n it i sa mo na osnov i au-
toriteta katoličke crkve... U
Svetom Pismu ne mo`e se od
početka do kraja pronaći ni
jedno mjesto koje odobrava
premje{tanje sedmoga dana počinka s posljednjeg na
prvi dan tjedna.” (Catholic Press, Sidney, 25.08.1900.)
“Slav imo nedjelju u mjesto subote zato {to j e
katolička crkva na laodicejskom Saboru 364.
god. premjestila svetkovanje sa subote na
nedjelju.” (“The Convert’s Catechism of Catholic
Doctrine” od P. Geiermanna, djelo koje je 25.01.1910.
dobilo “apostolski blagoslov” pape Pia X.)
“Subotu kao sedmi dan svetkovali su Krist, apostoli
i prvi kr{ćani, sve dok laodicejski sabor nije ukinuo
svetkovanje subote. Laodicejski sabor prvi je rije{io
pitanje dana Gospodnjeg, zabraniv{i svetko -
vanje sedmog dana- subote pod prijet-
njom anateme (izopćenja iz crkve).” (William
Prynne, čuveni engleski teolog, iz djela “Dissertation on
Lord’s Day”, str. 32.)
“Subota, najslavljeniji dan u Zakonu, promijenjen je u
dan Gospodnji. Ovo i tome slièno nije prestalo zbog
Kristova propovijedanja (jer On je rekao da nije došao
promijeniti zakon nego ispuniti ga), nego
je prom ijenjeno autor itetom Crkve.”
(nadbiskup Rheggia, propovijed od 18.01.1562. - Mansi
XXIII, str. 526.)
“Katolièka crkva bila je ta koja je dan
od odmora premjestila sa subote na ned-
jelju - prvi dan tjedna ... Kojoj crkvi cijeli
civilizirani svijet iskazuje poslušnost? Protestanti...
priznaju da imaju veliko strahopoštovanje prema
Bibliji, ali ipak priznaju premoæ Katolièkoj crkvi
svetkovanjem nedjelje. Biblija kaže: ‘Sjeti se da
svetkuješ dan subotni!’, ali K atolièka crkva
kaže: ‘Ne, svetkuj nedjelju, prvi dan tjedna!’ - i cijeli
ju svijet sluša!” (Otac Enright, 15.12.1889.)
“Naravno da K at ol i è k a c rk v a t vrdi da je
promjena [od subote na nedjelju] njezino djelo ...
Taj postupak je znak njezina autoriteta u
vjerskim stvarima.” (H. F. Thomas, kancelar kardinala
Gibbonsa, 2.10.1895.)
“Svetkovanje nedjelje bila je uvijek samo ljudska ure-
dba.” (Neander: “Povijest Crkve”, I. sv., str. 399.)
“Božjoj se crkvi svidjelo premjestiti svetkovanje subote
na nedjelju.“ (Rimski katekizam, str. 247, nakon odluke
sabora u Trentu, po naredbi pape Pia V.)
9. U Otk. 13,18 nalazi se još jedna oznaka - broj Zvijeri:
“U ovome je mudrost: u koga je uma, nek odgoneta
broj Zvijeri. Broj je to jednog èovjeka, a broj mu je
šest stotina šezdeset i šest.”
Jedan naziv pape je “Vicarius filii Dei”, {to u
prijevodu znači “Namjesnik Sina Bo`jeg”. Kao
odgovor na pitanje čitatelja, u Katoličkom listu “Our
Sunday Visitor” od 18.04.1915. stoji: “Na papinskoj mitri
(kruni) ugravirana su slova “Vicarius filii Dei”. To ime
(koje je samo po sebi bogohulno jer se time negira pravi
namjesnik ili zamjenik Krista na zemlji, a to je Sveti Duh;
Iv. 16,12-15; 14,26; Rim. 8,26.) je ime Zvijeri (17.stih).
Prema podrobnim podacima u 17. i 18. stihu mo`e se
izračunati broj njegova imena, a to je 666. U latinskom
jeziku pojedina slova imaju i svoju brojevnu vrijednost
koja se mo`e zbrajati. To je proročanstvo koje obilje`ava
Antikrista (usp. 2. Sol. 2,3-12; 1. Iv. 4,3; 2. Iv. 7; Rim. 8,3).
Grčka riječ “Antikrist” znači “onaj koji se nalazi na
mjestu Pomazanika (anti-umjesto, khrio-pomazati).”
(Konkordancija NZ, str. 371).
Drugim riječima, Antikrist se predstavlja da je on Krist,
a papa za sebe ka`e da je namjesnik Kristov na zemlji.
Me|utim, u svjetlu novozavjetne objave, papa bi za sebe
trebao reći: “Ja sam namjesnik Antikristov!”
Isus Krist je nakon uznesenja na
nebo jedini istiniti Veliki sveæenik u
nebeskom svetištu, “koji sjede zdesna
prijestolja Velièanstva na nebesima
kao bogoslužnik Svetinje i Šatora
istinskoga što ga podiže Gospo-
din, a ne èovjek.” Hebr. 8,1.2. Tu nam
Isus kroz svoju prolivenu krv svaki
dan omoguæava pristup k prijestolju
milosti nebeskog Oca (Iv. 14,6.13.14;
Rim. 8,34.), kome mi bez ljudskog posredovanja - samo
vjerom i pouzdanjem – uvijek molitvom imamo pristup
(Hebr. 4,14.-5,10; 7,25; Mat. 6,6-15.). Nauk koji je dodan
o posredovanju ljudi ili “umrlih svetaca” predstavlja po
Otkr. 13,6 hulu Zvijeri protiv Boga: “I ona otvori usta
da huli Boga, da huli ime njegovo, njegov Šator i
nebesnike.“ (usp. Dan. 8,11-14 i 12,11 - tamo se to stanje
naziva “opaèinom što pustoši” i “grozotom pustoši”).
@IG ZVIJERI
To nije vanjski znak kojim se obilje`ava svaki čovjek
protiv njegove volje. Kad se ne bi bio u
stanju obraniti od toga, Bo`ja bi opomena
o neprimanju toga `iga bila besmislena.
Oni koji odbiju primanje `iga (znaka au-
toriteta ili pripadnosti), “...čuvaju
zapovijedi Bo`je i vjeru Isusovu” (Otk.
14,12.), a to znači da oni koji su primili `ig
ne dr`e Bo`je zapovijedi. Oni koji su dobili
Bo`ji pečat (Otk. 7,3.4; 14,1.) pobjednici su
nad `igom Zvijeri (Otk. 15,2, usp. Dn. 3.).
Dakle, `ig Zvijeri je kr{enje Deset Bo`jih zapovjedi (usp.
Jak. 2,10.), jer se Bo`ji pečat, kao znak saveza, nalazi u
deset zapovijedi (usporedi s naslovom dolje).
@ig Zvijeri prima se na čelo ili na ruku (Otk. 13,16;
14,9.). Čelo simbolizira svijest (vjera, shvaćanje), a ruka
simbolizira ljudski čin (dr`anje ili nedr`anje zapovijedi).
Slično tome nalazimo u Pnz. 11,8.18. (usp. Pnz. 13,1-6),
gdje se zapravo govori o Bo`jem znaku.
Onaj tko shvati {to zahtijeva Bog u četvrtoj
zapovjedi i odbaci uredbu za koju Bog ka`e
da je znak Njegova autoriteta, a umjesto toga
počasti ono {to je Rim izabrao kao znak svoga
autoriteta, primit će znak saveza s Rimom,
odnosno `ig Zvijeri. Tek kada ljudi budu preko na-
cionalnog nedjeljnog zakona morali birati izme|u Bo`jih
ili ljudskih zapovijedi, oni koji nastave grije{iti dobit će
`ig. Za iskrene {tovatelje nedjelje do tada vrijedi ovo: “I
ne obazirući se na vremena neznanja, nutka sada Bog
ljude da se svi i posvuda obrate.” (Dj. 17,30.)
Bo@ji peČat
Znak ili pečat u Bibliji ima isto značenje
(Rim. 4,11.).
Slu`beni pečat mora imati tri dijela:
1) Ime vlasnika - npr. Franjo Tu|man
2) Slu`beni polo`aj - npr. predsjednik dr`ave
3) Područje vladavine - npr. Republika Hrvatska.
Bo`ji pečat, znak vječnog saveza, povezan je s Njegovim
zakonom i sadr`an je u četvrtoj zapovjedi (Izl. 20,8-11.):
“Sjeti se da svetkuje{ dan subotni. [est dana radi i obav-
ljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota,
počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu.
Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni sin
tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni slu{kinja
tvoja, ni `ivina tvoja, niti do{ljac koji se
na|e unutar tvojih vrata. Ta i Jahve
je { e s t d a n a s tv a r a o neb o,
zemlju i more i sve {to je u
nji m a , a s e d m o g a j e d a n a
počinuo. Stoga je Jahve blagoslovio i
posvetio dan subotni.” (usp. Izl. 31,13.17.18.)
Premda su pred Bogom sve zapovijedi jednako va`ne
(Jak. 2,10.), samo u četvrtoj zapovijedi mo`emo naći sve
oznake Bo`jeg pečata:
1) Bo`je ime - “Jahve (Gospodin), Bog tvoj”
2) Titula - “Stvoritelj”
3) Područje vladavine - “nebo, zemlja i more i
sve {to je u njima”
Biblija govori o suboti kao o vječnom Bo`jem znaku:
“Dadoh im i svoje subote, kao (vječni) zn a k
izme|u sebe i njih, neka znaju da sam ja Jahve koji
ih posvećujem.” (Izl. 31,13; usp. Izl. 31,16.17; Ez.
20,12.20.)
Isus je rekao: “Ne mislite da sam do{ao ukinuti Za-
kon ili Proroke. Nisam do{ao ukinuti, nego ispuniti.
Zaista, ka`em vam, dok ne pro|e nebo
i zemlja, ne, ni jedno slovce, ni jedan
potezić iz Zakona neće proći, dok se sve
ne zbude.” (Mt. 5,17.18.)
Jedan je čovjek do{ao Isusu i upitao ga: “Učitelju,
koje mi je dobro činiti da imam `ivot
vječni?” Isus mu je odgovorio: “Ako hoće{ u
`ivot ući, čuvaj zapovjedi... Ne ubij! Ne
čini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoči la`no! ...” (Mt.
19,16-19.)
Sedmi dan - subota va`an je dio Bo`jeg zakona, tjedno
prisjećanje na Krista, na{eg Stvoritelja i
Spasitelja.
“U početku bija{e Riječ, i Riječ bija{e kod Boga - i Riječ
bija{e Bog... sve je po njoj postalo... i Riječ je tijelom
postala i nastanila se me|u nama. I mi smo promatrali
slavu njegovu, slavu koju ima kao Jedinoro|enac od
Oca - pun milosti i istine.” (Iv. 1,1-3.14.)
Kao {to je Izraelcima bilo obećano da će dobiti mir
kada u|u u Kanaan, tako je i subota sjećanje na
obećani “subotnji mir” nebeskog Kanaana (2. Pt. 3,13;
Heb. 11,10.39.40; Otk. 21,2.) u koji ćemo ući kada Isus
ponovno do|e (Heb. 3,10-19; 4,1-11; usp. Pnz. 4,1.2; 1.
Kor. 10,11-13.) nakon {esttisućgodi{njeg putovanja
kroz “pustinju ljudske povijesti” koja je počela u raju,
padom u grijeh.
Ako se malo potrudimo i zbrojimo godine koje su
napisane u biblijskim rodoslovljima, počev{i od Adama
pa sve do Krista, utvrdit ćemo da je to razdoblje tra-
jalo otprilike 4000 godina (vidi u Atlasu svjetske pov-
ijesti, 1990., K. Thienemanns Verlag, Stuttgart, Wien).
Slijedom toga jasno je da se nalazimo na kraju od Boga
odre|ene povijesti svijeta, na kraju {estog milenija
(tisućljeća). Vezano uz Kristov dolazak, Biblija nam ka`e
“...da je u očima Gospodnjim jedan dan kao tisuću
godina, a tisuću godina kao jedan dan.” (2. Pt. 3,8.).
Prepoznajete li sada ”...da je blizu - na samim vratima”?
(Mt. 24,33.)
Bo`ji narod u Novom Zavjetu na ziva se
duhovnim Izraelom koji kroz vjeru u Isusa Krista
posti`u duhovno obrezanje srca (usp. Kol. 2,11.12; Rim.
2,28.29; Gal. 3,6-9.28.29; 5,6; 6,15; Rim. 11,25; 1. Pt.
2,9.10.). Novi zavjet s Kristom, kroz Njegovu stvaralačku
moć, stvara novo stvorenje u svakom čovjeku. Prorok
Jeremija to je već davno prorekao: “Nego, ovo je Savez
{to ću ga sklopiti s domom Izraelovim poslije onih
dana - riječ je Jahvina: Zakon ću svoj staviti u du{u
njihovu i upisati ga u njihovo srce. I bit ću Bog njihov,
a oni narod moj.” (Jr. 31,31-33.)
To znači da će Njegov narod uvijek uzdizati Njegove
Zapovijedi: “I razgnjevi se Zmaj na @enu pa ode i zarati
se s ostatkom njezina potomstva, s onima što èuvaju
Božje zapovijedi i drže svjedoèanstvo Isusovo.” (Otk.
12,17; @ena u proročanstvu simbolizira crkvu, a bludnica
predstavlja otpalu crkvu - usp. 2. Kor. 11,2; Ez. 16. pogl.;
Otk. 17. i 18. pogl.).
Sada znamo {to znači vijest trojice an|ela
iz Otk. 14. pogl.:
1. Ona nam ka`e da je sada vrijeme suda (dakle sada
se odlučuje o na{em vječnom `ivotu; 6. i 7. redak).
2. Ona nam ka`e da je protestantizam
tako|er pao (8. redak) te, povezano s
Otk. 18,1-5. “postade prebivalištem
zloduha, nastambom svih duhova
nečistih, nastambom svih ptica nečistih
mrskih.” An|eo govori svim iskrenim
kr{ćanima (Bo`jem narodu): “Izi|ite
iz nje, moj narode, da ne pos-
t a n e t e s ud i o n i c i m a nj e z i n i h
grijeha i da ne dijelite njezinih
zala...” (Otk. 18,4.).
3. Vrlo ozbiljno Bo`je upozorenje, puno
ljubavi, upućeno je cijelom svijetu: Svi koji se
klanjaju papinstvu ili njegovu protestansko-ekumen-
skom kipu (slici) i pokoravaju se svetkovanju nedjelje,
unatoč tome {to poznaju istinu, primit će `ig Zvijeri i
umrijet će vječnom smrću. (Otk. 14,9-11)
4. Dvanaesti redak prikazuje nam grupu ljudi koji neće
primiti `ig Zvijeri, nego će dr`ati sve Bo`je zapovijedi
(sve zapovijedi, uključujući i zapovijed o svetkovanja
subote; usp. Dj. 7,38) i imati vjeru Isusovu.
Mo`ete li opstati na sudu?
Prvi an|eo govori o Bo`jem sudu koji će se odr`ati
na nebu prije ponovnog Kristovog dolaska (usp. Dn.
7,9-12; 2. Kor. 5,10), jer prije nego {to se On pojavi,
mora se utvrditi tko će od mrtvih uskrsnuti na vječni
`ivot, a tko će od `ivih biti preobra`en (1. Sol. 4,15-17;
Iv. 5,27-29; Otk. 20,5.6.). Nadalje, Biblija govori o sudu
na nebu u vrijeme milenija nakon drugog Kristovog
dolaska, kada će vjernici biti porotnici na sudu umrlim
nevjernicima i palim an|elima (Dn. 7,22; 1. Kor. 6,2.3;
Otk. 20,4). Ta æe presuda biti proglašena i izvršena
kada, nakon 1000 godina, uskrsnu svi nevjernici (Iv.
5,29; Otk. 20,7-15.). Dekalog - 10 Bo`jih zapovijedi -
nepromjenljivo je mjerilo na Bo`jem
sudu (Prop. 12,13.14; Otk. 11,18.19;
Ps. 89,35, Mt. 7,21); taj zakon odrazio
se u uzornom karakteru Isusa Krista
(Fil. 2,5; Rim. 15,5) o kojem je napi-
sano: “Milje mi je, Bo`e moj, vr{it
volju tvoju, Zakon tvoj duboko u
srcu ja nosim.” (Ps. 40,9; usp. Iv.
6,38; 4,34; Ps. 40,7-9; Heb. 10,9;
Lk. 22,42). U “Očena{u” molimo:
”Neka bude volja Tvoja”, ali kako to, u na{em grje{nom
`ivotu, doista stoji s ispunjenjem Bo`je volje? Biblija nam
ka`e: “Grijeh je bezakonje” (1. Iv. 3,4), dakle ne{to {to
je učinjeno bez zakona, to jest prekr{aj zakona, a “plaća
je grijeha smrt” (Rim. 6,23). Kada jo{ uz to čujemo iz
usta proroka: “Mo`e li Etiopljanin promijeniti ko`u
svoju? Ili leopard {are svoje? A vi, mo`ete li činiti
dobro, navikli da zlo činite?” (Jr. 13,23; usp. Rim.
7,24.), te kada pogledamo svoj `ivot, moramo ustvrditi
da sami nemamo mogućnosti izbjeći Bo`ju osudu, a
time i vječnu smrt. Ali Bog je pripremio put spasenja
za sve ljude koji su do sada bili u slu`bi sotone. Taj put
Bo`je ljubavi zove se
“Isus Krist”: “Da, Bog je tako
ljubio s v ijet d a je d a o s vog
jedinoro|enog Sina da ne pog-
ine ni jedan koji u njega vjeru-
je, već da ima `ivot vječni.” (Iv.
3,16.) Golgota stoji kao spome-
nik neshvatljive `rtve koja je
bila potrebna da bi se oprostilo
kr{enje Zakona te stoga nikada ne
smijemo gledati na grijeh kao na
ne{to bezazleno (Rim. 6,15 i dalje).
Stoga i Bo`ja ponuda milosti uopće
nije jeftina ponuda. Ona zahtijeva va{
pristanak i potpuno predanje Bogu. Isus ka`e: “Ja sam
Put, Istina i @ivot; nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.”
(Iv. 14,6.). Isus nam je svojim `ivotom pokazao primjer
puta k Ocu, puta u vječni `ivot.
KUPON
za jednu knjigu i dopisni biblijski te~aj (molimo ozna~ite)
Velika borba
Ova knjiga (631 stranica, prevedeno na 45 jezika)
opisuje kako Biblija rasvjetljava pro{lost, sada{njost
i budu}nost.
Te~aj biblije dopisnim putem
Ovaj besplatni dodatni studij mo`e vam pomo}i
da korak po korak bolje razumijete svoju Bibliju i
pokazuje vam pouzdanost njezinih proro~anstava koja
govore o pro{lim, sada{njim i budu}im doga|ajima u
svijetu (besplatni materijal za ku}ni studij!).
Ime i prezime:
Adresa:
Ispunjenu narud`benicu po{aljite na sljede}u adresu:
Missionsgesellschaft zur Erhaltung und
Förderung adventistischen Glaubensgutes e.V.,
Elstergasse 21, 13505 Berlin, Deutschland
(Njema~ka)
www.mefag.com
Bez dodatnih tro{kova i ikakvih drugih obaveza!
Kako ćemo primiti vječni `ivot po Kristu?
Isusov odgovor danas je isti kao i jučer: ”Dr`i zapovje-
di... i hajde za mnom!” (Mt. 19,17.21. usp. 1. Pt. 2,21-25;
Otk. 14,4.).
Slijediti Isusa danas za nas znači proučavati Isusov `ivot
u Bibliji (Iv. 5,39; 8,31.32.) i izvr{avati Njegove
riječi (Iv. 3,36; Heb. 5,8.9; 11,8 i dalje; Jak. 4,7;
Rim. 16,26.). Sveti Duh će tada imati isti učinak
u nama kao i za vrijeme Pedesetnice kada su
ljudi prepoznali svoje grijehe i uzviknuli: “[to
nam je činiti, braćo?” Petrov odgovor
glasio je: ”Obratite se!” (Dj. 2,37.38.).
Tako|er, jednom drugom zgodom Petar je
rekao: “Pokajte se dakle i obratite da se izbri{u grijesi
va{i.” (Dj.3,19.).
Bo`ji zakon nam kao ogledalo pokazuje
koliko smo uprljani grijehom (Rim.
4,15; 3,20; 7,7.) kojeg će Isus oprati
svojom krvlju opro{tenja. To je
trenutak ra|anja ljudske ljubavi
prema Bogu. Isus je rekao o ve-
likoj gre{nici: “Opro{teni su joj
grijesi, i to mnogi, jer je poka-
zala mnogo ljubavi.” (Lk. 7,47.) “Mi ljubimo, jer je On
nas ljubio prije... Jer u ovome (stoji) ljubav prema Bogu:
Da vr{imo njegove zapovjedi. A njegove zapovjedi nisu
te{ke.” (1. Iv. 4,19; 5,4.). Iz ljubavi prema Kristu tada u
nama raste od Boga dana snaga da nadvladamo grijeh -
“Ako me ljubite, vr{it ćete moje zapovjedi... i Otac će
vam dati drugog Branitelja,... Duha istine.” (Iv. 14,15-
17.). Ljubav i snaga dobivena od Svetog Duha omogućit
će nam da nadvladamo grijehe kao {to je to učinio i Isus
(Iv. 15,10; 1. Iv. 5,4.5; Otk. 3,21.).
Kroz utjelovljenje Bo`jeg Sina, Isusa Krista
(Fil. 2,5-8; Iv. 16,28.), mo`emo imati sigurn-
ost da Bog točno zna koja nam je snaga
potrebna da ispunimo njegove zahtjeve
i odolimo isku{enjima premda smo osla-
bljeni u grje{nom tijelu. “Pa budući da djeca
imaju zajedničku krv i meso, i sam On tako
postade u tome sudionikom da smrću obeskrijepi onoga
koji ima{e moć smrti, to jest |avla, pa oslobodi one koji
- od straha pred smræu - kroza sav život bijahu podložni
ropstvu. ... Stoga je trebalo da u svemu postane braæi
slièan, da milosrdan bude i ovjerovljen Veliki sveæenik
u odnosu prema Bogu kako bi okajavao
grijehe naroda.” (Heb. 2,14-18.)
Mi moramo Isusovu pravednost
(bezgrje{ni `ivot umjesto grijeha - usp.
Rim. 8,3; Heb. 4,15; Iv. 6,28.29.) i
njegovu zamjeničku `rtvu prihvatiti
kao osobni izraz svoje vjere (Iv. 3,16;
1,29.). Tek tada ćemo dobiti snagu da
nadvladamo grijeh.
”Izbavi du{u svoju ... da ne pogine{.“
Post.19,17
”Tako nam je potvrðena proroèka
rijeè te dobro èinite što uza nju pri-
anjate kao uza svjetiljku što svijetli
na mrklu mjestu - dok Dan ne os -
vane i Danica se ne pomoli u srcima
vašim.“ 2.Pt.1,19
”Ništa ne èini Jahve Gospod a da os-
nove svoje ne otkrije slugama svojim
prorocima.“ Amos 3,7
”Vi istražujete Pisma jer mislite po
njima imati život vjeèni. I ona svje -
doèe za mene.“ Ivan 5,39
”Ovi su Židovi bili plemenitiji od
solunskih: primili su Rijeè sa svom
spremnošæu i danomice istraživali
Pisma, da li je to tako.“ Dj.17,11
” P r or o š t av a ne pr e z i r ite! Sve
provjeravajte: dobro zadržite, svake
se sjene zla klonite! A sam Bog mira
neka vas posvema posveti i cijelo
vaše biæe - duh vaš i duša i tijelo -
neka se besprijekornim, savršenim
saèuva za Dolazak Gospodina našega
Isusa Krista... Zaklinjem vas u Gos-
podinu: neka se ova poslanica proèi-
ta svoj braæi.“ 1.Solunjanima 5,20-27
Isus nije umro zbog svojih grijeha, jer stoji napisano: izme|u mene i vas, kako bi se znalo da sam ja Jahve,
“Pomirite se s Bogom! Njega koji je bio bez ikakva Bog va{!” (Ez. 20,18-20; Jr. 9,12.13.).
grijeha Bog učini umjesto nas grijehom...” (2. Kor. Ljudski zakoni i predaje ne osloba|aju nas vr{enja
5,20.21. usp. 1. Iv. 3,5; Iv. 8,46.). To znači priznati na{e kr{ćanskih načela: “Treba se vi{e pokoravati Bogu nego
grijehe i kajati se zbog na{e nepravednosti, ne grije{iti ljudima!” (Dj. 5,29; 4,19.).
vi{e (ne prestupati Božje zapovijedi) i poslu{no Ga Za {to ćete se vi odlučiti - za Bo`ju subotu ili
slijediti (Izr. 28,13; 1. Iv.1,6-10; 2,4; 3,3-10; 1. Pt. 2,21; papinsku nedjelju?
Mt. 10,34-39.). (Jr. 10,2; 1. Kr. 18,21;
Vjera i kajanje Božji su dar onome tko to traži iskrena 1. Sam. 15,22.23.).
srca. Tada Bog, kad mu za to damo priliku, oboje èini Sveti Duh nas pozi-
u nama kroz Svetog Duha. Vjera dolazi kroz propovi- va: ”Da na s, k a d
jedanje i prouèavanje Božje rijeèi čujete glas njegov,
ne otvrdnite srca
(Rim. 10,17.). Isus je rekao: “Vi
s v o j a ! ... Z a i s t a ,
istražujete Pisma u kojima
tko u|e u njegov
mislite da ima život vjeè- počinak, počinuo
ni. I upravo ona svjedoèe je od djela svojih
za mene.” (Iv. 5,39. usp. Lk. kao ono i Bog od
24,25-27; Iv. 2,22; Rim. 16,26; svoji h. Poh it omo
Dj. 17,11.12.). dakle ući u taj (sub-
Proučavanje Bo`jih proročanstava koja su se točno ispunila otnji) Počinak da nitko
(vezano uz prorečenu povijest svijeta i dolazak Njegova ne padne po uzoru na takvu
Sina), učvrstit će našu vjeru u bo`anski plan otkupljenja nepokornost!” (Heb. 4,7.10.11.).
čovjeka kroz Isusa Krista te postaviti siguran temelj za Bit će spa{eni i
vjerovanje u buduća otkrivenja. (2. Pt. 1,19-21.). Iskreno oslobo|eni samo
proučavanje Bo`je riječi bit će popraćeno utjecajem “nevi- oni za koje Biblija
dljivog učitelja”: “A Branitelj, Duh Sveti, kojeg će Otac ka`e: ”Na tome
poslati zbog mene, naučit će vas sve i sjetiti vas svega se t emelji pos -
{to vam rekoh... upućivat će vas u svu istinu... tvoja je t oja nost svet i h
koji čuvaju
riječ istina.” (Iv. 14,26; 16,13; 17,17.). Onaj tko odbaci
Bo`je zapovjedi
Božju ponudu milosti i svjesno ne sluša rijeè istine, ne
i vjeru u Isusa.”
èita ju i ne istražuje, neæe primiti od Boga spasonosnu (Otk. 14,12.).
snagu vjere te æe biti jedan od onih koji æe biti zauvijek
Stra{ne muke
izgubljeni (Jr. 6,17-19; 9,12-15; Ho{. 4,6.). i kazne uskoro
“Nedostaje li komu od vas mudrosti, neka ište od će z a d e s i t i s v e
Boga, koji svima daje rado i bez negodovanja, i dat ljude koji prime
æe mu se.” (Jak. 1,5). Isus nam kaže: “Molite i dat æe `ig Zvijeri, ime ili
vam se!... Ako vi, premda ste zli, možete davati djeci broj Zvijeri, ili na one
svojoj dobre darove, koliko æe više Otac vaš nebeski koji će obo`avati Zvijer i
dati dobra onima koji ga mole?” (Mt. 7,7.11). Molite njegov kip (to znači pokornost bezbo`nom duhovno-
se stoga kao što je to èinio David: “Èisto srce stvori političkom autoritetu) i time se jasno suprotstaviti
Bo`joj volji i upozorenju (Otk. 13,16-18; 14,9-11; 16,2;
mi, Bože, i duh postojan obnovi u meni!” (Ps. 51,12.
cijelo 18. pogl. i 19,19-21.).
usp. Ps. 139,23.24).
Ta vijest o sudu mo`da će u nekome izazvati strah, ali
Tko iskreno vjeruje i moli, do`ivjet će sljedeće iskust-
Bog pun ljubavi na kraju daje vijest spasenja: ”Jer neće
vo: “Sve mogu u Isusu Kristu, koji mi moć daje.”
da se itko izgubi, nego da svi pristupe obraćenju”
(Fil. 4,13.).
(2. Pt. 3,9.).
Samo kad Isusa iskreno slijedimo i oslanjamo se na
Svatko iskren iskusit će da je ”strah je Gospodnji
Njega kao na na{eg `ivog Spa-
početak spoznaje” (Izr. 1,7. usp. Lk. 12,4.5; Izl. 20,20.).
sitelja, mo`emo razviti karakter
Strah je samo proizvod grijeha (vidi Post. 3,10.11.), ali
sličan Njegovom kako bismo bili kada primimo i prihvatimo opro{tenje grijeha, kroz Bo`ju
spremni za dolazak Gospodina. ljubav i kroz Isusa iskusit ćemo da ”u ljubavi nema
“Ovo je Savez koji ću sklopiti s straha; naprotiv, savr{ena ljubav isključuje strah... A
njima poslije onog vremena, veli tko se boji, nije savr{en u ljubavi. [to se nas tiče, mi
Gospodin: stavit ću zakone svoje ljubimo, jer je On nas ljubio prije.” (1. Iv. 4,18.19.).
u srca njihova i upisat ću ih u pamet njihovu“ (Heb. Osjećaj izgubljenosti pretvara se u osjećaj sigurnosti u
10,16. usp. Jr. 31,33.). spasenje, a strah od Boga u strahopo{tovanje i ljubav.
Sjetite se da je Bog proku{avao poslu{nost ljudi u Bezizlaznost se pretvara u te`nju za ciljem, a tjeskoba u
Edenskom vrtu na radosno očekivanje Bo`jeg obećanja. Ta Bo`ja ponuda
plodovima jednog - prilika za pokajanje i povratak - vrijedi jo{ samo kratko
stabla (drvo raspoz- vrijeme! Koristite vrijeme za ozbiljno ispitivanje vlastita
navanja dobra i zla stanja i za povratak Bogu, jer vrijeme milosti istječe
- Post. 2,16.17.)? U neposredno prije Kristova dolaska. Znaci vremena
posljednjim danima govore nam da se nalazimo u zavr{nici svijetske
na{eg vremena na{a povijesti!
poslu{nost bit će pon- “Ali će doći dan Gospodnji kao lopov; u taj
ovno ispitivana kroz jednu Bo`ju zapovijed (Jak. 2,10.). će dan nebesa i{čeznuti
U ono doba lukava je zmija bila rekla: “Zar vam je s velikom lomljavom,
Bog rekao...?” počela će se u ognju
Kakve li su katastrofalne posljedice za ljude uslijedile r a s t op it i , a z e m lja
zbog tog neposluha?! (Post. 3. pogl.) Bo`ji protivnik i se sa svojim stvoren-
jima neće vi{e naći...
danas je posijao sumnju u srca ljudi u vezi s jasnom
Bo`jom zapovije{ću: “Misli li Bog doista ozbiljno u vezi revno nastojte da bez
ljage i mane budete
sa sedmim danom?”
Kada tvrdimo da nedjelja nije ni{ta drugo nego ljudska u Njegovim očima u
miru!” (2. Pt. 3,10.14. usp.
uredba, ne smijemo zaobići Isusove riječi: “...Dobro
Iz. 55,6-9; Mal. 3,17-20.).
prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa:...
“ Č uj m o (s r ` c ij e l e
Uzalud me {tuju naučavajući nauke - uredbe ljudske. Na-
p or u ke), s ve mu
pustili ste zapovijed Bo`ju, a dr`ite se predaje ljudske.”
(Mk. 7,6-9.). z a v r { n u r ij e č : Boj
I preko proroka Ezekiela opomenuo je Bog svoj narod: se Boga, izvr{uj njegove
“Ne hodite po uredbama svojih otaca, ne čuvajte zapovijedi, jer - to je sve
zakona njihovih [tradicija, predaka] i ne kaljajte se čoveku. Jer sva će skrive-
kumirima (idolima) njihovim! Ja sam Jahve, Bog va{! na djela , bila dobra ili
Po uredbama mojim hodite, čuvajte i vr{ite moje za- zla, Bog izvesti na sud.”
kone, i svetkujte moje subote, neka one budu znak (Prop. 12,13.14.)