Professional Documents
Culture Documents
Donošenje Proračuna I Kontrola
Donošenje Proračuna I Kontrola
S AD R ŽAJ
U V O D…….…………………………………………… …….……………..…….…....5
DRUGI DIO……………………………………………………..…….……12
TREĆI DIO………………………………………………………..……….. 18
4. KONTRO LA PRORAČUNA………………………………………...…21
4.1. Kontrola p roračuna…………………………………………………………...21
4.2. Kontrola izvršenja p roračuna………………………………………….……..22
4.3.Načela kontrole p roračuna…………………………………………………….22
4.3.1. Prvo načelo : Od govarajuća rasp odjela dužnosti…………………………..22
4.3.2.Drugo načelo: Posjedov anje kv alificirano g osoblja………………………...23
4.3.3. Treće načelo: Jasna p rocedura za odobravan ja, evidenciju i izvještavanje o
Transakcijama………………………………………………………………23
4.3.4. Četvrto načelo: stvarno funkcioniran je…………………………………….24
4.4. Kontrola p rihoda……………………………………………………………..25
4.5. Kontrola p otrošnje p roračuna…………………………………………. ……26
4.6. Planiranje je prvi korak ka održavanju izbalansiranog p roračuna…………...26
4.7. Discipline p roračunskih korisnika…………………………………………...27
4.8. Kontrola kup nje, nabave i p laćanja………………………………………….27
4.9. Sažetak vanjske kontrole p roračuna…………………………………............27
4.9.1.Vanjska kontrola p roračuna………………………………………………...28
4.9.2. vanjska kontrola p roračuna M inistarstva financija u FBiH……………..…28
PETI DIO…………………………………………………………….…….. 30
5..2. Rashodi…………………………………………….………………………...33
ŠES TI DIO…………………………………………………………………. 35
SEDMI DIO
ZAKLJUČAK ………………………………………………………………….…....41
PRILO ZI ………………………………………………………………………….…...43
LITERATURA………………………………………………………... ..... 44
UV OD
PRVI DIO
Županijska razina - 10
Općinska razina 62 79
Usprkos zakonima koji reguliraju lokalnu samoup ravu, mno go toga se treba
uraditi: p o p itanju usklađivanja podjela funkcija i od govornosti na svim razinama vlasti.
Ključno p itanje u učinkovitoj izradi p roračuna je v idjeti „ što se krije iza brojki“ i
p rep oznati da p roces p roračuna ima mnoge funkcije i ciljev e:
Ovo se čini zbog uv ida u stanje javnih lokalnih p oduzeća, kako bi se osigurali
dokazi za slijedeće finan cijske zahtjeve.
Upravo zbog toga je umijeće p ostizanja komp romisa iznimno važno u p rocesu
donošenja p roračuna.
Svaki od tri p rethodno spomenuta formata ima svoje dobre strane i svoje slabosti
jer je svaki od n jih načinjen tako da pokaže sp ecifične karakteristike javne p olitike i da
p ruži potrebne informacije onima koji donose odluke.
- utvrđivanje p rioriteta
- informiran je javnosti i komuniciranje s građanima usvajanje p roračuna,
- nadzor p rograma, p rojekata i javn e p olitike,
- stalnu p otp oru p rihvaćenom proračunu.
Javnost treba imati svoju ulogu u p rocesu izrade proračuna tako što pruža
p rijedloge za p lan p roračuna, te traži stalne informacije o tome kako se koriste njihova
sredstva.
Načelnik je od govoran za određiv anje vizije i sve ukup nih p olitika naznačenih u
p roračunu. Ova važna funkcija obaveza je i odgovornost sukladno Zakonu o lokalnoj
samoup ravi.
- Razradu i izdavanje nap utka za p rip remu p roračuna, kao i smjern ice za sve
p roračunske korisnike.
- Prip reme očekivan ih p rihoda i p rocjena rashoda.
- Prip reme financijske strategije koja se temelji na p redviđanju i p rocjeni.
- Osiguravan je izravne p omoći svim p roračunskim korisnicima sukladno
nap utcima o proračunu.
- Ocjena zahtjeva p roračunski korisnika sukladno naputcima o p roračunu.
- Osiguravan je p rep oruka koje će koristiti načelnik na temelju an aliza zahtjeva
p roračunski korisnika.
Rezime :
Suština svega naprijed nav edenog svodi se na koord iniranu i stalno prisutnu vezu
između zakonodavne vlasti ( općinsko vijeće ) i izvršne vlasti ( načelnik ).
Što je taj odnos približen i usuglašen to je i mo gućnost bilo kakvih nesp orazuma
svedena u min imalne okvire.
Naravno ovdje se ne može zaobići mjesto i uloga građana i šire zajednice, jer niti
zakonodavna niti izvršna vlast nisu sebi svrha, nego isti moraju biti u službi građana,
njihovih p otreba i njihovih stalnih zahtjeva n a dobrobit svih zainteresiranih strana.
DRUGI DIO
2. ZAKON O PRORAČUNU
U Bosni i Hercegovin i p roračunski sustav reguliran je Zakonom. Zakon o
p roračunima u FBiH donesen je 21. svibnja 1998., a stup io je na snagu od 01. lip nja 1998.
Taj zakon je doživio izmjene i dop une te je na snazi Zakon o p roračunima FBiH Sl. .
novine 19/2006 godin e od 19.04.2006., a koji je stup io na snagu od 01. svibnja
2006.godine.
- p roračun Federacije B i H
- p roračun žup anije
- p roračun op ćina i grada,
- financijski p lanova fondova.
Dalji slijed ovo ga zakona svodi se na to što i koju oblast regu lira p ojedin i članak ili
članci te ih ovdje nećemo p osebno izdvajati i nabrajati.
1. Do 22 srp nja op ćine trebaju osigurati nap utak o nacrtu p rip rema p roračuna za sve
p roračunske korisnike.
3. Do 15. listop ada odjel za finan cije p rip rema nacrt proračuna, sukladno
smjernicama iz naputka, dajući p osebnu pažnju potrebama p roračunskih korisnika.
Takav kalendar p ruža p riliku za usklađivanje svih vremenskih okvira koji su vezani za
usvajanje svih p roračunski dokumenata.
Postoje četiri faze u ciklusu p roračuna i u svakoj od njih bi na neki način trebala
sudjelovati javnost:
Izvršenje p roračuna i
kvartalno izvješće
tokom kalendarska godine
Općinski Odjel za financije, tijeko m procesa p rip reme nacrta p roračuna, treba
konzultirati sve strane uključene u ovaj p roces, a to su : nadležno min istarstvo financija,
op ćinski vijećnici, p roračunski korisnici, p oslovna udruženja , civilna udru ge itd.
Prip rema nacrta proračuna zahtjeva p osjedovanje ad ekvatnih informacija koje će
doprinijeti donošenju odluke o p roračunu. Proračun treba p romatrati kao rezultat
usklađivanja odluka koje donose lokalne v lasti na temelju p otreba koje su izrazili građ ani.
Zbog toga komun ikacija s građ anima ne može biti jednosmjerna.
OV/SO M inistarstvo
financija
Op ćina
Interesna
Građanstvo
Građanstv grup e i NVO
o
M jesečna izvješća
Tromjesečno izvještavanje
Godišnja izvješća
Godišnje izvješće treba p okazati utjecaj p ravnih p romjena ili p rop isa koji su
p rihvaćeni tijekom fiskalne godine i njihov utjecaj u bliskoj budućnosti. Građanstvo treba
imati p ristup sadržaju ovih izvješća s jasnim p ojašnjenjima. Ovo se može osigurati preko
Centra za informiran je građana ili p reko nekog dru go g općinskog ureda za informiran je,
p reko Internet stranice općine itd. Praćenje p rethodnog p roračuna daje adekvatan p olazni
temelj za planiranje p roračuna za slijed eću godinu.
OV/SO i građ anstvo trebaju na vrijeme biti obaviješteni o svim odstup anjima u
svezi s naplaćenim p rihodima i rasp oređenim rashodima tijekom p roračunske godin e.
Informacije, također, trebaju biti dostupne kada se dogode neočekivani do gađaji
koji imaju značajan utjecaj na izvršenje proračuna i p laniran ih aktivnosti.
TREĆI DIO
Pitanja koja načelnik općine i šef fin ancija trebaju p ostavljati su:
Kada se odgovori na ova p itanja Odjel za financije imat će neop hodne informacije
da nap ravi nacrt uravnoteženog proračuna jer će nek i prijedlozi biti odbijeni, nek i će biti
umanjen i, nek i mogu stvoriti nove p rihode koji bi bili dostatni da p okriju troškove, dok se
neki p rihodi mo gu p ovećati, što će p oriti ove troškove.
Dugoročno p romatramo, općina može trošiti samo ono što općina p osjeduje. Kako
zahtjev uvijek p rekorači rasp oloživa sredstva, nužno je odred iti p rioritete i usp ostaviti
ravnotežu između očekivanih p rihoda i pojedin ih troškova koji idu uz njih.
To znači da svi javni rashodi trebaju biti p redstavljeni ekonomskom k lasifik acijom,
organ izacijskom klasifikacijo m /kombinirana s računima/ i funkcionalnom klasifik acijom.
To su:
• tekući rashodi, kao što su p laće, naknade, materijalni troškovi i troškovi usluga,
tekući transferi i plaćanja kamate,
• kapitalni rashodi, kao što je nabava du goročne imovine, k ap italni transferi,
• ustup ljene p ozajmice i ud jeli u up isanom k ap italu, uman jeni za iznos otp late
p ozajmice.
Plan p roračuna treba uključivati usp oredive p odatke i indekse kretanja radi usp oredbe,
p redočavajući tekući p roračunski p lan i realizaciju iz p rethodnog p erioda.
I tekstualni dio ko ji ide uz p roračun mora b iti u n acrtu. Tekstualni dio p rikazuje viziju
op ćine iz persp ektive up rave, ali i više od to ga, tekstualni d io nije p onavljanje financijskih
brojki u obliku p aragrafa, već objašnjen je koje jasno opravdava i p ojašnjava sva značajna
odstup anja /stavku p o stavku/ između stvarne realizacije u p roteklom p eriodu i p laniranih
Na koncu, kapitalni d io p roračuna mora biti odvo jen i p rikazan p osebno po p rojektima
s procjenom sp ecifičnih troškova za svaki od njih.
Prihvaćanje i usvajanje od OV
Tehničke procedure moraju biti isp oštovane, osam dana p rije sjednice vijeća,
cjelokup ni materijali moraju biti dostavljen i svim vijećnicima kako b i im se dalo dovo ljno
vremena da dobro p regledaju sve dokumente. Kada predstavlja i izlaže p roračun Vijeću
op ćine, šef financija treba nap raviti grafički p rikaz p roračuna, uključujući prikaz
p rethodnih godina. Ova p rezentacija omogućava vijećn icima da vizualiziraju određene
financijske vrijednosti kroz grafičk i p rikaz, te da odrede dinamiku razvoja p roračuna.
Općinsko vijeće i načelnik snose najv eću od govornost za usp jeh ili n euspjeh u
funkcioniran ju općine. Zbog to ga je neop hodno da šef finan cija osigura p ravovremen e i
konkretne informacije s ciljem realizacije dobre p oslovne p olitike.
ČETVRTI DIO
4.KONTROLA PRORAČUNA
Proračunski sustav p redstavlja p roces p laniranja i izvršavanja proračuna. Kontrola
p roračuna dio je ukup nog p rocesa koji treba osigurati ostvarenje p lana p roračuna. Pravilna
kontrola proračuna znači da je realizacija p lana p roračuna sukladna p rihvaćenim
kriterijima o standardima za učinkoviro i d jelotvorno izvršenje p roračuna.
Unutarnja kontrola p roračuna je p roces koji usp ostavlja rukovodstvo općine s ciljem
izbjegavanja p rep reka koje bi mogle zasmetati pravilnom izvršenju p roračuna.
- djelotvoran rad
- usklađenost sa p olitikama up ravljanja
- p rovedba zakona, p ropisa, odluka i procedura
- zaštita imovine i investicija od gubitaka, zloup orabe, lošeg up ravljan ja, p revare
i korupcije
- besp rijekornost i p ouzdanost informacija, računa i p odataka i p rimjereno
objavljivanje ovih p odataka u p ravovremenim izvješćima .
Kontrola izvršenja p roračuna najvažniji je dio p roračunskog p rocesa jer op ćina ima
najveći utjecaj na kontrolu aktivnosti. Općinske vlasti izravno kontroliraju izvršenje
p roračuna p reko kontrola p roračuna.
PRIMJER:
PRIMJER:
Novi p latni nalog ne treba se izdati up osleniku koji nije p riskrbio p otrebitu
dokumentaciju za p ravdanje troškova p rethodnog p utovanja. Svak i uposlenik koji
ne p riskrbi relevantnu dokumentaciju vezanu za p oslovno p utovanje, mora vratiti
ukup an iznos dobivenog p redujma. Općina treba tražiti naknadu materijalne štete
ukoliko uposlenik ne vrati novac.
Nadzor funcioniranja p rva tri načela iziskuje stalni trud, obuku i nadzor. Novi
zadaci, nove p rocedure i p rocesi moraju se izraditi i p rovoditi sukladno p romjenama
p otreba općine.Svim djelatnicima moraju se dati relev antne p isane p rocedure i p riručnici.
Zatim, p otrebno je osigurati da svi djelatnici razumiju p olitike i p rocedure koje se tiču
njihovih dužnosti i od govornosti i d a p ostoji odgovarajući p rotok informacija prema
odgovarajućo j razini up rave k ao i p rema svim razinama djelatnika u cijeloj općini, tako da
informacije ko je ima jedan odjel budu p odijeljene sa drugim odjelima.
Npr. Kada neki općinski odjel izda neku dozvolu p ravnoj osobi, odjel za financije
mora dobiti kop iju toga dokumenta. Odjel za financije treba evidentirati taj dokument
u računovodstvene knjige p od stavkom općinskih p otraživanja.
Kada ta osoba p lati svoje obaveze (np r. Komunalnu taksu), odjel financija treba
evidentirati tu up latu i obavijestiti odjel koji je izdao dozvolu o p rimljenoj up lati. Ako
ta osoba obustavi svoje aktivnosti, onda odjel koji je izdao dozvolu mora o tome
obavijestiti Odjel za financije. Samo na taj način, odjel financija može p rekinuti
knjiženje novih p otraživanja prema toj osobi.
U konačnici, načeln ik Odjela za finan cije treba na od gov arajući n ačin p odučiti
članove O V o njihovoj ulozi i odgovornosti u procesu usvajanja p roračuna. Važno im je
objasniti da se grantovi koji dolaze sa viših razina v lasti ne mo gu p lanirati u p roračun
ukoliko ne p ostoji garan cija da će se ta sredstva dobiti.
Troškovi ne smiju biti veći od odobrenih sredstava a p uko povećanje p laniranih
p rihoda nije rješenje za usvajanje p roračuna, pogotovo kada ne p ostoji mo gućnost da se
dostigne ta razina p rihoda.
Podjela dužnosti čini se sa ciljem d a se sp riječi da jedan up oslenik naruču je robe/uslu ge,
da ih p rima i da daje naloge za plaćanje istih. Primjenju ju se procedure nabava, a tražene
robe/uslu ge moraju zadovoljavati minimalne standarde kvalitete i moraju imati
p rihvatljivu konkurentnu cijenu. Na ovaj način, mogućnosti korup cije se svode na
minimu m. Odobrava se p laćanje samo on ih računa ko ji su naslovljen i na općinu za
robe/uslu ge ko je su u svezi sa općinskim aktivnostima. Nalozi za isp latu obrađuju se samo
na temelju originalnih dokumenata koje su odobrili ovlašteni sudionici.
U nastavku ćemo op isati različite uloge koje entiteti imaju u p rocesu kontrole
p roračuna na razini općine.
Bitno je nap omenuti da je van jska kontrola aktivnost koja se obavlja nakn adno i za
razliku od p rocedura unutarnje kontrole, ne može djelovati p reventivno.
Ako se zap isnikom ustanovi p ovreda zakona, odnosno nep ravilnosti u p rovedbi
zakona, insp ektor je obavezan da u roku od deset dana donese rješenje kojim nalaže
otklanjanje utvrđenih p ovreda zakona, odnosno nepravilnosti, odredi rok za njihovo
otklanjanje i p rop iše druge, zakonom p redviđene mjere.
1. donese rješenje o zabrani rasp olaganja sredstvima sa jed instvenog računa riznice,
p oslovnih računa i račun a p osebnih namjen a p roračunskih korisnika
2. donese rješenje o zabrani rasp odjele p rihoda od p oreza i dop rinosa sa računa javnih
p rihoda na račun op ćine ili grada
3. dostavi rješenje Ministarstvu- odjelu za riznicu, odnosno bankama kod kojih
p roračunski korisnik ima otvorene p oslovne račune p osebnih namjena
4. zabrani rasp olaganje sredstvima dok se ne otklone utvrđene n epravilnosti
PETI DIO
Kako bih općina na p ravi način, usp ješno i d jelotvorno izvršavala p roračun p lan
p roračuna mora se bazirati na realn im p retp ostavkama i p rip remljen na realnim temeljima.
M ora se usp ostaviti odgovarajuća struktura i djelotvorne p rocedure za realno p laniranje i
izvršavanje p roračuna.
Op ćinska up rava na čelu sa načeln ikom mora realno sagledati i uvažavati ob a aspekta
p roračuna kako na jednoj strani plan p rihoda, tako i na drugoj strani plan rashoda a sve u
namjeri da vlada usklađ enost između p rihoda i rashoda p roračunskih sredstava.
5.1. PRIHODI
Prema trenutnom stanju općini Žepče p rip ada 1,080 ukup nih p rihoda od
neizravnih p oreza sa jedinstvenog računa.
Procjene poreznih p rihoda ( izravnih i neizravnih ) mogu se utvrdit i na temelju
sredstava nap laćenih u p rethodnoj godini.
Po usvajanju p lana p roračuna načeln ik odjela za financije koji je zadužen da p rati
cjelokup no stanje p roračuna , dužan je da up ozna općinskog načelnika o b ilo kakv im
odstup anjima u p ogledu p ristizanja prihoda ako primijeti značajna odstup anja od
p laniranih čak izvan okvira mjesečno g ciklusa izvještavanja.
Naprijed izloženo je sa ciljem d a općina u konkretnom slučaju općina Žepče
dobije onaj dio kolača koji joj prip ada p rema važećem zakonu o rasp odjeli-p rip adnosti
sa nivoa Federacije.
Neop orezivi p rihodi jedini su izvori p rihoda kojima općina izravno upravlja. Ip ak
mnoge Općine tek trebaju p ostaviti nap latu neporeznih p rihoda kao p rioritet. Za p lanirane
neporezne p rihode općina mora osigurati odgovarajući sustav p raćenja i naplate. Općina
treba osigurati p ostojanje odgovarajućih mehan izama za nap latu naknada i odgovarajućeg
sustava za evidentiranje nap laćenih p rihoda.
Praćenje nap late p rihoda mora biti redovita aktivnost , a bilo koje odstup anje
p laniranih od naplaćenih sredstava treba odmah b iti uzeta u razmatranje. Ovo je stalna
zadaća op ćinskog načelnika i načeln ika od jela za fin ancije uključujući i sve ostale odjele-
službe općinske uprave.
Grant je posebna vrsta prihoda koju osigurava viša razina vlasti. Za razliku od
zajmova koje općina mora otp latiti sa kamatom, grantovi se ne moraju otp laćivati.
Općini se mo gu dodijeliti grantovi k ao potp ora za funkcioniranje up rave ( kad a se
radi o siromašnoj op ćini ) ili k ao p otp ora dodijeljenom p rojektu. Općina može p odnijeti
zahtjev nekoj od viših razina vlasti kada n e može financirati n eke od osnovnih djelatnosti.
Po odobrenju sredstava viša razina v lasti p renosi na općinu ovlasti da organ izira aktivnosti
koje su financijski p održane u obliku grantova radi ob avljanja ov ih zadataka.
5.1.2.2. Donacije
Ako su „donacije“ uključen e u plan p roračuna p o njihovom prisp jeću trebaju biti
zavedene pod nazivom „redoviti p rihodi“.
Izvanredni p rihodi nisu p lanirani i dobivaju se tijekom proračunske godin e. Ovi
neočekiv ani p rihodi moraju biti poravnati na strani rashoda.
5.1.2.3. Zajmovi
Postoji p recizna p ravna regulativa koja daje n ap utke općinama kako da traže
zajmove i op isuje način na koji ovaj novac može biti utrošen. Ako općina kratkoročni
deficit može tražiti zajam iz proračuna Federacije ili p roračuna RS-a, tijeko m jedne
p roračunske godine, ali u tom slučaju mora otp latiti dug u p otpunosti tijekom te godine.
Općinska up rava treba da p rip remi sve dokumente i aktivnosti kako bi osigurala
uvjete p otrebne za p ozajmicu i otp latu.
• tekućih rashoda kao što su p laće, naknade, materijalni troškovi, tekući transferi ,
p laćanje kamata i sve aktivnosti i uslu ge za tekuću fiskalnu godinu.
• kapitalnih rashoda za finan ciran je nab ava osnovnih sredstava i finan ciran je
održavanja i iz gradnje objek ata od interesa za općinu.
• Dati zajmovi i udjela u kap italu smanjenom za otp latu zajmova.
Rezime:
Cilj usvojeno g p lana p roračuna jeste da se stvori ravnoteža ubran ih p rihoda sa
isplaćenim rashodima odnosno obavezama. Ako ništa drugo onda bar da iznosi p rihoda
budu dovoljni ako ne veći sa izvršenim rashodima. Da bi se ovo ostvarilo p otrebno je
uspostaviti odgovarajući odnos komunikaciju između op ćinskog v ijeća ( zakonodavna
vlast ) , načelnik a odjela za financije.
Ukoliko su izvršeni rashodi veći od p laniran ih p rihoda p ristup a se nep op ularnoj
mjeri tj. „R EBALNSU“ p roračuna.
Kada se usvoji proračun p ostaje zakon. Svako financiranje stavki koje nisu
p rvobitno p lanirane u p roračunu ( izuzetak: iz tekuće p roračunske p ričuve se financiraju
bitni i nep otrebni izdaci ) se smatra nezakonitim aktom.
Zašto?
Prema Zakonu princip ima lokalne samoup rave p olitički rukovodioci u općinskoj
up ravi – općinski vijećnici usvajaju p roračun koji p oslije toga izvršava načelnik .
Izvršenje bilo čega dru gog što općinsko vijeće nije dalo suglasnost je iz toga razlo ga
nezakonito.
Tipično je da općine n ep lanirane rashode uključe u „ REBALANS“ čime stvaraju
iluziju da su svi ostvareni rashodi bili p laniran i i na vrijeme odobren i.
Ostaje konstatacija da Rebalansu treba p ristup iti vrlo ozbiljno i odgovorno, jer
nedostatak financijske d iscip line i trošenje ono ga čega n ema uvijek će dovoditi do
rebalansa i međusobno g nerazumijev anja između zakonodavne i izvršne vlasti. Osim u
slučaju p ovećanih p rihoda gdje se uključuju p ozitivni efekti.
ŠESTI DIO
Privremeno fin anciranje mora biti p lanirano izvršeno za iznos koji nije veći od
iznosa za isti tromjesečni p eriod p rethodne godine n a strani rashoda, bez obzira na nap latu
p rihoda. Za vrijeme tog prvog tromjesječja općinska up rava mora ispraviti nep rihvatljive
stavke u p lanu Proračuna. Predložene p roračunske stavke moraju biti realne i op ravdane.
6.2. Obavijest
Načelnik od jela za financije mora ustanoviti financijski p lan koji treba p ružiti i
osigurati likvidnost općine, jer priliv novca nije isti svaki mjesec. Sukladno p lanovima i
izvršenim uslugama općina mora uskladiti mjesečno izvršenje p roračunskih sredstava sa
godišnjim planom p roračuna.
6.4. Izvještavanje
Samo na ovaj način općinsko vijeće skup štine općine ima mo gućnost p raćenja
izvršenja proračuna sukladno p laniranom p roračunu. To je ključ p rip rema proračuna za
narednu god inu jer mjesečn a izvješća daju p reciznu sliku izvršenja proračuna p o svim
p rihodima i rashodima.
SEDMI DIO
U op ćem dijelu je detaljno p rikazan p lan p rihoda i izdataka za 2006 godinu. Ovdje
je bitno nap omenuti da se u p lanu uvijek p redviđa ravnoteža p roračuna tj. da ukup no
ubrani p rihodi odgov araju svim izdacima ( rashodima) te p roračunske god ine .
M eđutim ako ovo usp oredimo sa izdacima općina u Federaciji i kantonu onda
dolazimo da p odatka da ti izdaci za plaće i n aknade nisu veliki. Imamo slučajev a i
saznanja sa raznih seminara i radionica da p ojedin e općine za ovaj v id izdataka izdvajaju i
do 70 % ukup no planiranih sredstava p roračuna. Ako ove izdatke malo dub lje analiziramo
dolazimo do p odatka da iz daci za p laće i naknade zaostaju za izdacima p rosječnih plaća i
naknada u Federaciji B i H. Np r. p rosječno isp laćena neto p laća u općini Žepče za
p osmatrani p eriod iznosi 468,57 KM dok je u istom p eriodu isp laćena neto p laća u
Federaciji B i H iznosila 521,45 KM .
Izdaci za kap italna u laganja u konkretnom slučaju iznose 570.000,00 KM ili 16,88
% ukup nog p roračuna na strani izdataka. To su uglavnom izdaci za nabavku stalnih
sredstava kao i troškovi učešća općine u izgradnji kap italnih objekata od značaja za
op ćinu.
Postoji obaveza općinskog načeln ika da p o Zakonu svaka tri mjeseca p odnese
izvješće općinskom vijeću o utrošku sredstava proračunske p ričuve u općini.
Isto tako stup anjem na snagu Zakona o javnim nabavk ama iz 11/2004 , a koji je u
izravnoj vezi sa izvršenjem p roračuna određen broj službenika je do sada p rošao semin are
o osp osobljavanju kao i praktičnoj p rimjeni zakona o javn im nabavk ama kroz radionice i
p redavanja.
Z A K LJ U Č A K
Ovo up ućuje, ako je p roračun p ostavljen u realn im okv irima i uko liko se aktivno
uključe svi sudionici u njegovu realizaciju onda ne može izostati ni rezultat na kraju
p oslovne godine, odnosno p lan prihoda će biti dostatan za p okriće planiranih izdataka u
toku godine. U konkretnom slučaju, olakšav ajuća situacija nalaže p oštivanje financijske
discip line i p ridržavanje odred aba Zakona o p roračunu kao i zakona o izvršenju p roračuna
( u našem slučaju Odluka o izvršenju p roračuna za 2006 godinu).
Uzimajući u obzir sve naved eno, zaključujemo da kod izrade p roračuna, a držeći se
strogo odredaba Zakona o p roračunima, zamišljamo jednu realnu sredinu u kojoj se vrlo
rijetko pojavljuju izvanredne situacije u kojima p roračun mora intervenirati sa određenim
iznosima u određenim situacijama, a ko ji se u stvarnom životu ne mogu mjeriti sa
p laniranim o gran ičen im sredstvima.
Neke životne situacije kao i njihov a nep redvidivost jednostavno iziskuju veća
ulaganja, a za takve stvari općinama je ostavljeno vrlo malo mo gućnosti zbog o graničenih
sredstava.
Dakle realna je slika d a su oči lok alno g stanovništva up rte u lokalnu zajednicu, a
koja i jeste tijelo up rave na lokalno j razini radi zadovoljenja lokalnih p otreba svojih
stanovnika i mjesni zajednica na svom području.
-općinama vraća veći p rocent p rihoda ( nego je to dosadašnja p raksa ) koje dijeli up rava
za neizravno op orezivanje, a p rema odluci o rasp odjeli istih, jer up ravo ta vrsta p rihoda u
svakoj općini čini n ajveći dio od ukup nih p rihoda p roračuna.
1. Zakon o proračunu