Dogaaj mjeseca

SADRŽAJ
4 INTERVJU: FRANTIŠEK LIPKA, AMBASADOR REPUBLIKE
SLOVAKE U CRNOJ GORI - PRVI U REGIONU KA NATO I EU
NAŠI KADETI
Vidak Latkovi
7 BOLJE UNIŠTITI NEGO EKATI EKSPLOZIJU
puk Rifet Kosovac
8 KOMENTAR: TEROR PRIRODE
Ilija Despotovi
ZAVRŠILI
10 IZ AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ODBRANE
11 TEMA BROJA:
SVI E SE MJERITI PREMA DANILOVGRADU
AKADEMIJU
Gligor R. Boji
14 ISKUSTVO SA DOŽIVLJAJEM AVANTURE
G. Boji
D elegacija Ministarstva odbrane Crne Gore je,
na poziv Ministarstva odbrane Srbije, prisu-
stvovala godišnjoj promociji kadeta u čin potporuč-
16 MAKEDONCI PRVI NA OBUCI nika, na vojnoj akademiji u Beogradu. Ovom prili-
S. Žiga kom su i tri crnogorska kadeta, Branimir Vulević,
17 PADOBRANCI PODIGLI UGLED CRNE GORE Mirko Maraš i Ivan Vujošević, ukazom Predsjedni-
ka Crne Gore Filipa Vujanovića primljeni u profesi-
18 PRVI CRNOGORAC U MISIJI PROTIV PIRATA
onalnu vojnu službu u početni čin oficira. Delega-
19 DIREKCIJA ZA ZAŠTITU TAJNIH PODATAKA: ciju Ministarstva odbrane Crne Gore predvodio je
SPORAZUM SA EU O RAZMJENI PODATAKA
Savo Vuini pomoćnik ministra za ljudske resurse dr Rajko No-
vićević, a u delegaciji je bio i šef Odsjeka za među-
20 DNEVNIK: NAŠI LJEKARI I STRAŽARI – NA SVOM MJESTU
major Veljko Mališi narodnu saradnju Krsto Perović.
21 TARAŠ - U NOVOM IZDANJU Takođe, početkom oktobra, šest crnogorskih ka-
deta, nakon uspješno završenog kursa makedon-
22 DEBATA U POŠENJU O NATO
skog jezika i vojne obuke, položiće svečanu zakletvu
23 DNEVNIK VOJNOG POSMATRAA uoči početka studijske godine na Vojnoj akademiji
Major Dejan Stankovi
“General Mihailo Apostolski” u Skoplju.
24 STAV:
NATO I TRANSFORMACIJE... (II) Obrazovanje na Vojnoj akademiji trajaće četiri
I. Joveti godine, a po završetku školovanja, kandidati stiču
26 FELJTON: visoko obrazovanje, primaju se u profesionalnu voj-
MINISTRI VOJNI - OD POPA ILIJE DO... nu službu u Vojsku Crne Gore i unaprijeđuju u čin
I. Despotovi potporučnika odgovarajućeg roda – službe.

IMPRESSUM
Partner - mjesenik o evroatlantskim integracijama, odbrani i Vojsci
BROJ: 29 - Septembar 2010. godine
IZDAVA: Ministarstvo odbrane Crne Gore
ZA IZDAVAA: mr Boro Vuini
UREIVAKI ODBOR: Draško Jovanovi, Olivera ukanovi, Vidak Latkovi,
Ilija Despotovi i Krsto Perovi
REDAKCIJA: Irena Radoman, Zorica Minevski, Petar Koprivica i Gligor R. Boji
TEHNIKI UREDNIK: Miodrag Kankaraš
FOTO: Ivan Petrovi i arhiva Ministarstva odbrane
KONTAKT: Portparol TEL/FAX: +382 20 241 375
E-MAIL: pr@mod.co.me WEB: www.odbrana.gov.me
ADRESA: Jovana Tomaševia 29
ŠTAMPA: Pobjeda, Podgorica
TIRAŽ: 5.000

septembar 2010. PARTNER 3

 Intervju

František Lipka, ambasador Republike Slovake u Crnoj Gori

Prvi u regionu
ka NATO i EU
Ulazak u NATO znai ulazak u zonu sigurnosti. Ako sve zemlje Zapadnog Bal-
kana uu u NATO, to znai da e itav Balkan biti promijenjen u zonu sigurnosti,
stabilnosti i mira, i to bi trebalo da bude interes ne samo svih politikih elita, nego
i svih graana, kaže za Partner prvi slovaki ambasador u našoj zemlji i dodaje
da u NATO i u EU uvijek možete istai svoje mišljenje i braniti svoje interese.
»
G ospodine ambasadore, za početak, kako vidite
razvoj naše zemlje od 2006. godine, kada ste
Vi bili na čelu referendumske komisije, do danas,
bio organizovan na demokratski način.
Vlada Crne Gore je veoma brzo donijela odluku da se
uključi u EU i NATO. I na tom putu napredujete veoma
2010. godine, kada ste imenovani za prvog slovač- dobro. Zapravo, mogu reći da se nalazite na prvom mjestu
kog ambasadora u Crnoj Gori? u balkanskom regionu koji se kreće prema EU i NATO-u,
Crna Gora je za te četiri godine, od referenduma u maju naravno, ako izuzmemo Hrvatsku koja je već postala člani-
2006 do danas, napravila veoma velik i značajan napredak, ca NATO i jednom nogom se već nalazi i u EU. Početkom
mnogo veći nego što se očekivalo, i on je vidljiv na svakom novembra ove godine Evropska komisija će objelodaniti

koraku. Prije svega, na međunarodnom planu, gdje je od- svoje mišljenje o napretku Crne Gore na putu prema EU.
mah nakon proglašenja nezavisnosti bila zvanično priznata Prema raspoloživim informacijama, taj avis bi trebalo da
od velikog broja država, što je značilo da je međunarodna bude pozitivan. To je vrlo važan momenat, a ujedno i
zajednica odmah prihvatila rezultate referenduma koji je uspjeh, poslije njega dolazi dodeljivanje statusa kandidata

4 PARTNER septembar 2010.


i na kraju određivanje datuma početka pregovora. To je je-
dan redovan proces koji će Crna Gora, prema mom ličnom
mišljenju, uspješno završiti do kraja 2011 godine.
» A kako vidite naš put ka NATO-u?
Crna Gora je na dobrom putu i ka NATO-u. U decembru
prošle godine ste dobili program MAP. Uključivanje Crne
Gore u MAP znači da NATO pozitivno ocjenjuje političke,
bezbjednosne i vojne reforme koje ste već realizovali ili koje
upravo realizujete. Do kraja septembra se očekuje prihva-
tanje prvog Godišnjeg
nacionalnog progra-
ma (ANP) u okviru
MAP-a, što vas dovodi
do samog predsoblja
članstva u NATO. Me-
đutim, teško je reći
kad ćete ući u NATO.
Rekord nekih novih
članica u ispunjavnju
MAP-a bio je tri godi-
ne, i lično mislim da i
vi možete, ako nastavi-
te ovim tempom, po-
stići taj rekord, što bi
značilo da nakon te tri
godine dobijate poziv za učlanjenje u NATO.
» Dakle, vrlo jasno se percipira u međunarodnoj za-
jednici naša posvećenost članstvu u NATO. Nedavno
ste bili ispred vašeg ministarstva vanjskih poslova u
Crnoj Gori i vodili ste realizaciju jednog važnog pro-
jekta – Crna Gora na putu u evroatlantsku porodicu
koji je imao za cilj da poveća podršku građana za ula-
zak u NATO. Tim povodom obišli ste i 11 crnogor-
skih opština. Kakav je Vaš utisak tom prilikom bio,
kako Crnogorci razmišljaju o NATO-u?
Jedan od uslova ulaska u NATO je podrška javnosti koja
mora biti veća od 50 %, a nažalost ta podrška u Crnoj Gori
još nije dovoljna, tako da smo mi svoj program orijentisali
upravo na taj segment. Naša namjera nije bila da ubjeđuje-
mo ljude da uđu u NATO, već smo htjeli pružiti građanima
relevantne informacije o NATO, objasniti njima zašto je do-
bro da država uđe u NATO i kakve će imati od toga koristi,
kako država tako i pojedinci. Imali smo mnogo sastanaka,
razgovarali smo sa građanima, posjetili škole... Osjetili smo
da postoji veliko interesovanje za to pitanje, da ljudi žele da
saznaju šta je NATO, da žele da sami razmisle i da donesu
odluku. Međutim, čuli smo i dosta pogrešnih informacija,
odnosno stavova. Jednostavno, neki ljudi su još zarobljeni
starim, pogrešnim predrasudama, na NATO gledaju kao na
neku vojnu, agresivnu organizaciju. Takođe, ima još onih
koji na NATO gledaju kroz iskustva sa bombardovanjem iz
1999. i osjećaju se pogođenim. Dakle, potrebno je raditi sa
javnim mnjenjem, objašnjavati ljudima da NATO nije ni
vojni, ni agresivni savez, uostalom NATO je oduvijek bio
odbrambeni savez. Danas je NATO prvenstveno politička
Intervju
organizacija u okviru koje se razmatraju političko-bezbjed-
nosna pitanja koja su važna za čitavu Evropu i svijet, uklju-
čujući i vašu zemlju.
Danas nije samo svijet globalan, i opasnosti su globalne.
Stoga treba da bude u interesu svih zemalja da učestvuju u
kolektivnim sistemima sigurnosti koji će pružiti isti nivo si-
gurnosti za sve nas. A to je važno prije svega za male zemlje
koje nemaju dovoljno resursa da se efektivno zaštite od svih
opasnosti. NATO je danas najefektivniji političko-bezbjed-
nosni savez na svijetu i zbog toga
mi se čini logičnim da mu se pri-
druže sve zemlje Balkana.
Osim toga, ulazak u NATO
znači ulazak u zonu sigurnosti.
Ako sve zemlje zapadnog Balkana
udju u NATO, to znači da će čitav
Balkan biti promijenjen u zonu
sigurnosti, stabilnosti i mira, i to
bi trebao da bude interes ne samo
svih političkih elita, nego i svih
građana.
» Šta je, prema Vašem mišlje-
nju, potrebno još uraditi na pla-
n javne diplomatije?
nu
Rekord novih lanica u ispu- Sa ljudima treba raz-
njavnju MAP-a bio je tri godi- ggovarati, ljudima treba
ne. Mislim da i vi možete, ako sstrpljivo objašnjavati
nastavite ovim tempom, po- kkakve će koristi imati
stii taj rekord, što bi znailo CCrna Gora od ulaska u
da nakon te tri godine dobijate NNATO, i te koristi će se
poziv za ulanjenje u NATO. oosjetiti u više oblasti.
KKao prvo, Crna Gora će
postati ravnopravna članica najmo najmoćnijeg političko-vojnog
saveza na svijetu, to će ojačati značaj i ugled Crne Gore na
međunarodnoj sceni. Crna Gora će kreirati politiku NATO,
imaće uticaja na donošenje strateških odluka. Ujedno će biti
i u stanju da efektivno brani svoje interese koje inače ne bi
bila u stanju da odbrani. Drugo, ulaskom u NATO napravi-
ćete veliki korak prema Uniji. Treće, postaćete mnogo pri-
vlačniji za strani kapital koji će se kod vas osjećati bezbjed-
nim. Četvrto, kao članica NATO bićete zaštićeni članom 5
Atlantske povelje koji kaže, da sve članice moraju priteći
u pomoć zemlji koja je ugrožena ili napadnuta. Postaćete
dio zone sigurnosti i stabilnosti. Peto, kolektivna odbrana
je uvijek efikasnija i jeftinija nego individualna i to će vama
omogućiti da specijalizujete vašu vojsku i da uštedite mno-
go novca. Na primjer, Crna Gora neće imati novca da iz-
gradi svoju borbenu avijaciju, ali će biti zaštićena avijacijom
NATO-a u slučaju potrebe. To znaći da taj uštedjeni novac
možete investirati u druge vidove oružanih snaga ili čak u
mirovne projekte.
» A koji su to politički benefiti?
Kao što sam kazao, Crna Gora će postati subjekat me-
đunarodne politike, biće jedan od kreatora i izvršilaca te
septembar 2010. PARTNER 5
 Intervju
politike, učestvovaće u donošenju strateških odluka i imaće tuju svoj stav i zaštite svoj nacionalni interes?
prilike da brani svoje interese. Dakle, dok se danas o vama Naravno. NATO i EU su demokratske organizacije u
razgovara bez vas, kasnije ćete moći da učestvujete u dono- kojima se poštuju interesi i mišljenja članica. Svaka zemlja,
šenju odluka. Na taj način, jača se položaj i značaj zemlje i bez obzira na njenu veličinu, ima isto pravo glasa, čak pra-
njena snaga. I to su benefiti koji se ne mogu izraziti rječima vo da stavi veto na neke odluke. U NATO uvijek možete
ili izmjeriti brojkama. istaći svoje mišljenje i braniti svoje interese. Na primjer,
» Vaša zemlja je bila jedna od vodećih kada su strane Grčka je uložila veto na ulazak Makedonije u NATO ili
investicije u pitanju. Od 2004. kada ste postali član Slovačka je odbila da realizuje odluku zemalja Eurozone
NATO-a, u Slovačku je došao veliki priliv stranih i da da pozajmicu Grčkoj koja je pogođena finansijskom
krizom. Mi smatramo da ova pozajmica neće rješiti pro-
investicija. Kakva su vaša iskustva po tom pitanju?
blem, problem mogu rješiti samo dubinske reforme i strogi
Male zemlje, kao što je i vaša, nemaju dovoljno sopstve- program štednje.
nog kapitala, da pokrenu svoju privredu. Nama su potrebne » Kakvi su planovi kada je
inostrane investicije, a strani riječ o jačanju saradnje
investitori neće ulagati u onu naše dvije zemlje u oblasti
zemlju za koju se ne zna kako odbrane?
će se razvijati, kakva je njena
Odnosi između naše dvije
budućnost. Nemojte zabora-
prijateljske zemlje su veoma
viti da je strani kapital plašlji- veoma dobri, odnosi koji služe
va zvjerka. Pogledajte primjer za primjer. Ali ukoliko nemate
Slovačke. Poslije sticanja ne- u zemlji rezidentnu ambasadu,
zavisnosti, imali smo turbu- koliko god bili odnosi dobri,
lentan period u unutrašnjoj konkretna saradnja se neće ra-
politici, tako da nismo mogli zvija u skladu sa vašim željama
ići u korak sa našim susjedima i potrebama. Otvorili smo am-
Česima, Mađarima i Polja- basadu u Podgorici upravo zbog
cima na putu prema NATO i ž
želje da unaprijedimo našu
EU. Poslije pobijede desnog centra na izborima 1998. Danas nije samo svijet globalan, i saradnju u svim oblastima
godine, došlo je do suštinske promjene unutrašnuje i opasnosti su globalne. Stoga tre- – političkoj, privrednoj,
spoljne politike. To je nama omogućilo da 2004 uđemo ba da bude u interesu svih zemalja k
kulturnoj, uključujući i sa-
u NATO, i zapravo od tog trenutka počele su u našu ze- da uestvuju u kolektivnim siste- r
radnju naša dva ministar-
mlju dolaziti, u većem obimu, i strane investicije. Što se mima sigurnosti koji e pružiti isti stva odbrane i naših vojski.
tiče EU, u kratkom roku uspjeli smo da stignemo naše nivo sigurnosti za sve nas. A to je D
Doduše, saradnja između
susjede da bismo ušli u EU zajedno sa njima, zapravo važno prije svega za male zemlje o dva resora je postojala
ova
istog dana. koje nemaju dovoljno resursa da se i prije, jer je Slovačka bila,
efektivno zaštite od svih opasnosti. n primjer, prva zemlja sa
na
» Gdje je vaša zemlja danas u EU i NATO, kada NATO je danas najefektivniji politi- k
kojom je vaša zemlja potpi-
je u pitanju politička pozicija, ekonomski ko-bezbjednosni savez na svijetu i sala ugovor o zaštiti tajnih
progres, bezbjednost..? zbog toga mi se ini loginim da mu p
podataka. Saradnja između
Slovačka je punopravan i, naglašavam, veoma se pridruže sve zemlje Balkana. n
naših ministarstava odbra-
aktivan član EU i NATO. Participiramo u svim za- n veoma je važna iz više
ne
jedničkim politikama, u njihovom kreiranju i realizaciji. razloga Jedan od njih je da imamo
razloga. imam zajedničku budućnost u
Mi smo danas suočeni sa mnogim izazovima - Iran, Irak, NATO-u, a mi vjerujemo da će ta budućnost doći vrlo brzo.
Mi smo spremni da vam na tom putu pomognemo. U fazi
Avganistan, Bliski istok, pa i Balkan, nažalost, još uvijek
smo pripreme posjete crnogorskog ministra odbrane Bora
predstavlja potencijalno krizno žarište, a mi učestvujemo u
Vučinića Slovačkoj, što će ujedno biti i prilika za potpisi-
kreiranju politika prema svim tim kriznim žarištima, a isto
vanje memoranduma o saradnji. Nadalje, u razgovoru sa
tako učestvujemo i u mnogim mirovnim misijama. Vojno pomoćnikom ministra za politiku odbrane Draškom Jova-
smo prisutni na Kipru, Kosovu, u Bosni i Hercegovini, u novićem razmatrali smo našu buduću saradnju koja bi se,
Avganistanu... Polazimo od toga da kao članica NATO-a ne prije svega, ogledala u zajedničkom putu ka NATO, školo-
možemo biti samo konzumenti sigurnosti, već da moramo vanju kadrova, obuci pripadnika Vojske koji idu u mirovne
dati i svoj doprinos kolektivnoj bezbjednosti. Slovačka je misije. Nama bi mogao biti veoma interesantan Regionalni
postigla veliki napredak i u privredi, tako da se danas po centar za obuku pilota helikoptera u Golubovcima, vama
ekonomskim uspjesima nalazimo na prvom mjestu među naš Centar za obuku vojnika koji odlaze u mirovne misije
novim članicama Unije. Danas Slovačka po glavi stanovni- ili Centar za obuku inženjeraca – deminera. Naravno po-
ka proizvodi najviše automobila u svijetu. stoje mogućnosti za saradnju i u mnogim drugim oblasti-
» Iz vašeg iskustva, da li je moguće da manje zemlje, ma, na primjer, u oblasti namjenske industrije.
u tako velikoj organizaciji kao što je NATO, prezen- mr Vidak Latković

6 PARTNER septembar 2010.


Višak naoružanja je veliki rizik
Bolje uništiti
nego ekati eksploziju
N akon obnove nezavisnosti Crne Gore, u vojnim skla-
dištima na njenoj teritoriji nalazilo se 12.136,82 tona
ubojnih sredstava velike razorne moći, što je predstavljalo
veliku prijetnju po živote i zdravlje ljudi i životnu sredinu.
Od te količine, 9.751,45 tona je predstavljalo višak. U prote-
klom periodu, viškovi municije i drugih
ubojnih sredstava (UbS) smanjeni su za
4.284,59 tona, odnosno, trenutno u skla-
dištima, kao višak, vodi se 5.466,86 tona.
Najveće količine ubojnih sredstava čuvaju
se u skladištu Brezovik, ukupno oko 3.700
tona, od čega je blizu 1000 tona predviđe-
no za uništenje. Radi se uglavnom o mu-
niciji koja je stara od 20 do 40 godina i
u našim uslovima je neupotrebljiva i kao
takva opasna je po bezbjednost.
Od navedene količine viškova prodato
je, a nije preuzeto od strane kupaca, oko
1.500 tona. Od preostale količine viškova,
oko 2.000 tona predviđeno je za uništa-
vanje u okviru MONDEM programa i
Tehničkog sporazuma o uništenju malog
i lakog naoružanja i raznih vrsta muncije, potpisanog izme-
đu Ministarstva odbrane Crne Gore i MIP SAD. Preostale
količine biće takođe ponuđene na prodaju, a ukoliko se u
dogledno vrijeme ne prodaju, moraju biti uništene.
Posebnu opasnost predstavlja municija koja je laborisana
sa tzv. »nestabilnim barutom«. Kod ovih vrsta baruta, vre-
menom dolazi do hemijske razgradnje koju prati osloba-
đanje toplote. Kako je odvođenje toplote iz čaure barutnog
punjenja ograničeno, lako dolazi do samozapaljenja baruta,
a samim tim i događaja sa nesagledivim posljedicama.
Muncija predviđena za uništavanje proizvedena je u fa-
brikama bivše SFRJ ili je sovjetskog porijekla. Kao posljedica
ratnih zbivanja na prostorima bivše SFRJ, na teritoriji Crne
Gore našle su se veće količine ovih ubojnih sredstava nego
što je to inače bilo predviđeno tadašnjim ratnim planovima.
Apsolutno nijesu tačne tvrdnje koje se da se radi o uništava-
nju naoružanja i municije iz drugih zemalja.
Uništavanje muncije, ili stručno rečeno, neutralizacija,
vrši se na dva osnovna načina:
» delaboracijom, odnosno rastavljanjem municije na sa-
stavne dijelove, a zatim se eksplozivna punjenja koriste
kao privredni eksplozivi, barutna punjenja spaljuju, a
upaljači uništavaju otvorenom eksplozijom, jer je nj-
hova delaboracija opasna po ljude koji rade te poslove.
Pri ovome treba imati na umu da se samo trotil (TBT)
može koristiti za izradu privrednih eksploziva, dok se
heksogen, pentrit i TAH (mješavina trotila, aluminiu-
ma u prahu i heksogena ne smije korisiti za tu svrhu
Povod
zbog osjetljivosti na udar i velike brizantnosti). U slu-
čaju kada su bojeva sredstva punjena sa ovim vrstama
eksploziva, isti se moraju ili uništiti eksplozijom ili spa-
liti, odnosono istopiti. Za sve ovo neophodna je odgo-
varajuća tehnologija.
» Otvorenom eksplozijom na poligo-
nima uništava se muncija čija je de-
laboracija opasna iz više razloga (ne-
mogućnost rastavljanja zbog starosti
ili rastavljanje nije predviđeno kao
tehnološki postupak).
Pri uništavanju eksplozivnih materijala
se ne oslobađaju nikakvi toksični elementi
koji bi uticali na zagađenje životne sredi-
ne. Jedine opasnosti prilikom eksplozija
su dejstvo detonacionog talasa i ubitačnog
parčadnog dejstva košuljice zrna. Ta opa-
sna zona, za količine koje se uništavaju u
jednoj fugasi (detonaciji), u konkretnom
slučaju, na poligonu Latično, je u polupreč-
niku od 500 metara od centra eksplozije.
Za poligon Golija odlučili smo se iz razloga što se ovaj
teren nalazi na velikoj udaljenosti od naseljenih mjesta i pu-
teva, pa prema tome udarni talas, parčad i akustika ne mogu
imati negativnog uticaja na okolno stanovništvo. Naselje-
na mjesta Višnjića Do, Gornji Kazanci i druga su na takvoj
udaljenosti da su potpuno bezbjedna sa aspekta ugroženosti
od eksplozije. Od Sektora za vanredne situacije i civilnu be-
zbjednost Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave,
dobijena je saglasnost da se uništavanje može vršiti na ovom
prostoru.
Uništavanjem municije na ovom lokalitetu ni na koji na-
čin nije ugrožena životna sredina niti bezbjednost građana.
Poligon Latično, na kojem se uništava muncija udaljen je od
granice sa Bosnom i Hercegovinom više od 4.000 metara
vazdušne linije, a od naseljenih mjesta u Crnoj Gori više od
3.000 metara.
Problem viškova naoružanja i municije prisutan je u svim
zemljama regiona, pa i mnogim evropskim zemljama. Po-
znata je činjenica da je u većini zemalja regiona dolazilo
do eksplozija u skladištima usljed starosti municije i njene
nestabilnosti (u Srbiji, Bugarskoj i Albaniji). Crna Gora ima
obavezu i pred svojom i pred međunarodnom javnošću da
riješi pitanje viškova zastarjelog naoružanja i muncije, kako
bi spriječila eksplozije u skladištima i ekološke i druge kata-
strofe velikih razmjera.
pomoćnik ministra odbrane
pukovnik Rifet Kosovac
septembar 2010. PARTNER 7
 Komentar

TEROR PRIRODE

D ok je upravo minulog ljeta veliki broj ljudi od-

marao, bar na sjevernoj Zemljinoj polulop-
ti, priroda je, baš na tom dijelu naše planete, radila
punom parom. Onom svojom violentnom dimenzi-
jom. Harala je i sa neba i sa zemlje. Poplave i poža-
ri od srednje Evrope, preko Rusije, do Kine i Paki-
stana. Posljedice su zastrašujuće. Već višemjesečnim
poplavama, u Pakistanu je ugroženo 20 miliona lju-
di. Bar nekoliko miliona je ostalo bez krova nad gla-
vom. U Rusiji, štete od požara se procjenjuju na oko
800 milijardi dolara. Voda je rušila čitave gradove
u Kini, potopila mnoga naselja u Češkoj, Poljskoj,
Njemačkoj... Uragani su ponovo bješnjeli u Sjedi-
njenim Američkim Državama. U Indoneziji je jedan
vulkan proradio poslije četiri vijeka. Vatra je ozbilj-
no zaprijetila i Portugaliji, Španiji.
Ni naša zemlja nije ostala pošteđena stihije. Va-
trogasci su saopštili da je tokom ove godine u Crnoj
Gori izbilo više od 1500 požara. Za njen prostor, to
je veoma mnogo. Štete su velike. Tim prije, što zna-
tan dio teritorije Crne Gore čine nacionalni parkovi.
Klimatske promjene, očigledno, čine svoje. Pro-
teklo ljeto nas je, po svemu sudeći, samo “drskije”
podsjetilo na to da se na tu činjenicu moramo na-
vikavati. Međutim, od toga mnogo više plaše raz-
mjere prirodnih nevolja i katastrofa. One, takoreći,
u jednom talasu, zahvataju ogromna prostranstva. I
dugo traju. Ruski požari, pakistanske i kineske, pa i
evropske, poplave su pokazale neviđenu upornost, i
po silini djelovanja, i vremenski, prirodnih orgija.
Ipak, ono što je posebno zabrinjavajuće, čak, na
momente, do osjećaja apokalipse, je nemoć država
i naroda, ljudi, da zaustave stihiju, da ukrote vode
i vatru. I dvije najmoćnije svjetske sile, SAD i Ru-
sija, zemlje sa moćnom tehnikom, snažnim vojska-
ma, ukupnim potencijalom, ove godine su pokazale
svoju inferiornost u odnosu na prirodu. Amerika
se, praktično, izblamirala, u nemoći da, mjeseci-
ma, zatvori naftnu bošotinu u blizini svojih obala.
Čitav Meksički zaliv je zatrovan naftom. Početkom
septembra ponovo se, na istom području, dogodila
havarija na naftnim postrojenjima. Uragani su već
više puta “ošamarili” SAD. Nju Orleans se još nije
oporavio od posljedica uragana, prije koju godinu.
Ostali svijet je živio u uvjerenju da nema te nevolje
i stihije sa kojom se Amerika ne može nositi. Ali,
vidjeli smo, nije baš tako.
Ljetošnji požari su, u očima spoljnjeg svijeta, u
nekom smislu, obrukali i Rusiju. Takoreći, čitav
mjesec je trajala bitka sa vatrenom stihijom. Izgorele
su šume na stotine hiljada hektara, vatra je progutala
na desetine sela i naselja. Na udaru požara našli su
se, štaviše, i neki strateški objekti Rusije, među nji-
ma i nuklearna postrojenja.

8 PARTNER septembar 2010.


Običan svijet, ovaj naš posebno, naročito kad se
ima u vidu i njegova istorijskio-ideološka slabost
prema Rusiji, vjerovatno, rezonuje ovako- to je ogro-
mna zemlja, sa velikom i opremljenom vojskom. I
šta Rusiju može iznenaditi?! Ali, ljetos, vidjeli smo,
danima i danima, Rusi nijesu bili u stanju da ugase
požare. Bilo je angažovano više od sto hiljada lju-
di, najmanje stotinu aviona, i ništa nije pomagalo.
Vatra se opasno bližila
čak i većim gradovima i
nuklearnim postrojenji-
ma. Moskva je bila sva
u dimu. Apokaptične
scene. Pomoć su nudi-
le SAD, Italija, druge
zemlje. Čak je i Crna
Gora saopštila da će
pomoći Rusiji u ga-
šenju požara.
Ponuda je, na-
ravno, simbolična, ali sa jasnom porukom. Niko
u današnjem svijetu, nijedna zemlja, baš nijedna,
nema sumnje, nije u stanju da se sama nosi sa be-
zbjednosnim rizicima po svoje stanovništvo. Narav-
no, ni Amerika, ni Rusija. Stoga, ne treba, ako to već
neko hoće, ironisati ni sa ponudom crnogorske po-
moći Rusiji. Priznao to neko ili ne, kad priroda po-
bjesni, u strahu su, što bi narod rekao, velike oči. I
u takvim prilikama, pomoć je potrebna i najmoćni-
jim. I ne bi je ni odbili. Tada se zaboravi na političke
razlike, ideološke predrasude, na državne granice.
Zbog iste situacije u kojoj su se našle, velikih po-
plava, Njemačka i Poljska su ljetos praktično bile
izbrisale međusobne državne granice. Odbrambeni
napori protiv nadošlih rijeka i poplava nijesu se zau-
stavljali na državnoj granici. Jer, ni stihija ne pozna-
je vještačke granice koje su države iscrtale između
sebe. Pomoć Pakistanu poslala je i Indija, njen su-
sjed sa kojim nije u velikoj ljubavi. Dvije zemlje su
samo u posljednjih nekoliko decenija više puta me-
đusobno ratovale. I još imaju niz otvorenih pitanja.
Ali, sve je to zaboravljeno pri činjenici kad se Paki-
stan, praktično, počeo daviti u poplavama. Pakistan
je primio pomoć, iako se, nakratko, javila dilema u
vezi sa time. Jedino su avganistansko-pakistanski
talibani zaprijetili onima koji primaju tuđu pomoć!
Terorizam, iako ostaje glavna bezbjednosna pri-
Komentar
jetnja za čitav svijet, nije, dakle, jedini izazov za
međunarodnu zajednicu. One koji ne shvataju opa-
snost od terorista, koji i dalje, i ovdje kod nas, u Cr-
noj Gori, ignorišu tu činjenicu, baš proteklo ljeto je,
valjda, uvjerilo da je, i iz drugih razloga, a ne samo
zbog terorizma, neophodna globalizacija ideja, pla-
nova, organizacionih i institucionalnih napora, u
odbrani od zajedničkih nevolja i globalnih prijetnji.
Gotovo da više ne
postoje lokalne kata-
strofe. Požar u Rusi-
ji, recimo, uništio je i
ogromna pšenična polja.
Zato je reagovalo svjetsko
tržište. Pšenica je posku-
pila. Može li, dakle, požar
u stepama Rusije biti samo
“ruska stvar”? Nikako. Čak
ni pakistanske poplave neće,
po svojim posljedicama osta-
ti u okvirima te zemlje. Ne samo zbog ekonomske
štete. Postavlja se pitanje- mogu li poplave izazvati i
političku nestabilnost ne samo u Pakistanu, već i u
tom čitavom regionu. Svakako, mogu, a kad se, na
istom području, “udruže” već postojeći terorizam i
prirodna stihija, nije li to šansa za novi razmah te-
rorizma.
Svijet, dakle, mora da se udružuje, “ujedinju-
je”, da se osloni na zajedničke organizacije, da bi
ojačao sopstvenu bezbjednost. I terorizam i Ze-
mljina priroda su do sada bili dovoljno “uvjer-
ljivi” da ne treba ignorisati postojeće međuna-
rodne institucionalne mogućnosti da se zemlje
i narodi lakše bore protiv obje napasti. Treba li
još nekoga uvjeravati da su male zemlje ranjivije,
posebno u nekim regionima svijeta. Crna Gora
je, takođe, u jednom od takvih, nesigurnih, re-
giona. Balkan još nije sasvim “sređen” region.
Proteklo ljeto nas je opomenulo i u tom smislu,
recimo, kroz aktuelizaciju ideja o “Sandžaku”.
Klimatolozi, takođe, kažu da se i na našem po-
dručju mogu očekivati burne klimatske promje-
ne. Zato, po ko zna koji put treba ponoviti-sa-
mo je uključenje Crne Gore u šire evroatlantske
integracije sigurna luka za našu državu. Za nas
same.
Ilija Despotović
septembar 2010. PARTNER 9
 Povod
Delegacija odbrambenog
univerziteta SAD kod
Vuinia
M inistar odbrane Boro Vučinić primio je delegaciju
Nacionalnog odbrambenog univerziteta SAD, pred-
vođenu direktorom transnacionalne bezbjednosti pri Cen-
tru za tehnologiju i politiku nacionalne bezbjednosti dr
Džejmsom Kiglom. U delegaciji su bili i direktor za ruske i
evroazijske studije na Američkom ratnom koledžu kopne-
nih snaga dr Kreg Nejšn i predstavnik Kancelarije sekre-
tara odbrane za globalno partnerstvo i strategiju dr Tifani
Petros.
Ministar Vučinić izrazio je zadovoljstvo posjetom dele-
gacije našoj zemlji i istakao da su Sjedinjene Američke Dr-
žave važne za školovanje i obuku pripadnika Vojske Crne
Gore i službenika Ministarstva odbrane. On je ponovio
čvrstu posvećenost daljem jačanju strateškog partnerstva sa
SAD u oblasti odbrane, prije svega, kroz intezivnu saradnju
sa oružanim snagama države Mejn, kao i kroz realizaciju
Tehničkog sporazuma o uništavanju viškova naoružanja i
municije. Kao posebno interesantno polje saradnje istakao
je oblast kriznog menadžmenta.
Uspješno realizovana vojno-medicinska vježba „MED-
CEUR 2010“ potvrdila je kvalitet saradnje naših i ame-
ričkih oružanih snaga, kazao je ministar odbrane. On je
informisao sagovornike o reformskom procesu u sistemu
odbrane, a posebno je naglasio posvećenost realizaciji Go-
dišnjeg nacionalnog programa (ANP) u okviru Akcionog
plana za članstvo u NATO (MAP).
Doktor Kigl je kazao da se u razvoju američkih oružanih
snaga najveća pažnja posvećuje obrazovanju. On je naveo
da je cilj posjete Crnoj Gori jačanje saradnje dvije zemlje u
oblasti vojnog obrazovanja, ali i razgovor sa crnogorskom
studenstkom populacijom i drugim nevladinim subjektima
koji učestvuju u procesu evroatlantskih integracija. Istakao
je zadovoljstvo aspiracijama naše zemlje da postane puno-
pravna članica NATO-a i naporima koje preduzimamo u
tom pravcu. Kao koristan oblik saradnje istakao je razmje-
nu predavača i studenata između dvije zemlje.
Delegacija Nacionalnog odbrambenog univerziteta
održala je i predavanje na Humanističkim studijima Uni-
verziteta Donja Gorica na temu ,,Evroatlantske integracije
zemalja Zapadnog Balkana”. U otvorenom razgovoru sa
studentima, gosti iz SAD su poručili da je članstvo u Ali-
jansi najbolji bezbjednosni okvir za zemlje regiona.
10 PARTNER septembar 2010.
Razgovori o
parlamentarnom
nadzoru u odbrani
P redstavnici Skupštine Crne Gore i Ministarstva od-
brane učestvovali su na seminaru „Unutrašnje ruko-
vođenje“ koji je, u okviru bilateralne vojne saradnje izme-
đu Crne Gore i Savezne Republike Njemačke i programa
„Oružane snage u demokratiji“, početkom septembra or-
ganizovan u Štrausbergu. U delegaciji je bio član Odbo-
ra Skupštine za bezbjednost i odbranu Aleksandar Bog-
danović.
Aktivnost je realizovana u organizaciji Centra za unu-
trašnje rukovođenje Bundesvera, a crnogorskoj delegaciji
predstavljena su ustavna ovlašćenja, unutrašnje rukovo-
đenje i parlamentarni nadzor nad Bundesverom, uskla-
đivanje porodičnog života i profesionalnog angažovanja
njegovih pripadnika, kao i političko obrazovanje.
Organizovana je i posjeta njemačkom Parlamentu, gdje
je crnogorska dele-
gacija razgovarala sa
savjetnikom u Kan-
celariji vojnog po-
vjerenika njemačkog
Parlamenta Fridom
Ginterom. Takođe,
u okviru posjete Par-
lamentu, crnogorsku
delegaciju primila
je članica Odbora
za bezbjednost nje-
mačkog Parlamenta poslanica Sibil Fajfer, koja je izrazila
zadovoljstvo napretkom Crne Gore nakon obnove neza-
visnosti i istakla da naša država ima ambiciozne ciljeve
i dobre šanse za člansto u NATO u skorijoj budućnosti.
Takođe, naglasila je zainteresovanost Savezne Republike
Njemačke za nastavak razvoja naše zemlje, garantujući
kontinuiranu podršku u daljoj nadgradnji i razvoju Voj-
ske Crne Gore, što predstavlja zajednički cilj dvije države.
Tokom susreta predstavila je i mehanizme parlamentar-
nog nadzora nad Bundesverom. Tom prilikom, istakla
je da Njemačka pažljivo prati razvoj odnosa na Balkanu,
naglašavajući da su mir i bezbjednost u ovom regionu
jedan od primarnih interesa, a da je Crna Gora važan fak-
tor sveukupne stabilnosti.
Bogdanović je zahvalio na doprinosu koji je Njemačka
pružila Crnoj Gori. On je njemačkim parlamentarcima
predstavio kontrolnu i nadzornu funkciju Skupštine u si-
stemu odbrane.

U Crnoj Gori je od 8. do 22. septembra održana vojno-medicinska vježba MEDCEUR 2010
Svi e se mjeriti
prema Danilovgradu
Visok nivo profesionalizma i izuzetno zadovoljstvo prikazanim vještinama prilikom
izvoenja zajednike akcije u kriznim situacijama glavne su odrednice najvee vježbe
iji je domain bila Crna Gora i njena Vojska od sticanja nezavisnosti 2006. godine.
U Danilovgradu, u kasarni “Milovan Šaranović”, od 8.
do 22. septembra održana je multi-nacionalna voj-
no-medicinska vježba Centralne i Istočne Evrope (MED-
CEUR 2010). Ambiciozan projekat, koji su realizovali cr-
nogorsko Ministarstvo odbrane i Komanda američkih
snaga u Evropi (USEUCOM), uz učešće osam partner-
skih zemalja, najveći je takav događaj organizovan u Cr-
noj Gori od kada je naša zemlja stekla nezavisnost 2006.
godine. “Crnogorska Vojska je učešćem u vojno-
medicinskoj vježbi MEDCEUR 2010 odlič- dlič-
no obavila još jedan važan zadatak, a vojni
ni
Tema
i civilni kapaciteti, ali i zemlje učesnice, mogu zajednič-
kim naporima odgovoriti kriznim situacijama”, ocijenio
je ministar odbrane Boro Vučinić. On je izrazio zadovolj-
stvo odličnom saradnjom Ministarstva odbrane i Vojske
sa predstavnicima Ministarstva zdravlja i unutrašnjih po-
slova i javne uprave, Uprave policije, Srednje medicinske
škole u Podgorici, Crvenog krsta i drugima, koji su, kako
je naveo, značajno doprinijeli ukupnom uspjehu vježbe.
Ciljevi vježbe
v bili su sticanje iskustava i uvježba-
vanje
vanj postupaka medicinskog zbrinjavanja u
uslovima
us masovnih nesreća, upravljanje
krizom, kao i uvježbavanje u korištenju
operativnih procedura između timova
i ekipa USEUCOM-a i zemalja članica
Partnerstva za mir u uslovima masov-
nih nesreća na prostorima jugoistoč-
ne Evrope. “Vježba MEDCEUR 2010
predstavlja, do sada, vrhunac napora
Vojske Crne Gore u nastojanju da una-
prijedi svoje sposobnosti i izgradi inte-
roperabilne snage, spremne da djeluju
sa partnerskim zemljama i u različitim
misijama i operacijama” kazao je na-
čelnik Generalštaba Vojske Crne Gore
viceadmiral Dragan Samardžić. On je
istakao da je ovo bila prilika za Crnu
Goru da, zajedno sa ostalim učesnicima vježbe, provjeri i
unaprijedi znanja i sposobnosti za pružanje pomoći u ra-
zličitim kriznim situacijama.
NA VJEŽBI 460 UESNIKA
Na vježbi je aktivno učestvovalo 460 učesnika, a po-
držalo je oko 200 pripadnika Vojske Crne Gore. Pored
Crne Gore i SAD, na vježbi su učestvovali i Azerbejdžan,
Bosna i Hercegovina, Gruzija, Jermenija, Makedonija,
Moldavija, Srbija i Ukrajina. Predstavnici ovih deset ze-
malja, kroz teorijsku i praktičnu obuku unaprijedili su
nivo takozvane interoperabilnosti (međusobne usaglaše-
nosti) prema NATO standardima za djelovanja u vanred-
septembar 2010. PARTNER 11
 Tema
slučajevima, u svrhu zbrinjavanja povrijeđenih u masov-
nim nesrećama.
Pred publikom, u kojoj su bili visoki crnogorski zva-
ničnici, načelnik Generalštaba i medijske ekipe, crnogor-
ske oružane snage zajedno sa vojnicima iz Sjedinjenih
Država i osam partnerskih zemalja, demonstrirali su, u
praktičnom dijelu vježbe, svoju spremnost za izvođenje
zajedničke akcije u kriznim situacijama. “Možemo na
kvalitetan način vidjeti kako zajedničko sadejstvo više
struktura, i civilnih, i vojnih kao i policijskih izgleda kada

SAMO ZAJEDNIKI ODGOVOR JE PRAVI

ODGOVOR
Zajedniki odgovor vojnih i civilnih medicinskih
nim i kriznim situacijama. Sa- službi je najbolje rješenje u sluaju vanrednih
držaj vježbe zasnivao se na krizi situacija, ocijenili su predstavnici Vlade nakon
u oblasti zahvaćenoj elementar- posjete meunarodnoj vježbi “MEDCEUR 2010”.
nim nepogodama – razornim Uesnike vježbe posjetili su ministar odbrane
zemljotresima, jakim poplavama Boro Vuini, ministar unutrašnih poslova i javne
i drugim masovnim nesrećama, uprave Ivan Brajovi i ministar zdravlja Miodrag
uz znatan broj poginulih, povri- Radunovi.
jeđenih, oboljelih i uz veliku ma-
“Krizne situacije su ono što brine sve nas, a voj-
terijalnu štetu. Scenario vježbe
no-medicinska vježba “MEDCEUR 2010” prilika
obuhvatio je i sadržaje podrške
je da uimo jedni od drugih. Ukoliko se u bu-
i pomoći civilnim vlastima u
dunosti desi neka krizna sitaucija, moi emo
otklanjanju posljedica elemen-
ekasno da saraujemo” – kazao je novinarima
tarnih nepogoda. Sama vježba
nakon otvaranja potpukovnik Brent Vesler, kodi-
sastojala se iz dva dijela, aka-
demskog – predavanja iz oblasti rektor vježbe i predstavnik US EUCOM.
vojnog saniteta koja su izvodila
stručna medicinska lica iz zemalja učesnica, praktičnog
– praktično uvježbavanje medicinskih timova na terenu i
njihove interoprabilnosti i kooperativnosti.
Akademski dio multinacionalne vojno-medicinske
vježbe „MEDCEUR 2010” održan je u Centru za obuku
VCG. Realizovan je u skladu sa planom, dogovorenim
na konferencijama koje su prethodile vježbi. Održana
su četiri predavanja, 25 kurseva, seminar i obuka ABHO
voda. Predavanja u vezi sa vanrednim situacijama, nasta-
lim usljed masovnih nesreća održali su četiri eksperta iz
Seizmološkog i Hidrometeorološkog zavoda, Sektora za svi zajedno pružimo ono što se očekuje” ocijenio je mi-
vanredne situacije i Crvenog krsta Crne Gore. Stručna nistar odbrane Boro Vučinić i kazao je da je ova vježba
predavanja vezana za medicinsko zbrinjavanje i pomoć dobar primjer kako Crna Gora uspješno može odgovoriti
nastaradalim u masovnim nesrećama održali su ljekari na civilno-vojne prijetnje.
specijalisti i subspecijalisti iz zemalja učesnica vježbe.
Predavanja su, prema ocjeni pukovnika dr Predraga Ma- SIMULACIJA RAZNIH NEVOLJA
raša, vođe medicinskog sindikata Crne Gore na vježbi, Vježba je uključivala gašenje požara, spasilačke opera-
bila na izuzetno visokom stručnom nivou. Kroz aktivno cije i evakuisanje žrtava sa drugog sprata zgrade. Opre-
učešće svih prisutnih, razmijenjene su medicinske dok- ma za spuštanje žrtava, specijalni konopci i specijalni
trine vezane za zajedničko djelovanje vojnih i civilnih ka- dušeci bili su spremni za samo nekoliko minuta. Potom
paciteta, kao i ostvarivanje potpune saradnje na multina- su simulirani eksplozija i uništavanje mosta. Spasioci su
cionalnom nivou. Cilj je što bolja koordinacija u hitnim izvlačili ljude iz smrskanih vozila i pomogli da se uklone

12 PARTNER septembar 2010.


otrovne hemikalije. Povrijeđena
lica su prebačena helikopterom
u improvizovanu bolnicu, koja je
imala salu za operacije opremlje-
nu za rad u slučaju prirodnih,
tehnoloških i bioloških incide-
nata. Ministar zdravlja Miodrag
Radunović zadovoljan je spo-
sobnošću koji je crnogorski
medicinski tim pokazao tokom
vježbi zbrinjavanja povrijeđenih.
On je podsjetio da “MEDCEUR
2010” ima i svoj humani aspekt i
zahvalio se na američkoj pomoći
u adaptaciji doma zdravlja u Ko-
Tema
lašinu, ali i pomoći u drugim projektima. “Do kraja no-
vembra biće završen Zavod za hitnu medicinsku pomoć
u Kolašinu u vrijednosti od 285.000 dolara a do kraja ok-
tobra biće završena rekonstrukciju Doma zdravlja u Moj-
kovcu.” U međuvremenu, veliki požar na mostu ugasili
su, za samo nekoliko minuta, sa dva aviona tipa “Er trak-
tor” pripadnici avio-helikopterske jedinice crnogorske
Službe za vanredne situacije i civilnu zaštitu. “Vojna vjež-
ba je pokazala da su pripadnici MUP-a spremni da rea-
guju u kriznim situacijama”, kazao je ministar unutrašnih
poslova i javne uprave Ivan Brajović. “Nabavili smo četiri
aviona i 59 savremenih vatrogasnih vozila, zahvaljujući
čemu možemo reći da je Crna Gora opremljenija nego
ikada i da smo na putu da postanemo zaokružen sistem.”
I po ocjeni deset vođa medicinskih sindikata iz zemalja
učesnica, vježba je izuzetno dobro organizovana, infor-
matički i materijalno dobro podržana i bez obzira na po-
stojeće jezičke barijere svi prisutni se mogu maksimalno
fokusirati na ono što uče.
Ceremonija svečanog zatvaranja vojno-medicinske
vježbe „MEDCEUR 2010“ počela je ceremonijalnim do-
n
nošenjem zastava svih zemalja
u
učesnica u svečani stroj i doče-
NAŠI NA JOŠ ETIRI VJEŽBE
k načelnika štaba Generalštaba
ka
Pored “MEDCEUR 2010”, pripadnici Vojske Crne V
Vojske Crne Gore pukovnika
Gore istovremeno uestvuju na još etiri meu-
Z
Zorana Lazarevića. Zatvaraju-
narodne vojne vježbe. Naši mornari uestvuju na
ć vježbu, on je uputio čestitke
ći
regionalnoj pomorskoj vježbi u Italiji. Pripadnici
s
svim učesnicima na uloženim
roda veze provjeravaju kompatibilnost opreme i
softvera u amerikoj bazi u Njemakoj. Logisti- m
maksimalnim naporima, a po-
ari uvježbavaju NATO procedure za djelovanje s
sebno je zahvalio Komandi US
u misijama i operacijama na vježbi u Poljskoj. E
EUCOM-a na organizaciji i
Štabni ociri uestvuju u radu komandne vježbe p
podršci u izvođenju vježbe. Pu-
za krizne situacije u Austriji. “Ako tome dodamo k
kovnik Lazarević je izrazio nadu
ueše u misijama ISAF i UNMIL i operaciji Ata- d su učesnici iz svih zemalja
da
lanta, možemo rei da smo za vrlo kratko vrijeme i
ispunili očekivanja i da iz Crne
od svog nastanka uložili dosta napora i ostvarili G
Gore odlaze bogatiji za stečena
veliki napredak u nastojanju da izgradimo mo- i
iskustva i sklopljena nova prija-
dernu vojsku Vojsku Crne Gore“ – ocijenio je t
teljstva. Čestitke svim učesnici-
naelnik Generalštaba VCG viceadmiral Dragan m na postignutim rezultatima
ma
Samardži. u protekle dvije nedjelje uputio
j i potpukovnik Brent Vosler,
je
kodirektor vježbe i predstavnik US EUCOM. Sumiraju-
ći rezultate, Vosler je istakao da je siguran da nikada nije
bilo bolje grupe ljekara i ostalog medicinskog osoblja
okupljenog oko istog zadatka na jednom mjestu, zavr-
šivši obraćanje riječima da je ovo “bio MEDCEUR pre-
ma kome će se svi drugi mjeriti”.
Planirano je da se MEDCEUR ponovo u Crnoj Gori
održi 2014. godine.
Gligor R. Bojić
septembar 2010. PARTNER 13
 Prvi kontingent Vojske Crne Gore završio misiju u Avganistanu

Iskustvo sa
doživljajem avanture
Nakon šest mjeseci u mirovnoj misiji u Avganistanu, prva jedinica od 31 vojnika koji
su bili u toj zemlji vratila se u Crnu Goru. Za “Partner” prenosimo dio njihovih uti-
saka o periodu “službovanja” u vojnoj bazi “Panonija” u gradu Pol-e Komri,odnosno,
o ulozi koju su imali u okviru meunarodne misije ISAF. Naši vojnici i oficiri vratili su
se krajem avgusta. Njih je zamijenila druga jedinica, brojano istog sastava.
“Biti dio prvog crnogorskog kontingenta za nas je bila klub, a da je crnogorski “Lovćen” bio najbolji.
čast i obaveza. Nadam se da smo opravdali ukazano po-
vjerenje, a na kolegama koji su bili sa nama je da cijene CRNOGORCI VEOMA OMILJENI
i sude o našem radu tokom misije”, počinju svoju priču Jezička barijera i multinacionalna sredina našim vojni-
poručnik Ilija Đuričanin i desetar Milivoje Koljenšić. I cima nijesu bile prepreke za kvalitetnu saradnju sa kole-
prvi pogled iz aviona na ovu siromašnu zemlju na njih gama iz drugih jedinica. “Imao sam prilike da sarađujem
je ostavio nevjerovatan utisak. sa vojnicima stranih armija.
To je slika koja, po riječima Sve su to bila kratka iskustva,
Đuričanina, treba da se doživi. ali su mi veoma pomogla da
“Ne znam kako da opišem prvi “srušim” jezičku barijeru i da
kontakt sa Avganistanom. Kao se uklopim. Kvalitet saradnje sa
zemlja sa druge planete. Na sva- mađarskim i posebno sa hrvat-
kom koraku se vidi siromaštvo. skim vojnicima tokom našeg
Uništeni tenkovi još iz vremena boravka u bazi bio je izuzetno
ruske okupacije. Ogromno pro- dobar”, ocijenio je rad sa me-
stranstvo. Kuće od blata. Slika đunarodnim kolegama iz baze
koja jednostavno ne može da Đuričanin. Naši vojnici u bazi
se opiše”. Na zemlji, prvi utisak su bili jedni od omiljenih. Po-
ostavlja baza. Uređena kao mali sebno dobre odnose imali su
grad, sa svim što je potrebno za rad i život vojnika. “Bio sa lokalnim stanovništvom. Nakon šest mjeseci stekli su
sam malo uzbuđen kad smo došli u bazu. Sa svom opre- i neke prave prijatelje. “Upoznao sam dosta ljudi. Ostao
mom na sebi osjetio sam se veoma dobro. Po prvi put sam sam dobar sa nekoliko Mađara i nekoliko pripadnika
mogao da radim ono za šta sam se i prijavio”, kaže Ko- američkog medicinskog osoblja FST-a (Forward surgical
ljenšić, ponosno dodajući da je svaki tim u bazi imao svoj team), koji pripadaju američkoj vojsci. Sa njima sam i da-

14 PARTNER septembar 2010.

 Povod
nas u kontaktu”, kaže Koljenšić. nas je da moramo da budemo obazrivi i svjesni situacije
Osnovni zadatak naših vojnika bio je stacionarno obe- u kojoj se nalazimo. Ipak je to ratna zona i takve se stvari
zbjeđenje baze, koju nijesu napuštali. “U misiji sam bio za- svakodnevno dešavaju”. Među stradalima u konvoju bio je
mjenik komandira voda, a pored toga sam bio i komandir i poznanik desetara Koljenšića. “Čovjek koji je stradao u
tima od šest ljudi sa kojima sam vršio obezbjeđenje baze”, konvoju bio je jedan od ljudi sa kojima smo bili na obuci
objašnjava poručnik Đuričanin. “Bio je to smjenski rad. u Mađarskoj i glavni podoficir u bazi koga sam dobro po-
Mnogo neprespavanih noći. Ali vrlo brzo smo se uklopili i znavao. Osjećao sam se malo potišteno i bilo mi je krivo što
bez problema obavljali zadatke”. Slobodnog vremena nijesu mu se to desilo”. “Nema opuštanja” dodaje Đuričanin „bilo
imali previše. da su na dužnosti, u teretani, restoranu, sobi, naše kolege
uvijek treba da imaju na umu gdje su došli i da se situacija
Odgovoran zadatak nije dozvoljavao pretjerano opušta- može promijeniti u sekundi”.
nje. Ipak, vremena za javljanje porodici, poneku pročitanu
knjigu, odgledan film, odlazak u teretanu uvijek je bilo. NIJE NOVAC NA PRVOM MJESTU
Pamte i druženje sa lokalnim vojnicima. I razgovore sa kole- Daljem napredovanju u službi, usavršavanju stranih je-
gama koji su patrolirali van baze i prenosili im utiske. Bila je zika, nastavku školovanja nadaju se ovi momci nakon po-
to prilika i da usavrše neke nove vještine. “Naučili smo do- vratka u matične jedinice. Novac nijesu pomenuli. “To ne
sta. Unaprijedili smo znanja koja smo stekli u okviru naših treba da bude motiv niti da je na prvom mjestu. Ko tako
jedinica, kao i jedinice za mirovne operacije. FST tim nam je razmišlja možda je bolje da se ne prijavljuje”, jasan je Đuri-
omogućio kratak kurs za bolničare - CLS course (combat life čanin. “Neke moje kolege su zasluženo nagrađene i to im je
save)“, zadovoljan je Koljenšić. “Predavanja i testovi su bili bio motiv više i nagrada za odgovorno obavljanje zadatka i
na engleskom jeziku. Mi smo ih završili sa maksimalnim ja im ovom prilikom čestitam na dobro obavljenom poslu.
učinkom i dobili diplome”. I ne samo njima, nego i kontigentu u cjelini”. Uprkos voj-
ničkoj ozbiljnosti, slušajući moje sagovornike stičem utisak
NI 30-GODIŠNJACI NE ZNAJU ZA MIR da su ih posebno dojmile ljudskost i zahvalnost stanovnika
Kontakata sa talibanima nijesu imali, ali jesu sa lokalnim Avganistana. Nihova predanost vjeri i izdržljivost, s jed-
stanovništvom i vlastima. Za njih kažu da su jako fini ljudi, ne strane, te gostoljubivost, želja za druženjem i šalom sa
ali da su uslovi u kojima žive izuzetno surovi. “Život u Avga- druge, osobine su koje ovi momci poštuju i pamte. Stoga i
nistanu je veoma težak. Dovoljno je reći da moji vršnjaci još ne iznenađuje iskrena briga u glasu poručnika Đuričanina
ne znaju šta znači mir.
Zemlja je skroz ruinirana stalnim
sukobima koji, sa manjim prekidima
traju skoro tridesetak godina. Do da-
našnjeg dana ti ljudi su okruženi ratom
i veoma teškom situacijom”, sumira im-
presije Đuričanin. “U razgovoru sa lo-
kalnim stanovništvom shvatio sam da
im je ipak najteže bilo kada su talibani
došli na vlast. Vratili su Avganistan či-
tav vijek unazad. Porušeni su i uništeni
spomenici, nestao je dio kulture.
Zabranjeno je da ženska djeca idu
u školu. Narodu je zabranjeno da se
školuje, jer je tako bilo lakše da se ma-
nipuliše i upravlja njime”, zaključuje
poručnik i kroz osmjeh dodaje “našim
ženama i nije tako loše u Crnoj Gori,
iako se žale. Treba samo pogledaju mje-
sto žene i njen život u Avganistanu”.
Osmjeh odmah nestaje sa lica po-
ručnika Đuričanina dok govori o
možda i najtežem trenutku tokom boravka. Prilikom rota- dok govori o budućnosti naroda u jednoj od najsiromašni-
cije mađarskog kontigenta, u kom se nalazio i komandant jih zemalja svijeta. “Stekao sam utisak da nijesu sigurni za
prvog kontingenta crnogorske vojske, major Saša Jovano- svoju budućnost. Gledaju način kako da pobjegnu iz zemlje
vić, desio se napad na konvoj. “Nimalo prijatna scena. Po- jer nijesu sigurni šta će se desiti kada se ISAF povuče”.
sebno što se sve to izdešavalo na kraju misije. Veoma loše
se to odrazilo na sve nas”, prisjeća se Đuričanin. “Podsjetilo Gligor R. Bojić

septembar 2010. PARTNER 15

 Povod
Makedonci
prvi na obuci
U Vazduhoplovnoj bazi Vojske Crne Gore poeo sa radom Regionalni centar za obuku
pilota helikoptera
P rojekat Regionalnog centra za obuku pilota helikop-
tera, počeo je i praktično da se ostvaruje. Nakon pot-
pisivanja sporazuma između Ministarstava odbrane Crne
Gore i Makedonje, Makedonci su
prvi iskoristili priliku da sa crno-
gorskim instruktorima letjenja na
helikopterima tipa ’Gazela’ obave
osnovnu letačku obuku.
Ovaj projekat, regionalnog ka-
raktera, značajan je za doprinos
međunarodnoj saradnji u dome-
nu obuke i veoma je važan, kako
za Vazduhoplovnu bazu, Vojsku
Crne Gore, Ministarstvo odbra-
ne, tako i za državu uopšte. Dva
osnovna zadatka Centra, čijom bi
realizacijom crnogorsko vazduhoplovstvo stupilo na me-
đunarodnu scenu, su organizovanje i sprovođenje teoret-
skog i letačkog dijela obuke pilota, kao i organizovanje lo-
gističke podrške pilota partnerskih zemalja na njihovim
vazduhoplovima u letjenju iznad naše zemlje.
Tri pripadnika Armije Republike Makedonije su prvi
piloti koji će se obučavati u Regionalnom centru. Oni
će proći kroz intezivnu zemaljsku obuku, koja obuhvata
Tehničku učionicu za tip helikoptera na kom će letjeti i
primijenjenu teoriju prije početka letjenja. Krajem sep-
tembra krenulo se i sa letačkom obukom u vazduhu.
,,Poslednjih mjeseci smo intezivno radili na pripre-
mi, uređenju i opremanju objekata za njihov smještaj, da
bi smo zadovoljili potrebne standarde. Zavisno od toga
kako kolege budu zadovoljne, a mi ćemo se maksimalno
potruditi da budu, za očekivati je da se ova saradnja in-
16 PARTNER septembar 2010.
tezivira u budućem periodu“, kazao je zamjenik koman-
danta Vazduhoplovne baze, pukovnik Živko Pejović.
Osim Makedonaca, u oktobru se očekuje dolazak još
50 pripadnika njemačkih vazdu-
hoplovnih snaga koji će na svojim
helikopterima, uz iskustvo crno-
gorskih kolega, infrastrukturu i
logističku podršku Vazduhoplov-
ne baze, imati letačku obuku u
slijetanju na visoke terene.
Vojni ataše Makedonije pukov-
nik Donče Kuzmanov kazao je da
je dolazak makedonskih pilota na
obuku primjer izuzetne bilate-
ralne i regionalne saradnje, kao i
promocije regionalnih kapaciteta
Crne Gore i Makedonije.
,,Ministri odbrane Crne Gore i Makedonije potpisali su
Sporazum za obuku pilota Armije Republike Makedoni-
je u Vazduhoplovnoj bazi i školovanje kadeta za potrebe
Vojske Crne Gore na Vojnoj akademiji “General Mihajlo
Apostolski“ u Skoplju. Šest crnogorskih kadeta počelo je
sa školovanjem u Makedoniji, a trojica naših pilota obu-
ku će završiti u Crnoj Gori”, podsjetio je Kuzmanov.
Kao jedan od trojice pilota makedonske Armije koji
će se obučavati u Vazduhoplovnoj bazi, poručnik Nikola
Softovski je rekao da je izuzetno počastvovan i zadovo-
ljan obukom.
Obuka pilota makedonske Armije trajaće devet mjese-
ci, pri čemu bi piloti trebalo da ostvare nalet oko 95 sati.
S. Žiga
 Povod

Padobranci podigli
ugled Crne Gore
Razgovor sa direktorom Svjetskog padobranskog prvenstva u Nikšiu, pukovnikom
Vladislavom Vlahoviem
U Crnoj Gori je od 28. avgusta do 4. septembra, prvi put or-
ganizovano Svjetsko padobransko prvenstvo. Nikšić, kao
domaćin ove značajne manifestacije, ugostio je 29 nacionalnih
» U kojim disciplinama su se takmičari nadmetali i koje
rezultate je postigla reprezentacija Crne Gore?
Ovo je bio 31. Svjetski padobranski šampionat u stilu i pre-
reprezentacija, sa oko 300 takmičara. Rekonstruisani aerodrom ciznosti za seniore i 5. Svjetski padobranski šampionat u stilu i
na Kapinom Polju, pod pokroviteljstvom Svjetske vazduhoplov- preciznosti za juniore. Iz samog naziva se vide i discipline takmi-
ne federacije, nacionalnog Vazduhoplovnog saveza, Ministar- čenja. Dobili smo pojedinačne,
stva odbrane Crne Gore i grada Nikšića, obogaćen je za moder- ekipne i sveukupne šampione i
nu pistu, dugačku 1450 i široku 30 metara, rulnu stazu i stajan- šampionke, u juniorskoj i senior-
ku, te rekonstrisani hangar i kancelarijski prostor, a sve u cilju skoj konkurenciji, u stilu (figura-
obezbjeđivanja uslova za organizovanje najveće vazduhoplovne ma) i preciznosti (doskok na cilj-
manifestacije ikada održane u Crnoj Gori. tačka prečnika 2 cm). S obzirom
» Kakvi su Vaši utisci i ocjene same organizacije Svjetskog na konkurenciju, a znajući da su
padobranskog prvenstva na Kapinom Polju? tih dana u Crnoj Gori i Nikšiću
Svi oni koji su imali priliku da prate pripreme, organizaciju i boravili najveći svjetski asovi pa-
samo sprovođenje Svjetskog padobranskog prvenstva, vjerovatno dobranstva, u svim kategorijama,
su izgradili ubjeđenje, da se tih dana u Nikšiću dešavalo nešto moramo biti i više nego zado-
zaista veliko i važno, za budućnost vazduhoplovstva i vazduho- voljni učinkom naše reprezen-
plovnog sporta u Crnoj Gori. U svakom slučaju, moje mišljenje, u tacije koju je predvodio selektor,
potpunosti korespondira sa izjavom gospodina Džona Hičina, in- gospodin Zoran Lakić. Ostvarili
spektora Međunarodne vazduhoplovne federacije, da je uvjeren smo 12. mjesto, u sveukupnom
da je to bila najbolja organizacija u istoriji svjetskih padobranskih plasmanu. Da bi bilo jasnije čemu
takmičenja, što svima nama, koji smo bili u tom poslu, može slu- zadovoljstvo takvim rezultatom,
žiti na čast. želim istaći, da je među našim
takmičarima, najviše skokova po
» Ovo je nesumnjivo značajan događaj za našu zemlju. Šta
padobrancu bilo oko 2500, a da
su Vazduhoplovni savez i Crna Gora dobili organizova-
padobranci reprezentacija zemalja
njem takmičenja?
koje su velesile u ovom sportu, u
Nakon tako uspješne organizacije Svjetskog prvenstva, Crna svojim knjižicama imaju upisano
Gora će ostati kao prepoznatljiva i konkurentna destinacija, za čak i po 10 do 18 hiljada skokova.
organizaciju najvećih sportskih i drugih vazduhoplovnih dešava-
» Ministarstvo odbrane i VCG značajno su doprinijeli or-
nja. Onih oko 300 takmičara i članova stručnih timova, vjerovat-
ganizaciji prvenstva. U čemu se ogleda njihova pomoć?
no su sa sobom ponijeli djeliće njene ljepote, da bi ih podijelili
sa svojim prijateljima i kolegama širom svijeta. S pravom bi smo Ministarstvo odbrane, kao pokrovitelj i VCG dali su značajnu
mogli reći, da je tih dana „svijet došao kod nas, da bi Crnu Goru, podršku organizaciji i realizaciji ovog svjetskog prvenstva. Kroz
ponio u svijet“. Isto tako, Vazduhoplovni savez Crne Gore, kao međunarodnu vojnu saradnju, obezbijeđeni su vojni vazduho-
organizator ovog takmičenja, nesumnjivo će dobiti na imidžu u plovi Slovenije i Austrije, za iskakanje padobranaca, stavljeni su
okviru svjetske vazduhoplovne organizacije FAI, kao spremna na raspolaganje i domaći vojni vazduhoplovi, tehnička i druga
i sposobna asocijacija, dorasla savremenim izazovima u svijetu sredstva, kao i ostala logistička podrška, uz značajnu pomoć u
vazduhoplovnih sportova. Međutim, najvažnije od svega je to ljudstvu, koje je bilo na raspolaganju Organizacionom i Izvršnom
da su Crna Gora i grad Nikšić dobili jedan važan infrastrukturni odboru, tokom cijele aktivnosti. Time su MO i Vojska na pravi
objekat koji ne samo da će doprinijeti ubrzanom razvoju vazdu- način demonstrirali spremnost i sposobnost da podrže svaku ak-
hoplovnog spotra kod nas, već bi mogao postati i pokretač raznih tivnost ili događaj koji ima za cilj dalju afirmaciju Crne Gore na
privrednih aktivnosti, a prvenstveno turizma, s obzirom na to da međunarodnom planu, te promociju sveukupnih sposobnosti i
je sada Kapino Polje aerodrom sposoban da prima sve vrste tako- kapaciteta našega društva da odgovori na sve izazove i potrebe
zvane generalne aviacije. unapređivanja kvaliteta života u našoj zemlji.
 Somalija
Prvi Crnogorac
u misiji protiv pirata
Od kraja avgusta, oficir Vojske Crne Gore Miroslav Radojii nalazi se na grkom
brodu, u sastavu misije EU NAVFOR-ATALANTA, koja, u vodama Indijskog okeana,
pored obala Somalije, obezbjeuje prolazak brodova od napada pirata. Od ovog broja
Partner e objavljivati bilješke iz njegovog brodskog dnevnika.
K ako se vrijeme mog polaska približavalo, uzbuđenje je
raslo. Ne samo kod mene, nego i kod mojih najbližih.
Ne volim rastanke, pozdravljanja, zagrljaje.
Tog ponedeljka, 16. avgusta, pošao sam na put. Aerodrom
Golubovci, Beograd, Atina...
Dolazim na ,,moj” brod, frega-
tu ,,Adria 459”. Smještaj u jed-
nokrevetnoj kabini. Isplovili
smo iz luke Salamina. Pravac-
Krit. Odatle prema sredoze-
mnim vodama Egipta. Na ula-
zu u Suecki kanal osjetili smo
jaku vrućinu i vlažnost. Utisak
je da je vani sve ljepljivo.
Brodovi, sa obje strane Ka-
nala, prolaze po smjenama, po
predhodno odobrenim termi-
nima. Kad smo izašli iz Kanala,
usidrili smo se ispred luke Suec, gdje je lučki pomoćni brod
izvršio popunu goriva i vode na našem brodu. Istu aktivnost
je izvodila i ruska krstarica nedaleko od nas. Nastavili smo
putovanje kroz Crveno more, u pravcu juga, ka luci Džibuti
u istoimenoj Republici. Po lijevom boku ostavljamo Saudij-
sku Arabiju i Jemen, a po desnom Egipat i kasnije Eritreju.
Potrebno nam je četiri dana do odredišta.
Još na putu plovidbe imali smo dva ,,vanredna“ događaja.
Prvo, u vodama Krita, kada se srušio jedan grčki avion. U
akciji spasavanja učestvovala je naša fregata. Zatim, u Crve-
nom moru, morali smo da pružamo pomoć jednom brodu
pod zastavom Hong Konga, čiji je mornar imao teško tro-
vanje. Stigli smo brzo do broda, ali nesrećni mornar već je
bio mrtav.
Konačno uplovljavamo u Džibuti. Tu vršimo popunu
hrane, vode i goriva i instaliramo komunikacioni sistem,
svojstven brodovima Evropske unije u ovoj Misiji. Imamo
priliku da obiđemo grad. Iako prije toga nikada nijesam bio
u Africi, imao sam neku viziju kako izgledaju naselja ovog
kontinenta. Svi su na ulicama, nešto prodaju, traže pomoć,
mole se, gužva u saobraćaju, saobraćaj bez ikakvih pravila i
propisa, kuće jedva da bi se tako mogle nazvati, samo osnov-
no-ne mogu se pohvaliti da sam tamo vidio civilizaciju 21.
vijeka.
18 PARTNER septembar 2010.
Nakon par dana provedenih na afričkoj obali, krećemo
na zadatak-razlog zašto smo ovdje. Od komandanta Misi-
je, francuskog admirala, dobili smo plan rasporeda po da-
nima, prema kojem ćemo obezbjeđivati IRTC (Internatio-
nal Recommended Transit
Corridor). To je dio Adenskog
zaliva, koji od napada pirata
štite brodovi Evropske unije,
NATO, kao i zasebne plovne
jedinice Rusije, Kine, Japana,
Indije...
Posada je podijeljena u
smjenama po četiri sata, na
raznim pozicijama na brodu.
Najznačajniji su komandni
most. Do sada nijesmo reago-
vali, jer u našim zonama nije
bilo pojave pirata, ali jeste veoma blizu nas, na nekih 20-30
milja. Pirati su sve aktivniji i bezobzirniji. Napadaju konvo-
je, iako znaju da su ratni brodovi u blizini. Često na radaru
uočim grupu od 10-15 brodova u savršenom poretku, dvije
kolone, sa istim kursom i brzinom. Onda tražim jednog koji
se izdvaja. I da, to je ruski, japanski ili kineski razarač, koji
prati brodove koji viju njihove zastave. Plovi tako nevidljivo
između njih kao kad se ovčarski pas izgubi u stadu.
Ja svoje vrijeme provodim isključivo na mostu. Isto tako
provodim vrijeme u oficirskom salonu.
Indijski okean je u ovom dijelu godine najmirniji. Ipak,
jednom, dok sam bio na mostu, u jutarnjoj smjeni od 4
do 8 h, prisustvovao sam pravoj oluji. Kiša je padala “kao
iz kabla”, jak vjetar i grmljavina i munje, čije bjeckanje je
obasjavalo nebo neprekidno, bez i jednog trenutka pauze, i
tako skoro sat vremena. A onda kao da je neko okrenuo list.
Potpuno drugi prizor-bonaca, bez kiše i daška vjetra. U sva-
kom slučaju, još se nijesmo susreli sa morskim zmijama koje
mogu da progutaju cijeli brod, čudovištima, džinovskim ho-
botnicama, sirenama koje zaluđuju mornare, dušama uto-
pljenika ili brodovima duhova...
poručnik korvete Miroslav Radojičić
 Direkcija za zaštitu tajnih podataka

Sporazum sa EU
o razmjeni podataka
S edmočlani tim Evropske unije boravio je u radnoj
posjeti Direkciji za zaštitu tajnih podataka u prvoj
polovini septembra. Svrha posjete bila je sagledavanje
najviše podataka biti za Ministarstvo vanjskih poslo-
va i Ministarstvo odbrane, posebno imajući u vidu
već započete zajedničke bezbjednosne aktivnosti
sistema zaštite tajnih podataka u Crnoj Gori, kako sa Crne Gore i EU koje se odnose na učešće pripadnika
legislativne strane, tako i sa praktičnog aspekta primje- Vojske Crne Gore u EU misiji ATALANTA.
ne naših zakonskih rješenja, a u kontekstu Sporazuma
između Crne Gore i Evropske unije o bezbjednosnim Takođe, bitan segment razmjene biće i bezbjedno-
procedurama za raz- sne dozvole za pristup tajnim podacima
mjenu i zaštitu tajnih EU koje će Direkcija izdavati nakon ser-
podataka i implemen- tifikacije Sporazuma, a u skladu sa Zako-
tacionih anražmana. S nom o Izmjenama i dopunama Zakona o
obzirom na to da je već tajnosti podataka.
u toku razmjena tajnih
Obaveze Crne Gore su da u novoj
podataka sa NATO,
zgradi Misiji Crne Gore pri Evropskoj
ova posjeta je bila sa-
uniji formira registar tajnih podataka
mim tim bolje pripre-
koji će biti prva tačka razmjene. Očeku-
mljena, jer su NATO
standardi kompatibil- jemo da će ova aktivnost biti završena
ni sa standardima EU. do kraja tekuće godine, s obzirom na to
da je kupovina zgrade u toku, te da po-
Kvalitetna saradnja stoje obezbijeđena budžetska sredstva
sa Evropskom uni- za uspostavljanje navedenog registra u
jom u vezi sa ovim skladu sa najboljim standardima fizičko
pitanjima je osnov za tehničke
t zaštite tajnih
nastavak integracionih procesa, kako U sastavu delegacije EU bili su predstavnici Ge- podataka.
p
u EU, tako i u NATO. Zbog toga se neralnog Sekretarijata Savjeta Evropske unije,
i pristupilo potpisivanju Sporazuma zaduženi za oblast INFOSEC-a i legislativu, kao Usvajanjem zvanič-
koje je uslijedilo u Briselu 13. sep- i za mjere zike i administrativne zaštite tajnihnog
n izvještaja inspekcije
tembra. Potpisivanje Sporazuma ove podataka. Takoe, kao lanovi tima su bili i pred-Evropske
E unije za koji
vrste predstavlja potvrdu dobrih od- stavnici zemalja lanica Evropske unije iz Špa- očekujemo
o da će biti
nosa i povjerenja između Crne Gore i nije i Francuske, zaduženi za bezbjednost lica i afi
a rmativan pristupiće
EU i ima veliki značaj za predstojeće zike mjere zaštite tajnih podataka. se
s izradi implementa-
faze pridruživanja naše države. cionih
c anranžmana ko-
k ovo pitanje
Za Direkciju za zaštitu tajnih podataka i j jima ćće se d
detaljno
l propisati načini razmjene tajnih
je veoma važno i sa tehničkog aspekta, jer predstavlja podataka između Crne Gore i Evropske unije, kao i
osnovu za uspostavljanje efikasnijeg sistema prenosa načini zaštite, bezbjednosne provjere lica dr.
tajnih podataka. Konkretno, mislim na instaliranje
posebnih terminala EU za razmjenu tajnih podata- Ovom prilikom istakao bih zadovoljstvo navede-
ka, što može uslijediti tek po dobijanju statusa zemlje nom posjetom. Tom prilikom nam je potvrđeno da
kandidata. smo na pravom putu u cilju ispunjavanja standarda
Razmjena tajnih podataka će teći preko registra u koje predviđa Evropska unija na polju zaštite i raz-
Misiji Crne Gore pri EU koji će podatke proslijeđi- mjene tajnih podataka.
vati Centralnom registru Direkcije. Nakon izvršene
Savo Vučinić
diseminacije u Centralnom registru, tajni podaci će
se dostavljati krajnjim korisnicima. Očekuje se da će direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka

septembar 2010. PARTNER 19

 Avganistan

Naši ljekari i stražari

– na svom mjestu nas želja da vidimo kakvo je okruženje, da provirimo pre-
Primjena obuke u stvarnim uslovima ko žice. Pogled na obližnji grad teško nas uvjerava da
u takvim uslovima ovdje postoji više škola, dva fakulteta
(poljoprivredni i književnost), 22 medrese. Takođe, pro-
vincija ima i dvije bolnice. U gradu, takođe, i nekoliko
velikih kompanija. Pored već pomenute, fabrike cementa,
tu je i fabrika tekstila, dvije male hidro-centrale i više
malih radnji za opravku auta, kovačnice...itd.
Vraćamo se dešavanjima
unutar baze. Počinjemo sa
našim dnevnim aktivnosti-
ma. Prvi na scenu stupaju
članovi medicinskog tima cr-
nogorskog kontingenta, koji
se javljaju vođi mađarskog
„S vaki početak je težak”, izreka koju možemo čuti
svakodnevno. Njeno puno značenje potvrđuje se
i ovdje, u Avganistanu, u gradu Pol-e Khomri, provinci-
medicinskog tima i počinju
pripreme za uključenje u rad
bolnice.
ja Baghlan, mjestu 4563 km udaljenom od Podgorice. U
bazi „Panonija” svoj šestomjesečni rok u ISAF misiji po- Prvog dana pripadnici cr-
čeo je drugi kontingent Vojske Crne Gore. nogorskog pješadijskog voda
uz pomoć pripadnika prvog
I zaista je i ovaj početak bio težak, bolje rečeno – prilič-
kontingenta vrše pripreme za
no i očekivano naporan. Petodnevno putovanje od Pod-
preuzimanje dužnosti obez-
gorice do našeg konačnog odredišta bilo je predugo.
bjeđenja baze.
Pošto smo sletjeli u bazu ,,Marmal”, događaji su se ni-
Već od sledećeg dana sve
zali -prvo susret sa našim oficirima koji su u toj bazi već
što je naučeno tokom dvo-
šest mjeseci, obostrano oduševljenje, srdačne riječi do-
godišnje obuke, sve što je
brodošlice uz hladna osvježenja. Kako je sve lakše kada
uvježbano za uspješan rad
te sačeka neko tvoj. Baza je kao grad, u njoj postoji sve
na obezbjeđenju baze poči-
što jednom vojniku treba za svakodnevni život. Dva naša
nje da se primjenjuje na licu
oficira koji ostaju ovdje već mogu da se raspakuju – svi
mjesta – dužnost je preuzeta.
im zavidimo. Mi ostali čekamo informaciju kada nastav-
Na glavnoj kapiji baze, od lo-
ljamo dalje...i ona ubrzo stiže – prekosjutra.
kalnih radnika, možemo čuti
Sat prije ponoći, 28. avgusta stigli smo u kamp „Pa- ,,dobro jutro“ i ,,kako ste“, na
nonija”. Napokon! I kao što uvijek biva, kada se stigne crnogorskom. Naši prethod-
do cilja, sve teškoće na tom putu se zaboravljaju. Topli nici su ih naučili. I mi smo
doček od strane pripadnika prvog kontingenta, sjutradan ,,lokalce“ iznenadili kada smo
upoznavanje sa objektima, smještajem, infrastrukturom ih u dane Bajrama pozdravili
i prvi utisci – ovo nije ni tako loše. Naprotiv, dobra or- na njihovom jeziku.
ganizacija života i rada, smještaj u trokrevetnim sobama, Slobodno vrijeme, između
ukusna hrana, internet. smjena, uz odmor koji je si-
Sastanak sa komandantom mađarskog Provincijsko- gurno najvažniji u ovakvom
rekonstrukcijskog tima i upoznavanje sa procedurama režimu rada, može da se isko-
u bazi, rasporedom radnog vremena, zadacima i dužno- risti na više načina. Za nas, crnogorske vojnike, bliži se i
stima, bezbjedonosnoj situaciji, aktivnosti su koje su nas praznik - Dan vojske Crne Gore. Počinjemo pripreme za
čekale prvih dana... praznik.
U predahu između aktivnosti u samoj bazi, vuče major Veljko Mališić

20 PARTNER septembar 2010.

 Povod

Rekonstrukcija vojnih skladišta

Taraš -
Objekat gotov do kraja godine
u novom izdanju
O d deset skladišta muncije i minsko-eksplozivnih sred-
stava, koliko se zateklo 2006. godine na teritoriji Crne
Gore, Strategijskim pregledom odbrane određeno je da
Tender za rekonstrukciju skladišta “Taraš” je raspisan u
novembru 2009. godine. Izbor firme je izvršen po proce-
durama UNDP. Najpovoljnija ponuda je bila ponuda firme
Vojska Crne Gore ima tri skladišta za skladištenje municije “Projektomontaža” Beograd, sa kojom je potpisan ugovor u
i minsko-eksplozivnih sredstava. Sva raspoloživa skladišta aprilu 2010.godine, poslije procedure odobravanja u UNDP-
rađena su pedesetih godina prošlog vijeka, kasnije dorađi- u u Njujorku. Ukupna vrijednost radova je 1.170.000 €.
vana, po tada važećim standardima i za to vrijeme bila su Potpisan je ugovor za prvu fazu radova u iznosu od
veoma savremena. Ali, vrijeme čini svoje, objekti propada- 850.000 €. Vrijednost II faze iznosi 320.000 €, za koju smo
ju, postavljeni su stroži standardi, kako u pogledu smješta- do sada obezbijedili 200.000 €, što znači da nam za finali-
ja i čuvanja municije, tako i u cilju zaštite ljudi i materijal- zaciju radova nedostaje još oko 120.000 €.
nih dobara. Radovi su počeli u maju ove godine. Rok završetka rado-
Jedno od skladišta koje je per-
spektivno za VCG je skladište Taraš
kod Danilovgrada. Kompleks je po-
vršine oko 9 ha, kapacitet skladišta
po starim jugoslovenskim standar-
dima bio je 1.650 tona municije. U
skladištu se nalaze četiri nadzemna
zidana i četiri poluukopana objekta.
Svi su izgrađeni 1951-53 godine, a
jedan, tipa S-20, 1974 godine. Dalje
korišćenje ovog skladišta za smještaj
municije je rizično. Uslovi čuvanja
municije bili su loši usljed starosti
objekata i neadekvatnih zaštitnih
grudobrana, a objekat nije imao
adekvatnu zaštitu u pogledu ograde,
video nadzora, rasvjete, protivpožarne zaštite, senzora i dr. va u I fazi je šest mjeseci. Radovi u cjelini dobro napreduju
Zato se i pristupilo rekonstrukciji skladišta. Rekonstruk- i očekujemo da I faza bude završena do kraja novembra ili
cija se vrši u sklopu MONDEM progama. početka decembra ove godine.
U cilju obezbjeđenja dovoljne količine vode za protivpo-
Najvažniji radovi koji će biti izvedeni su: izrada savre- žarni sistem u skladištu, sa Opštinom Danilovgrad dogovo-
menog objekta za smještaj čuvara, praćenje nadzora i rad rena je zajednička izgradnja oko 1,5 km vodovodne mreže,
rukovalaca municije, izgradnja trafostanice i sanacija elek- od čega će korist imati i lokalno stanovništvo, jer će im biti
tro mreže, rekonstrukcija saobraćajnice i izrada parking poboljšano vodosnabdjevanje.
prostora, rekonstrukcija jednog objekta za smještaj mu-
Kompletnom rekonstrukcijom ovog skladišta, Vojska
nicije, izrada hidrantske mreže sa dva rezervoara za vodu, Crne Gore dobiće savremen i bezbjedan objekat u kojem
izgradnja potpuno nove ograde i izrada sistema video nad- će moći da se skladišti do 1.200 tona različitih ubojnih
zora i perimetrijske zaštite na ogradi. sredstava. Mogućnosti provale i neželjenog upada u obje-
Radovi se finansiraju kroz MONDEM program, od do- kat, biće svedeni na minimum, a pirotehnička bezbjednost
natora i novcem od prodaje sekundarnih sirovina nastalih podignuta na najviši mogući stepen.
reciklažom starog naoružanja. pukovnik Rifet Kosovac

septembar 2010. PARTNER 21

 Povod

DEBATA U POŠENJU O NATO

N evladina organizacija “Alfa centar”, uz podršku
Ministarstva odbrane, organizovala je, početkom
septembra, u selu Pošćenje kod Šavnika tre-
Predstavljen je i novi Strateški koncept NATO-a,
saradnja u prevazilaženju posljedica katastrofa, utica-

ći po redu Evroatlantski kamp pod nazivom

,,React 2010“. Ovogodišnji kamp bio je bo-
gatiji ne samo za broj zemalja učesnica, već i
po broju samih učesnika, a i po raznovrsno-
sti izvedenih aktivnosti tokom šest dana tra-
janja. Osamdeset mladih ljudi iz šesnaest ze-
malja je bilo u prilici, da uživajući u ljepota-
ma Pošćenjskog kraja, mnogo saznaju i nauče
o značaju regionalne saradnje i udruživanja u
kolektivne sisteme bezbjednosti.
Ovogodišnji REACT ispunilo je 16 preda-
vanja, 18 panel diskusija, dvije radionice, a po
prvi put je organizovana NATO škola retorike
koja je završena takmičenjem i dodjelom na-
ja na zaštitu životne sredine, izgradnji demokratije i
grada.
uspostavljanju vladavine prava. Jedna od najatraktiv-
Posebnu pažnju svih učesnika izazvala je prezentaci- nijih radionica je bila “Simulacija zasijedanja Sjever-
ja najmodernijih sredstava, naoružanja i opreme VCG. noatlantskog vijeća (NAC)“, gdje su polaznici kampa
Tom prilikom su se REACT-u pridružili i najmladji imali mogućnost da nauče vještine pregovaranja, a i da
Šavničani. saznaju metodologiju i način donošenja odluka kon-
Ambijent prelijepog crnogorskog sela omogućio je senzusom. Posljednjeg dana rada je formirana ,,Evroa-
da se razmjene stavovi i mišljenja ne samo o NATO tlantska Alijansa mladih Crne Gore“, organizacija koja
i članstvu u ovoj organizaciji, već su teme bile mno- će okupljati srednjoškolce iz pet crnogorskih gradova,
go raznovrsnije, uključujući i pitanje Vojske i učešća a koji dijele istu misiju i vrijednosti - integracije Crne
u misijama, odnosa baltičkih zemalja, NATO i Rusije, Gore u evroatlantske strukture.
značenja NATO u mentalitetu Evropljana i Crnogora- Aleksandar Dedović
ca, iskustava u javnim debatama u različitim zemljama
i sl. “Alfa centar”

22 PARTNER septembar 2010.

 Dnevnik vojnog posmatraa

Prvi utisci iz Liberije

Oficir Vojske Crne Gore, major Dejan Stankovi nalazi se u misiji UN u Liberiji od juna 2010.
godine. On je zamijenio kapetana Branka uria. Naš list nastavlja da objavljuje dnevnik
vojnog posmatraa iz te afrike zemlje. U ovom broju prenosimo prve utiske Stankovia.

M oje putovanje u Liberiju počelo je rastankom sa porodi-

com. Na aerodromu su me ispratile kolege iz Ministarstva
odbrane i Generalštaba VCG.
Ponovo pakujem stvari i kupujem ono što mi nedostaje: du-
šek, ventilator, drveni sanduk za transport i sl. Takođe, kupujem
i konzerviranu hranu, jer sam od kolega saznao da je u Vojin-
džami hrana veoma jednoličn
jednolična (pirinač i piletina svakoga dana).
Polijećem iz Podgorice za Frankfurt, odakle
imam let za Kazablanku. Iz Maroka nastav- Pokušavam da se prilagodim,
prilagod a u tome mi pomaže svakod-
ljam za Monroviju u Liberiji. Već na aero- nevna komunikacija sa porodicom,
poro telefonom ili putem inter-
dromu u Frankfurtu, prilikomm ulaska u avi- neta.
on za Kazablanku osjetio se “duh Afrike”. Na isti način kako mi u Crnoj Gori doživljavamo blagu
Velika gužva na ulasku, galama,
ama, dosta tak stanovnici Liberije doživljavaju
prehladu, tako
ljudi sa neispravnim dokumentima
mentima K
malariju. Komarci koji prenose malariju su
i kartama, stalne prepirke izme-
zme- svuda i od njih se potrebno odbraniti. Kori-
đu osoblja avio kompanije i stim razne sprejeve protiv komaraca i spavam
putnika. I sam sam morao daa ispod mre
mreže za komarce. U Liberiji ne po-
službeniku marokanske avio o stoji vod
vodovod, nego svaka kuća ima veliko
kompanije objasnim da odla-- plastič bure koje stoji na vrhu kuće i
plastično
zim u Liberiju u misiju UN. ko
iz kojega je sprovedena voda u kuću.
Ta voda naravno nije za piće, nego
Iz Kazablanke, sam se ukrcao
cao se voda za piće kupuje u prodavni-
na let za Monroviju. Ali ne direktno,
rektno, ca
cama.
nego preko Siera Leone i Obaleale Slono-
vače. Električna struje se dobija iz
g
generatora ili agregata koji kori-
onoć po lokalnom
U Monroviju sam sletio u ponoć s naftu za proizvodnju struje. To
ste
vremenu. Prvo što osjetim naa izlasku iz aviona je z
znači da kada uveče legnem, čujem
udar toplog vazduha. Aerodromrom izgleda veoma skro- n
najmanje tri-četiri agregata kako
znička stanica. Nakon uobiča-
mno, kao manja lokalna željeznička r
rade. Za vrijeme građanskog rata
jene kontrole i drugih formalnosti
nosti na aerodromu, ulazim u UN ko je završen prije sedam godina,
koji
vozilo i odlazim do kuće u kojoj
joj ću jje
jedan od vojnih komandanta nare-
biti smješten za vrijeme mog borav- d je da se uništi sva elektro-mreža
dio
ka u Monroviji. LIBERIJA U BROJEVIMA: k je postojala, navodno iz voj-
koja
Poslije noći sa nemirnim snom, » Površina: 111.000 km2 n razloga. Stvarni razlog je bio taj
nih
ujutro odlazim do komande š je sin istog vojnog komandanta
što
» Broj stanovnika: 3,5 miliona i
imao firmu koja je jedina uvozila
UNMIL-a gdje dobijam ID karti-
cu koja mi omogućuje da ulazim » Gustina naseljenosti: 33 stanovnika po km2 g
generatore za električnu energiju, a
u UN prostorije i UN vozila. Ne- o je na taj način sinu obezbjedio
otac
» Broj djece do 18 godina: 2 miliona (65%) s
siguran posao. Nevjerovatno, ali
koliko dana provodim u komandi
UNMIL-a. U takozvanom check-in » Prosjean životni vijek: muškarci - 41 godina; i
istinito.
periodu uvode me u personalnu žene - 43 godine. U Liberiji ima samo oko 500 km
evidenciju, izdaju mi dozvolu za a
asfaltnih puteva. Oni su uglavnom
rad na računarskoj mreži i otvaraju » U Liberiji oko 20% djece ne doživi 5-ti roendan.
u okolini glavnog grada Monrovije,
mi službeni e-mail, nalog na koji ću » Nepismeni: 65% u obalu Atlantskog okeana.
uz
ubuduće dobijati zvanična doku-
menta. » Nezaposleni (od radno sposobnog stanovništva Začudilo me je kada sam saznao
16-60 godina): 85% d ću komunikaciju sa lokalnim
da
Slijede razni ispiti i testovi - iz s
stanovništvom vršiti preko prevo-
engleskog jezika, vožnje koji je bio d
dioca, s obzirom na to da je službe-
ž j u terenskim
veoma zvahtjevan, zatim, ispit iz vožnje ki uslovima
l i nii jjezik
ik u Liberiji
Lib iji engleski.
l ki Odgovor
O na pitanje zašto se koristi
(na pijesku i u blatu) i procedura koje sam dužan da izvršavam prevodilac dobio sam veoma brzo, pokušavajući da kupim ba-
u misiji. Poslije uspješnog završnog ispita na uvodnom kursu nane na ulici. Naravno nijesam uspio da se sporazumijem. Ta-
dobijam sertifikat da sam osposobljen za obavljanje dužnosti kozvani “liberijski engleski” je veoma teško razumjeti, jer je on
vojnog posmatrača. ustvari mješavina engleskog jezika i pojedinih dijalekata.
Istog dana mi na službeni e-mail stiže naređenje za preko-
mandu u kome piše da sam raspoređen u Tim-7, Voinjama. major Dejan Stanković

septembar 2010. PARTNER 23

 Stav
U NOVEMBRU NOVI
STRATEŠKI KONCEPT
Kako se mijenjala globalna pozornica, tako se i NATO prilagoavao, otprilike, svakih deset
godina.
A nalizirajući globalnu scenu, primjećuje se da je
jedan od osnovnih razloga transformacije Or-
ganizacije upravo nova struktu-
ra globalne pozornice. Postojanje
novih izazova i pojava novih par-
tnera kreiralo je i nove strateške
opcije. Tako je nastao i program
Partnerstva za mir (PzM). Ovaj
program je predstavljao način
uključivanja postsocijalističkih
država u Organizaciju, uz izbje-
gavanje pružanja bezbjednosnih
garancija još uvijek nestabilnim
državama. Dodatno, moguće je
da je razlog kreiranja PzM-a bio i
nedostatak potrebe za direktnom
konfrotacijom sa Rusijom.
Uprkos procesu transformacije NATO nije odu-
stajao od suštine svog postojanja, odnosno bezbjed-
nosnog aspekta integracija, što je precizno izrečeno
u Završnom dokumentu Berlinskog samita zvanič-
nika NATO-a 1996. godine. Prema ovom dokumen-
tu, osnovni ciljevi Organizacije su: obezbjeđivanje
njene vojne efikasnosti (pa je stoga i formalno pri-
hvaćen koncept CJTF-a), očuvanje i jačanje transa-
tlantskih veza, kao i jačanje Evropskog bezbjedono-
snog i odbrambenog identiteta.
Na Samitu u Madridu 1997. počinje definitivna
institucionalna saradnja Organizacije i postsocija-
lističkih zemalja. Imajući u vidu divergentno druš-
tveno političko uređenje starih i potencijalnih člani-
ca, identifikovana je potreba kreiranja mehanizma
prilagođavanja istih na izazove, kako članstva, tako i
odgovornosti koju ono nosi. Stoga je kreiran i usvo-
jen MAP (Membership Action Plan odnosno Akci-
24 PARTNER septembar 2010.
oni plan članstva), kao mehanizam prilagođavanja
novih članica, uz saradnju na različitim poljima.
Nakon uspostavljanja mehani-
zama pomoći i novih institucio-
nalnih okvira, bilo je neophodno
i precizno identifikovati i strateški
antipod. Ako su do tada i posto-
jale sumnje, SAD-e su nastojale
to promijeniti nakon terorističkih
napada na njenoj teritoriji 2001
godine. Praškom deklaracijom
iz 2002. godine terorizam, pro-
liferacija i mehanizmi transpor-
ta oružja za masovno uništenje
identifikovani su glavni izazovi
XXI vijeka, koje je prekompozici-
ja globalne scene stavila pred NATO. Jedini način da
se na efikasan način odgovori ovim izazovima bili su
i jesu preventivni zajednički napori i aktivnosti de-
mokratski uređenih društava. U cilju uspješne reali-
zacije ovih zadataka bilo je neophodno da se NATO
fokusira na bezbjednosnu i političku sferu.
Sa aspekta bezbjednosti je bilo potrebno: oformi-
ti nove multinacionalne i multifunkcionalne snage
u svim rodovima vojske (NATO Response Force);
transformisati komandnu strukturu; poboljšati ka-
pacitete i stepen usklađenosti kapaciteta članica
NATO-a izgraditi evropski stub odbrane, adekvat-
no osposobiti i civilni sektor i inicirati izradu studi-
je NATO Missile Defence, kako bi se identifikovale
moguće mete nuklernih napada.
Sa političkog aspekta bilo je potrebno: proširi-
ti članstvo kako bi se smanjio stepen nesigurnosti
(Bugarska, Estonija, Letonija, Litvanija, Rumunija,
Slovačka i Slovenija su pozvane u članstvo), ostavi-

ti prostor i drugim potencijalnim kandidatima za
članstvo onda kada oni budu spremni dati doprinos
kao kvalitetni i aktivni članovi, osigurati značaj i
funkcionalnost MAP-a, PzM-a i Savjeta za sjeverno-
atlantsku saradnju u pogledu povezivanja i saradnje
NATO-a i država partnera; intenzivirati saradnju sa
Rusijom i Ukrajinom; intenzivirati saradnju u okvi-
ru programa Mediteranski dijalog, jačati euroatlant-
sko partnerstvo i veze uslijed dijeljenja zajedničkih
vrijednosti Evrope i Amerike i integrisati prostor ju-
goistočne Evrope u strukture NATO-a i EU, uslijed
strateške važnosti istog za Organizaciju.
Istanbulski samit je još jednom potvrdio i defini-
sao osnovne ciljeve i strategiju NATO-a.
Na Samitu u Strazburu i Kelu aprila 2009. godine,
nastavljena je dalja transformacija NATO-a. Tada su
šefovi država i vlada država članica NATO-a odlučili
da se pristupi izradi novog Strateškog koncepta i taj
zadatak je povjeren Anders Fog Rasmusenu, novom
generalnom sekretaru NATO-a. Ideja je da general-
ni sekretar ovaj zadatak obavi predvodeći grupu od
12 međunarodnih eksperata uz aktivno učešće Sje-
vernoatlantskog savjeta (grupom predsjedava Med-
lin Olbrajt). Predviđeni završetak novog koncepta
je idući samit NATO u Lisabonu, novembra 2010.
godine.
Osnovni razlog izrade novog Strateškog koncepta
je još efikasniji odgovor na promjene globalne scene
i izazove koje one donose. Aktuelni Strateški kon-
cept je nastao prije 11. septembra 2001. odnosno
prije sukoba u Avganistanu, prije pojave terorizma
u ovom obliku i značajnih mogućnosti proliferaci-
je oružja za masovno uništenje, prije sajber napada
i prije pojave modernih pirata kod obala Somalije.
Iako je većina novih bezbjednosnih izazova identi-
fikovana Praškom deklaracijom iz 2002. godine, ak-
tuelni Strateški koncept nije dao odgovore na njih
što je upravo cilj novog. Stoga je NATO-u potreban
novi koncept koji će adekvatno sagledati realnost
današnjice i izazove budućnosti i na iste adekvatno
odgovoriti.
Proces kreiranja novog Strateškog koncepta zahti-
jeva aktivno učešće svih država članica, ali i NATO
tijela za saradnju sa državama koje nisu članice (Sa-
vjet Euroatlantskog partnerstva, Mediteranski dija-
log i Instanbulska inicijativa za saradnju) kao i EU
Stav
i UN.
Ovaj proces prolazi kroz tri faze: faza razmatra-
nja, faza konsultacija i preliminarna i faza finalnog
pregovaranja. Faza razmatranja se bavi osnovnim
zadacima i funkcijama NATO-a; NATO-om kao
dijelom globalne bezbjednosne mreže i pitanjem
jačanja saradnje nosilaca bezbjednosne strukture;
NATO-om i Euroatlantskim bezbjednosnim okru-
ženjem, uz osvrt na proširenje i jačanje partnerskih
odnosa, posebno sa Rusijom, kao i NATO snagama
i sposobnostima uključujući planiranje odbrane i
transformaciju, uz osvrt na finansijska ograničenja,
odnosno, potrebu fleksibilnosti i kreiranja prioriteta
u finansiranju. Faza konsultacija uključuje konsul-
tacije grupe eksperata sa vladama i parlamentima
država članica NATO-a kao i sa generalnim sekre-
tarom. Grupa eksperata će generalnom sekretaru
predstaviti svoje analize i preporuke, dok će i drža-
ve članice uraditi isto i na osnovu toga će generalni
sekretar kreirati svoj izvještaj u vezi sa novim Stra-
teškim konceptom za koji će biti potrebna politička
saglasnost država članica. U trećoj, preliminarnoj i
fazi finalnog pregovaranja generalni sekretar će iz-
vršiti konsultacije sa stalnim predstavnicima i pred-
staviće koncept na Samitu u Lisabonu 2010. U sluča-
ju da to odobre šefovi država i vlada država članica,
isti će postati novi Strateški koncept NATO-a.
Promjene globalne pozornice su uticale na nepre-
kidnu transformaciju NATO-a. Istorijski posmatra-
no, NATO je svakih deset godina bio „primoran“
da se prilagođava nastalim promjenama. Da li će i
nakon Strateškog koncepta iz 2010. NATO biti „pri-
moran“ da se 2020. ili možda ranije ponovo prila-
gođava i transformiše ostaje kao otvoreno pitanje.
Moguće je da će i u budućnosti ključni izazovi biti
bezbjednosni, politički, ali i ekonomski (energija
i energetska bezbjednost), kao i da će reakcije biti
usmjerene na pružanje bezbjednosnih garancija po-
jedincima i nesmetanim tržišnim transakcijama na
istom ili širem području.
Ivan Jovetić
Autor je saradnik u nastavi na UDG-Fakultetu za
međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis i analiti-
čar Instituta za strateške studije i projekcije
septembar 2010. PARTNER 25
 Feljton

Ministri vojni
-od popa Ilije do...
A ktuelni ministar odbrane Boro Vučinić je 14. na toj
funkciji, od 1879. godine, kada je formirana prva
Knjaževska vlada Crne Gore, a u njoj, pored drugih reso-
Pukovnik Čedo Marinović, uz pomoć podoficira Brana
Markovića, uredio je postavku fotografija svih minista-
ra odbrane, izloženu u zgradi Ministarstva odbrane Crne
ra, i Ministarstvo vojno. Upravo takav naziv je ozvaničen Gore. Jedino nema fotografije Danila Gatala, jer do sada
1902. godine. Zakonom o vladi, ministru vojnom dati su u nije pronađena. Ministarstvo dobrane je i na taj način do-
nadležnost upravljanje i administriranje cijelom vojskom, prinijelo obnovi državnog identiteta Crne Gore, koji je bio
svim ustanovama i svim sredstvima zemaljske vojne snage. zapušten u svim oblastima i na svim nivoima. Crna Gora
U decembru 1903. godine posebnim zakonom je određe- je bila, takoreći, zaboravila na svoju političku istoriju, pri
no ustrojstvo Ministarstva vojnog, koje je bilo podijeljeno čemu je bila utopljena u monarhističku tvorevinu Srba,
na četiri odjeljenja-đeneralštabno, opštevojno, artiljerijsko i Hrvata i Slovenaca i Jugoslavije. Tek se sebi počela vraćati,
administrativno. Prema Ustavu iz 1905. godine, knjaz-kralj stvaranjem Republike Crne Gore, kao federalne jedinice
Nikola je bio vrhovni zapovjednik sve zemaljske sile. Djelo- bivše SFRJ. Puni državni identitet Crne Gore obnovljen je
krug Ministarstva vojnog bio je ponovo propisan 1914. go- 21. maja 2006. godine, referendumskom odlukom o neza-
dine, Zakonom o kraljevskoj vladi. visnosti države.
Na funkciji ministra vojnog, u vrijeme
knjaževine-kraljevine Crne Gore bili su voj-
voda Ilija Plamenac, brigadir Janko Vukotić,
komandir Danilo Gatalo, Andrija Radović,
brigadir Mitar Martinović, brigadier Ivo
Đurović, zatim, Marko Đukanović, brigadir
Mašan Božović, brigadier Radomir Vešović,
brigadir Milo Matanović, Nikola Hajduković
i divizijar Milutin Vučinić. U naše vrijeme,
funkciju ministra odbrane, kao premijer,
obavljao je jedno vrijeme i Milo Đukanović.
Za vrijeme socijalističke Crne Gore, u okviru
bivše SFRJ, takođe, u nekim periodima, po-
stojao je resor odbrane u tadašnjem Izvršnom vijeću (Vla- Što se tiče vojno-odbrambenog aspekta suverenosti,
di) Crne Gore, ali bez suštinski važnih nadležnosti. Ministarstvo odbrane je za četiri protekle godine postiglo
Vojvoda Ilija Plamenac je najduže bio ministar vojni-od ogromne uspjehe. Praktično, ono je premostilo čitave de-
marta 1879. do decembra 1905. godine. On je bio veoma cenije, “nadoknadilo” sve ono što je propušteno u prošlosti.
odan knjazu-kralju Nikoli, za razliku od nekih njegovih Ukratko, formirana je Vojska Crne Gore, stvorena institu-
kasnijih kolega koji su, u određenom istorijskom trenut- cionalna i infrastrukturna osnova sistema odbrane, a, po-
ku, okrenuli leđa svom suverenu, a pojedinci i Crnoj Gori. red ostalog, ustanovljen je Dan Vojske.
Nekoliko crnogorskih ministara odbrane su službu na-
Naš časopis će u nekoliko narednih brojeva predsta-
stavili u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, mada nijesu
viti dosadašnje crnogorske ministre vojne, nastojeći da i
ostali dugo. Četvorica od ministara vojnih, Janko Vukotić,
Andrija Radović, Mitar Martinović i Milutin Vučinić, bili na taj način doprinese obnovi svijesti o državnoj istoriji i
su i predsjednici kraljevske vlade. Najotvoreniji protivnici identitetu Crne Gore. Naravno, o svim ministrima nijesu
ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom bili su Marko Đukanović jednako raspoloživi podaci, a jedan od njih nema ni svo-
i divizijar Milutin Vučinić. Oba su zbog toga bili hapšeni. ju fotografiju. Redakcija “Partnera” će se, ipak, truditi da
objektivno prikaže ministarski i politički portret ministara
Jedan od ministara vojnih, Danilo Gatalo, bio je iz Mo-
vojnih. Od Ilije Plamenca do...
stara. U vrijeme Prvog svjetskog rata, bio je jedan od najgla-
snijih sljedbenika u kampanji protiv nezavisne Crne Gore. Ilija Despotović

26 PARTNER septembar 2010.