MUD*IZA MRAVA

Današnji moderni gradovi se stvaraju kada se milioni ljudi zbli*e. Ljudi su uvijek osjeäali potrebu za pravilima i
propisima da bi osigurali svoj mir i sigurnost. Bez njih bi to bilo nemoguäe. Druga öinjenica modernog *ivota
društva je individualizam. Svaki pojedinca u društvu ima svoje ciljeve i planove. Veäina pojedinaca stavlja svoje
interese prije svega ostalog. Interesi društva i drugih ljudi dolaze nakon toga. Ta sebiöna moralnost znaöi da
postoje siromašni i gladni ljudi te beskuänici diljem svijeta. Zamislimo sada jedan ogroman grad. Zamislite
stotine hiljada pojedinaca koji *ive u njemu. A ipak niko ne brine za svoj interes. Baš suprotno, brinu
prvenstveno za interes društva i drugih. Zamislite da svi rade samopo*rtvovano, bez strašnog poriva da budu
prvi. Zamislite da tu nema konflikta. Takvo društvo vjerovatno prelazi granice ljudskog shvatanja. Ipak, takvo
društvo stvarno postoji na Zemlji. I öak što više, gotovo svuda po njoj. *iva biäa koja tvore to öudesno društvo
su mravi. Mravi *ive u kolonijama od stotina hiljada pa öak i miliona pojedinaca. Svi u kolonije izvršuju svoje
odgovornosti u potpunosti. Nitko ne stvara nikakve problem zbog svoje pozicije ili posla. Ono što je va*no je
opstanak kolonije koje je on dio. U tu svrhu svaki äe se odreäi svog *ivota ako je potrebno. Nemoguäe je pronaäi
jednog gladnog ili beskuänog pojedinca. To je zato što izme$u njih postoji ogromna saradnja, harmonija i
dijeljenje. Kao što mo*ete vidjeti, öak i svaka kap vode se podijeli. Namirnice se skupljaju i skladište u gnijezdu
da bi se opet podijelile. Apsolutno ne postoji nikakva sebiönost izme$u mrava. Niti jedan nije bez svrhe. Svaki je
dio ogromne organizacije. Svaki je posveäen dijelu organizacije izvan sebe. Sa svojim društvenim *ivotom i
društvenom organizacijom, tako superiornom u odnosu na öovjeka, mravi su stvarni dokaz Bo*je umjetnosti
stvaranja. Razmotrimo sada nekoliko vrsta mrava, i zajedno uoöimo öuda stvaranja koja se manifestuju u ovim
sitnim stvorenjima.

Mravi tkalci
Nalazimo se u prašumama Australije. Ovo drveäe udomljuje jednu od najorganizovanijih kolonija na svijetu.
Mravi tkalci… Samo 6 mm dugi, mravi tkalci grade svoje vlastite mravinjake. Izgradnja mravinjaka se dešava
zahvaljujuäi öudesnoj saradnji. Glavni korišteni materijali su lišäe. Prva faza je donijeti sve lišäe zajedno da bi se
mogli spojiti. Mravi tkalci se dr*e jedan za drugog i formiraju *ivi lanac da bi ovo uradili. Zatim vuku drugi kraj
lista prema sebi. Ovdje je primjenjena najneoöekivanija tehnika. Mrav radnik kojeg gledate nosi larvu, koja je
kao još nero$ena sestra. Nosi je taöno na mjesto gdje äe se listovi spojiti. Larva odmah poöinje da proizvodi
ljepljivo vlakno. Kao što mo*emo vidjeti, mrav radnik šije ovim sitnim “pištoljem za ljepilo” izme$u listova i
prišiva ih zajedno. Odrasli mravi ne mogu proizvoditi niti koje se koriste kao ljepilo. Sitna larva daje sve niti
koje su potrebne njoj za dobro kolonije. Stoga je nemoguäe da završi svoj razvoj i postane normalni odrasli
mrak. Ipak ta *rtva ne prolazi nenagra$eno. Mravi radnici äe brinuti za nju u mravinjaku sve do kraja njenog
*ivota. Ljepljenje listova zahtjeva ogromnu saradnju. To je razlog zašto neki radnici rade unutra a drugi vani. To
omoguäava da se listovi spoje zajedno na najjaöi moguäi naöin. Strukture koje onda nastanu su öuda tehnike sa
gledišta tehnologije gra$enja, övrstoäe i lakoäe upotrebe. Mravi ne osjeäaju potrebu za bilo kakvim nadzorom ili
upravljanjem, ali öudnovato znaju na kojim mjestima trebaju stegnuti lišäe zajedno, i kroz koja mjesta moraju
provuäi niti. To je razlog zašto nauönici opisuju kao öudo djelovanje ovih biäa kao djelovanje jednog mozga.
Ova mala stvorenja nemaju moä razuma, i nemaju vo$e koji im govori šta da rade, a ipak djeluju zajedno za
samo jednu svrhu, sa najiteligentnijim planom, što pokazuje da postoji volja koja ih vodi i koja upravlja njima.
To je bo*ja dominacija nad *ivim stvarima.

KUR’AN

Istra*ivanja o organizaciji mrava su pokazala nauönicima brojne izvanredne öinjenice. Vidjeli su zapanjujuäe
ponašanje mrava koji su prouöavani u laboratorijama. Primjerice kada su njihovi mravinjaci trebali biti ojaöani,
mravi si poöeli graditi zid na ulazu u mravinjak, poznat kao potporni zid u tehnologiji gra$enja. Ovo slu*i za
ojaöavanje otpornosti strukture. Svaki mrav je nosio zrna pijeska, što je srazmjerno ogromnim stijenama kada se
uzme u obzir njihova veliöina, na mjesto gdje se trebao postaviti zid. Öudesno, svaki se ponašao kao gra$evinski
radnik i kao in*enjer koji poznaje šematski plan zida, stavio je kamenje na taöno mjesto, i tako je podignut zid.

Mravi ‘Poljoprivrednici’
Ljudska biäa se bave poljoprivredom hiljadama godina, i tako su zadovoljene svjetske potrebe za hranom. Ljudi
koriste razliöite tehnike da bi uöinili svoju poljoprivredu produktivnom.Da bi poveäali produktivnost nauönici su
razvili tehnike kao što su prskanje usjeva i hemijska gnjojiva. Tako$er su uspjeli da uzgajaju usjeve tokom cijele
godine pomoäu staklenika. Ipak postoji drugo stvorenje koje se bavi poljopriredom i koristi ove tehnike još du*e.
Da bi se pobli*e upoznalo, otputujmo u dubine amazonskih prašuma. To su mravi koji re*u lišäe. Oni su
poljoprivrednici veä milionima godina. Tako$er ovaj posao izvode u fazama, zahvaljujuäi neusporedivoj
raspodjeli posla i planiranju. Prva karika u lancu proizvodnje su mravi radnici koji rade izvan mravinjaka. Ovi
mravi rade non-stop danju i noäu, re*u lišäe sa drveäa i divljih biljaka koje rastu u šumi. Drugi posao je nošenje
odsjeöenog lišäa u mravinjak. Ovi sitni radnici su jaöi nego što se to uopšte mo*e zamisliti. Da bi se napravila
usporedba, ono što ovi mravi rade jednako je tröanju öovjeka 1 kilometar za 2,5 minuta sa 250 kilograma tereta
na le$ima. Nijedno ljudsko biäe to nikad ne bi moglo. Mravi rade na zaöu$ujuäe isplaniran i organizovan naöin.
Moraju nositi lišäe do svog mravinjaka da bi imali poljoprivredu. To je razlog zašto taj posao mora da se izvede
bez prekidanja. Mravi grade višetraöne autoceste da olakšaju transport. Još interesantnije je da postoji
organizacija odgovorna za odr*avanje i popravku tog cestovnog sistema, kao što i mi imamo. Ovaj mrav
smaöinje prepreke sa trake. Ovo je drugi radnik za odr*avanje ceste. Organizacija izlo*ena od strane mrava
sadr*i osobine koje se*u mnogo dalje od ljudskog shvatanja. Sada gledate mrave koji su napravili most dr*eäi se
jedan za drugog. Drugi mravi hodaju preko njih i nastavljaju svojim putem. Nema sumnje da je ovo znak velike
*rtve i saradnje. Oko 500 000 mrava djeluje zajedno kao jedan mozak dok se sve ovo dešava. Ova ogromna
organizacija je sposobna da skine svo lišäe sa visokog drveta u jednom danu. Mravi neumorno sijeku sve vrste
biljaka, öak i cvijeäe. Kada se usporedi veliöina mrava sa onom od ljudskih biäa, debljina i du*ina lišäa koje
re*u jednake su teškim daskama ili öak deblima. Mi koristimo specijanu opremu za rezanje drveäa. A kako
mravi uspjevaju ovo? Odgovor na to opet otkriva öudo stvaranja. Bog je obdario mrave sa mehanizmom za
rezanje koji je stvarno öudo dizajna. Mehanizam za rezanje se sastoji od dvije odvojene oštrice. Oštrice su
premazane cinkom da bi se dodatno naoštrile. Mehanizam za rezanje posjeduje zapanjujuäi sistem. Specijalni
organ iz glave mrava proizvodi zvuöne talase visoke frekvencije. Oni se prenose oštricama na lišäe i tako ga öine
krhkijim i lakšim za rezanje. Dizajn u tom sistemu je dosta genijalan. Posmatrajmo sada strukturu sistema.
Prekrivanje metalnih oštrica sa legurama da bi bile oštrije je metoda koju koriste ljudska biäa. Ali ljudi koji to
rade posjeduju inteligeniciju i razum, i sistem je razvijen kao rezultat specijalnih istra*ivanja u laboratorijama.
Ipak mravi nemaju predstave da materijal zvan cink uopšte postoji. Niti znaju da su njihove oštrice prekrivene s
njima. Äelije u mravljem mehanizmu za rezanje öudnovato prekrivaju oštrice cinkom. Postoji vrlo inteligentan
dizajn u tijelima ovih malih stvorenja. Ista stvar se odnosi na sistem koji öini lišäe lakšim za rezanje pomoäu
zvuönih talasa. Mravi ne mogu imati apsolutno nikakvog pojma da visoka frekvencija öini stvari krhkijim. Niti
postoji bilo kakva sumnja da tako slo*en sistem ne mo*e da se pojavi sluöajno. Postoji samo jedno objašnjenje
za postojanje tako savršenog sistema. Sistem je svjesno stvoren. Bog je stvorio mrave, i mehanizam za rezanje i
sve njihove osobine im je On dao.

Mravinjaci od mrava koji re*u lišäe mogu biti i do pet metara duboko ispod zemlje i sedam metara široki. Oni
grade stotine tunela i prostorija unutar mravinjaka, i kopaju i iznose oko 40 tona zemlje. Arhitektura mravinjaka
je drugo öudo samo za sebe. Mravi ne jedu lišäe koje odre*u sa drveäa, jer se hrane samo sa posebnom vrstom
gljivica. Pa za šta mravi koriste ovo lišäe ako ga ne jedu? Odgovor je najinteresantniji. Koriste ga kao ‘sirovi
materija’ za poljoprivredu. Uzgajaju te gljivice pomoäu tog sirovog materijala. U tu svrhu, oni posade stotine
farmi gljivica unutar mravinjaka. Sada gledate jednu od tih farmi. Temperatura, vla*nost zraka i veliöina farmi
su pa*ljivo regulirane od strane mrava da bi se uzgojila gljivica. Isto kao što mi koristimo staklenik za uzgoj
biljaka tokom cijele godine.

Mravi radnici predaju lišäe koje su odsjekli drugim mravima koji rade na farmama. Mravi koji ih prime lišäe
dezinficiraju ga prije poöetka rada. Postoji va*an razlog za ovo. Ulazak strane gljivice ili öak bakterije u
mravinjak bi mogao uzrokovati strašnu štetu. To bi moglo znaöiti epidemiju u koloniji od nekih 500 000 mrava.
Ipak Bog je stvorio vrlo poseban sistem da ih zaštiti od te opasnosti. Supstanca sa osobinama antiseptika se luöi
iz tijela mrava. Mrav kojeg gledate dezinficira površinu lista sa svojim ustima. Kao rezultat ovog procesa na listu
neäe ostati nikakve bakterije. Isto kao i mi, mravi se bore protiv bakterija. Antibiotici se proizvode u
laboratorijama za ovu svrhu. Ipak antibiotik proizveden od strane mrava je mnogo jaöi, i koriste ga milionima
godina. Naravno da su ova sitna stvorenja nesvjesna bakterija i antibiotskih supstanci koje spreöavaju bakterije
od razmno*avanja. Ipak zahvaljujuäi ovom savršenom sistemu koji je Bog stvorio, niti jedna bakterija se ne
mo*e naäi niti na tijelu mrava niti u mravinjaku gdje *ivi. Nakon završetka dezinfekcijskog procesa, mravi onda
poöinju da re*u lišäe zajedno. Nakon rezanja lišäa na male dijelove, onda je red na vrlo male mrave da zapoönu
posao. Ovi mravi su samo 2 milimetra veäi od veliöine zrna pijeska. Oni cijeli svoj *ivot provode u ovim malim
podzemnim prostorijama. Oni *vaöu lišäe u pulpi ii šire ga po tlu podruöja proizvodnje, stvarajuäi podlogu
gnjojiva za rast gljivice. U roku 24 sata lišäe je u potpunosti izgubilo svoju zelenu boju. Do sljedeäeg dana
površina je u potpunosti pokrivena bijelim gljivicama. Berba poöinje odjednom. Mravi koji vrše berbu misle na
svoje kolegem ne na sebe. Oni nose mravima radnicima gljivice koje su ubrali u protorijama za berbu. Ovdje
mrav koji vrši berbu nudi mravima radnicima, zaposlenima negdje drugo u mravinjaku, tekuäinu hranjive tvari
koju je dobio iz gljivica. Ovim metodama, zadovoljene su sve potrebe mrava za hranom, od onih koji re*u lišäe
vani do onih koji *vaöu lišäe u pulpi. 500 000 mrava radi konstantno u najsavršenijoj harmoniji i saradnji.
Nakon što su sve gljivice pobrane,ostaju samo ostatci lišäa, i oni moraju biti oöišäeni. Radnici iznose i najmanji
komadiä i ostavljaju prostoriju za proizvodnju besprijekornom. Ostaci se bacaju na nekoj udaljenosti od
mravinjaka. Ova stvorenja koja su teški radnici nemaju ideju o odmoru ili *albi. Kolonija tako$er ima druge
mrave sa drugim du*nostima. Odbrana mravinjaka je du*nost sna*nih, hrabrih i odanih mrava vojnika. Mravi
*ure van öak i na zvuk pribli*avanja ljudskog koraka. Neki ogromni vojnici su 300 puta te*i od drugih mrava u
koloniji. Oni napadaju svakog uljeza u blizini mravinjaka. Oni öak grizu cipele i öarape svakog ko se pribli*i
mravinjaku. Jednom kada je njihova öeljust u mesu uljeza više ne puštaju. Ne otvaraju svoje öeljusti öak ni ako
su drugi dijelovi njihovog tijela ošteäeni, i odriöu se vlastitih *ivota za dobrobit kolonije. Nema sumnje da je ovo
primjer velikog po*rtvovanja. Najgori neprijatelji mrava koji re*u lišäe su ose. Zbog svojih sna*nih öeljusti,
mrav se s lakoäom mo*e boriti s osom. Ipak pošto su njihove öeljusti napravljene za dr*anje lišäa dok ga nose,
oni su neobranjivi pri iznenadnom napadu u tom trenutku. Pa kako je onda mrav koji nosi lišäe zaštiäen?
Odgovor na to pitanje opet otkriva ogromnu saradnju u koloniji. Pogledajmo pobli*e mrave nosaöe. Ako
pa*ljivo gledate, vidjet äete drugog mrava radnika na svakom listu. Posao ovih radnika je da zaštite mrave
nosioce od moguäeg napada iz zraka. Ovaj mali mrav äe formirati prvu liniju odbrane u sluöaju napada ose i
zaustaviti mrava koji ga nosi da postane pöelin plijen. Ovaj mali mrav koristi i vještu odbranbenu taktiku i
tako$er ugro*ava svoj vlastiti *ivot zbog mrava koji ga nosi. Ovo je oöito primjer velike saradnje.

ZABLUDE EVOLUCIJE
Mravi se organizuju na nepogrešiv naöin. Ipak ne postoji hijerarhija me$u njima, i nijedan mrav ne organizuje
koloniju. Uprkos tome, svaki mrav öudesno zna šta mora raditi. Raspodjela poslova je postavljena prije nego su
se rodili, i mravi izvode svoj posao do savršenstva. To se ne odnosi samo na mrave koji re*u lišäe, nego se mo*e
vidjeti kod svih vrsta. Te odlike koje mrav posjeduje još jednom potvr$uju netaönost Darwinove teorije o
evoluciji. Poznato je da teorija o evoluciji zastupa gledište da su sva *iva biäa nastala kao posljedica puke
sluöajnosti. Ali nikakva sluöajnost nije mogla podariti mravima odlike suradnje, samopo*rtvovanosti, discipline
i planiranja koje oni imaju. Nikakva sluöajnost nije mogla uöiniti da svih 500 000 mrava rade za isti cilj. Teorija
evolucije tvrdi da se *iva biäa moraju neprestano boriti do smrti da bi opstala i smatra to temeljnim
mehanizmom evolucije.
Ipak teorija evolucije ne mo*e nikad objasniti kako je društvo mrava, izgra$eno na *rtvovanju i djeljenju, moglo
nastati. Teorija evolucije tvrdi da *iva biäa u fazama dobivaju osobine koje imaju kao rezultat promjena što ih
izazivaju mutacije. Ali to znaöi da je društveni poredak kod mrava morao nastati u fazama, a to je nemoguäe kao
što smo vidjeli u ovom filmu, kolonija je sastavljena od mrava s razliöitim funkcijama. Podbaci li samo jedna od
tih funkcija, to bi bio kraj cijele kolonije. Posmatrajmo sada mrava koji re*e lišäe kao primjer. Ako mrav vojnik
ne bi branio mravinjak, ako radnici ne bi rezali lišäe, ako ne bi gradili autoceste za prenos lišäa, ako zajedniökim
naporima ne bi gradili gigantske zidove, ako listovi doneseni u mravinjak ne bi bili oöišäeni jedan po jedan,
nijedan drugi posao ne bi slu*io nikakvoj svrsi i mravi ne bi mogli uzgajati svoje gljivice. A to bi znaöilo da äe
svi mravi u koloniji umrijeti od gladi. Ure$enje cijelog sistema mo*e se jasnije shvatiti ako ga se opširnije
sagleda. Primjerice, da nema cinka na oštricama mrava koji re*u lišäe i da oni ne izluöuju tekuäinu s
antibiotikom da bi zaštitili koloniju od bakterija, da temperature i vla*nost zraka u mravinjaku nisu pa*ljivo
regulirane i da se svi mravi ne ponašaju disciplinovanom druge osobine mrava ne bi imale nikakvu va*nost. Svi
mravi bi uginuli zato što kolonija mo*e opstati jedino ako svi ti öimbenici postoje istodobno. A to dokazuje da
mravi, sa svim svojim osobinama, nisu mogli nastati u fazama, odnosno nisu mogli evoluirati. Naprotiv, mravi
su stvoreni u trenutku, sa svim svojim osobinama, nisu mogli nastati u fazama, odnosno nisu mogli evoluirati.
Naprotiv, mravi su stvorenu u trenutku, sa savršenim strukturama i mnogim drugim odlikama koje smo vidjeli.
Još jedan dokaz das u mravi stvoreni sa svim svojim besprijekornim odlikama pojavljuje se na svjetlu dana kada
ispitamo fosilne ostatke. Fosil mrava koji vidite, star je navodnih 80 milijuna godina, jedan je od najstarijih
mravljih fosila na svijetu. Zanimljivo je da se taj fosil ne razlikuje od sadašnjeg mrava. A to nesumljivo dokazuje
da su mravi iznenada nastali, sa svim svojim osobinama, i da nisu do*ivjeli nikakvu evoluciju do dosadašnjeg
dana. Ukratko, mravi nisu nastali u procesu evolucije. Bog je stvorio njihove besprijekorna tijela i njihov
društveni sustav.
ZAKLJUÖAK Razmislimo sad u svjetlu svih stvari koje smo vidjeli u ovom filmu i postavimo nekoliko
pitanja: Kako su mravi došli do svih osobina koje posjeduju? Ko je postavio raspodjelu rada izme$u njih? Kako
to da svaki mrav zna još od samog ro$enja koji posao mora obavljati? Zašto su mravi vojnici spremni *rtvovati
svoje *ivote za dobrobit svoje kolonije? Kako to da stvorenja bez moäi razuma mogu posjedovati organizovanije
i socijalizirano društvo od ljudskih biäa?Kako to da 500 000 mrava mo*e raditi kao jedan mozak za zajedniöki
cilj? Sva ova pitanja upuäuju u smjeru va*ne istine. Šta ova nerazumna stvorenja uspijevaju napraviti je jasan
dokaz da ih je Bog stvorio i dao im osobine koje posjeduju. Bo*ja moä i u umjetnost Njegovoj stvaranja mo*e se
vidjeti u svim *ivim biäima. Mravi su samo jedno od brojnih ispoljavanja Bo*je umjetnosti stvaranja na svijetu.