VELEUČILIŠTE VERN'

SEMINARSKI RAD

Povijest Interneta

Kolegij: Napredno korištenje računala Studenti: Lidija Svetec

Rosa Gabelica
Nastavnik: pred. Ozren Kubelka, prof Studijska grupa: 24 B

Zagreb, 21. listopada 2008.

2
 SADRŽAJ

SADRŽAJ...................................................................................................................................2

1. Što je Internet..........................................................................................................................3

2. Nastanak Interneta..................................................................................................................3

3. Internet u Hrvatskoj................................................................................................................4

4. Arhitektura Interneta...............................................................................................................4

5. Internetski servisi....................................................................................................................7

6. Internet u Hrvatskoj i svijetu..................................................................................................9

7. Značaj Interneta u skoroj budućnosti i poslovanju...............................................................10

8. Zaključak...............................................................................................................................12

3
1. Što je Internet

Internet je javno dostupna globalna podatkovna mreža koja povezuje računala i računalne
mreže, takozvana „mreža svih mreža“. To je globalni komunikacijski prostor i golemi
informacijski prostor s digitaliziranim podacima, ali i novi medij za publiciranje i temeljna
tehnologija za stvaranje informacijskog društva.
Po nekim podacima Internetom se u cijelom svijetu danas koristi više od milijardu ljudi. Ta
brojka se svakodnevno povećava, a s brojem korisnika raste i njegova vrijednost i utjecaj na
život suvremenog čovjeka.

2. Nastanak Interneta

Internet je nastao kao nuspojava Hladnog rata. Američko Ministarstvo obrane je započelo
izradu mreže za prijenos podataka koja bi mogla izdržati razaranje njezinih pojedinih dijelova,
a da i dalje ostane u funkciji. Ideja vodilja je bila da podaci ne putuju uvijek istim putem nego
najkraćim ili prvim slobodnim putem te da putuju u manjim dijelovima. Da bi ti podaci
sigurno stigli na odredište i da se pojedini paketi podataka ne bi izgubili razvijen je TCP/IP
protokol.
1969. je na tom principu postavljena mreža ARPANet koja je povezala prva 4 sveučilišta u
SAD-u (Los Angeles, Utah , Standford i Santa Barbara) koja je ime dobila po Advance
Research Project Agency- agenciji Ministarstva obrane.
1972. poslana je prava elektronička pošiljka
1973. američka agencija DARPA (Defence Advanced Research Projects Agency) započela
istraživački program radi povezivanja različitih tipova računalnih mreža. Taj znanstveni
projekt je nazvan Internetting Project, a sustav mreža kao produkt istraživanja Internet.
1982. je po prvi put upotrebljen termin Internet
1983. ARPANET se dijeli na civilni (istraživačka mreža) i vojni dio (Milnet)
1986. NSFNET (National Science Foundation ) povezuje sve glavne istraživačke centre i
ARPANET
1986. u mrežu se priključuju i mreže velikih kompanija
1991. predstavljen je www projekt – rođendan Interneta kakvog danas poznajemo
1992. počinje povezivanje mreža izvan SAD-a

4
1993. nastao pretraživač Mosaic

1995. javljaju se komercijalni ISP-ovi

1995. godine NSF prestaje upravljati temeljnom Internet mrežom. Upravljanje Internetom
preuzimaju profitabilne organizacije poput MCI WorldCom, Sprint, UUNET (sada dio MCI
WorldComa) i Cable & Wireless.

3. Internet u Hrvatskoj

 1991. osnovan je CARNet (Hrvatska akademska i istraživačka mreža) koja je bila

prvi Internet Service Provider (ISP) u Hrvatskoj.

 Početkom 1992.godine CARNet dobiva administraciju nad vršnom «hr» domenom.

 Krajem 1992. Hrvatska se uključuje u svjetsku Internet mrežu time što je

uspostavljena prva međunarodna komunikacijska linija između CARNeta i Austrije.

 Prve ustanove u Hrvatskoj spojene na Internet bile su visokoobrazovne institucije.

 Sve do 1996. godine CARNet je bio jedini pružatelj Internet usluga u Hrvatskoj, bilo
da se radilo o akademskoj zajednici ili građanima.

 1996. godine s radom počinje drugi pružatelj Internet usluga - Hrvatske pošte i
telekomunikacija (HPT), ali isključivo u komercijalne svrhe.

 1997. putem CARNeta održano je prvo predavanje na daljinu, opet između

visokoobrazovnih institucija.

4. Arhitektura Interneta

Internet je svjetska računalna informacijska mreža koja se sastoji od velikog broja međusobno
povezanih računalnih mreža i koja omogućava prijenos informacija između umreženih
računala. Naziva se „mrežom svih mreža“. Nema središnjeg mjesta s kojeg bi se njome moglo
upravljati. U Internet se mogu uklopiti različita hardverska i softverska rješenja. Upravljanje
mrežom je distribuirano, a jedino zajedničko je upravljanje imenima domena i jedinstvena
struktura adresa za sva računala na Internetu. Adrese i domene dodjeljuje agencija ICANN
(International Corporation for Assigned Names and Numbers).

5
Osnovu Interneta čine
 Jezgrena mreža (backbone ) velikog kapaciteta
 Usmjernici (routeri) koji određuju put „paketića informacija“ koji putuju od
pošiljatelja do primatelja
 Spojni pristupi (gateway) koji protokole raznih mreža pretvaraju u internetske
protokole i obrnuto
 Poslužitelji (serveri) koji sadrže razne aplikacije,baze podataka, komunikacijski
software i sl.

Da bismo se mogli spojiti na Internet neophodan nam je davatelj Internet usluga (ISP ). To je
tvrtka, zapravo sustav računala (kao što su HTNet ili CARNet u Hrvatskoj) koji je
satelitskom ili optičkom vezom povezan s nekoliko glavnih Internet čvorova u inozemstvu te
tako osigurava vezu velikog kapaciteta prema ostalom dijelu Interneta. Prilikom izbora ISP-a
značajan je broj usluga koje pruža svojim korisnicima. Funkcija ISP-a je opsluživati klijente
svim dostupnim Internet servisima, a za svaki od njih oni imaju posebne servere. Čim
provajder ustanovi da mu je klijent uputio zahtjev za nekim servisom (www, e-mail itd.) on
mu stavlja na raspolaganje dio svojih resursa za taj servis.
Korisnici se mogu na Internet spojiti putem ISDN, ADSL, dial-up-a, bežično ili putem
kablovske televizije.
Komunikacija između klijenta (računalo ili program koje traži podatke) i poslužitelja
(program ili računalo koje upravlja podacima) se odvija po nekom od protokola. Protokoli su
skup pravila koja određuju formate poruka i načine kako ih računala razmjenjuju.
TCP/IP je osnovni internetski protokol koji omogućava komunikaciju između 2 računala.
IP (Internet protocol)- dodjeljuje porukama adrese
TCP (Transmision Control Protocol) – dijeli poruke u paketiće (duljine 1-1500 znakova) kako
se ne bi predugo čekalo na slanje drugih poruka. Svaki paketić dobiva svoj redni broj i putuje
nezavisno svojim putem da bi se na odredištu sortirali i spojili u jedinstvenu poruku.

6
Za svaku od Internet usluga postoji poseban protokol:
HTTP - (Hyper-Text Transfer Protocol) za World Wide Web
FTP - (File Transfer Protocol) za prijenos datoteka
SMTP - (Small Mail Transfer Protocol) za prijenos email poruka
NNTP - (Network News Transfer Protocol) za prijenos news poruka
Telnet - za rad na udaljenim serverima / računalima

Osim ovih protokola postoje i modemski protokoli ( standardi koji određuju način i brzinu
povezivanja modema) te protokoli za serijsku komunikaciju između našeg računala i ISP-a
(SLIP i PPP=Point to Point Protocol koji se danas najčešće koristi.).

Slika 1.

Različiti putevi kolanja informacija internetom i uloga routera

Izvor: web stranica

Da bismo mogli pronaći određeno računalo, osobu ili sadržaj na Internetu koristimo adrese.
1) IP adrese su jednostavne brojčane adrese računala spojenih na Internet sa po 4 grupe
brojeva razdvojenih točkom npr. 195.191.112.52

2) Simbolične adrese koje su uglavnom sastavljene od imena računala, imena domene i

vrhovne domene. Koriste se jer se lakše pamte od IP adresa. Primjerice www. hac.hr
Prevođenje iz simboličkih u brojčane adrese obavlja se putem DNS poslužitelja.

7
3) URL-ovi određuju točnu lokaciju datoteke na nekoj adresi. URL se sastoji od naziva
protokola koji se koristi, adrese računala, porta, imena direktorijaa i imena same datoteke koju
tražimo.Primjerice:http://micek.mali.hr/info/index.html

4) E-mail adrese određuju osobu na nekom internet posredniku koja prima poruku. Ova
adresa sadrži korisničko ime, a zatim i adresu internet posrednika. Primjerice
rosa.gabelica@zg.htnet.hr.

5. Internetski servisi
Internetski servisi su značajno pridonijeli popularnosti Interneta jer su omogućili jednostavniji
pristup podacima. Baziraju se na modelu klijenta i poslužitelja. Poslužitelj je računalo stalno
spojeno na Internet, koje pruža neku mrežnu uslugu, a klijent je korisničko računalo, odnosno
program koji koristi neku od usluga.

Internet servise kao što su Web, e-mail, file sharing ili VoIP ne treba poistovjetiti sa samim
Internetom jer oni zapravo predstavljaju jednu veliku i pomalo zbrkanu bazu podataka koju
korisnici neprestano nadopunjavaju dok Internet, u biti, predstavlja hardwaresku mrežu koja
korisnicima omogućava pristup tim podacima.

Neki od najpopularnijih internet servisa su:

 WWW
 E- mail
 Use net (Mrežne novine, news, news groups)
 WWW forumi
 File sharing
 VoIP
 Instant messaging

8
E-mail je od samog začetka Interneta jedan od najpopularnijih i najčešće korištenih servisa .
Zbog velike brzine prijenosa podataka, praktično bez obzira na udaljenost, relativno niske
cijene te učinkovitosti i pouzdanosti postao je nezaobilazan u komunikaciji .
Za prijenos podataka koriste se POP, SMTP (Simple Mail Transfer Protocol) i drugi protokoli
koji omogućuju prenošenje elektroničke pošte preko Interneta.
Na zahtjev korisnika administrator koji upravlja informacijskim sustavom dodjeljuje
korisniku jedinstvenu adresu. Uobičajen oblik internet adrese je
ime.prezime@računalo.organizacija .zemlja.
Programi za rukovanje elektroničkom poštom (Microsoft Outlook) pojednostavljuju i
ubrzavaju postupak slanja, primanja i upravljanja elektroničkom poštom.

WWW je grafički hipertekstualni način korištenja Interneta koji koristi HTTP protokol za
prenošenje podataka od servera do korisnikovog računala. Omogućuje istovremeno
kombinirano prikazivanje teksta, slike, zvuka i video dokumenata.
1989. kreirao ga Tim Barners Lee s ciljem olakšavanja navigacije Internetom, a od 1993. kad
je ušao u širu uporabu posredstvom Internet preglednika (Mosaic), do danas, njegovih više
desetina milijuna web stranica predstavljaju sinonim za Internet. Obim raznolikih sadržaja na
Webu se svakodnevno povećava. Korisnici tu mogu pronaći savjete, znanstvene radove,
reklame, glazbu, tehničku potporu , ali i kupovati u on-line trgovinama ili naručivati različite
usluge ili saznati najbolju rutu za svoje putovanje. Izrada web stranica je postala posebna
disciplina - njome se profesionalno bave web dizajneri. Osnovni koncept je bio omogućiti
korisnicima pronalaženje informacije bez poznavanja određenog računalnog jezika. Do
pojave WWW-a Internet je bio kompliciran za upotrebu zbog nužnosti poznavanja naredbi i
računalnog jezika, a grafičke i video datoteke nisu bile dostupne. Web stranice su dokumenti
pisani u HTML (Hypertekst Markup Language) jeziku. Zato je za pregledavanje stranica
korisniku potreban browser-poseban program za lakše snalaženje na Webu, odnosno, alat za
pretraživanje Weba. Kada internet preglednik prepozna HTTP –početna slova Web adresa –
on zna da se radi o adresi za uspostavljanje veze do druge Web lokacije . Tek pojavom
browsera koji su mogli kombinirati tekst i sliku počinje masovno korištenje Interneta. Prvi
Web preglednik Mosaic izašao je 1993., a 1994. godine Netscape Navigator. Najpoznatiji
preglednici danas su Microsoft Internet Explorer, Mozilla, Firefox i Opera. U pretraživanju
Internet stranica također nam pomažu Internet pretraživači - programi za lakše traženje
informacija od kojih su najpoznatiji Google, Yahoo i Alta Vista.

9
Usenet, news, newsgroups su računalni informacijski sustav za razmjenu mišljenja među
sudionicima. Pojedini korisnici šalju poruke koje su potom vidljive i ostalim korisnicima
mrežnih novina, a mogu pregledavati i poruke ostalih korisnika. Radi lakšeg snalaženja
poruke se razvrstavaju po tematskim skupinama.

Web forumi danas polako zamjenjuju usenet. Temelje se na istom principu slobodne
razmjene mišljenja o raznim temama. Forumi nalikuju na oglasnu ploču na kojoj sudionici
slobodno ostavljaju svoje poruke bez potrebe navođenja pravog identiteta, pod nekim nick
nameom. Popularnosti su pridonijeli jednostavnost uporabe i anonimnost te mnoštvo
otvorenih tema.

Instant messaging služi za brzu i neposrednu komunikaciju između 2 ili više korisnika
spojenih na Internet. Oni slobodno razmjenjuju tekstualne poruke i datoteke, a mogu se
uključiti u više interesnih grupa. Popularan je Yahoo Messanger.

VoIP (Voice over IP) je alternativa klasičnoj telefoniji uz dodatnu mogućnost video
komunikacije. Korisnicima širom svijeta omogućuje jeftinu brzu i neposrednu komunikaciju .
Sve više se koristi i u poslovnom svijetu. Poznatiji VoIP servis je Skype.

File sharing služi za razmjenu multimedijalnih sadržaja i dokumenata, slika i aplikacijskih

programa među korisnicima. Prvi takav servis bio je Napster,a danas ih ima mnogo,
primjerice Kazaa i BearShare.

Chat je servis koji omogućuje korisnicima (2 ili više istovremeno) razmjenu poruka, odnosno
razgovor u realnom vremenu.

6. Internet u Hrvatskoj i svijetu

Internet je brzorastući medij koji je za kratko vrijeme ušao u gotovo sve pore našeg života i
društva. Koristimo se njime svakodnevno i na poslu i u slobodno vrijeme. Ponekad se pitamo
kako smo uopće mogli živjeti bez njega. Ali, globalno gledajući, još ima puno prostora za
širenje jer trenutno samo 20 % svjetske populacije ima pristup mreži.

10
Svjestan tog problema Tim Barners Lee, tvorac www-a , s kolegama iz WWW konzorcijuma
osnovao je zakladu koja bi trebala povećati dostupnost Interneta u svijetu. Planiraju
pojednostaviti pristup Internetu putem mobilnih telefona što bi značajno povećalo dostupnost
Interneta u Africi i drugim siromašnim dijelovima svijeta gdje ima malo računala, ali mnogo
mobitela. Drugi zadatak zaklade je korisnicima pomoći raspoznati koji su podaci na webu
točni i koje su stranice pouzdane.

U Hrvatskoj se Internetom koristi tek malo više od 30 % stanovništva.

Razlozi takvom stanju vjerojatno su visoki troškovi usluga u korelaciji s relativno niskim
životnim standardom, monopol telekomunikacijske tvrtke pružatelja usluga, nedostatak
infrastrukture te nedostatak računalne pismenosti, naročito starije generacije. Ipak postoji
trajno nastojanje da se približimo europskom prosjeku i kvaliteti usluge.
U Europi se promišlja o Internetu i njegov razvoj nije prepušten slučaju. Europska komisija je
nedavno najavila skoro predstavljanje inicijativa za razvoj Interneta u budućnosti koje će
naglasak staviti na zaštitu privatnosti i sigurnost, a ne prvenstveno na brzinu . Bitno je svakom
korisniku omogućiti podjednaku i što ujednačeniju brzinu pristupa mreži te stvaranje bolje
podrške za različite uređaje koji koriste prednosti Interneta, a za koje se smatra da bi u
budućnosti mogli u internetskom prometu nadmašiti sama računala. Bruxelles time želi utrti
put web revoluciji – stvaranju koncepta „Internet of Things“ u okviru kojega predmeti
dobivaju virtualni identitet i međusobno komuniciraju radi pružanja različitih vrsta usluga, od
zdravstvene skrbi do sigurnosti u prometu. U tijeku je i preispitivanje spektra radijskih
frekvencija kako bi se iskoristila takozvana digitalna dividenda koja će proizaći iz prijelaza s
analogne na digitalnu televiziju do 2012. Namjeravaju proširiti lepezu usluga utemeljenih na
bežičnom i mobilnom pristupu internetu, a time povećati zastupljenost širokopojasnog
povezivanja u Europi.

7. Značaj Interneta u skoroj budućnosti i poslovanju

U svakodnevnom životu Internet ima vrlo široku primjenu i u privatnom životu i u poslu .
Prosječni korisnik svakodnevno se spaja na Internet radi primjerice:
 Traženja i razmjene različitih informacija i podataka
 Slanja i primanja e- pošte
 Downloadanja različitih sadržaja-glazbe, filmova, programa

11
  Internet bankarstva
 Rezervacije i kupnje zrakoplovnih karata, karata za kazalište i druge evente
 Kupnje osiguranja
 Kupnje u online trgovinama

Danas svaka tvrtka ima web stranicu na kojoj korisnicima pruža informacije o tvrtki,
predmetu poslovanja, iznosi svoju ponudu i cijene svojih proizvoda i usluga, omogućuje
korisnicima ocjenjivanje proizvoda, usluga, zaposlenika i slično(interakcija) kao i e-mail
adresu za komunikaciju s korisnicima.
E- marketing postaje sve značajniji oblik oglašavanja jer broj korisnika interneta stalno raste.
E-mail je nezaobilazno sredstvo komunikacije u poslovnom svijetu zbog svoje brzine,
jednostavnosti korištenja i pisanog traga. Sve više zamjenjuje telefax i klasičnu poštu.
Razvija se i koncept digitalnog potpisa koji omogućuje digitalnu ovjeru dokumenata i ukida
potrebu dostave dokumentacije na potpis.
Već desetak godina postoje internetske tvrtke koje s korisnicima posluju isključivo putem
interneta kao što je primjerice e-bay.
Ne treba zanemariti niti ulogu interneta u socijalizaciji ljudi kojoj svjedoči velika posjećenost
Facebooka- Web sitea za druženje i razmjenu informacija, slika i sličnih materijala.
Ako je suditi prema dosadašnjem brzom razvoju i odličnom prihvaćanju mogućnosti koje
Internet pruža, možemo zaključiti da će Internet u budućnosti imati još veću ulogu u našim
životima. Možemo pretpostaviti da će sve više tvrtki svojim zaposlenicima omogućiti rad kod
kuće, da će studenti moći studirati i polagati ispite putem Interneta, da će mnoge trgovine
napustiti prodaju u klasičnim dućanima i prijeći na virtualne dućane kako bi smanjile
troškove. Državne institucije će, nadamo se, putem Interneta početi izdavati potvrde i
dozvole. Postoji i veliki broj mogućnosti primjene Interneta u zdravstvu - uz liste čekanja za
određene medicinske zahvate koje već sada na web stranicama imaju neke ustanove postoji
mogućnost stvaranja jedinstvene baze podataka o pacijentu, dijagnostike na daljinu i slično.
Internet budućnosti će biti usmjeren na istraživanje, obrazovanje, olakšavanje svakodnevnog
života ljudi (dobivanje informacija na daljinu, upravljanje uređajima na daljinu i sl.), razvoj
mrežnih tehnologija i naprednih internetskih usluga koje će se primjenjivati u znanosti,
umjetnosti, knjižnicama, biznisu i ostalim segmentima ljudske djelatnosti.

12
8. Zaključak

Od samog začetka ideje povezivanja računala u jedinstven sustav prošlo je samo 40 godina ,
a Internet je već zauzeo značajno mjesto u životu suvremenog čovjeka. Štoviše, postao je
nezamjenjivo sredstvo komunikacije, poslovni alat i predmet razonode.

Iako se Internetom svakodnevno služimo, jako malo znamo o njegovom nastanku i razvoju .
Izrada ovog seminarskog rada nam je približila njegove razmjere i značaj.

13