TEHNOLOGIJA

GRAðENJA
NISKOGRADNJA
1

II. predavanje

TEHNOLOGIJA
NISKOGRADNJE

2
 GRAðEVINSKI RADOVI

TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
GRAðENJA

GRAðEVINSKA MEHANIZACIJA

OBILJEŽJA SUVREMENE
GRAðEVINSKE MEHANIZACIJE
3

GRAðEVINSKI RADOVI

4
Mogući pristupi (polazišta, gledišta, razine, stajališta,
“aspekti”) pri promišljanju neposrednog grañenja kao
“proizvodne djelatnosti” -
u širem (“makro”) smislu:
– društveni (društveno-politički) – u okviru graditeljstva
kao društvene kategorije (zadovoljavanje društvenih
i/ili političkih cilje va i potreba)
– gospodarski (ekonomski) – u okviru grañevinarstva
kao gospodarske djelatnosti (kao grane privreñivanja)
u razmjerno užem (“mikro”) smislu:
– tehnički, promišljanjem -

organizacije (ukupnih procesa) grañenja
(povezanost s upravljanjem ili rukovoñenjem pri
grañenju – “construction management")

logistike grañenja

tehnike (u užem smislu) i tehnologije grañenja
(organizacije tehnoloških procesa grañenja)

 nastavak→
5

nastav ak: Osnov ne razine (v idov i) sagledav anja ili promišlj anj a neposrednog grañenj a kao “proizv odne
dj elatnosti” -
u raz mjerno už em (“ mikro” ) smislu:
– tehničko-organiz acijski i to kroz -

tehno-ekonomskog vrednovanja organizacije,

logistike, tehnike i tehnologije grañenja
– ekološki -

u širem (makro) smislu:
odnos gotove grañevine i prirodnog te urbanog
okoliša u razdoblji njezina postojanja (korištenja)

u užem (mikro) smislu:
odnos grañenja ili grañevinske proizvodnje s
prirodnim i orbanim okolišem.

6
7

8
 9

Grañenje (kao neposredna “proizvodna” djelatnost) jest

stvaranje materijalnih dobara više uporabne vrijednosti u
obliku grañevinskih konstrukcija i/ili cjelovitih grañevina
odreñene (neprofitabilne ili profitabilne) namjene.

Grañenje, kao neposredna “proizvodna” djelatnost, obuhvaća

izvedbu pripremnih, pomoćnih, glavnih i završnih
(zanatskih) grañevinskih radova u užem smislu
(priprema grañenja i samo grañenje novih konstrukcija i
grañevina),
rekonstrukciju ili (na)dogradnju postojećih konstrukcija
i/ili cjelovitih grañe vina.
– prethodno rušenje konstrukcija, (dijela) grañevina i
recikliranje (ponovnu uporabu) grañevinskog otpada,
montažu opreme, grañevinskih elemenata, sklopova i sl.
konstrukcija (grañevinski montažerski radovi),

Širi pojam od grañenj a j e izgradnja. Grañenje je razdoblje izgradnje koje

obuhvaća neposredno izvoñenje grañevinskih radova pri realizaciji
objekta investicijskog projekta neke izgradnje. 10
Projektni pristup grañenju

11

Investicijski projekt neke izgradnje je

pojedinačni, nerutinski i neponovljivi
(graditeljski) pothvat koji
kao ulagački, poslovni i organizacijski sustav obuhvaća
skup zadaća i aktivnosti od kojih
svaka mora biti završena prije nego se može (smije) završiti
projekt.

Glavna obilježja investicijskih projekta (neke) izgradnje :

ciljevi (glavni cilj: izvedena konstrukcija ili grañevina)
struktura (radovi i usluge)
aktivnosti
procesi
ograničenja:
– okruženje (prirodno, urbano, društveno-političko ....)
– trajanje
– financijska sredstva.
12
Odlučivanj e -

Pojedina razdoblja
investicijskog
projekta započinju
nakon donošenja
odreñenih
investicijskih
odluka od strane
upravljačke
strukture projekta
(managementa
projekta) i ostalih
sudionika njegove
pripreme i
realizacije te
korištenja.

13

Područja odvijanja grañenja kao neposredna “proizvodne”

djelatnosti:
viskogradnja
– stanogradnja
– gradnja raznih objekata društvenog standarda –

škole, bolnice, upravne i poslovne zgrade,
– gradnja turističkih cjelina (hoteli, ....)
niskogradnja
– cestogradnja, gradnja željzničkih pruga i areodroma

mostogradnja

tunelogradnja
– vodogradnja

regulacije i melioracije

gradnja (riječnih) plovnih puteva

gradnja luka
nastav ak→
14
nastav ak: Područj a odv ij anj a grañenja kao neposredne “proizv odne” dj elatnosti:

(složena gradanja koja obuvaća niskogradnju i

visokogradnju)
– industrogradnja
– gradnja energetskih objekata (gradnja hidro- i termo-
elektrana)
– gradnja komunalne infrastrukture

opskrba vodom i odvodnja

proćišćavanje otpadnih voda
– ostale gradnje

hale

gradnja sportskih objekata .....
– .......

rušenj a

rekonstrukcije ....

nadogradnje ....
15

Sustavni pristup grañenju - grañenje kao sustav:

Informacije kruže kroz sustav grañenja, reguliraju njegovo

ponašanje i djelovanje prema planiranim cilje vima te ga
time utvrñuju kao dinamički informatički sustav. 16
Grañenje i grañevinski radovi vrlo su složeni. Moguća je
matrica/prostor složenosti grañenja zbog -
(različitosti) vrste (raznovrsnosti, složenosti,
meñuovisnosti, uporednosti ...) grañevinskih radova,
konstrukcija i grañevina
(različitosti) količina (obujma) i vrijednosti raznovrsnih
grañevinskih radova
prostora (pružanja, raščlanjenosti) izvedbe radova
mogućeg vremena (intenziteta) izvoñenja radova
mogućeg načina odvijanja radova u prostornim uvjetima
prirodnog okruženja i vremenu (stohastičnost,
nepredvidivost, učestalost, “periodičnost” radova)
načina (uvjeta) izvedbe radova u -
– organizacijskom smislu
– logističkom smislu
– tehničko-tehnološkom smislu.
 nastavak
17

 nastav ak: matrica ili prostor složenosti grañev inskih radov a -

značajne uvjetovanosti izvedbe radova prilikama

prirodnog i prostornog okruženja (reljef, morfologija,
gelogija, topografija, klima, urbanizam ili ruralnost ...
terena odnosno područja grañenja)
značajnog korištenja raznih vrsta posebice prirodnih
materijala kao gradiva
neizbježnog (obvezatnog) prisustva vode kao
problematike u bilo kojem smislu pri izvoñenju radova,
konstrukcija i grañevina
sudjelovanja (i/ili korištenja) prirode i prirodnih procesa
u “grañenju” i “samo”-stvaranju prirodnih (posebice
hidro- i geo-tehničkih) konstrukcija i “grañevina”
načina (oblika) pristupa grañenju i grañevinarstvu u
društvenom, zakonodavnom, gospodarskom, političkom
i ekološkom pogledu ...... 18
Vrste grañevinskih radova u investicijkom,organizacijskom i
logističkom smislu:
– investicijski radovi (zahvati)

značajni radovi nove gradnje

veće rekonstrukcije (obnove) postojećih (dijelova,
cijelina) grañevina i/ili grañevinskih sustava

radovi na(do)gradnje postojećih grañevina i/ili
“grañevinskih” sustava
– radovi održavanja (dijelova, cjelina) konstrukcija,
grañevina i “grañevinskih” sustava -

radovi redovitog (planiranog, “periodičnog”)
održavanja (poravaka) konstrukcija, grañevina i
“grañevinskih” sustava

radovi izvarednog održavanja (zaštite)
konstrukcija, grañevina i “grañevinskih” sustava

 nastav ak
19

nastav ak: v rste grañev inskih radov a u inv esticij ko-organizacij skom smislu i organizacij sko-logističkom
smislu:

– posebni radovi održavanja (obnove, regulacije)

dijelova i cijelina retencija i vodotoka (“vodoprivredni
radovi”)

iskopi nanosa, izmuljivanja

radovi na bujicama

izvedba regulacijskih grañevina u vodi i
obaloutvrda vodotoka
– (različiti) izvanredni (neplanirani, nepredviñeni) radovi

obrane od poplava

“hitne” sanacije klizišta i sl. pojava

izvedba izvarednih protupožarnih, vojnih i sličnih
prometnica

....
20
Vrste grañevinski radovi u tehničko-tehnološkom i
“konstrukcijskom” smislu i u smislu gradiva:
zemljani radovi
betonski radovi
– betonski radovi u užem smislu
– asfalterski radovi
montažna izveba metalnih, drvenih i ostalih sličnih
konstrukcija (montažerski radovi)
složeni zemljani, betonski i montažerski radovi
– geotehnički radovi

izvedba geotehničkih nosivih konstrukcija koji u
jednom dijelu obuhvaćaju tlo ili stijenu kao sastavni
(aktivni i nosivi) dio tih konstrukcija,

radovi temeljenja u tlu ili stijeni koji uz ostale
radove obuhvaćaju zemljane radove, 21
 nastavak

nastav ak - v rste grañevinskih radova:

poboljšanja (“konsolidacija”) geotehničkih

obilježja prirodnog tla na području grañenja
vodograñevnih konstrukcija (“stabilizacija” ili
učvršćenja temeljnog (pod)tla ili dubinsko
otiješnjenje (“injektiranje”) tla te dezitegriranih
(raspucalih) stijenskih masiva podzemlja.
zanatski (obrtnički, završni) radovi
ostali radovi (obrtnički radovi ....), obuhvaćaju -
– pripremu, (industrijsku) proizvodnju i preradu te
transport raznih gradiva,
– industrijsku proizvodnju i transport elemenata i
sklopova (dijelova) za potrebe grañenja ,
– ostali radovi za potrebe grañenja i grañevinastva kao
gospodraske djelatnosti.
22
 TEHNIKA I TEHNOLOGIJA
GRAðENJA

23

Investicijski projekt neke izgradnje započinje idejom

(apstrakcija) a završava grañevinom u korištenju
(realizirani objekt projekta).

Tehnološki sustavi pri grañenju jedni su od ključnih

podsustava projekata neke izgradnje kao poslovnih i
organizacijskih sustava te se razmatraju kao sustavi za
sebe u ukupnom prostoru (okruženju) i vremenu (trajanju)
te troškovima (finacijskim sredstvima) transformacije toga
investicijskog projekta neke izgradnje. 24
Tehnološki sustav

Informacije kruže kroz tehnološki sustav, reguliraju njegovo

ponašanje i djelovanje prema planiranim cilje vima ta ga time
utvrñuju takoñer kao
dinamički informatički sustav. 25

Mnoga odreñenja (definicije) izjednačavaju pojmova tehnika i

tehnologija odnosno smatraju sinonimima.

"Ako se pod tehnologijom podrazumijeva ukupnost znanja,

postupaka i sredstava koja se koriste u nekoj djelatnosti,
čija je svrha utjecanje na objekt bilo koje vrste, sa ciljem da
promjeni ili održi postojeće karakteristike objekta" (1) i ako
se "pojam tehnike prije svega odnosi na sredstva rada" (2)
onda slijedi da pojam tehnologije obuhvaća ili "pokriva"
pojam tehnike.
1 (Perko: "Tehnologij a, moć, uprav lj anj e")
2 (Golac: "Tehn ologij a proizv odnih procesa")

Tehnologija sagledavana kao sustav obuhvaća (Radić,

Tehnološke procjene):
tehnička sredstva za rad (hardware),
metode i postupke za primjenu tih sredstava ili
programska podrška (software),
organizacijsku strukturu koja upravlja tim sredstvima i
postupcima (orgware). 26
Zbog toga se u ovim predavanjima
pod "tehnikom (u užem smislu)
podrazumijevaju tehnička
sredstva za rad (alati, strojevi,
tehnloška oprema, mehanizacija,
ureñaji itd. - hardware) a pod
tehnologijom način i znanja
kojima se ta tehnika (ta tehnička
sredstva za rada) koriste i
primjenjuju u raznim promjenama
predmeta rada (software,
orgware).
27

Tehnologija se može pojednostavljno takoñer pojmiti kao

skup projektiranih i meñusobno povezanih materijalnih
objekata i različitih promjena (procesa transformacije ili
transformacijskih procesa) odreñenih ulaza (input-a) u
tražene izlaze (output-e).
Jedan dio ulaza obavlja samo transformaciju a jedan dio se
samo transformira.
Sami procesi su preovlada vajuće tehnološki procesi koji
obuhvaćaju još oblike i načine njihova organiziranja i
voñenja/upravljanja.
U smislu odnosa organizacije i tehnologije grañenja valja
razlikovati -
organizaciju tehnoloških tokova u grañenju
(organizaciju tehnoloških procesa grañenja odnosno
organizaciju grañenja i gradilišta općenito)
organizacijsku strukturu (upravljački dio sociotehničkog
sustava ili dio tzv. "project management-a") koja
organizira (upravlja, regulira, vodi) tehnološke tokove u
grañenju.
28
Organizacija tehnoloških tokova grañenja -
obuhvaća organizaciju procesa grañenja i ostalih
grañevinskih proizvodnih procesa (koji obuhvaćaju
napr. proizvodnju grañevinskih materijala i sl.)
u kojima dolazi do izmjene predmeta rada (sirovina,
prerañevina itd.) u pogledu oblika, mjera, meñusobnog
položaja, agregatnog stanja i kemijskog sastava
a kao rezultat te izmjene dobiva se grañevina odreñene
namjene.

Do tih promjena dolazi djelovanjem tehničkih sredstva rada u

grañenju odnosno grañe vinske mehanizacije i ostale
tehnološke opreme i energije na predmet rada.

29

GRAðEVINSKA
MEHANIZACIJA

30
Sredstva za rad u širem smislu obuhvaćaju-
zemljište,
objekti i grañevine koji omogućavaju procese pripreme i
samog grañenja,
cjelokupnu opremu za grañenje i proizvodnju
grañevinskih materijala.
U širem smislu opremu za grañenje i proizvodnju
grañevinskih materijala čini:
tehnološka oprema (grañevinska mehanizacija, strojevi
i oprema kojima se proizvode i preoblikuju grañevinski
materijali odnosno izvode grañevine)
energetska oprema (strojevi i ostali ureñaji za
proizvodnju, pretvorbu i preijenos energije)
transportna oprema
ostala oprema (mjerni ureñeji, regulacijska oprema ,
informacijska oprema itd.)
31

Temeljne vrste tehničkih sredstava za rad u užem smislu -

alati,
strojevi i
ureñaji.
Alat je onaj dio stroja koji neposredno obavlja ili izvodi neku
radnju ili neki zahvat. Strojevi mogu biti pogonski i radni.
Pogonski stroje vi ili motori pretvaruju početne oblike energije
u mehničku energiju potrebnu za pogon radnih strojeva
ili radnih dijelova nekog stroja odnosno alata.
Najznačjniji vrste pogonskih stroje va bile bi -
elektromotori (posredni motori)
toplinski motori (neposredni motori):
– parni motori i turbine
– motori sa unatrašnjim izgaranjem

otto-motori i diesel-motori
hidraulični motori (posredni motori na pogon
stlačenim zrakom ili sa uljem pod visokim pritiskom)
32
Grañevinski stroj (engl. construction machine, njem.
Baumaschine) je svako pomoćno radno sredstvo u
grañenju koje je opskrbljeno nekim pogonskim motorom.

Osim svojstvenih konstruktivnih obilježja je utvrñen masom,

prostornom veličinom odnosno mjerama te snagom i
kapacitetom odnosno mogućim radnim učinkom.

Grañevinski stroj unutar svoje konstrukcije osim pogonskog

motora obuhvaća, izmeñu ostalog, radni dio ili alat te
opremu i ureñaje za prijenos odnosno pretvarnje pogonske
energije u radnu energiju. Ovi djelovi se kod velikog dijela
grañevne mehanizacije nalazi se na istom postolju.
Takva jedinstvena cjelina čini zajedno sa opremom za
kretanje standardni grañevni stroj.

33

Skup grañevnih stroje va, ureñaja i ostale opreme povezanih u

tehničkom i tehnološkom smislu čini grupu grañevnih
strojeva ili postrojenje ili proizvodni pogon ili neki drugi
oblik posebne složene tehnološke opreme.
Ova oprema objedinjena je često u jedinstvenu cjelinu sa
energetskom, transportnom i ostalom opremom raznih
ureñaja, mjernih instrumenata i ostalih tehničkih sredstava
potrebnih za regulaciju pripadnog tehnološkog postupka.

Grañevna mehanizacija obuhvaća

sve vrste grañevnih strojeva,
samostalne pogonske strojeve (motore),
transportna sredstava,
postrojenja te
ostala tehnološka oprema i ureñaji koji se koriste kao
sredstva za rad u grañenju i proizvodnji grañe vnih
materijala i prerañevina. 34
Podjela grañevinske mehanizacije u smislu načina rada
(uporabe) i iz toga proizišle konstrukcije na
standardna grañevinska nu mehanizaciju ili standardne
grañevne strojeve u užem smislu –
– tipični grañevinski strojevi uglavnom serijske
proizvodnje velikog broja raznih vrsta i pojedinih
tipova unutar tih vrsta.
posebna grañevinska mehanizacija
– složenu tehnološka opremu dvojake koncepcije rada i
iz toga proizišle konstrukcije :

samohodna odnosno pokretna složena oprema na
jedinstvenom podvozju maloserijske izrade;

tehnološke cjeline složene od opreme, ureñaja i/ili
strojeva malo- i izvanserijske proizvodnje.
– grañevinska postrojenja za (industrijsku) prizvodnju
sirovina, grañevinskih materiala, prerañevina,
sklopova i elemenata za grañenje.
35

Standardni grañevinski strojevi

Postoji razmjerno mnogo proizvoditelja istih tipova,
veličina, oblika i snage pojedine vrste ovih strojeva. To
su ugla vnom samohodne ili pokretne strojne odnosno
transportne jedinice (bušilice, bageri, dozeri, skrejperi,
rovokopači, utovarivači, kamioni kiperi, damperi,
grejderi, valjci, automješalice, betonske pumpe,
autodizalice) koje rade pjedinačno ili u meñusobno
povezanim grupama tehnoloških lanca. Standardni
grañevni stroje vi pojedinačno rade uglavnom ciklički.
Ako rade naoko neprekidno (kontinuirano) tada je to rad
u odreñenim mikrociklusima. Pogon ovih strojeva
uglavnom je putem diesel-motora. Mogi standardni
grañevni stroje vi su univerzalni grañevni strojevi.

36
 37

Grañevna transportna sredstva

grupa “grañevnih stroje va” koja se izdvojeno sagleda va
zbog toga što se ista sredstva i oprema pojavljuje
različitim oblicima tehnologija grañenja.
Dio uobičajenih transportnih sredstava čine samostalne
tehničke jedinice kao napr. sva autoprijevozna sredstva,
sredstva transporta na tračnicama (vlakovi)) te razne
vrste utovarivača i dizalica.
Odreñeni dio transportnih sredstava i opreme sastavni je
dio drugih strojeva i opreme kao napr. transportne trake,
crpke, dodavači i vitla.
Dijele se obzirom na predmete i materijale koje
premještaju -
– na ona koja su standardna i na neki način univerzalna
u primjeni (vozila, utovarivači, dizalice) te
– na posebna grañevinska transportna sredstva kao
što su napr. automješalice i autobetonske crpke.
38
39

40
41

42
43

44
Neprekidni (kontinuirani) transport (sastavni dio unutarnje
tehnološke koncepcije rada i iz toga proizišle konstrukcije
stroja ili postrojenja - drobilane, tvornice betona ►,
asfaltne baze ►, crpke za beton, finišera itd.) u vidu
prenosa ili protoka nekih oblika ili vrsta grañevinskih
materijala i sličnih resursa izvodi se slijedećim
transportnim sredstvima:
– konvejneri
– elevatori
– transportne trake
– grabuljasti transporteri
– pločasti transporteri
– dodavači (“dozatori”)
– zavojni transporteri (arhimedov puž),
– crpke , muljne crpke
– pomoću zraka.

45

46
TRANSPORTNA SREDSTVA U PROIZVODNJI GRADIVA –
ASFALTNA BAZA

47

TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRAðENJU – PODIZAČI

(LIFTOVI) – PODIZAČI (NA KROV)

48
Posebna grañevna mehanizacija
1. (polu)pokretna ili samohodna razmjerno složena
oprema na jedinstvenom postolju ugla vnom
izvanserijske izrade
– primjerice: tunelske bušilice, finišeri, pokretne
drobilane, pokretna oprema za asfalterske radove,
– suvremene tehničke koncepcije i konstrukcije
pretvaraju danas ovu vrstu grañevne mehanizacije
rañene po narudžbi u standardne grañevne strojeve
maloserijske proizvodnje,
2. cjeline (sustavi) složene tehnološke opreme od
ureñaja i strojeva malo/izvanserijske proizvodnje :

 nastav ak:

49

50
a. ostala složena strojno-tehnološka oprema
– primjerice: TBM, tunelski štitovi, betonski vlakovi,
razni mehanizirani sustavi skela i oplata, oprema za
prijenos i montažu velikih betonskih elemenata,
rešetke za navlačenje betonskih nosača mostova itd.
b. postrojenja ili pogoni za proizvodnju tipičnih gradiva
1. složeni, jedinstveni, razmjerno manji i ograničeno
pokretljivi strojni sustavi ili velika, razvedena i
2. vrlo složena industrijska postrojenja za proizvodnju
grañevinskih materijala i posebice betonskih
prerañevina.
– primjerice: betonare/tvornice betona, asfaltna
postrojenja, drobilane, armiračnice i slično,

to su takoñer strojevi, postrojenja i tehnološka
oprema koji uglavnom rade neprekidno
(kontinuirano) a što proizlazi iz automatizacije i
robotizacije njihova rada, pogona i upravljanja.
51

52
53

54
 55

Navedena podjela grañevinske mehanizacije je uvjetna, jer

mnogi grañevinske strojevi u okviru pojedinih vrsta radova
osim njima svojstvene radne operacije obuhvaćaju i druge
operaciju te transport izmeñu pojedinih dijelova opreme.
Podjela se ne odnosi takoñer posebice na neko područje
grañenja odnosno navedena grañevinska mehanizacije se
primjenjuju -
 u visokogradnji
 u industrogradnji
 u niskogradnji
 (cestogradnji,
 grañenju i održavanju željeznica,
 vodogradnji,
 tunelogradnji itd.
Pri tome se iste vrsta strojeva i opreme, ovisno o užem
području primjene, meñusobno razlikuju po nekim
konstruktivnim obilježjima i pokretljivosti ovisno o
tehnološkim posebnostima grañevnih zahvata u kojima
sudjeluju. 56
 OBILJEŽJA SUVREMENE
GRAðEVINSKE
MEHANIZACIJE

57

Obilježja razvoja suvremene grañevinske mehanizacije

veliki izbor modela (tipova unutar pojedinih vrsta)
posebice standardnih grañevinskih strojeva
sve niži pogonski troškovi strojnog rada
preovladavanje hidraulične “transmisje” (prijenos radne
energije) i pogona kod strojeva
automatizacija i robotizacija (uz to vezana
“kompjuterizacija”) u radu pojedinih strojeva i složene
tehnološke opreme,
svestranost (univerzalnost) primjene odnosno
mogućnost izvoñenja raznovrsnih radova jednim te
istim strojem
sve veća vanjska (prostorna) i unutarnja (radna)
pokretljivost pojedinih vrsta strojeva
nove tehničke i tehnološke mogućnosti u radu pojedinih
vrsta strojeva
učinkovito planiranje (simulacija) i praćenje rada
(kretanja, radnih učinaka) strojeva pomoću računala
58
Obilježja razvoja suvremene grañevinske
mehanizacije
veliki izbor modela (tipova unutar pojedinih
vrsta) posebice standardnih grañevinskih
strojeva

59

634 kW / 850 hp 112763 kg / 248600 lb

IZBOR MODELA
60
Big Wheel Load ers
Enqu Model Specs Net power kW/HP Operating weig ht kg Tipping lo ad kg Bucket Capacity m³
ire

Enqu W A115PT-3 Specs 65 /87 7 500 6 115 - 3 980 1,2 - 2,2

ire
Enqu W A150PZ-5 Specs 71 / 95 8 700 7 185 1,5 - 1,7
ire
Enqu W A200-5 Specs 92 / 123 10 750 9 470 1,9 - 3,2
ire

Enqu W A200PT-5 Specs 92 / 123 10 960 4 200 1,3 - 3,2

ire
Enqu W A250-5 Specs 101 / 135 max. 13 800 7 850 - 10 010 2,0 - 4,0
ire

Enqu W A250PT-5 Specs 101 / 135 max. 13 800 7 600 - 10 468 2,0 - 4,0
ire
Enqu W A320-5 Specs 124 / 166 14 475 10 355 -12 000 2,7 - 4,5
ire

Enqu W A380-5 Specs 140 / 187 18 000 15 231 (straig ht) 3,1 - 4,5
ire
Enqu W A430-6 Specs 173 / 232 20.000 14.985 (straig ht) 3,3 - 5,5
ire

Enqu W A470-5 Specs 195 / 261 23 200 18 400 (straig ht) 3,8 - 6,0
ire
Enqu W A480-5 Specs 215 / 288 25 700 20 040 (straig ht) 4,2 - 6,2
ire
Enqu W A500-3 Specs 235 / 320 30 000 19 420-22 460 5,0
ire
Enqu W A600-6 Specs 393 / 527 52 930 36 060 6,4 - 7,0
ire
Enqu W A700-3 Specs 478 / 641 70 800 40 730 -47 130 8,7 - 9,4
ire
Enqu W A800-3 Specs 603 / 808 98 300 57 400 10 - 14
ire
Enqu W A900-3 Specs 637 / 853 101 550 58 200 11,5 -13
ire
Enqu W A1200-3 Not Available 1 165/1 585 210 100 119 800 18,0 -20, 0
ire

61

Bucket 53 yd3 (40.52 m3)

Power 2300 HP (1715 kW) @

62
 Operating Weight: 980 t
Engine Output: 3280 kW
Bucket Payload: 85 t

IZBOR MODELA
63

Obilježja razvoja suvremene grañevinske

mehanizacije
sve niži pogonski troškovi strojnog rada

64
 niži pogonski
troškovi strojnog
rada

65

Obilježja razvoja suvremene grañevinske

mehanizacije
preovladavanje hidraulične “transmisje”
(prijenos radne energije) i pogona kod strojeva

66
Hidraulični pogon je danas preovlada vajući pogon posebice
prijenosa (transmisije) pogonske u radnu energiju kod
suvremenih grañevinskih strojeva, alata, ureñaja i ostale
tehnološke opreme.
Pogonski medij i prijenosnik energije je ulje pod visokim
pritiskom. Ukupna tehnička obilježja hidrauličnog pogona i
prijenosa omogućavaju automatizaciju i djelomičnu
robotizaciju rada alata i ureñaja grañevinskih strojeva i
ostale složene tehnološke opreme.
Sama hidraulična oprema obuhvaća
hidraulične crpke,
crijeva, zasune, razvodnike,
hidraulične preše,
reglacijske ureñaje itd.

Hidraulični pogon i prijenos daje temelj na radna obilježja i u svezi toga

naziv mnogim grañevinskim stroj evima (hidraulični bageri, hidraulični
bušaći čekići, hidraulični udarni čekići, hidraulične škare itd. ). 67

68
Obilježja razvoja suvremene grañevinske
mehanizacije
automatizacija i robotizacija (uz to vezana
“kompjuterizacija”) u radu pojedinih strojeva i
složene tehnološke opreme,

69

70
71

72
73

74
Obilježja razvoja suvremene grañevinske
mehanizacije
svestranost (univerzalnost) primjene odnosno
mogućnost izvoñenja raznovrsnih radova
jednim te istim strojem

75

Univerzalni grañevni strojevi su grañevni strojevi koji mogu

izvoditi više vrsta radova. Mnogi standardni grañevni strojevi
su univerzalni grañevni strojevi. Univerzalnost u radu postiže
se na dva načina.
 Prvi je mogućnost izmjene ureñaja ili radnog alata kod
grañevinskog stroja.
Napr. promjenom alata kod hidrauličnog bagera isti može izvoditi
iskop, utovar, čupanj e, rušenj e, planiranje, razbijanj e, zbij anje, bušenje,
rezanje, prijenos, dizanje, polaganje i vañenj e
raznih materijala ili konstrukcija.
 Drugi način se temelji na pokretljivosti ureñaja ili alata na
stroju.
Napr. kod grejdera razni položaji daske uz istovremeno nezavisno naginjanje
kotača omogućava
planiranje, razastiranje, iskop, struganje, premj eštanje, zatrpav anje,
skidanje, ugradnj u
tla i raznih rasutih materijala.

76
 mogućnost izmjene ureñaja ili radnog
alata kod grañevinskog stroja.

77

78
79

80
81

82
83

84
 pokretljivosti ureñaja ili alata na stroju.

85

86
Obilježja razvoja suvremene grañevinske
mehanizacije
sve veća vanjska (prostorna) i unutarnja (radna)
pokretljivost pojedinih vrsta strojeva

87

Pokretljivost grañevnih strojeva podrazumije va -

konstruktivnu pokretljivost pojedinih dijelova i
sastavnica posebice radnog dijela ili alata stroja
pokretljivost stroja u radu kao cjeline.

Grañevni stroje vi mogu biti u radu kao cjelina

pokretni samohodni strojevi,
vučeni pokretni strojevi,
polupokretni strojevi i oprema,
prenosni polupokretni strojevi i oprema,
nepokretni strojevi i oprema.

Samohodni grañevinski strojevi obavljaj u radne zadatke kretanj em ili se

samostalno premještaju na nov o radno mjesto. Sastav ni dio takvih
strojeva je oprema za kretanj e bilo koj e vrste. Pokretljivost odnosno
“samohodnost” j e temeljno obilježj e v ećine posebice univ erzalnih
standardnih grañevinskih strojeva.
88
Dio samohodnih grañevinskih strojeva prevozi se na veće
razdaljine posebnim transportnim sredstvima obzirom na
njihove razmjerno niske brzine kretanja i mogućnost
uništenja gornjeg stroja prometnica posebice putem
gusjenica.

Dio pokretnih grañevinskih strojeva se premješta se na novo

radno mjesto vučenjem. Takvi strojevi imaju stalno podvozje
sa dijelovima za kretanje (najčešće kotači sa zračnicama).

Naknadno dodavanje opreme za kretanje radi potrebe

premještanja primjereno je polupokretnim grañevinskim
strojevima. Polupokretni strojevi su takoñer oni koji se prenose
tako da se ne rastavljaju nego se kao cjelina tovare na neko
drugo transportno sredstvo i njime dalje prevoze.

89

Nepokretni strojevi odnosno složena postrojenja obavljaju

radne zadatke stajanjem, odnosno boravkom na jednom
mjestu. Njihovo premještanje provodi se drugim transportnim
sredstvima uz prethodnu rastavljanje odnosno ponovno
sastavljanje na novom radnom mjestu.

Suvremena nastojanja u tehničkoj koncepciji i konstrukciji

svih grañevinskih strojeva i ostale čak složene tehnološke
opreme idu zatim da se

- nepokretni strojevi i oprema pretvaraju u polupokretne ili

pokretne grañevinske strojeve

- a polupokretni odnosno vučeni stroje vi i oprema pretvaraju

u pokretne ili samohodne grañevinske strojeve
maloserijske proizvodnje.

90
TRANSPORTNA SREDSTVA PRI GRAðENJU – SAMOHODNE
BRZO- I SAMO- MOTIRAJUĆE TORANJSKE DIZALICE

91

92
 93

OPTIMALIZACIJA LOGISTIKE GRAðENJA – POKRETAČ

(UZROK, POVOD) RAZVOJA NOVIH TEHNIKA I
TEHNOLOGIJA GRAðENJA
primjer. pokretne betonare
(betonare na vozilu) i manje
pokretne (prenosive) tvornice
betona (potreban je samo
jedan prijevoz cjeline
betonare)

94
<>

95

96
Obilježja razvoja suvremene grañevinske
mehanizacije
nove tehničke i tehnološke mogućnosti u radu
pojedinih vrsta strojeva

97

98
99

100
101

102
103

104
Obilježja razvoja suvremene grañevinske
mehanizacije
učinkovito planiranje (simulacija) i praćenje
rada (kretanja, radnih učinaka) strojeva pomoću
računala

105

106
 107

GPS Präzise ausheben und auffüllen

Höhenkontrollsystem
pcX 3D Dreidimensionale Bagger-
Tiefenkontrolle pcX3D

108
109

110
111

112
 Pri izvedbi
grañevinskih
radova,
konstrukcija i
dijelova
grañevina često
je ručni rad
pripomoć radu
grañevinskih
strojeva
posebice onih
tehnološki
složenijih.
Grañevinski radnik sa lopatom uobičajeno je sastavni dio
radne grupe mnogih složenih strojno-tehnoloških
postupaka i zahvata kao u prikazanom slučaju izvedbe
asfaltbetonskih zastora. 113