Professional Documents
Culture Documents
FOVIZAM Općenito
FOVIZAM Općenito
FOVIZAM (općenito)
UTICAJI:
-Na njih snažno utiče postimpresionizam, Van Gog (energičan potez, samo u početku),
Sezan, Nabisti, Simbolisti, Gogen, orijent, perzijska keramika, afrička skulptura, okeanija,
primitivna neevropska umjetnost.
-TEMATIKA: -Iako su nastavili da slikaju (pejzaže, figure, portrete i mrtve prirode), činili su te
sadržaje apstraktnim, snažno odvajajući boju od njene deskriptivne funkcije. Postigli su to da
ona djeluje nezavisno.
-Slika nema za uzor stvaran okom vidljiv svijet, ona se okreće samoj sebi, ključnoj sadržini.
-Pokušat će riješiti stilske probleme, naročito one u odnosu masa i probleme boje, i
prostora slike.
RANA FAZA:
PRELAZNA FAZA:
.
1.##"Raskoš, mir i uživanje" (1904/5.)
-Predstavlja krupan korak ka apstrakciji. Ova slika je manifest onoga što će postati fovizam. Ona je
sinteza svega onoga što je postimpresionizam imao da ponudi.
-Boju je upotrebio subjektivnije no ikad prije.
-Forme nagih figura su pojednostavljene i imaju čisto dekorativnu funkciju.
-Ova slika bila je prvi veliki primjer one njegove vrste figurativno-pejzažne kompozicije.
-Na Jesenjem salonu 1905, izložio je i "Otvoreni prozor, Koljur" i portret gđe Matis nazvan "Žena sa
šerširom".
###»Nakon ovih izradio je dvije slike od prvorazredne važnosti: "Ples" 1909. i "Muzika" 1910.
( - vrhunac ranih istraživanja boje, linije i prostora, kao i odnosa forme i sadržine.«
4.##"Ples" ( 1909.)
Izvori "Plesa" vode do grčkog vaznog slikarstva ili seljačkih plesova (motiv iz pozadine slike
»Radost življenja«).
-Boje su ograničene na zelenu, plavu i crvenu.
-naglasak kompozicije je na pokretu;
-oko je vođeno na kružni tok kompozicije;
-tačka ravnoteže (referentna) koja drži kompoziciju je mjesto gdje se ruke razdvajaju.
-Figrue su zatvorene u prednjem planu obojenim površinama neba i tla.
5.###"Muzika" (1910.)
je savršena suprotnost plahosti "Plesa", sa statičnim frontalnim stavovima figura koje su međusobno
izdvojene da bi se stvorilo raspoloženje hipnotične odsutnosti.
Matisova umetnost se tokom celog njegovog života naizmenično kretala između krajnjeg
uporšćavanja i dekorativne složenosti.
### KUBISTIČKA FAZA
Posle "Plesa" i "Muzike" uradio je nekoliko slika enterijera, pre svega ateljea, u kojima
preovlađuje njegova ljubav prema bogatstvu orjentalnih "tapeta".
Posete Španiji 1910/11 i Maroku 1911/12 i 1912/13 donele su nekoliko najbujnijih i
najegzotičnijih pejzaža sa blistavim bojama.
6.##"Crveni atelje"(1911.)
-načelo o jednoj objedinjujućoj boji istaknuto je još više nego u "Harmoniji u crvenom".
"Crveni atelje" obeležava početak Matisove verzije kubizma, on je svoju organizaciju uprostio i
pribegao četvorougaonoj frontalnosti.
-to je forma geometrijskog uprošćavanja u kojoj su objekti predstavljeni plošno i frontalno .
8.##"Marokanci" iz 1916.
Predstavljaju sumornu sliku za Matisa, snažne strukture, sa crnim pozađem, koje uokviruje plošno
ocrtanu arhitekturu i zaobljene planove Marokanaca u molitivi u stilu koji se približava potpunoj
apstrakciji.
Iz ove maksimalne plastičnosti u slikama, crtežima i grafikama Matis je naglo prešao u fazu
krajnjeg linearizma, pokušaj krajnjeg uprošćavanja, koji prevazilazi čak i raniji "Ples".
Figure su date kao plošni obrisi, koji se ocrtavaju naspram apstraktnih obojenih površina .
Ispitujući odnose boja, koristio je isečke obojene hartije - to je rani pokušaj sa papiers collés
tehnikom u kojoj će, pred kraj života, dati neka od najlepših dela.
Dok je radio na muralima, Matis je za jedno izdanje Malarmeovih pjesama uradio neke od svojih
najljepših ilustracija za knjige.
Tokom 30ih i 40ih sljedile su i ilustracije za Džemsa Džojsa i Bodlera, kao i za knjigu pod naslovom
Džez, koju je tehnički oblikovao i ukrasio sa papiers collés.
Papiers collés sažimaju tendencije Matisovih kasnih slika ka krajnjoj formi linearizma, koja je
dostigla vrhunac dekoracijama za kapelu u Vensu na kojoj je radio krajem 40ih.
Matisova skulptura
2.## "Rob" 1900-03. svoj stav i ideju je posudio od Rodenovog "Čoveka koji hoda".
-ekspresionističkom modelovanju površine.
#Matis je u periodu 1905-10. studirao figuru u svim mogućim pozama i medijumima: u crtežu,
linorezu i litografiji, kao i u skulpturi. Često je koristio istu ili sličnu pozu.
- imaju grub, primitivan kvalitet, sasvim drugačiji od gracioznosti i prefinjenosti crteža i
litografija.
##-Posle 1908. eksperimetnisao jednim modifikovanim oblikom kubizma, ali zapravo nikada
nije bio srećan tim opredeljenjem. Postepeno se vraćao dekorativnoj boji i elegantnom crtežu.
- U svojim slikama sejdinjavao je uticaje Matisa, umetnosti rokokoa XVIII veka, persijskog i
indijskog slikarstva i ponekad modernih primitivaca kakav je bio Anri Ruso, sve to međutim
preobražavajući u vlastiti radosni, intimni svet.
uzbuđenje : konjske trke, regate, čamci u sunčanim lukama, cirkus, koncetne dvorane.
4.##"Autoportret" iz 1910
-ima nagoveštaja kubističkog geometrijskog uprošćavanja i kubističke zatvorene dubine, ali nespretno.
-Od 1915. Vlamenk prelazi na neku vrstu ekspresivnog realizma koji će negovati do kraja života.
Na kraju se i vratio Van Gogu. Tokom čitave karijere bio je bliži severnoj ili nemačkoj
ekspresionističkoj tradiciji, nego bilo kom francuskom slikaru (sem možda Ruou).
-Njegovi pozniji pejzaži vraćaju nas svetu Hobeme i holandskog pejzaža XVII veka,
interpretiranom snažno naznačenom fakturom. Boja uopšte mu postaje tonalna;