Distribucija Staphylococcus aureus u obalnom

moru Splita i korelacija s indikatorima

fekalnog zagađenja
Lorena Koščica
Rovinj,prosinac 2010.
UVOD
Osnovni monitoring sanitarne kontrole mora obuhvaća:
TOTALNE KOLIFORME (TK),FEKALNE KOLIFORME
(FK) i FEKLNE STREPTOKOKE (FS)

Radi dobivanja što potpunije slike sanitarne kvalitete mora

sve se više teži proširenom monitoringu koji uključuje
kvalitativne i kvantitativne analize niza mikroogranizama ,
NAJČEŠĆE patogenih!
Među organizme koji se najčešće izučavaju u ove svrhe
spadaju :

 1.) Staphylococcus aureus

Staphylococcus aureus (zlatni stafilokok) je gram-
pozitivna kuglasta bakterija. S obzirom na to da nakon dijeljenja stanice ostaju
međusobno povezane i nastaju nakupine slične grozdovima, otud naziv rodu
(prema grčkom staphyle = grozd, coccus = zrno)

 Prirodno mu je prebivalište čovjekova koža te površina brojnih drugih sisavaca i

ptica, a može se naći i na sluznicama te u crijevu kao prolazna flora

 Tipični oblici stafilokoknih infekcija su lokalne infekcije na koži (furunkul,

karbunkul, impetigo, celulitis), a vrlo česte su i postoperativne infekcije
kirurških rana i opeklina te infekcije dojki nakon poroda
2.) Pseudomonas aeruginosa
3.) Aeromonas hydrophila
4.) Salmonella
5.)Vibrio

6.) Candida albicans

MATERIJALI I METODE
 U ovome radu analizirana je distribucija Staphylococcus aureus i korelacija s
indikatorima fekalnog zagađenja u priobalnom području Splita

 Konceantracija S.aureus analizirana je u površinskom sloju mora na 17 postaja

priobalnog područja Splita kroz ljetni period 1989. godine

 Za analizu S.aureus korištena je metoda membranske filtracije uz upotrebu

hranjive podloge.
REZULTATI I DISKUSIJA
 1. Distribucija S.aureus na istraživanom području

 Prisustvo S.aureus utvrđeno je na svim istraživanim postajama.; srednje vrijednosti

kretale su se između 10 i 103 bakterija/100ml mora

 Rasponi između minimalnih i maksimalnih vrijednosti bili su na pojedinim

postajama dosta veliki!

 Najviše koncentracije S.aureus nađene su na postajama SI( Vranjic),S5 (gradska

luka),S6 (Bačvice),te na nekim postajama Kaštelanske rivijere (K2,K5,K6)
 Vranjički bazen i gradska luka – ulijevanje gradske otpadne vode bez prethodnog
tretmana.

 Postaja Bačvice (S6) – u neposrednoj blizini gradske luke;šteta se “prenosi”

 Kaštelanska rivijera – pod utjecajem izlaznog strujanja iz Vranjičkog bazena:duž

obale postoji niz manjih nekontroliranih ispusta otpadnih voda iz domaćinstva

 Jednako su na tim postajama utvrđene i najveće koncentracije fekalnog

zagađenja!
 Postaje na kojima su utvrđene najniže koncentracije indikatora fekalnog
zagađenja,ujedno su i područja gdje su koncentracije S.aureus također niže

 To su slijedeće postaje : S2 (Bene),S7 (Pošk), S8(Trstenik) i S10(Hotel “Lav”)

2. Korelacija između S.aureus i indikatora fekalnog zagađenja

 Kriteriji za procjenu stupnja zagađenja ispitivanog područja korišteni su fekalni

koliromi prema kojima je ispitivano područje podijeljeno na manje zagađeno
( manje od 100 FK/100ml) i jače zagađeno more ( više od 100FK/ml)

 U manje zagađenom moru nije utvrđena korelacija između S. aureus i indikatora

fekalnog zagađenja,dok je u jače zagađenom moru pronađena korelacija
Rezultati ispitivanja kakvoće mora tijekom 2004. godine u Splitsko-
dalmatinskoj županiji 
ZAKLJUČAK
 Koncentracije S.aureus na istraživanom području kretale su se od 10-103/100ml.
Najviše koncentracije utvrđene su na područjima gdje se ulijevaju gradske otpadne
vode,te na postajama koje su pod njihovim izravnim utjecajem

 Utvrđeno je da što je more više zagađeno da je korelacija S.aureus i indikatora

fekalnog zagađenja znatno veća nego u čišćim područjima
HVALA NA PAŽNJI! 