POSLOVNO PRAVO

OSNOVNE PRAVNE KATEGORIJE

• Ciljevi
• Upoznati se sa osnovnim pravnim kategorijama .

• Shvatiti značaj poznavanja prava za

pozicioniranje biznisa, isplativost finansiranja i
sigurnost prihoda od investiranja.

• Uočiti značaj imperativne zakonske regulative

na poslovno odlučivanje, legalne obligacije i
poslovne transakcije pojedinca.
• Ključne riječi
• Pravo
• Pravne nauke
• Pravne norme
• Interpretacija prava
• Pravni akti
• Pravni subjekti.
• Grane prava
• Pravne oblasti
• Pravni sistem
 Pravo i biznis
• Pravo i biznis
• Smisao prava i porijeklo (izvori) se razlikuju.

• Pravom se uspostavlja red i establira pravni

poredak.

• Uloga prava dobija na važnosti pojavom tužbe

(sporova).

• Pravo sankcioniše praksu i običaje u zajednici.

 Pravne nauke

• Pravne nauke se dijele na:

• Teorijske

• istorijske I

• pozitivno pravne nauke.

• Pravne norme

• Norme su pravila ponašanja čije izvršenje

zavisi od čovjekove volje.

• Društvo utiče svojim sredstvima

(sankcijama) na ljude da poštuju norme.
 Vrste pravnih normi

• Vrste pravnih normi

• Pravne norme se dijele prema vrsti dispozicije, sadržaju i značaju

pravila ponašanja.

• Prema vrsti dispozicije pravne norme su:

• naređujuće (naređuje se izvršenje činidbe u normi);

• zabranjujuće (nešto se zabranjuje);

• ovlašćujuće (ovlašćuju na nešto, ali ako se ovlašćeno pravno ili

fizičko lice ne koristi tim ovlašćenjem nema posljedica).
• Prema sadržaju pravne norme se dijele
na:

• apstraktne. Odnose se na sve slučajeve

predviđene pravnom normom.
• konkretne. Pravne norme regulišu
konkretan pravni slučaj, propisi o
osnivanju i radu konkretnih ustanova.
• Prema značaju pravila ponašanja pravne norme su:

• Imperativne

• , zapovjedne, prisilne norme. To su norme koje prisilno obavezuju da se

nešto učini ili ne učini. Stranke ne mogu ugovorom isključiti primjenu takvih
propisa. Primjer, preduzeća su dužna promet robe obavljati u skladu sa
dobrim poslovnim običajima i načelima poslovnog morala. Ugovor koji
bi se zaključio suprotno tim načelima bio bi ništavan.

• dispozitivne,

• dopunske pravne norme, primjenjuju se samo onda ako ih stranke nisu

ugovorom isključile. Pravila opštih i posebnih uzansi su dispozitivne prirode,
pa stranke mogu svojom voljom u ugovoru drugačije regulisati svoje odnose
u poslovima robnog prometa
 Prestanak važenja pravnih
propisa
• Pravni propisi mogu prestati:

• abrogacijom, poništenjem, ukidanjem, kad novi propis

izričito ukida raniji;

• derogacijom, kad novi propis reguliše isti odnos koji je

regulisao raniji propis. Samom tom činjenicom, a ne
izričitom naredbom ukida se raniji propis;

• dotrajalošću propisa, kada ne postoje više oni

društveni odnosi koji su bili regulisani propisom.
 Interpretacija prava

• Jezička interpretacija je analiza teksta

pravnog propisa prema upotrebljenim
pravnim terminima.
Logička interpretacija je ustanovljavanje
smisla norme pomoću logičkih zakona.
Argumentum a contrario (razlog
suprotnosti) prema kojem se iz određenih
pravila zaključuje suprotno.
• Sistemsko tumačenje služi da utvrdi smisao propisa
povezivanjem s normama određenog pravnog instituta, ili
još šire pravne grane, ili pravnog poretka (Zakon o
mjenici i Zakon o zastarjelosti potraživanja).

Istorijsko tumačenje služi da se smisao dekodira

ustanovljavanjem okolnosti koje su bile povod stvaranja
pravnog propisa (stabilizacija privrede i devizni, carinski i
poreski propisi).

• Autentično tumačenje može dati samo organ za to

ovlašćen, a to je onaj koji je i donio propis (parlament,
zakon).
 Pravni akti
• Pravni akti
• Pravne norme se stvaraju pravnim aktima.
Donošenje pravnog akta je regulisano nekom
prethodnom pravnom normom, koja je opet
sadržana u nekom predhodnom pravnom aktu.

• Pravni posao (privatni akt) je pojedinačni akt

nedržavnog subjekta (pojedinca ili organizacije),
njime se određuje dispozicija koja je za subjekta
čije ponašanje reguliše obavezna samo s
njegovim pristankom (ugovori, testament, brak).
Ugovori su dvostrani pravni poslovi.
 Pravne činjenice
• Pravne činjenice
• Pravni odnosi nastaju i prestaju na osnovu
pravnih činjenica.
• Pravne činjenice su događaji i ljudske radnje,
koje pravni poredak legitimiše.
Pravne činjenice su:
• oborive, za koje se suprotno može dokazati,
• neoborive, za koje se suprotno ne može
dokazati.
 Pravni sistem
• Pravni sistem
• Pravni sistem je cjelina sastavljena iz
dijelova sređenih tako da ne budu
protivrječni i da su lako upotrebljivi.
• Svaki pravni sistem ima dva glavna
elementa:
• niži- pravne ustanove ili institucije, i
• viši- pravne grane.
 Grane prava
• Grane prava
• Podjela na grane vrši se prema oblastima
društvenih odnosa koji se regulišu pravom.
• Ustavno pravo čine pravne norme koje određuje osnove
državne organizacije, cjelokupnog društvenog i
ekonomskog uređenja.

• Upravno pravo čini skup pravnih normi koje regulišu

organizaciju i djelatnost državne uprave.

• Sudsko pravo obuhvata propise o organizaciji i

djelatnosti sudskih organa
• Lično i porodično pravo reguliše položaj ličnosti i
člana porodice, ali i pravnih lica.
• Građansko pravo reguliše imovinske (vlasničke)
odnose.

• Radno pravo se, kao i privredno pravo, razvilo iz

građanskog prava. Radno pravo obuhvata propise o
radno-pravnim odnosima

• Krivično pravo je skup pravnih normi kojima se

određuju krivična djela i sankcije za njih.

• Međunardno pravo je skup propisa koji regulišu

međunarodne odnose
 PRAVNI POJAM DRŽAVE
• Ciljevi
• Razumjeti teorijsko pravni pojam države.
• Definisati međunarodno pravni pojam
države.
• Shvatiti ekonomski suverenitet države i
značaj pravne države za razvoj biznisa.
• Razumjeti osobenosti pravnog
subjektiviteta BiH, Entiteta i Brčko Distrikta
• Ključne riječi
• Državna suverenost
• Monarhija
• Republika
• Demokratija
• Autokratija
• Konfederacija
• Federacija
• Ekonomski suverenitet.
 Teorijsko pravni pojam države

• Suverenost državne vlasti implicira:

• nezavisnost.-Državna vlast je potpuno
slobodna u donošenju svojih odluka.

• nadređenost (suprematija).- Nema nadređene

vlasti državnoj vlasti u državi. Sve vlasti se
pokoravaju, podređuju državnoj vlasti.

• pravna neograničenost.- Državnu vlast ne

može niko pravno ograničiti
• Oblici državne vlasti su:

• zakonodavna vlast.- Sastoji se u propisivanju od strane državnih

organa svih opštih pravila o međusobnom ponašanju građana,
građana i organa državne vlasti i organa državne vlasti međusobno.

• upravna vlast.- Očituje se u propisivanju pravila od strane državnih

organa o ponašanju pojedinaca u datoj situaciji na osnovu opštih
pravila. (Carinski organi vrše upravnu vlast).

• sudska vlast.- Manifestuje se u rješavanju sporova oko pravilnosti

(zakonitosti) pravnih i materijalnih akata, ljudi i organa
(protivpravnost ponašanja). Sudski organi preduzimaju mjere na
otklanjanju nepravilnosti.
• Promjene u državi

• Reforma

• Državni udar

• Puč.
• Međunarodno pravni pojam države

• permanentno stanovništvo;

• utvrđena teritorija (definitivno određena

teritorija);

• vlada;

• kapacitet da uđe u odnose sa drugim državama

 IMOVINSKO PRAVO

• Ciljevi
• - Identifikovati pravna obilježja i vidove imovinskog prava.

• - Definisati svojinu i imovinu.

• - Upoznati se sa načinima sticanja prava svojine i njene zaštite.

• - Uočiti pravni i privredni značaj prava službenosti, prava zaloge i

hipoteke.

• - Shvatiti pravni posao kao izjavu volje jednog ili više subjekata
učinjenu s ciljem da izazove nastanak, izmjenu ili prestanak
imovinskog pravnog odnosa, pod uslovom da pravni poredak
legalizuje ove pravne posljedice.
• Ključne riječi
• Imovinsko pravo
• Imovina
• Stvarno pravo
• Obligaciono pravo
• Nasljedno pravo
• Međunarodno privatno pravo
• Međunarodno privredno pravo
• Pravo svojine
• Pravo službenosti
• Državina
• Pravo građenja
• Založno pravo
• Pravni posao
• Uslov i rok
• Zastupništvo i punomoćstvo.
• Tužba i žalba
• Zastarjelost.
• U imovinsko pravo spadaju:
• stvarno pravo,

• obligaciono pravo,

• nasljedno pravo,

• međunarodno privatno pravo.

• U stvarno pravo spadaju prava koje subjekti imaju
povodom stvari:
• pravo svojine,
•
• pravo službenosti,

• državina,

• pravo građenja,

• založno pravo.
• Oblici u kojima se javljaju imovinsko
pravne norme su:

• zakon,

• podzakonski akti,

• običaji, i uzanse.
 Imovinsko pravni odnosi

• Imovinsko pravni odnosi

• Pravo svojine sadrži ovlašćenje
•
• korišćenja stvari,

• crpljenje plodova stvari i

• raspolaganja.
 Svojina i imovina
• Svojina i imovina
• Imovina je skup subjektivnih imovinskih prava, koja
pripadaju jednom licu i imaju imovinski karakter.
• U imovinu spadaju:

• stvarna,

• obligaciona,

• autorska i

• pronalazačka prava.
• Privatnu svojinu karakteriše:
• apsolutnost.- Vlasnik slobodno disponira svojim
ovlašćenjima do uništenja stvari.

• Međutim, to je pravna fikcija, svojina obavezuje, a o

ograničavanju prava svojine govore i službenosti.

• isključivost (monopolno pravo).

• jedinstvenost.- Pravo privatne svojine nije djeljivo.

Povodom jedne stvari može postojati samo jedno pravo
privatne svojine.
• Načini sticanja svojine
• U pravnoj teoriji i praksi su poznati: orginarni i
derivativni način sticanja svojine.

• Ukoliko se pravo svojine pribavioca ne

zasniva na pravu svojine predhodnika riječ je
o orginarnom načinu sticanja, a ako se pravo
svojine prenosi sa starog na novog vlasnika
riječ je o derivativnom načinu sticanja
svojine.
• Prestanak prava svojine
• Načini prestanka prava svojine su:

• prelaskom stvari u državnu svojinu (nacionalizacija, kad umrlo lice

nema naslednika, oduzimanjem nezakonito stečene imovine, na
osnovu pravnog posla (ugovor o prodaji, izjave vlasnika),

• prelaskom stvari iz svojine jednog u svojinu drugog lica (održaj),

• napuštanjem stvari I

• propašću stvari.
• Službenost predstavlja vrstu stvarnog
prava na osnovu kojeg njen titular može
da koristi stvari koje nisu u njegovom
vlasništvu ili da zahtijeva od vlasnika da se
uzdržava od vršenja određenih ovlašćenja,
odnosno vršenja određenih radnji, koje bi
inače kao vlasnik imao pravo da vrši.
 Lične službenosti su:
• . Lične službenosti su:

• pravo plodouživanja,
•
• pravo upotrebe,

• pravo stanovanja i

• pravo stvarnog tereta.

 Pravo zaloge
• Pravo zaloge

• Zaloga je pravo založnog povjerioca da svoje

potraživanje namiri iz založene stvari,
odnosno prava, prije ostalih povjerilaca
založnog dužnika, ukoliko mu potraživanje ne
bude isplaćeno u roku dospjelosti.

• Pravo zaloge može nastati na osnovu pravnog

posla, sudske odluke i zakona.
• U zavisnosti od predmeta na kom se uspostavlja
postoji:

• zaloga na pokretnim stvarima (ručna zaloga),

• zaloga na potraživanjima i drugim pravima, i

• zaloga na nepokretnostima (hipoteka).

 Hipoteka

• Hipoteka
• Hipoteka se uspostavlja na
nepokretnostima.
• Dakle, to je stvarno pravo na
nepokretnim stvarima koje su svojina
dužnika, a koje je uspostavljeno radi
obezbjeđivanja povjerilačkog
potraživanja od dužnika.
 Pravni posao
• Pravni posao

• Pravni posao je izjava volje jednog ili

više subjekata učinjena s ciljem da
izazove nastanak, izmjenu ili prestanak
imovinsko pravnog odnosa, pod
uslovom da pravni poredak legalizuje
ove pravne posljedice.
• Nevažeći pravni poslovi su nepostojeći pravni poslovi i
ništavni pravni poslovi.

• Nepostojeći pravni poslovi su poslovi koji nemaju bitne

sastojke, ako ne postoji saglasnost volje i izjave.

• Ugovarači se sporazumijevaju o predmetu, ali ne i o

ocijeni, nema testamenta bez označenog nasljednika i sl.
•
• Pravni poslovi su ništavi kad je izjava volje
formalnopravno u redu, a materijalno pravno, po
sadržini, defektna (privid pravnog posla).
• Apsolutno ništavi pravni poslovi su oni
koji su protivni imperativnoj normi ili je
imovinsko pravni odnos zabranjen.

• Organ koji dođe u dodir sa ovakvim

pravnim poslom konstatovat će njegovu
ništavost po službenoj dužnosti, i to od
početka, i bez intervencije nekog lica
(prodaja i rasturanje droge).
• Apsolutno ništavi pravni poslovi su oni
koji su protivni imperativnoj normi ili je
imovinsko pravni odnos zabranjen.

• Organ koji dođe u dodir sa ovakvim

pravnim poslom konstatovat će njegovu
ništavost po službenoj dužnosti, i to od
početka, i bez intervencije nekog lica
(prodaja i rasturanje droge).
• Relativno ništavi pravni poslovi su oni kod kojih se
ispoljava nesaglasnost između izjave i volje.

• Ovaj nedostatak vrijeđa interes subjekta kod koga

postoji. Ukoliko subjekat ne postavi pitanje valjanosti
takvog pravnog posla posao će vrijediti, biće punovažan.

• Ukoliko po zahtjevu lica, sud poništi ovaj pravni posao

smatraće se da on nije ni nastao. Odluka suda ima
retroaktivno dejstvo.
• Zastupništvo i punomoćstvo

• Volja se može izjaviti neposredno i posredno putem

zastupnika.

• Zastupništvo je vršenje pravne radnje koju vrši

zastupnik za zastupanog na osnovu ovlašćenja.

• Neke radnje se ne mogu obaviti putem zastupnika

(ženidba, pjevanje na koncertu, šivenje odijela).
 Tužba i žalba
• Tužba i žalba

• Titular može a i ne mora vršiti subjektivna

prava.

• Međutim, sud štiti subjektivna prava samo

ukoliko se titular obrati, a ne po službenoj
dužnosti. To je načelo dispozicije
stranaka.
 Zastarjelost

• Prema Zakonu o obligacionim odnosima,

zastarjevanje potraživanja ne teče:

• između bračnih drugova, roditelja i djece dok

traje roditeljsko pravo, štićenika i staraoca i
organa starateljstva dok teče starateljstvo,
zatim vrijeme mobilizacije i rata u pogledu
potraživanja lica na vojnoj dužnosti,...
 OBLIGACIONO PRAVO

• Ciljevi
• Steći uvid u pojam i karakteristike obligacionog prava i
obligacione radnje
• Razumjeti cesiju kao akcesorni pravni posao kojim se
prenosi tražbina sa povjerioca/ cedenta/ na treće lice
/cesionara/.
• Steći uvid u promjene na strani dužnika
• Upoznati asignaciju kao instrument indirektnog plaćanja i
sredstvo kredita, važan institut bankarskog prava.
• Naučiti izvore nastanka obligacije, povredu obligacije i
prestanak obligacije.
• Ključne riječi
• Pojam obligacije
• Individualne obligacije
• Generičke obligacije
• Alternativne obligacije
• Fakultativne obligacije
• Razdijeljene obligacije
• Nerazdijeljene obligacije
• Solidarna obligacija
• Cesija
• Blanko ustupanje
• Fiducijarno ustupanje
• Asignacija
• Šteta
• Neosnovano obogaćenje
• Dužnička docnja
• Povjerilačka docnja
• Ispunjenje obligacije
• Oprost duga
• Kompenzacija
• Prenov
 Pojam obligacije
• Pojam obligacije
• Obligacija je odnos između dva ili više
subjekata iz kojeg za jednog ili više
subjekata proizilazi pravo da od drugog
subjekta ili subjekata zahtijeva određeno
ponašanje.
• Ponašanje subjekta može biti:
• aktivno davanje ili činjenje (isplata
novca ili šivenje odijela ) ili
• pasivno, koje se sastoji u trpljenju ili
propuštanju
 Karakteristike obligacije su
• . Karakteristike obligacije su:
• obligacija je relativnog karaktera,

• obligacija je uvijek sa određenom

• sadržinom..

• obligacija je pravno zaštićen odnos.

 Vrste obligacija
• Vrste obligacija

• Individualne ili specijalne obligacije

• Alternativna obligacija
•
• Fakultativna obligacija
Množina subjekata obligacije
• Množina subjekata obligacije

• Ako na strani povjerioca ima više lica

(sapovjerioci),
• a na strani dužnika više lica (sudužnici),
dakle postoje zajedničke tražbine
• i zajednički dugovi riječ je o zajedničkim
obligacijama.
Promjene subjekata obligacije
• Promjene subjekata obligacije

• Promjena subjekata obligacije postoji

kad u toku trajanja obligacije pravo iz
obligacije sadašnjeg povjerioca bude
preneseno na treće lice ili kad treće lice
preuzme obavezu iz obligacije
sadašnjeg dužnika.
• Cesija

• Cesija ili ustupanje potraživanja je prelaz tražbine sa povjerioca

(cedenta) na treće lice (cesionara).

• Dužnik se naziva cesus.

• Do prelaska tražbine sa cedenta na cesionara dolazi na osnovu:

•
• cesionog ugovora,

• zakona,

• testamenta i

• sudske odluke.
 Posebni slučajevi ustupanja
potraživanja
• Blanko ustupanje
• Fiducijarno ustupanje
 Promjene na strani dužnika

• Pristupanje dugu.-

• Preuzimanje ispunjenja

• Preuzimanje duga.-

• Ustupanje ugovora
 Asignacija
• Asignacija
• Uput ili asignacija je izjava jednog lica
kojom ono upućuje i ovlašćuje drugo
lice da za njegov račun izvrši činidbu
određenom trećem licu, koga upućuje i
ovlašćuje da činidbu u svoje ime
prihvati.
• Odnos između asignanta i asignata
(odnos pokrića)

• Odnos između asignanta i asignatara

(valutni odnos

• Odnos između asignata i asignatara

 Izvori nastanka obligacije

• Pravne činjenice iz kojih nastaju obligacije

su: ugovori, jednostrana izjava volje,
prouzrokovanje štete drugome,
neosnovano obogaćenje, razna pravna
stanja i administrativni akti.
• Jednostrana izjava volje

• Javno obećanje nagrade

• Šteta

• Neosnovano obogaćenje
 Povreda obligacije

• Najčešći oblici povrede obligacije su docnja

dužnika i docnja povjerioca u izvršenju
obaveza iz obligacije ili realizacije prava iz
obligacije. Postoji dužnička i povjerilačka docnja.

• Dužnička docnja postoji onda kad dužnik ne

izvrši činidbu u određenom roku, a
povjerilačka kad povjerilac bez opravdanog
razloga odbije prijem ponuđene mu radnje od
strane dužnika.
 Prestanak obligacije

• Ispunjenje obligacije

• Oprost duga

• Obligacija prestaje i zbog nemogućnosti

ispunjenja,

• Kompenzacija (prebijanje dugova)

• Novacija (prenos)
 Provjera znanja
• Provjera znanja
• Objasnite karakteristike, sadržaj i predmet obligacije.
• Vrste obligacija.
• Objasnite solidarnu obligaciju. Objasnite i definišite pojam cesije.
• Posebni slučajevi ustupanja potraživanja.
• Promjene na strani dužnika.
• Objasnite pravni instutut ˝Ustupanje ugovora˝.
• Objasnite asignaciju.
• Izvori nastanka obligacija.
• Analizirajte docnju dužnika i docnju povjerioca.
• U kojim slučajevima dolazi do prestanka obligacije?
• Mogu li se kompenzovati obaveza davanja 200 t uglja i isplate 5.000
KM?
• Koje uslove treba ispuniti da se zaključi ugovor o novaciji
 Vježbe

• Vježbe
• Primjeri za vježbu
• Lice N.N se obavezalo licu P.P da će mu
prodati Ćupriju na Drini u Višegradu za
1ooo.ooo evra.
• Šta predstavlja predmet obligacije?
• Kakav je predmet obligacije-
• Koje su pravne posledice po njihov ugovor-
• Lice Ž. Se obavezalo licu Đ. da će mu
sašiti odijelo, a lice Đ. se obavezalo licu
Ž platiti 1oo km.
• O kojoj obligaciji je riječ?
• Šta predstavlja predmet obligacije?
• Kakav je predmet obligacije?
• Koje su pravne posledice po njihov
ugovor u slučaju smrti lica Ž?
• Popunite ugovor o cesiji sa sljedećim činjenjičnim
stanjem:
• Firma d.d « Lotos» Bijeljina, Filipa Višnjića 7.
transakcijski račun 3400569 Nova banka
• d.d. Bijeljina, zastupana po direktoru N.N. svoje
potraživanje prema firmi d.o.o «Kriva Drina»,
Račanska 12. transakcijski račun 4389765 Nova
banka,a.d. Bijeljina, u iznosu od 5o.ooo km prenosi na
firmu a.d. «Sava» Bijeljina ,Meše Selimovića 8,
transakcijski račun 29 ooo345 Nova banka, d.d
Bijeljina, radi namirenja svojih obaveza prema njemu iz
ugovora o prodaji br. 223 348/2007 u iznosu 4o.000
km..
• Popunite ugovor o preuzimanju duga sa
slijedećim činjeničnim stanjem.
• Firma d.d. «Tereks», Bijeljina, Nikole Tesle 4.
je ugovorila sa Firmom «Ugljevik» ,Bijeljina,
Beogradsaka 5. preuzimanje njenog
dugovanja prema firmi d.d. «Majevica»
Bijeljina, Zorana Radmilovića, b.b u iznosu od
65.ooo km po osnovu ugovora o zajmu broj
99/2005. Firma d.d.»Majevica» je dala svoj
pristanak potpisujući se na njihov ugovor o
preuzimanju duga.
• Popunite ugovor o asignaciji.
• Asignant a.d. «Napred»,Brčko, N.Tesle 8. zastupana po direktoru
________________.
• Asignat ,a.d. «Sloboprom», Brčko, M. Selimovića,3. zstupana po
direktoru _________.
• Asignatar a.d «Arizona» Brčko, Savska 12. zastupana po
direktoru ________________.
• A.D. «Brčko gas»,Brčko, Krležina,5. zastupana po direktoru
______________________.
• Pravni osnovi:
• A.Ugovor između asignanta i asignata o isporuci robe u
vrijednosti 70 .ooo,oo km.
• B.Ugovor između asignanta i asignatara o pružanju usluga u
vrijednosti 7o.ooo,oo km-
• C.Ugovor između asignatara i a.d. «Brčko gas» kojim se
asignataru isporučuje roba u vrijednosti od 70.ooo,oo km.
• Lice A. potražuje od lica B. Iznos od
10.ooo,ookm, po osnovu zajma, a
istovremeno lice B potražuje od lica A.
1o.ooo,oo km po osnovu izvršene
usluge.Lica, A. i B. istovremeno su
međusobno i povjerioci i dužnici, te je
prebijanje dugova jednostranom izavom
volje jednog od lica dovoljno za
kompenzaciju. Sačinite Ugovor o
kompenzaciji! / Koristite Praktikum/
 TRGOVAČKO PRAVO

• Ciljevi
• -Razumjeti koncept trgovinskog prava
• -Identifikovati istorijski razvoj, izvore i
porijeklo trgovinskog prava
• Ključne riječi
• Trgovinsko pravo
• Statusno trgovinsko pravo
• Ugovorno trgovinsko pravo
• Reglementarno pravo
• Zajednički izvori
• Autonomni izvori
• Običaji
• Uzanse
• Opšti uslovi poslovanja
• Trgovačke klauzule
• Termini
• Sudska i arbitražna praksa
• Pravna nauka
• Pojam trgovačkog prava

• Trgovačko pravo predstavlja skup pravnih

pravila kojima se regulišu položaj trgovca
pojedinca, trgovačkih društava i drugih
učesnika u trgovačkom prometu, te
privatno pravni trgovački poslovi u koje ti
subjekti ulaze, zaključuju ih i ispunjavaju.
 Istorijski razvoj trgovačkog
prava
• Razvoj trgovačkog prava datira iz starog vijeka i vezan je
za razvoj trgovine.

• Hamurabijev zakonik (oko 2000. godine prije Hrista)

poznavao je prodaju, poslove prevoza, posredovanje,
zajam sa kamatom i kredit.

• Feničani kao pomorci razvili su prve institute pomorskog

trgovačkog prava, rodoski zakon o bacanju robe u more
koji je preteča savremenih pravila o zajedničkoj havariji.
 Izvori trgovačkog prava

• Izvori trgovačkog prava

• Izvori trgovačkog prava su:
• - zajednički,
• - autonomni izvori.
 Zajednički izvori

• Zajednički izvori
• Zajednički izvori trgovinskog i građanskog
prava su: zakon, sudska (i arbitražna)
praksa i pravna nauka.
 Autonomni izvori
• Autonomni izvori
• Autonomni izvori trgovinskog prava, Lex
mercatoria su:
• - običaji,
• - uzanse,
• - opšti uslovi poslovanja,
• - trgovačke klauzule i
• - termini.
 Provjera znanja
• Provjera znanja
• Definicija trgovačkog prava.
• Discipline trgovačkog prava.
• Istorijski razvoj trgovačkog prava
• Vrste izvora trgovačkog prava - objasniti.
 PRAVNI POLOŽAJ SUBJEKATA
TRGOVINSKOG PRAVA
• Ciljevi
• -Identifikovati pravnu prirodu trgovačkog
posla
• -Pravno teorijski definisati položaj
subjekata trgovinskog prava/ individualnog
trgovca, slobodne profesije, radnje i
zadruge/
• Ključne riječi
• Trgovački posao
• Slobodna zanimanja
• Radnje
• Zadruge
 Trgovac i trgovački posao
• Trgovac i trgovački posao
• Trgovinsko pravo (ius mercatorum) je bilo
staleško pravo. Po subjektivnom sistemu
određivanja pojma trgovca svi poslovi
trgovca su smatrani trgovačkim poslovima.
Dakle, po tom sistemu suština posla zavisi
od lica koje taj posao vrši
• Slobodna zanimanja
• Trgovac može biti ne samo pojedinac koji
se bavi privrednom djelatnošću i trgovačko
društvo nego i lica koja se bave slobodnim
zanimanjima uređenim posebnim
propisima.
 Radnje
• Radnje
• Fizička lica (građani) mogu osnovati samostalnu privatnu radnju:
• radionica, kancelarija,
• biro,

• servis,

• agencija,

• studio,

• pansion,

• apoteka,

• ordinacija,

• ustanova

• ili zajedničku radnju.

 Zadruge

• Zadruge
• Zadruga je dobrovoljna organizacija
zadrugara koji zajedničkim poslovanjem
ostvaruju ekonomske interese.
 Zadruga je:

• Zadruga je:

• - samostalna organizacija zadrugara (osnivača),

• - otvorena organizacija za učlanivanje zadrugara,

• - obilježava je ravnopravnost zadrugara (svaki zadrugar bez obzira na

veličinu uloga ima 1 glas u skupštini),

• - uzajamnost i solidarnost zadrugara (altruizam),

• - zadružni način obavljanja djelatnosti i poslovanja isključivo sa

zadrugarima (“princip ekskluzivnosti”),

• - zadrugari su i klijenti i isporučioci.

• Rezime
• Razvoj ekonomije usluga, tercijarnog sektora uopšte,
afirmisao je trgovačke poslove koji su nužan proizvod
komercijalizacije imovinskog prava.
• Privredno pravo je komercijalizacijom ugovornog prava
postalo prije svega trgovinsko pravo.
• Njemačko pravo afirmiše subjektivni pristup, svojstvo
trgovca ima svako lice koje se bavi trgovačkom
profesijom.
• Francusko pravo preferira trgovački posao kao kriterij u
određenju pojma trgovca. Dakle, objektivni princip,
odnosno pravo trgovine.
• Američki Jednobrazni trgovački zakonik /1962/ primjenjuje
mješoviti sistem, apostrofirajući trgovinski posao, posrednik,
mešetar, zastupnik, ali i vještinu i znanje koje odlikuju trgovca u
poslu sa robom i uslugama.
• Slobodna zanimanja takođe u određenom smislu, shodno zakonu
imaju određeni trgovački karakter.
• Radnje mogu imati puni pravni subjektivitet, što znači da obavljaju
sve poslove u pravnom prometu.
• Radnje koje nemaju svojstvo pravnog lica, vode posebnu evidenciju
kroz registar kasu i niz samostalnih računa. Osnivači odgovaraju za
obaveze cjelokupnom svojom imovinom.
• Zadruga je dobrovoljna organizacija zadrugara koji zajedničkim
poslovanjem ostvaruju ekonomske interese. Većina zadruga je
profitnog tipa
 Provjera znanja
• Provjera znanja
• Definišite trgovačko (privredno) pravo.
• Identifikujte izvore trgovačkog prava.
• Trgovac i trgovački posao.
• Objasnite individualnog trgovca.
• Kada lica slobodnih profesija stiču svojstvo
trgovca?
• Radnje.
• Šta čini zadružnu imovinu?
 PREDUZEĆE

• Ciljevi
• -Diferencirati pojam preduzeća od pojma
trgovačkog društva i pravno ih definisati.
• - Uočiti vlasnički i organizacioni koncept
poslovnog subjekta.
• -Uočiti normativno pravni koncept
preduzeća u Republici Srpskoj.
• Ključne riječi
• Preduzeće
• Preduzetnik
• Trgovačko društvo
• Imovina preduzeća
• Vlasnici preduzeća
• Sistemi osnivanja preduzeća
• Zakonski sistem
• Normativni sistem
• Sistem dozvole
• Sistem koncesije
• Sistem prijave.
• Ugovor o osnivanju
• Odluka o osnivanju
• Statut
 Odnos preduzeća i trgovačkog
društva
• Odnos preduzeća i trgovačkog društva

• Preduzeće je pravno lice koje obavlja

privrednu djelatnost, proizvodnju,

• promet robe i vršenje usluga na tržištu,

radi sticanja dobiti.
• Imovina preduzeća
• Imovinu preduzeća čini ukupnost
imovinskih prava koja mu pripadaju kao
pravnom licu. Imovina preduzeća je
jedinstvena. Jedno preduzeće može imati
samo jednu imovinu kojom odgovara za
svoje obaveze u izvršnom, likvidacionom i
stečajnom postupku.
 Vlasnici preduzeća

• Vlasnici preduzeća

• Sa ulaganjem stvari u preduzeće, ulagač

prestaje biti vlasnik stvari koja ulazi u
imovinu preduzeća i ona postaje
vlasništvo preduzeća.

• Ulagač postaje vlasnik preduzeća u

obimu svog uloga srazmjerno udjelima.
 Osnivanje preduzeća
• Osnivanje preduzeća
• Sistemi osnivanja preduzeća
• Zakonski sistem.

• Preduzeća se mogu osnivati zakonom ili

upravnim (administrativnim) aktom donijetim na
osnovu zakona.

• Ovaj vid osnivanja je prisutan u domenu javnog

sektora, u osnivanju preduzeća u državnoj
svojini, tzv. javnih službi od strane države.
 Uslovi za osnivanje preduzeća
• Uslovi za osnivanje preduzeća
• Uslovi za osnivanje preduzeća su:
• - opšti,
• - posebni, i
• - formalni uslovi.
 Osnivački akti
• Osnivački akti
• Jednočlano društvo se osniva odlukom o osnivanju.

• Ostala preduzeća se osnivaju ugovorom. Ugovor mora

biti sačinjen u pismenoj formi (forma ad solemnitatem) i
potpisan od svih članova društva.

• Statut društva, kao i njegove izmjene i dopune, sačinjava

se u pismenoj formi, sa potpisom osnivača.
 Pravni status preduzeća u
Republici Srpskoj

• Preduzetnik

• Pojam i pravni položaj preduzetnika

• Preduzetnik je fizičko lice koje obavlja djelatnost

radi sticanja dobiti.

• Preduzetnik je u stvari "individualni privrednik" pa

bi više odgovarao taj naziv za ovu vrstu privrednog
subjekta
 Radnja

• Radnja

• Radnja je organizaciona forma za vršenje

djelatnosti preduzetnika.

• Osniva se kako bi preduzetnik mogao

obavljati svoje preduzetničke djelatnosti,
osim onih za koje propisano da za njihovo
obavljanje nije potreban poslovni prostor
• Privredni značaj preduzetnika

• Preduzetništvo u opštem smislu riječi ima

veliki značaj u svim zemljama
 Preduzeće

• Pojam i osnovne karakteristike

• Prema Zakonu o preduzećima Republike

Srpske

• , preduzeće je pravno lice koje obavlja

djelatnost radi sticanja dobiti
 Karakteristike preduzeća
• Karakteristike preduzeća

• Kao subjekt privrednog prava preduzeće ima

nekoliko opštih karakteristika:

• - preduzeće je privredna organizacija;

• - preduzeće je pravno lice;

• - preduzeće ima imovinu;

• Osnivanje
• Preduzeća mogu osnovati fizička i pravna
lica.

• Strana pravna i fizička lica mogu pod

uslovima uzajamnsti osnivati preduzeće u
skladu sa Zakonom i zakonom kojim se
uređuju strana ulaganja.
• Članstvo i ograničenje članstva

• Osnivači i lica koja naknadno stupe u društvo su

članovi društva.

• Fizičko lice može biti član s neograničenom

solidarnom odgovornošću samo u jednom
preduzeću.

• Preduzetnik ne može biti član ortačkog društva

ni komplementar u komanditnom društvu.
• Forma osnivačkog akta

• Osnivački akt preduzeća je ugovor o

osnivanju.

• Osnivački akt jednopersonalnog društva,

odnosno preduzeća koga osniva jedan
osnivač je odluka o osnivanju.
• Sadržina osnivačkog akta


Vrijeme osnivanja


Odgovornost osnivača


Djelatnost


Sjedište preduzeća


Firma

Zastupanje i punomoć


Trgovačka punomoć


Punomoć trgovačkom putniku


Imovina preduzeća

Obavezna rezerva


Odgovornost za obaveze


Odgovornost personalnom imovinom u
slučaju zloupotrebe


Udjeli i akcije

Upravljanje preduzećem


Organi preduzeća


Nespojivost funkcija


Odgovornost članova uprave

• Odgovornost organa preduzeća za nezakonite

odluke

Obavještenje članova i akcionara


Klauzula konkurencije


Klauzula konfliktnosti interesa

• Opšti akti preduzeća

• Prestanak preduzeća
• Stečaj kao način prestanka preduzeća


Ortani stečajnog postupk


Razlozi za otvaranje stečaja


Likvidacioni postupak
 Rezime

• Rezime
• U njemačkom pravu preduzećem se smatra ukupnost pokretne i nepokretne imovine ,
potraživanja , patenti, «dobro ime» i druga prava koja nekom licu pripadaju.
• Trgovačko društvo se u pravilu osniva zakonom i nerado se pravno definiše, jer je svaka
definicija preuska s obzirom na najrazličitije oblike udruživanja lica i kapitala u najrazličitije svrhe :
privredne, političke, vjerske, humanitarne.
• Sva trgovačka društva, Zakonom o preduzećima Republike Srpske, imaju svojstvo pravnog
lica.
• Imovinu preduzeća čini ukupnost imovinskih prava koja mu pripadaju kao pravnom licu.
• Preduzeće ima jednu imovinu kojom odgovara za svoje obaveze u izvršnom, stečajnom i
likvidacionom postupku.
• Imovina preduzeća je razgraničena od vlasničkih prava osnivača i vlasnika, prije svega zbog
odgovornosti za obaveze.
• Sistemi osnivanja preduzeća koje poznaje uporedno pravo su: zakonski sistem, normativni
sistem, sistem dozvole, sistem koncesije, i sistem prijave.
• Uslovi za osnivanje preduzeća su, opšti, posebni i formalni uslovi.
• Jednočlano društvo osniva se Odlukom o osnivanju, ostala društva osnivaju se
• Ugovorom o osnivanju.
• Ugovor mora biti sačinjen u pismenoj formi i potpisan od svih članova društva
 Provjera znanja
• Provjera znanja
• Definicija preduzeća
• Imovina preduzeća
• Vlasnički koncept preduzeća.
• Sistem osnivanja preduzeća.
• Uslovi za osnivanje preduzeća.
• Osnivački akti.
• Privredni značaj preduzetnika.
• Radnja.
• Preduzeće, karakteristike i oblici.
• Organi preduzeća, navesti i objasniti.
• Opšti akti preduzeća.
• Prestanak preduzeća.
 SUDSKI REGISTAR
• Ciljevi
• -Razumjeti pojam , postupak i značaj
registracije poslovnih subjekata.
• -Uočiti procedure pribavljanja jedinstvenog
identifikacionog i carinskog broja
• Ključne riječi
• Sudski registar
• Principi registracije
• Subjekti registracije
• Predmet registracije
• Registarske isprave
• Jedinstveni identifikacioni broj
• Carinski broj
 Pojam sudskog registra
• Pojam sudskog registra
• Preduzeće stiče svojstvo pravnog lica
upisom u sudski registar. Sudski registar
je javna knjiga u koju se obavezno upisuju
pravne činjenice, koje su značajne za
status i djelatnost preduzeća i drugih
pravnih lica. Dakle, sudski registar je
institut javne prezentacije bitnih atributa
preduzeća trećim licima.
 Sadržaj sudskog registra
• Sadržaj sudskog registra

• Prema članu 10. Zakona o Registraciji

poslovnih subjekata u Republici Srpskoj
Registar se sastoji od Glavne knjige i
Zbirke isprava Registra
 Načela-principi registracije
• Načela-principi registracije
• Postupak registracije poslovnih subjekata se
temelji na sljedećim principima:

• obaveznosti – svi poslovni subjekti definisani

kao takvi ovim i drugim posebnim zakonima
Republike Srpske obavezni su,

• prije započinjanja poslovne djelatnosti koju

namjeravaju obavljati, da se registruju kod
nadležnog registarskog suda,
 Obavezni podaci registra
• Registarske isprave

• Postupak pred sudom i odluke

registarskog suda

• Pribavljanje jedinstvenog
identifikacionog i carinskog broja
• Preporuke Evropske Unije u procesu
registracije
 Rezime
• Rezime
• Preduzeće stiče svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. Sudski registar je javna knjiga u
koju se obavezno upisuju pravne činjenice koje su značajne za status i djelatnost preduzeća i
drugih pravnih lica.
• Prema Zakonu o Registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj, Registar se sastoji iz
Glavne knjige i Zbirke isprava Registra, a vodi ga nadležni sud.
• Postupak registracije poslovnih subjekata temelji se na principima: obaveznosti, zakonitosti,
oficijelnosti, formalnosti, prioriteta, konstitutivnosti, jednobraznosti i javnosti.
• Subjekti registracije su svi oblici privrednih društava i nihovih povezivanja, javna preduzeća,
ustanove, javne korporacije, poslovna udruženja, zadruge i njihovi savezi i druga lica određena
posebnim zakonom.
• Predmet registracije su osnivanje, povezivanje, i prestanak subjekta upisa, dijela subjekta upisa,
sve statusne promjene, podaci o subjektu upisa značajni za pravni promet i njihova izmjena,
podaci u vezi sa stečajnim i likvidacionim postupkom, te podaci o pokretanju postupka brisanja
subjekta registracije iz Registra .U Glavnu knjigu Registra unose se opšti i posebni podaci.
• Registracioni sud zahtijeva od poslovnog subjekta na uvid registarske isprave.
• Registracioni postupak se vodi po pravilima vanparničkog postupka. U postupku upisa u
Registar, sud odlučuje rješenjem ili zaključkom.
• Poslovni subjekt je dužan pribaviti jedinstveni identifikacioni broj, a ukoliko se bavi
spoljnotrgovinskom djelatnošću i carinski broj.
• U cilju harmonizacije zakona o registraciji, ukljanjanja administativnih opterećenja i povećanja
operativne efikasnosti Evropska
 Provjera znanja
• Provjera znanja
• Sličnosti i razlike preduzeća i trgovačkog društva.
• Sitemi i uslovi za osnivanje preduzeća.
• Koji je sistem osnivanja javnog preduzeća?
• Koje oblike preduzeća propisuje Zakon o preduzećima Republike Srpske?
• Objasni formu osnivačkog akta preduzeća?
• Razlike između predmeta poslovanja i djelatnosti preduzeća.
• Trgovačko zastupanje i punomoć.
• Kako preduzeće odgovara za svoje obaveze?
• Nespojivost funkcija.
• Klauzula konkurencije.
• Može li vlasnik zaključiti ugovor o kreditu sa svojim društvom?
• Može li fizičko lice kao osnivač zaključiti ugovor o garanciji sa svojim
društvom?
• Subjekti upisa u sudski registar.
• Šta je predmet upisa u sudski registar?
 Vježba
• Vježba
• U obrasce za registraciju unesite sledeće podatke!
• Subjekt upisa: Trgovačko društvo «Sava», a.d., Bijeljina, P. Kočića 15.
• Predmet upisa: Osnivanje
• Registracioni sud: Okružni sud Bijeljina
• Osnivači: Fizička lica N.N. iz Bijeljine , Veljkova 17. i P.P iz Brčkog,
Brčanska Malta ,bb
• Iznos osnovnog kapitala: 100.OOO,OO KM
• Visina udjela: Svaki osnivač unosi 50% vrijednosti glavnice u novcu
• Djelatnost: trgovina , trgovina na veliko robom široke potrošnje, trgovina na
malo robom široke potrošnje, komisiona kupovina i prodaja robe,
posredovanje u prometu roba i usluga.
• Poslovi spoljnotrgovinskog poslovanja: zastupanje i posredovanje u
spoljnotrgovinskom prometu u okviru registrovane djelatnosti.
• Ovlaš’ena lica: N.N. iz Bijeljine, Veljkova 17, bez ograničenja.
 TRGOVAČKA DRUŠTVA
• Ciljevi
• -Tumačenjem i uporednom analizom
modernih pravnih sistema objasniti pojam
trgovačkog društva.
• - Uočiti elemente trgovačkih društava,
osnovnu podjelu i vrste društva.
• Ključne riječi
• Društva lica
• Društva kapitala
• Društva na udjele
• Društva na dionice
• Elementi trgovačkih društava
• Osnovni kapital
• Lavovske klauzule
 Pojam trgovačkog društva
• Pojam trgovačkog društva
• Prema romanskom sistemu trgovačko društvo je
skup više pravnih i/ili fizičkih lica koja uz
obavljanje neke trgovačke djelatnosti pod
personalnom ili realnom firmom, na osnovu
udruženja određenih uloga izraženih u
dionicama ili udjelima, ostvaruju dobit, koju će
između sebe podijeliti prema kriterijumima
utvrđenim ugovorom o osnivanju.
• Elementi trgovačkih društava
• Elementi trgovačkih društava su:
• - ugovor o osnivanju društva,
• - ulog,
• - učešće u dobiti,
• - volja i pravni subjektivitet.
• Rezime
• U ovoj Glavi tumačili smo pravni pojam trgovačkog
društva u romanskom, germanskom i angloameričkom
pravnom sistemu.
• Klasična podjela privrednih društava je na društva lica i
društva kapitala, zatim društva na udjele i društva na
dionice, te društva sa specijalnim statusom, banke i
kreditna društva, društva sa promjenljivim kapitalom,
otvorena i zatvorena investiciona društva, osiguravajuće
kompanije , javnopravna društva i sl.
• Bitni elementi privrednih društava su: ugovor o osnivanju
društva, ulog ,učešće u dobiti, volja / namjera/ i pravni
subjektivitet.
• Provjera znanja
• Pojam trgovačkog društva
• Elementi trgovačkog društva
• Jednopersonalno trgovačko društvo
 ORTAČKO DRUŠTVO
• Ciljevi
• -Objasniti ortačko društvo kao društvo lica sa
punim pravnim subjektivitetom koje svojom
imovinom odgovara za svoje obaveze, uz
neograničenu odgovornost ortaka za obaveze
drušva.
• -Razumjeti režim odgovornosti za obaveze
društva
• -Pravno interpretirati interne odnose između
članova
• Ključne riječi
• Ortačko društvo
• Obaveze ortaka
• Prava ortaka
• Učešće u dobiti
• Rizik poslovanja
• Odgovornost za obaveze
• Transformacija društva
• Likvidacija društva
 Pojam ortačkog društva
• Pojam ortačkog društva
• Ortačko društvo kao društvo lica osniva se
ugovorom dva ili više fizičkih lica, koja se
obavezuju da, uz sopstevnu neograničenu
solidarnu odgovornost, za obaveze
društva, obavljaju određenu djelatnost pod
zajedničkom firm
 Pravni subjektivitet
• Prema Zakonu o preduzećima Republike Srpske, ortačko društvo

ima pravni subjektivitet koji stiče od momenta upisa u sudski registar. Ortačko društvo, može
biti:
• - nosilac prava i obaveza,
• - nosilac vlasništva i drugih stvarnih prava,
• - učesnik u sudskim postupcima,
• - pod stečajem.
 Broj i svojstvo članova

• Interni odnosi između članova

• Posebni odnosi članova sa društvom

• Odgovornost za obaveze društva

• Istupanje člana iz društva

• Likvidacija društva
• Rezime
• Ortačko društvo nastaje simultanim putem, ugovorom o osnivanju, izuzetno može nastati i na osnovu statusne
promjene..
• Obilježja ortačkog društva su:
• - osniva se ugovorom dva ili više fizičkih ili pravnih lica,
• - odgovornost ortaka za obaveze je neograničena,
• - sposobnost da stiče prava i obaveze,
• - ima svojstvo pravnog lica /Zakon o preduzećima R.S./
• - cilj društva je obavljanje privredne aktivnosti.
• Obaveze ortaka su: obaveza unošenja uloga, obaveza dobrog postupanja, obaveza od uzdržavanja konkurisanja
društvu, obaveza snošenja gubitaka.
• Prava ortaka su: pravo na poslovodstvo, pravo na učešće u dobiti i riziku poslovanja, pravo na obavještavanje,
pravo na povraćaj uloga, pravo na dio imovine društva po njegovom prestanku.
• Odgovornost ortaka je opšta-odnosi se na sve obaveze društva i na sve povjerioce
• Ova odgovornost je akcesornog karaktera, jer zavisi od odgovornosti društva..
• Ortak može istupiti iz društva dobrovoljno, sporazumom o istupanju, raskidom ugovora, nastupom događaja
predviđenog ugovorom ili protiv svoje volje isključenjem.
• Ortačko društvo se može transformisati u neko drugo društvo ili društvo sa jednim vlasnikom / promijeniti pravni
status/. Novonastalo društvo univerzalni je pravni sukcesor transformisanog društva.
• Društvo može prestati protekom vremena osnivanja, otkazom, odlukom članova, smrću člana ili padom člana pod
stečaj, te odlukom suda.
• Ortačko društvo može se likvidirati redovnim i skraćenim postupkom
• Provjera znanja
• Šta je trgovačko društvo?
• Tipovi trgovačkih društava.
• Elementi trgovačkih društava.
• Definišite ortačko društvo.
• Interni odnosi između članova.
• Može li lice van ortačkog društva voditi poslove ortačkog društva?
• Koja su prava ortaka?
• Kako član odgovara za obaveze društva?
• Navednite razloge za isključenje člana iz ortačkog društva.
• Transformacija ortačkog društva bez likvidacije.
• Prestanak društva.
• Redovni i skraćeni postupak likvidacije.
• Vježba
• Pročitajte Zakon o preduzećima Republike Srpske, pravno
interpretirajte članove koji regulišu ortačko društvo.
• Zapamtite !
• Ovo društvo je podesna pravna forma za obavljanje i vaše buduće
profesije, računovođa, napr.
• Uortačite se sa nekim vašim prijateljem i zaključite Ugovor o
osnivanju ortačkog društva. Vodite računa da je riječ o društvu lica,
dakle, o povjerenju među ortacima i zato vrlo decidno i
nedvosmisleno jasno regulišite interne odnose članova.
• Ugovor sačinite u pismenoj formi ! / forma ad solemnitatem/.
 KOMANDITNO DRUŠTVO
• Ciljevi
• Objasniti pojam i prirodu komanditnog
društva.
• -Uočiti značaj comende u inovaciji pojma
ograničene odgovornosti pravnog lica
putem dvojnosti članstva u društvu
• Ključne riječi
• Komanditno društvo
• Comenda
• Komanditori
• Komplementari
 • Pojam komanditnog društva

• Osnovna obilježja komanditnog društva

•
• Osnivanje i registracija društva

• Komplementari
Komanditori

Ulozi i prenos udjela

 Poslovodstvo

Pravni odnosi prema trećim licima

Raspodjela dobiti i snošenje gubitka

Prestanak i transformacija društva

 KOMANDITNO DRUŠTVO NA
AKCIJE
• Cilj
• Cilj je dati osnovnu informaciju o prirodi
ovog privrednog društva koje ne poznaje
Zakon o preduzećima Republike Srpske.
• Ključne riječi
• Komanditno društvo na akcije
• Probijanje pravne ličnosti
 Pojam komanditnog društva na
akcije
• Pojam komanditnog društva na akcije
• Rezime
• Komanditno društvo je privredno društvo, nastalo iz ugovora» comenda»
,osniva se ugovorom dva ili više lica radi obavljanja privredne djelatnosti pod
zajedničkom firmom, od kojih najmanje jedno lice odgovara neograničeno
solidarno za obaveze društva /komplementari/ , rizik najmanje jednog lica
ograničen je na iznos ugovorenog uloga /komanditori/.
• Ovo privredno društvo je društvo lica sa punim pravnim subjektivitetom,
osniva se kao trajno društvo, nije propisan minimalni ulog, postoji
dvojnost članstva, komplementari vode društvo/ u pravilu/, unutrašnji
odnosi se uređuju pretežno dispozitivnim normama, a odnosi prema trćim
licima pretežno imperativnim normama.
• Režim odgovornosti članova društva određuje režim prenosa udjela, unutar
društva i prema trećim licima.
• Lični povjerioci komanditora i komplementara nemaju pravo naplate iz
imovine društva. Raspodjela dobiti se može «odrediti i prema prilikama», te
se kriteriji raspodjele moraju jasno odrediti ugovorm.
• Komanditno društvo prestaje iz istih razloga kao i ortačko društvo, a može
se i transformisati u neko drugo privredno društvo.
 DRUŠTVO SA OGRANIČENOM
ODGOVORNOŠĆU
• Ciljevi
• -Razumjeti pravne karakteristike društva sa
ograničenom odgovornošću članova.
• -Identifikovati sistem odlučivanja i režim
ograničene odgovornosti članova za obaveze
društva
• -Naučiti rasoplaganje udjelima i vrste prenosa
udjela
• - Objasniti smanjenje i povećanje osnovnog
kapitala društva ograničene odgovornosti.
• Ključne riječi
• Društvo ograničene odgovornosti, d.o.o.
• Ugovor o osnivanju
• Statut društva
• Organi društva
• Prava članova
• Obaveze članova
• Prenos udjela trećem licu
• Prenos udjela među članovima
• Prenos udjela kod nasleđivanja i statusnih promjena
• Povlačenje udjela
• Pojam društva
• Društvo sa ograničenom odgovornošću
kombinuje karakteristike društva lica (lične
osobine članova bitne za nastanak, rad i
prestanak društva) i društva kapitala
(nebitnost personalnih karakteristika lica
koja osnivaju društvo ili mu kasnije
pristupaju, ograničena odgovornost za
rizik društva u visini uloga).
 • Istorijat i regulativa

• Pravne karakteristike

• Osnivanje društva

• Vlasnički režim i članstvo

• Ulozi i osnovni kapital

 • Upis i unošenje uplata

• Statut društva

• Organi društva

• Skupština društva
• Upravni odbor i direktor

• Nadzorni odbor

• Prava članova društva

• Obaveze članova društva

• Vrste prenosa udjela

• Prenos udjela trećem licu

• Prenos udjela kod nasljeđivanja i

statusnih promjena

• Povlačenje udjela
 • Prestanak članstva u društvu

• Raskid ugovora

• Istupanje člana

• Isključenje člana

• Izmjena ugovora o osnivanju društva

 • Transformacija društva

• Transformacija u komanditno društvo

• Transformacija u dioničko društvo

• Transformacija u ortačko društvo

• Prestanak društva
• Rezime
• Društvo ograničene odgovornosti kombinuje karakteristike društva lica / lične karakteristike članova bitne za
nastanak, rad i prestanak društva/ i društva kapitala /ograničena odgovornost članova za rizik društva u visini
uloga/.
• Ovo društvo ima pravni subjektivitet, posluje pod zajedničkom firmom, realnom ili personalnom,, fiksiranom
osnovnom glavnicom,obavlja privrednu djelatnost, uz odgovornost cjelokupnom svojom imovinom za obaveze /
potpuna odgovornost./
• D.o.o. je inovacija njemačkog pravnog sistema /Zakon iz 1892/ odakle je preuzeto u sva zakonodavstva, pa i
Zakon o preduzećima Republike Srpske.
• Društvo se osniva ugovorom, ako je u pitanju jedan osnivač odlukom o osnivanju.
• Društvo se može osnovati u svim svojinskim oblicima, osnivači mogu biti domaća i strana, pravna i fizička lica.
• Ulozi su u novcu, stvarima i pravima izraženim u novčanoj vrijednosti.
• Prava članova su: imovinska, upravljačka, specijalna i prava iz obligacionih odnosa.
• Obaveze članova su: obaveza uplate uloga, obaveza uplate dodatnih uloga, obaveza ispunjenja dodatnih činidbi,
obaveza nekonkurencije društvu.
• Prenos udjela vrši se pravnim poslom, ugovor o prodaji, ugovor o trampi, ugovor o polonu i ne može biti izražen u
prometljivim hartijama od vrijednosti..
• Društvo pod određenim propisanim uslovima može steći sopstveni udio /» svojinu društva»/. U principu prenos
udjela među članovima je slobodan, dok je zatvorenost d.o.o. u odnosu na treća lica karakteristična razlika u
odnosu na dioničko društvo. Ograničenja se postižu propisanim imperativnim, zakonskim normama, zahtijeva se
saglasnost većinskih vlasnika, poštovanje prava preče kupovina članova društva ili društva i slično.
• Pprestanak članstva u društvu moguć je raskidom ugovora, istupanjem člana, isključenjem člana. Društvo
ograničene odgovornosti se može transformisati u neko drugo privredno društvo.
• Pored postojanja opštih osnova za prestanak ovog društva mogu postojati i posebni razlozi determinisani
pravnom prirodom društva, međutim i u tom slučaju društvo pokazuje svoju veću sklonost društvu kapitala, jer
razlozi, kao što su smrt člana,, gubitak poslovne sposobnost, istupanje ili isključenje člana, ne vode prestanku
društva ako nisu izričito propisani.
• Provjera znanja
• Opišite karakteristike društva sa ograničenom odgovornošću.
• U čemu je razlika između osnovnog uloga i poslovnog udjela?
• Koja su prava članova društva sa ograničenom odgovornošću?
• Identifikujte obaveze članova društva sa ograničenom odgovornošću.
• Actio pro socio i Actio negatoria.
• Raspolaganje udjelima.
• Analizirajte pravne situacije:
• prenos udjela trećim licima,
• prenos udjela među članovima.
• Istupanje i isključenje člana.
• Kako članovi odlučuju na skupštini društva sa ograničenom odgovornošću?
• Koje su nadležnosti članova nadzornog odbora društva sa ograničenom
odgovornošću?
• Koje su nadležnosti članova nadzornog odbora društva sa ograničenom
odgovornošću?
• Može li smanjiti osnovni kapital društva sa ograničenom odgovornošću
• Vježba
• 1 .Na osnovu znanja koja ste stekli iz udžbenika , te tumačenja Zakona o
preduzećima, Republike Srpske, pronađite vama dostupan Ugovor o
osnivanju društva ograničene odgovornosti koji su zaključila neka lica i
izvršite pravnu interpretaciju tog Ugovora.
• - Osnivači
• - Djelatnost
• - Osnovni kapital društva, ulozi udjeli, prenos udjela, istupanje i isključenje
osnivača.
• - Organi upravljanja društva
• - Rapodjela dobiti i pokrivanje gubitaka
• - Ovlašćenja u pravnom prometu
• - Radnici društva
• - Prestanak društva
• - Klauzula konkurencije
• 2. Pravno protumačite Statut d.o.o .Organizujte raspravu o Statutu i izložite
vaš stav u učionici.!
 DIONIČKO (AKCIONARSKO)
DRUŠTVO
• Ciljevi
• Definisati pravni pojam dioničkog društva.
• Objasniti osnivanje društva i postupak osnivanja.
• Identifikovati privredno pravni značaj društva.
• Razumjeti pravne odnose između društva i
dioničara.
• Uočiti zaštitu manjinskih akcionara.
• Razumjeti organe dioničkog društva i «sistem
podjele vlasti».
• Ključne riječi
• Dioničko /akcionarsko/ društvo
• Javna kompanija
• Privatna kompanija
• Sistem koncesija
• Sistem slobodnog udruživanja
• Sistem normativnog akta
• Načelo cjelovitosti kapitala
• Simultano osnivanje d.d.
• Sukcesivno osnivanje d.d.
• Povećanje osnovnog kapitala
• Smanjenje osnovnog kapitala
• Aktiva d.d.
• Pasiva d.d
• Akcijski kapital
• Zajmovni kapital
• Rezerve
• Dividenda
• Pravo opcije akcija
• Dionica/ akcija/
• Načelo jednakog položaja dioničara
• Načelo povjerenja
• Načelo jednakosti
• Imovinska prava
• Lična prava
• Povjerilačka prava
• Specijalna prava
• Manjinski akcionari
• Sticanje opstvenih dionica društva
• Povlačenje sopstvenih dionica
• Skupština
• Nadzorni odbor
• Upravni odbor
• Fiducijarna dužnost direktora
• Pojam dioničkog društva
• Dioničko (akcionarsko) društvo je društvo
koje sredstva za osnivanje i poslovanje
pribavlja izdavanjem dionica. Dioničko
društvo može i u fazi nastanka dolaziti do
sredstava emisijom i obveznica i drugih
hartija od vrijednosti, uzimanjem kredita i
slično
• Osnivanje društva
• U uporednom pravu poznati su sistemi
osnivanja dioničkih društava:
• - Sistem koncesija,
• - Sistem slobodnog udruživanja,
• - Sistem normativnog akta.
• Privredni značaj dioničarskog društva

• Postupak osnivanja

• Povećanje i smanjenje osnivačkog

kapitala
• Povećanje osnivačkog kapitala

• Smanjenje osnovnog kapitala

• Pravni odnosi između društva i

akcionara
• Načelo jednakog položaja akcionara

• Načelo povjerenja

• Načelo jednakosti
 • Prava i obaveze akcionara

• Povjerilačka prava

• Specijalna prava

• Obaveze akcionara
• Zaštita manjinskih akcionara

• Upotreba dobiti

• Sticanje i povlačenje sopstvenih

dionica

• Organi dioničkog društva

• Transformacija društva

• Prestanak društva
• Rezime
• Dioničko društvo je trgovačko društvo kapitala,
čiji se osnovni kapital sastoji iz dionica unaprijed
određenih iznosa i nominalne vrijednosti u kome
se odgovornost članova prema društvu prostire
na davanje nominalne vrijednosti ili one
vrijednosti dionica po kojoj su izdate.
• Ovo društvo sredstva za osnivanje i poslovanje
pribavlja izdavanjem dionica, iako ih može
pribavljati i emisijom obveznica i drugih hartija
od vrijednosti, uzimanjem zajmova i drugim
pravnim poslovima.
• Vježba
• Podijelite se u tri grupe i simulirajte rad
Skupštine d.d. «Indeks».
• Grupa A su akcionari.
• Grupa B su uprava.
• Grupa C su manjinski akcionari.
• Donesite odluku o raspodjeli dobiti u vrijednosti
1000.000,00 KM !. Imajte na umu da je društvo
iz prethodne godine prenijelo gubitak u tekuću
godinu u iznosu od 750.000,00 KM.
 SPECIJALIZOVANA
AKCIONARSKA DRUŠTVO
• Cilj
• Cilj je, upoznati specijalizovana
akcionarska društva u uporednom pravu u
različitim pravnim sistemima koja
omogućuju saradnju alijansama, krupnih
investitora, sitnih štediša, zaposlenih,
menadžera, države, penzionera u
ostvarivanju njihovih ekonomskih interesa.
• Ključne riječi
• Evropska kompanija /SE/
• Društvo društva
• Akcionarska društva zaposlenih
• ESOP
• Zlatna akcija
• Akcionarstvo menadžera
 Evropsko akcionarsko društvo

• U zemljama koje pripadaju Evropskoj uniji

postoje različita shvatanja o samom pojmu
pravnog lica, preduzeća, principima
organizovanja, upravljanja i odlučivanja od
strane osnivača i ovlašćenjima u pravnom
prometu.

• Dvije tipične koncepcije su:

• - ugovorna koncepcija preduzeća,
• - institucionalna koncepcija.
Društva kapitala (javna društva
• Upravljanje SE

• Pojednostavljeno akcionarsko društvo

• Berze hartija od vrijednosti

• Akcionarska društva zaposlenih

• Zlatna akcija
• Akcionarstvo menadžera
• Rezime
• Evropska kompanija je akcionarsko društvo kapitala čiji osnivački kapital ne može biti manji od 120.000 evra.
Registrovano sjedište SE mora biti na teritoriji neke od država članica E U. Nastaje fuzijom spajanja ili fuzijom
pripajanja dva ili više postojećih dioničarskih društava. SE , kao holding kompaniju mogu osnovati ad. i d.o.o
• Ovo društvo može se osnovati i kao društvo kćeri od strane bilo kojih kompanija , naravno uz određene uslove.
• Naredbom Savjeta E U. I Smjernicom (8.10.2001./ uređuje se djelomično upravljanje SE, a djelomično
nacionalnim propisima zemlje u kojoj se osniva. Postoji jednoslojni i dvoslojni sistem. Regulisano je i učešće
zaposlenih u odnosu na S E.
• Pojednostavljeno akcionarsko društvo osnivaju dva ili više društava, osnovni kapital je propisan kao za
akcionarska društva sa javnim upisom akcija. Ovo je zatvoreno privredno društvo, koje ne može povećati kapital
jednim upisom akcija. Društvom upravlja predsjednik, koji može biti i pravno lice koje bira svog člana kao fizičko
lice i ima neograničena ovlašćenja prema trećim licima u okviru djelatnosti društva./ Francusko pravo/
• Akcionarska društva zaposlenih postoje u nizu zakonodavstava /SAD, Engleska, Francuska, Češka /. U SAD se
koristi institut opcija na kupovinu akcija. Svaki zaposleni koji to želi može dobiti obećanje za prodaju akcija od
strane akcionarskog društva u određenom broju i za cijenu fiksiranu jednom zauvijek. Zaposleni u jednom
fiksiranom roku opredjeljuje se da li će koristit opciju ili ne./ Postoji i institucija ESOP /
• Zlatna akcija omogućuje državi iako je njeno vlasništvo u društvu svedeno na male procente, da zadrži određena
upravljačka prava, pa i pravo veta na određene odluke društva, ako je tako ugovoreno sa dioničarima.
• Akcionarstvo menadžera d.d. ima za cilj da motiviše upravu na vlasničko ponašanje u društvu u kome su
razdvojene svojina i funkcija. /isplata dijela naknade za upravljanje u akcijama, sticanje dionica kompanija koje se
privatizuju pod povlašćenim uslovima i sl./
• Provjera znanja
• Navedite obiljžeja dioničkog (akcionarskog) društva.
• Šta znači osnivni kapital kao obračunska konstanta?
• Princip nepovredivosti osnovnog kapitala.
• Faze osnivanja dioničkog društva simultanim sukcesivnim putem.
• Identifikujte privredne prednosti i nedostatke dioničkog društva.
• Koji su metodi povećanja osnivačkog kapitala dioničkog društva?
• Navedite tehnike smanjenja osnivačkog kapitala.
• Pravni odnosi između društva i akcionara.
• Koja su prava dioničara?
• Koje su obaveze dioničara?
• Razlika između uplate i upisa dionica.
• Definišite pojam manjinskih akcionara.
• Koji su vidovi zaštite manjinskih akcionara?
 JAVNO PREDUZEĆE
• Cilj
• Cilj ove Glave je istražiti pravnu prirodu
javnog preduzeća, s osvrtom na pravnu
• regulativu u uporednom pravu,
komunitarnom pravu i pravno regulisanje u
Entitetima u Bi H.
• Ključne riječi
• Javno preduzeće
• Javne službe
• Javni interes
• Javne korporacije
• Odbor za reviziju
 Pojam javnog preduzeća
• Pojam javnog preduzeća
• U statičkom smislu javno preduzeće je preduzeće koje
obavlja djelatnost od opšteg interesa, utvrđenu zakonom,
može imati pravnu formu i društva lica i društva kapitala i
javnog preduzeća (a ovu djelatnost može obavljati i
društveno preduzeće i preduzetnik), dok u dinamičkom
smislu za obavljanje djelatnosti od opšteg interesa se
više neće moći osnivati pravna forma javnog preduzeća,
već samo pravne forme preduzeća tipa društva lica ili
društva kapitala, zavisno od toga da li je osnivač pravno
lice ili fizičko lice, a takođe će ovu djelatnost moći
obavljati i preduzetnik kao fizičko lice.
 • Javna preduzeća u uporednom pravu

• Javna preduzeća u pravu Evropske

unije

• Javna preduzeća u Bosni i Hercegovini

• Republika Srpska
• Organi preduzeća
• Rezime
• U statičkom smislu javno preduzeće obavlja djelatnost od opšteg interesa, utvređenu zakonom, može imati pravni oblik i društva lica i
društva kapitala i javnog preduzeća / ovu djelatnost može obavljati i društveno preduzeće i preduzetnik /, u dinamičkom smislu moguća je
samo pravna forma društva lica ili društva kapitala, zavisno da li je osnivač pravno ili fizičko lice, i preduzetnik kao fizičko lice. Izuzetno,
ako se kao osnivač pojavljuje država ili jedinica lokalne samouprave, preduzeće koje obavllja djelatnost od opšteg interesa može se
osnivati i u formi javnog preduzeća.
• Javno preduzeće ima puni pravni subjektivitet, svojom imovinom odgovara za obaveze, osnivači ne odgovaraju za obaveze, osim ukoliko
nije riječ o neograničenoj solidarnoj odgovornosti, s druge strane javno preduzeće ne odgovara za obaveze svoga osnivača. /Zakon o
javnim preduzećima R. S., SL. Glasnik br.75. od 25 avgusta 2004.godine/
• Javni interes obezbjeđuje se na više načina:
• davanjem saglasnosti na statut preduzeća,
• na izbor i razrješenje direktora,
• na povećanje i smanjenje osnovnog kapitala preduzeća.
• U uporednom pravu razlikuju se javna preduzeća i javne službe.
• Zakon o sistemu javnih službi /Sl. Glasnik,R.S, br. 68 /007/ uređuje ostvarivanje opšteg interesa kojm se obezbjeđuje ostvarivanje prava
i dužnosti pravnih i fizičkih lica u oblasti obrazovanja, nauke, kulture , sporta, fizičke kulture, zdravstvene zaštite i sl.
• U javnim preduzećima sa mješovitom svojinom, država bez obzira na svoj vlasnički dio ima većinski broj glasova u organima upravljanja.
• .Prema komunitarnom pravu javno preduzeće treba da bude sposobno da preduzima ekonomske aktivnosti na koga javne vlasti mogu
vršiti pravni i faktički uticaj.
• Prema Zakonu o javnim preduzećima Republike Srpske organi preduzeća su:
• - skupština,
• - nadzorni odbor, i
• - uprava /menadžment/
• Navedenim Zakonom regulisani su i interni postupci, revizija, javne nabavke,te etički postupci i ponašanja .
• Provjera znanja
• Razgraničite pojmove javnog preduzeća i
javne službe.
• Kako Zakon o javnim preduzećima
Republike Srpske reguliše svrhu osnivanja
javnih preduzeća?
• Organi javnog preduzeća.
• Javna preduzeća u komunitarnom pravu
EU.
SVOJINSKA TRANSFORMACIJA
• Cilj
• Cilj je, objasniti koncepte svojinske
transformacije društvenih preduzeće i
modele privatizacije u Republici Srpskoj i
Federaciji BiH.
• Ključne riječi
• Svojinska transformacija
• Fakultativna transformacija
• Korporativizacija preduzeća
• Konverzija potraživanja
• Razmjena akcija i udjela
• Privatizacija
• Programirani stečaj
• Vaučer
• Vaučer ponuda
• Tender
• Licitacija
• Certifikat
• Mala privatizacija
• Transformacija društvenih preduzeća

• Privatizacija u Republici Srpskoj

• Privatizacija u Republici Srpskoj

• Uloga visokog predstavnika u

privatizaciji u BiH
• Provjera znanja
• Objasnite modele upravljačke transformacije
preduzeća.
• Navedite modele fakultativne transformacije
društvenog preduzeća u društvu kapitala.
• Sredstva plaćanja u postupku privatizacije.
• Koje su metode privatizacije u Republici
Srpskoj?
• Model privatizacije Federacije BiH.
• Uloga visokog predstavnika u privatizaciji BiH.
 GRUPACIJE PREDUZEĆA
• Cilj
• Cilj je objasniti pravne tehnike grupacije
preduzeća putem kapital učešća, ugovora
o dominaciji i obligacionih ugovora, te
povezana preduzeća po Zakonu o
preduzećima Republike Srpske.
• Ključne riječi
• Kapital učešće
• Ugovor o dominaciji
• Obligacioni ugovor
• Koncern
• Filijala
• Holding
• Investiciona preduzeća,
• Trust
• Poslovno udruženje
• Evropska ekonomska interesna grupacija
• Povezana preduzeća
• Matično preduzeće
• Zavisno preduzeće
• Preduzeća sa uzajamnim učešćem
• Preduzeća sa većim učešćem jednog preduzeća
• Pravne tehnike grupacije preduzeća

• Oblici grupacije preduzeća

• Povezana preduzeća
• Rezime
• Pravne tehnike grupacije preduzeća su: kapital učešća, sticanjem učešća jednog
društva u kapitalu drugog društva i vršenju upravljačkog prava na bazi tog učešća/
društvo «majka», kontrolno društvo, društvo «kćer» kontrolisano društvo /.
• Odnos dominacije i zavisnosti može se postići metodom: radijalnog učešća,
piramidalno stepenastog učešća, uzajamnog učešća i cirkularnog učešća.
• Kontrolna pozicija dominantnog društva može se postići i ugovorom o dominaciji i po
pravilu sadrži klauzulu o prenosu dobiti na dominantno društvo uz obezbijeđenje
kompenzacija i garanciju za povjerioce i akcionare zavisnog društva.
• Grupacije preduzeća mogu nastati i obligacionim ugovorima: /ugovor o zakupu,
ugovor o vođenju preduzeća, ugovor o zajednici dobiti , ugovor o vođenju posla,/
• Najpoznatiji oblici grupacije preduzeća u zapadnim zemljama su : koncern, filijala,
holding, investiciona preduzeća, trust, poslovno udruženje, Evropska ekonomska
interesna grupacija.
• U Zakonu o preduzećima Republike Srpske povezana preduzeća su : matično i
zavisno preduzeće / mješoviti holding, koncern/, preduzeće sa uzajamnim učešćem i
holding.
• Provjera znanja
• Objasnite pravne tehnike grupacije
preduzeća.
• Koje oblike grupacije preduzeća znate?
• Koja su povezana preduzća po Zakonu o
preduzećima RS?
FINANSIJSKE ORGANIZACIJE
• Cilj
• Cilj je razumjeti pravni status i privredno
pravni značaj banke, bankarske
organizacije i evoluciju bankarskih
usluga / novih proizvoda/
• Ključne riječi
• Komercijalna banka
• Emisiona banka
• Založna banka
• Hipotekarna banka
• Agencija za bankarstvo
• Bankarski poslovi
• Osiguranje depozita
• Centralna banka Bi H
• Poštanska štedionica
 • Banka

• Pravni položaj i osnivanje banke

• Bankarski poslovi

• Osnivački kapital
 • Osnivački kapital

• Organi upravljanja banke

• Osiguranje depozita

• Stečaj i likvidacija
 • Centralna banka BiH
• Druge finansijske organizacije
• Rezime
• U ovoj Glavi interpretirali smo banku kao finansijsku instituciju koja prikuplja slobodna novčana sredstva
/depozite/ odobrava kredite i obezbjeđuje transakcioni novac /plaćanja/.
• Oblast bankarstva u Republici Srpskoj regulisana je Zakonom o bankama Republike Srpske. Banka se osniva i
posluje kao akcionarsko društvo. Dozvolu za rad banke daje Agencija za bankarstvo.
• Minimalni iznos uplaćenog novčanog kapitala banke i najniži iznos neto kapitala koji banka mora održavati, ne
mogu biti manji od 15 miliona KM.
• Zakonom o bankama pobliže su taksativno nabrojani poslovi kojim se može baviti banka. Sve banke podliježu
Zakonu o osiguranju depozita u Bi H. Osiguranje depozita vrši Agencija za osiguranje depozita u Republici
Srpskoj.
• Najveći iznos depozita koji Agencija osigurava po jednom fizičkom I pravnom licu iznosi 5.000 KM, što uključuje
sve depozite kod jednog osiguranika.
• Ukoliko Agencija prema propisima koje donosi utvrdi da je vrijednost obaveza banke veća od vrijednosti
potraživanja, banka je nesolventna, a nelikvidna ako nije u stanju da izmiruje obaveze o rokovima dospjelosti.
• Ukoliko banka u roku od tri dana od nastanka nelikvidnosti ne uspostavi likvidnost pokreće se stečajni postupak.
• Dejtonskim sporazumom uspostavljena je Centralna banka Bosne i Hercegovine. Centralna banka BiH održava
monetarnu stabilnost u skladu sa aranžmanom currency board. U okviru ovlaštenja djeluje kao nezavisna
ustanova.
• Centralna banka radi kao bankar i fiskalni agent BiH i javnih agencija koje odredi Predsjedništvo BiH.
• U druge finansijske institucije spadaju poštanske štedionice, štedionice, štedno kreditne službe i druge finansijske
ustanove.
• Provjera znanja
• Definišite banku.
• U kom obliku trgovačkog društva se organizuje banka?
• Osnivanje banke.
• Pravna priroda bankarskih poslova.
• Navedite depozitne, kreditne i druge bankarske poslove.
• O čemu odlučuje skupština banke?
• Osiguranje depozita.
• Agencija za bankarstvo.
• Pravna nadležnost Centralne banke BiH.
 BERZA

• Cilj
• Cilj je obasniti pravni pojam berze,
organizaciju i
• Pravnu regulativu, nadzor nad berzom i
berzanske poslove
• Ključne riječi
• Produktna berza
• Efektna berza
• Berzanski izbrani sud
• Promptni posao
• Terminski posao
• Reprtni posao
• Poslovi arbitraže
• Brokeri
• Brokeri kompanija
• Nezavisni brokeri
• Dileri
• Hosisti
• Besisti
• Market makersi
• Kotacija
• Aukcija
 • Pojam berze

• Berzanski poslovi
Osnivanje i berze
• Imovina berze
• Organi berze
• Berzanski materijal
• Berzanski posrednici
• Rezime
• Prvobitne berze javile su se u srednjem vijeku kao svojevrsna tržišta mjenicama, zlatnim i srebrenim novcem.
• Danas su berze najvažnije institucije modernih tržišta:
• efektne i valutne /trgovina valutama i hartijama od vrijednosti/, i
• robne ili produktne, /trgovina fungibilnim robama/
• Beza je organizovano tržište strogo podvrgnuto nadzoru vlasti.
• Berzu u Republici Srpskoj osniva najmanje pet pravnih lica ovlašćenih za poslovanje hartijama od vrijednosti.
• Akcionari berze mogu biti samo članovi berze.
• Osnovni kapital berze iznosi najmanje 500.000 KM podijeljen je na redovne akcije koje glase na ime.
• Berza hartija od vrijednosti u Republici Srpskoj:
• organizuje povezivanje ponude i tražnje u prometu hartija od vrijednosti,
• daje podatke o ponudi, potražnji i tržišnoj cijeni,
• utvrđuje i objavljuje kursne liste hartija od vrijednosti
• Berzanski poslovi su:
• promptni ili dnevni posao koji se ima izvršiti istog dana ili ubrzo kad je zaključen / prodavac ima predati robu, a
kupac novac,/
• ročni ili terminski poslovi su oni pri kome se pogodba o kupovini i prodaji ima izvršiti docnije o izvjesnom roku /
špekuliše se sa rastom ili padom cijena akcija/.
• Trgovanje na berzi se odvija putem kotacije i putem aukcije.
• Berzanski posrednici su brokeri i dileri.
• Na sekundarnom tržištu hartija od vrijednosti posluju brokersko dilerske kuće.
• U BiH trguje se na Sarajevskoj berzi i Banjalučkoj berzi.
• Provjera znanja
• Pojam berze.
• Berzanski poslovi.
• Berzanski materijal.
• Berze hartija od vrijednosti.
• Organi berze.
• Šta je berzanski materijal Banjalučke berze?
• Ko su osnivači Banalučke berze?
• Berzanski posrednici.
• U čemu je razlika između aukcijskog i dilerskog načina
trgovanja.
 PRIVREDNE ASOCIJACIJE

• Cilj
• Cilj je objasniti pravni status, organizaciju
i djelatnost i funkciju privredne komore kao
asocijacije privrednih subjekata pred
državom.
• Ključne riječi
• Komora
• Spoljnotrgovinska komora
• Sud časti
• Zadružni savez
• Spoljnotrgovinska arbitraža
 • Privredne komore

• Privredna komora Republike Srpske

• Spoljnotrogivnska komora Bosne i

Hercegovine
• Rezime
• Privredne komore se organizuju na teritorijalnom i strukovnom principu, kao i na
kombinaciji ova dva principa.
• Komora ima svojstvo pravnog lica. Kao reprezentant privrede pred državom komora
je:
• mjesto susreta privrednika ,razmjena iskustava i uspostavljanje poslovnih veza,
• stručna institucija,
• faktor jačanja poslovnog morala i mjesto rješavanja privrednih sporova, te
• institucija sa određenim javnim ovlašćenjima.
• Privedna komora Republike Srpske,prema Zakonu o privrednoj komori je samostalna
stručnoposlovna organizacija na području Republike Srpske, čiji su članovi
preduzeća, banke, osiguravajuće organizacije i drugi oblici koji obavljaju privrednu
djelatnost.
• Spoljnotrgovinska komora BiH je samostalna, nevladina,nepolitička i neprofitna
pravna asocijacija privrednih subjekata i privrednih asocijacija sa teritorije Bosne i
Hercegovine, sa funkcijama usmjerenim na razvoj i unapređenje ekonomskih odnosa
BiH privrede sa inostranstvom, uključujući partnerski odnos i zastupanje interesa
članova kod nadležnih organa BiH i odgovarajućih asocijacija u inostranstvu.
• Provjera znanja
• Šta je privredna komora?
• Privredna komora Republike Srpske.
• Spoljnotrgovinska komora BiH.
 PRAVO KONKURENCIJE
• Cilj
• Cilj je upoznati se sa pravom
konkurencije, prepoznati radnje koje vode
tržišnoj utakmici kao i pravne propise koji
eliminišu nelojalnu konkurenciju,
monopol, špekulaciju, ograničavanje
tržišta, te pravna sredstva zaštite
potrošača.
• Ključne riječi
• Trgovina na veliko
• Trgovina na malo
• Monopol
• Monopolistički sporazum
• Monopolističko ponašanje
• Neimenovana djela zloupotrebe dominantnog položaja
• Nelojalna konkurencija
• Špekulacija
• Ograničavanje tržišta
• Zaštita potrošača
 • Pojam trgovine

• Monopol

• Nelojalna konkurencija

• Špekulacija
• Ograničavanje tržišta
• Zaštita potrošača
• Rezime
• Pod trgovinom se podrazumijeva razmjena robe i vršenje trgovinskih usluga koje obavljaju
preduzeća, trgovačke radnje i trgovci.
• Monopol je antipod konkurenciji i znači njeno isključivanje ili ograničavanje na tržištu.
• Monopolističko djelovanje se ostvaruje putem monopolističkih sporazuma i monopolističkog
ponašanja.Pravno se sankcionišu imenovana i neimenovana djela zloupotrebe dominantnog
položaja. Zakon o konkurenciji primjenjuje se na sve privredne subjekte na teritoriji BiH i na
njihovo djelovanje koje ima za cilj ili učinak sprečavanje,ograničavanje ili narušavanje privredne
konkurencije.
• Zakonom je formirano Konkurencijsko vijeće i uredi za konkurenciju i zaštitu potrošača.
• Komisija za zaštitu od monopolističkog djelovanja analizira sporazume, prati ponašanje
dominantnih preduzeća/ trgovaca/ na tržištu i preduzima mjere zaštite od monopolističkog
djelovanja.
• Nelojalna konkurencija je radnja protivna dobrim poslovnim običajima kojim se može nanijeti
šteta drugom trgovcu, potrošačima ili drugim pravnim licima.
• Špekulacija je korištenje stanja na tržištu radi sticanja neosnovane imovinske koristi, izazivanje
poremećaja na tržištu, u snabdijevanju ili neopravdano povećanje cijena.
• Zakonom o zaštiti potošača u BiH, uređuju se prava fizičkih lica koja kupovinom ili nabavkom
koriste proizvode i usluge za lične potrebe ili potrebe svog domaćinstva / potrošači/.Postoji niz
pravnih radnji i instrumenata zaštite potrošača
• Provjera znanja
• Koje su vrste monopola kao antipoda konkurecije?
• Šta je monopolistički sporazum, a šta monopolističko
ponašanje?
• Nadležnosti Konkurencijskog vijeća prema Zakonu o
konkurenciji?
• Definišite nelojalnu konkurenciju i navedite djela
nelojalne konkurencije.
• Definišite špekulaciju i navedite imenovane slučajeve
špekulacije.
• Objasnite ograničavanje tržišta.
• Navedite istrumente pravne zaštite potrošača u BiH.
PRAVO INDUSTRIJSKE SVOJINE
• Cilj
• Cilj je objasniti prava industrijske svojine i
njihov privredni značaj
• Ključne riječi
• Industrijska svojina
• Pronalazačka prava
• Patent
• Tehničko unapređenje
• Know- how
• Model
• Uzorak
• Robni i uslužni žig
• Industrijski dizajn
• Geografska oznaka
• Pojam industrijske svojine

• Pronalazačka prava

• Pravo znakova razlikovanja

• Robni i uslužni žig

• Rezime
• Industrijska svojina je skup intelektualnih vrijednosti, proizvoda
ljudskog duha: pronalasci, znakovi razlikovanja, modeli, uzorci,
robni i uslužni žigovi, firma, trgovačko ime,oznaka porijekla
proizvoda, know-how i suzbijanje nelojalne utakmice na tržištu.
• Industrijska svojina je regulisana Zakonom o industrijskoj svojini u
Bosni i Hercegovini.
• Prema navedenom Zakonu, patent je” pravo kojim se štiti
pronalazak iz bilo kog područja tehnike, koji je nov, koji ima
inventivni nivo i koji se može industrijski primijeniti.
• ”Know-now je najvažniji predmet ugovora o transferu tehnologije.
• Modeli i uzorci dobijaju na značaju u industrijskom dizajnu. Sa
porastom prizvodnje luksuzne robe i ekskluzivnih usluga estetska
vrijednost do
• Provjera znanja
• 1. Šta je industrijska svojina?
• 2. Koji su izvori prava inudstrijske svojine?
• 3. Šta je patent?
• 4. Šta je know - how?
• 5. Objasnite pravo znakova razlikovanja.
• 6. Objasnite postupak za sticanje prava svojine
prema Zakonu o industrijskoj
•
 OBLIGACIONI UGOVORI
• Ciljevi
• Definisati obligacioni ugovor. Objasniti
osobine obligacionih ugovora.Uočiti vrste
obligacionih ugovora. Objasniti dejstvo
ugovora prema trećim licima. Interpretirati
pravne instrumente pojačanja ugovora u
cilju sigurnosti ispunjavanja obaveza.
• Ključne riječi
• Ugovor
• Ponuda
• Poslovna sposobnost
• Saglasnost volja
• Kauza
• Autonomija volje
• Prijetnja , Zabluda, Prevara
• Jednostranoobavezni i dvostranoobavezni ugovori
• Teretni i dobročini ugovori
• Ekvivalentni i aleatorni ugovori
• Trajni i trenutni ugovori
• Kauzalni i apstraktni ugovori
• Samostalni i akcesorni ugovori
• Imenovani i neimenovani ugovori
• Predugovor i glavni ugovor
• Athezioni ugovor
• Opcioni ugovor
• Generalni i posebni ugovor
• Ugovor u korist trćeg lica
• Stipulant
• Promitent
• Beneficijar
• Apsolutna i relativna ništavost ugovora
• Fiksni ugovori
• Ugovorna kazna
• Zatezna kamata
• Kapara, Odustanica
 • Pojam ugovora

• Ugovor kao izvor obligacije

• Predmet ugovora

• Osnov ugovora (kauza)

 • Osobine obligacionih ugovora

• Vrste obligacionih ugovora

• Dejstvo ugovora prema trećim licima

• Prestanak ugovora
• Pojačanje ugovora
• Rezime
• Obligacioni ugovor je ugovor kojim se stvaraju, mijenjaju i prestaju obligacioni odnosi/ obligacije/.
• Ugovor je zaključen kada su se ugovorne strane saglasile o bitnim sastojcima ugovora /Z.O.O / Za ugovore važi”pacta sunt servanda”, dakle, obaveze
se doslovno izvršavaju onako kako glase.
• Bitni uslovi za zaključivanje ugovora su:
• poslovna sposobnost ugovarača
• saglasnost volja
• predmet ugovora
• osnov ugovora/causa/
• Svi uslovi se moraju kumulativno ispuniti da bi nastao valjan obligacioni ugovor.
• Ponuda je izjava volje učinjena sa namjerom da se zaključi obligacioni ugovor.To je prijedlog za zaključenje ugovora učinjen određenom licu, koji
sadrži sve bitne sastojke ugovora tako da bi se njegovim prihvatanjem mogao zaključiti ugovor.
• Valjanost ponude zavisi od kvaliteta volje. Volja mora biti izjavljena slobodno i ozbiljno.
• Prihvat ponude mora biti učinjen bez ikakvih rezervi.
• Lice koje zaključuje ugovor mora biti poslovno sposobno.
• Predmet ugovora može biti davanje neke stvari, materijalno pravo ,ljudske radnje u vidu činjenja ili nečinjenja/ trpljenje/
• Svaka ugovorna obaveza mora imati dopušten pravni osnov, pravni akt, zakon, pravnu činjenicu, kao podlogu za nastanak pravnog odnosa.
• Postoji i motiv pravnog posla, cilj kome streme ugovorne strane.
• Vrijeme i mjesto zaključenja ugovora imaju naročit značaj za ispunjenje obaveza, snošenje troškova i prelazak rizika.
• Obligacioni ugovori počivaju na načelima:
• autonomije volje,
• savjesnosti i poštenja,
• ravnopravnosti ugovornih strana,i
• sankcije za neizvršenje imovinskog su karaktera i ostvaruju se putem suda.
• U odnosu na treća lica zaključeni ugovor je tuđi posao iz kojeg po pravilu za njih ne proizilaze ni prava niti na njih padaju obaveze.Međutim, iznimno
• obligacioni ugovor može proizvesti dejstvo prema trećim licima, konstituisanjem prava/ ne i obaveze/ za treće lice.
• Ugovorom u korist trećih lica, treće lice stiče pravo da od jednog ugovarača zahtijeva određenu činidbu koju je ovaj dužan izvršiti.
• Tri vida prestanka ugovora koji za sobom povlače i prestanak obligacije su:
• - poništenje ugovora,
• - raskidanje ugovora, i
• - neizvršenje ugovora u strogom roku.
• Civilnopravna sredstva pojačanja ugovora su: ugovorna kazna, zatezne kamate, kapara i odustanica
• Provjera znanja
• Definišite obligacioni ugovor.
• Šta je ponuda?
• Vrste obligacionih ugovora.
• Objasnite dejstvo ugovora prema trećim licima.
• Načini prestanka obligacionog ugovora.
• Koja sredstva pojačanja ugovora poznajete?
• Šta su zatezne kamate?
 UGOVORI U PRIVREDI
• Cilj
• Cilj je sagledati pravne specifičnosti
ugovora u privredi
• Ključne riječi
• Ugovori robnog prometa
• Zaloga
• Zakonsko založno pravo
• Jemstvo
• Odgovornost dužnika
• Konkludentne radnje
• Robna dokumenta
• Pravna priroda ugovora u privredi

• Založno pravo u privredi

• Jemstvo

• Odgovornost dužnika
 • Rješavanje sporova
• Vrste trgovačkih ugovora
• Rezime
• Specifičnosti ugovora u privredi su u pogledu:
• zaključivanja ugovora,
• u rokovima u kojima je ponudilac vezan ponudom,
• ispunjenja ugovora,
• instrumenata obezbjeđenja ugovora i
• naknade štete.
• Trgovački ugovori:
• nastaju u robnom prometu, u razmjeni roba i vršenju usluga,
• zaključuju se svakodnevno i masovno,
• postoje imenovani i neimenovani ugovori,
• bankarski i berzanski poslovi,
• ugovori po pristupu, formularni ugovori,
• mogu se zaključivati pozivanjem na opšte uslove poslovanja,
• ispunjenje prestacije umjesto naturalnim izvršenjem obaveze vrši se predajom robnih dokumenata,
• ugovori su teretni i špekulativni,
• kod jednog broja ugovora jedna stana je fizičko lice,
• uticaj države na zaključivanje ugovora u privredi /licitacija, prikupljanje ponude, registracija ugovora i sl.
• Sredstva obezbjeđenja su :
• ugovorna kazna
• kaucija
• odustanica
• avans
• kapara
• penali
• jemstvo
• zaloga
• bankarska garancija, i akreditiv.
• Zaloga za obezbjeđenje potraživanja iz ugovora u privredi može biti ugovorna i zakonska
• Provjera znanja
• Uočite pravne karakteristike ugovora u privredi u
odnosu na građansko pravne ugovore.
• Ponuda i prihvat ponude.
• Založno pravo u privredi.
• Pojačavanje ugovora u privredi.
• Odgovornost dužnika.
• Rješavanje sporova u privredi.
• Vrste trgovačkih ugovora.
 MEĐUNARODNI UGOVORI
• Ključne riječi
• Ugovori sa elementom inostranosti
• Konsideracija
• Pravne tehnike
• Common law
• Kontinentalno pravo
• Samoregulativni ugovori
• Jezik ugovora
• Mjerodavno pravo
• Pismo namjere
• Džentlmenski agreman
• Predugovorna odgovornost
• Viša sila
• Heardship
 Pojam međunarodnih ugovora

• Međunarodni ugovori su trgovački

ugovori kojim se uređuje promet robe i
usluga

• to su ugovori s elementom
inostranosti, što znači da su povezani
sa više pravnih poredaka.
 • Pravne tehnike

• Karakteristike međunarodnih ugovora

• Jezik ugovora

• Mjerodavno pravo

• Rješavanje sporova

• Sklapanje ugovora
• Mjesto sklapanja ugovora

• Vrijeme zaključenja

• Ponuda i momenat zaključenja ugovora

• Pacta sunt servanda

• Osiguranje posebnih rizika
međunarodne trgovine

• Obaveze obnove pregovora i

prilagođavanje ugovora novonastaloj
situaciji
• Rezime
• Međunarodni ugovori su trgovački ugovori kojim se uređuje promet robe i usluga, to su ugovori
sa elementom inostranosti, što znači da su povezani sa više pravnih poredaka.
• U međunarodnim ugovorima dominiraju pravne tehnike:
• common law-a,
• kontinentalnog prava,i
• samoregulativni ugovori.
• Bitne karakteristike međunarodnih ugovora su:
• atipičnost ugovornih sadržaja, i
• autonomnost ugovornih oblika.
• Oni su mješoviti, kombinovani ugovori, u jednom ugovoru nalazi se više poznatih i priznatih
ugovora.
• Pri zaključivanju ovih ugovora valja voditi računa o jeziku, mjerodavnom pravu, izboru arbitraže
za rješavanje sporova.
• Sklapanju ugovora prethodi pismo namjere, te očitovanja o poslovnoj politici, uticaju i dr.
• Zaključivanje ugovora zahtijeva vrijeme, lični kvalifikovani angažman, troškove i rizik.
• Specifičnost međunarodnih ugovora je i osiguranje posebnih rizika međunarodne trgovine,
inkorporiranje ugovornih klauzula kako bi se predvidjele promijenjene okolnosti.
• Provjera znanja
• Međunarodni trgovački ugovori.
• Pravne tehnike u međunarodnim trgovačkim ugovorima.
• Objasnite pregovore i prethodne radnje prilikom
zaključivanja međunarodnih ugovora.
• Mjesto i vrijeme zaključivanja međunarodnih ugovora.
• Ponuda i momenat zaključenja ugovora /uporedno
pravo/
• Osiguranje posebnih rizika međunarodne trgovine.
 UGOVOR O PRODAJI
• U ovoj Glavi analiziraćemo karakteristike
ugovora o prodaji, zaključivanje ugovora,
obaveze i prava prodavca i kupca,
odgovornost za neizvršenje ugovorenih
obaveza, te naknadu štete.
• Ključne riječi
• Trgovačka prodaja
• Simbolička isporuka
• Trgovačka cijena
• Ugovor intuitu personae
• Generičke stvari
• Fiksna cijena
• Mjesto isporuke
• Vrijeme isporuke
• Način isporuke
• Saobraznost robe
• Evikcija
• Obaveze prodavca
• Obaveze kupca
• Dužnička docnja
• Povjerilačka docnja
• Apstraktna šteta
• Konkretna šteta
• Izgubljena dobit
 • Karakteristike ugovora o prodaji

• Zaključivanje i bitni sastojci ugovora

• Cijena

• Obaveze prodavca

• Mjesto isporuke
• Vrijeme isporuke

• Način isporuke

• Saobraznost robe

• Istovremena predaja stvari i isplata

cijene
• Odgovornost prodavca za svojstva stvari

• Mjesto plaćanja

• Način plaćanja

• Obaveza preuzimanja stvari i druge obaveze

kupca
• Pregled robe
• Količina i kvalitet robe
• Naknada štete
• Rezime
• Ugovor o trgovačkoj prodaji je paradigma svim privrednopravnim
ugovorima.To je pravni posao iz kojeg za prodavca nastaje obaveza da
kupcu isporuči robu , za šta se kupac obavezuje da prodavcu plati cijenu.
• Zakon o obligacionim odnosima za tradiciju robe od strane prodavca kupcu
vezuje sticanje prava svojine na robi od strane kupca.
• Opšte uzanse za promet robom, isporuku robe kupcu od strane prodavca
određuju obligaciono pravno, kao obavezu prodavca da robu isporuči kupcu
i garantuje za njena fizička i pravna svojstva.
• Bitni sastojci su roba, odnosno prenosivo imovinsko pravo. Cijena se može
naknadno odrediti.
• Neki redovni sporedni elementi ugovora o prodaji u privredi mogu biti bitni
ukoliko to neki od ugovarača zahtijeva :rok, mjesto, način isporuke,
plaćanje, prevoz, rok otpreme, osiguranje u prevozu, prelaz
rizika,pribavljanje dokumenata,pismena forma, eventualne rezerve u
spoljnotrgovinskim prodajama.
• Kod prodaje nepokretnosti zadržava se pravo svojine do isplate cijene, a
obavezna je i pismena forma ugovora.
• Provjera znanja
• Obrazložite karakteristike ugovora o prodaji.
• Bitni sastojci ugovora o prodaji.
• Obaveze prodavca.
• Mjesto i vrijeme isporuke.
• Način isporuke.
• Objasnite saobraznost robe.
• Šta znači prigovor neizvršenog ugovora drugoj strani?
• Izložite pojam evikcije.
• Definišite pojam kvaliteta.
• Izložite sve obaveze prodavca.
• Izložite načine plaćanja cijene.
• Objasnite pravni značaj mjesta i načina plaćanja.
• Objasnite kupčevu obavezu preuzimanja robe.
• Odgovornost kupca- pravo prodavca.
• Uočite i objasnite razlike između apstraktne i konkretne štete.
• GLAVA
 TRANSPORTNE KLAUZULE
• Cilj
• Cilj je razumjeti značaj transportnih
klauzula kao ekonomičnih trgovačkih
termina kojim se preciziraju prava i
obaveze kupca i prodavca iz ugovora o
prodaji.
• Ključne riječi
• Transportne klauzule
• Prevoznik
• Transportni terminal
• Klauzule neodgovornosti
 • Prelaz rizika i troškova sa prodavca na kupca

• Transportne klauzule

• ODREDBE TIPA “E

• ODREDBE TIPA “F”

• ODREDBE TIPA “C”

• ODREDBE TIPA “D”

• Odstupanje od mjesta prelaska rizika

• Klauzule neodgovornosti
• Provjera znanja
• Objasnite prelaz rizika i troškova sa
prodavca na kupca.
• U čemu je značaj klauzula INCOTERMS-
a.
• Navedite klauzule INCOTERMS-a.
• Šta znače klauzule neodgovornosti?
 ELEKTRONSKA TRGOVINA
• Cilj
• Cilj je objasniti elektronsku trgovinu kao
proces upravljanja on-line finansijskim
transakcijama od strane pojedinca ili
kompanije.
• Ključne riječi
• Elektronska trgovina
• EDI model sporazum
• Tehnika enskripcije
• Digitalni potpis
• Sertifikat trećeg lica o autentičnosti
• On-line ugovori
• Model zakon UNCITRAL
 Pојаm elektronske trgovine

• ЕDI (Elektronic Data Interchange

•
Intеrnеt

Mеtоdi оbеzbјеđivаnjа аutеntičnоsti

Princip zаključivаnjа ugоvоrа prеkо intеrnеtа

(on-linе ugоvоri)
• Rezime
• U ovoj Glavi razmatrali smo elektronsku trgovinu robama i uslugama preko
Interneta.
• Elektronska trgovina korištenjem interneta ima sledeća svojstva:
• nije omeđena granicama pravnih sistema,
• odvija se istovremeno između više korisnika,
• pokretljiva je i smanjeni su troškovi,
• nema centralnog mjesta komunikacije,i
• trgovina bez posrednika,
• Opšta pravila o elektronskoj trgovini regulisana su Model zakonom
UNCITRAL-a o elektronskoj trgovini, 1996.,te Direktivama EU.
• Ovim Model zakonom UNCITRAL-a regulišu se sve informacije u obliku
poruke koje se koriste u kontekstu trgovačkih aktivnosti.
• EDI je razmjena poslovnih podataka, prenos elektronskih podataka između
dva kompjutera u skladu sa ugovorenim standardom, kao zamjena za
klasične dokumente u pismenoj formi koji se šalju poštom ili faksom.
• Obradili smo pravne metode obezbjeđivanja autentičnosti i on-line ugovore
• Provjera znanja
• Pojam elektronske trgovine.
• Navedite sredstva obezbjeđivanja
autentičnosti dokumenta koji ima
elektronsku formu.
• Šta je predmet on-line ugovora?
 UGOVOR O NALOGU
• Cilj
• Cilj je objasniti pravnu prirodu Ugovora o
nalogu
• Ključne riječi
• Nalog
• Nalogodavac
• Nalogoprimac
• Оbаvеzе nаlоgоprimcа iz ugоvоrа о
nаlоgu

• Оbаvеzе nаlоgоdаvcа iz ugоvоrа о

nаlоgu

• Prеstаnаk ugоvоrа о nаlоgu

• Rezime
• Ugovor o nalogu obavezuje nalogoprimca da za račun nalogodavca
preduzme određene pravne poslove, a ovaj se obavezuje da mu za to plati
odgovarajuću naknadu.
• Obaveze nalogoprimca su:
• da prilikom dobijenog naloga postupi sa pažnjom dobrog privrednika,
• da lično izvršava dobijene naloge i uputstva,
• da nalogodavcu podnosi izvještaj o svome radu,
• da položi račun nalogodavcu.
• Obaveze nalogodavca su:
• da plati nalogoprimcu naknadu za obavljeni posao,
• u pogledu predujmljivanja budućih očekivanih troškova,
• u pogledu naknade troškova i preuzimanja obaveza.
• Osnovni i najčešći način prestanka ugovora o nalogu je uredno i
blagovremeno izvršavanje obaveza ugovornih strana.
• Prestanak ugovora je moguć i na osnovu jednostrane izjave volje
• Provjeru znanja
• Objasnite Ugovor o nalogu!
• Obaveze nalogoprimca iz ugovora o
nalogu.
• Obaveze nalogodavca iz ugovora o
nalogu.
• Prestanak ugovora o nalogu.
 UGOVORI O TRGOVINSKIM
USLUGAMA
• Cilj
• Cilj je razumjeti pravnu prirodu i privredni
značaj navedenih ugovora
• Ključne riječi
• Posredovanje
• Berzanski posrednici
• Posrednici osiguranja
• Transportni posrednici
• Pomorski posrednici
• Agentura
• Odgovornost del credere
• Međunarodno trgovinsko zasupanje
 UGOVOR O POSREDOVANJU

• Ugovor o posredovanju je pravni posao

o obavljanju trgovinskih usluga u kome
se posrednik obavezuje da će dovesti u
vezu sa svojim nalogodavcem lice koje
bi s njim pregovaralo o zaključenju
određenog ugovora, a nalogodavac se
obavezuje da mu isplati određenu
naknadu (proviziju), ako taj ugovor
bude zaključen.
• Vrstе ugоvоrа о pоsrеdоvаnju
 UGOVOR O TRGOVINSKOM
ZASTUPANJU (AGENTURI)
• Ugovorom o agenturi agent se obavezuje da
se stalno stara da treća lica zaključuju
ugovor sa njegovim nalogodavcem i da u
tom smislu posreduje između njih i
nalogodavca, kao i da po dobijenom
ovlašćenju zaključuje ugovore sa trećim
licima u ime i za račun nalogodavca, a
nalogodavac se obavezuje da mu za svaki
zaključeni ugovor isplati određenu naknadu
(proviziju).
• Međunarodno trgovinsko zastupanje
• Rezime
• Ugovor o posredovanju je pravni posao u obavljanju trgovinskih usluga u kome se
posrednik obavezuje da će dovesti u vezu sa svojim nalogodavcem lice koje bi s njim
pregovaralo o zaključenju određenog ugovora, a nalogodavac se obavezuje da mu
plati određenu naknadu, ako taj ugovor bude zaključen.
• Ovaj ugovor je razvijen iz ugovora o nalogu, a u sebi sadrži i elemente ugovora o
djelu.
• Poseban značaj imaju berzanski posrednici, posrednici u osiguranju, transportni
posrednici, naročito pomorski i turistički posrednici.
• Posrednik odgovara za izbor trećeg lica.
• Ugovorom o agenturi, agent se obavezuje da se stalno stara da treća lica zaključuju
ugovor sa njegovim nalogodavcem i da u tom smislu posreduje između njih i
nalogodavca, kao i da po dobijenom ovlašćenju zaključuje ugovore sa trećim licima u
ime i za račun nalogodavca, a nalogodavac se obavezuje da mu za svaki zaključeni
ugovor isplati proviziju.
• Prema odgovornosti zastupnika postoji obično zastupništvo, gdje agent odgovara za
izbor trećeg lica i zastupništvo u kome zastupnik odgovara za izvršenje obaveze
trećeg lica /del credere/.
• Provjera znanja
• Izložite pojam ugovora o trgovinskom
posredovanju.
• Navedite bitne elemente ugovora o
trgovinskom posredovanju.
• Definišite ugovor o trgovinskom
zastupanju.
• Objasnite međunarodno trgovinsko
zastupanje.
 UGOVOR O KOMISIONU
• Cilj
• Cilj je objasniti pravnu prirodu ovog posla,
prava i obaveze komisionara i komitenta,
vrste komisiona i pravnu odgovornost
komisionara.
• Ključne riječi
• Komision
• Obični komision
• Komision del credere
• Prodajni komision
• Kupovni komision
• Rezime
• Ugovorom o komisionu, komisionar se obavezuje, da u
svoje ime ,a za račun svog komitenta, zaključi neki
trgovinski ugovor, a komitent se obavezuje da za to plati
proviziju.
• Zavisno od predmeta ugovora o komisionu postoji
prodajni i kupovni komision.
• Prema kriteriju odgovornosti komisionara postoji :
• obični komision, odgovornost komisionara za savjestan
izbor trećeg lica sa kojim zaključuje ugovor, i
• del-credere komision, gdje komisionar preuzima obavezu
garancije izvršenja ugovorne obaveze trećeg lica
• Provjera znanja
• Definišite ugovor o komisionu.
• Prava i obaveze komisionara.
• Vrste komisionog posla.
 UGOVOR O KONTROLI

• Cilj
• Cilj je objasniti pravnu suštinu ovog
ugovora, prava i obaveze ugovornih strana
i pravnu odgovornost vršioca kontrole za
štetu koju počini nalogodavcu.
• Ključne riječi
• Vršilac kontrole
• Obična kontrola
• Kontrola sa vršenjem pravnih radnji
• Kontrola sa garancijom
• Certifikat
• Rezime
• Ovim pravnim poslom vršilac kontrole se
obavezuje da stručno i nepristrasno izvrši
ugovorenu kontrolu i o tome izda certifikat, a
naručilac kontrole se obavezuje da za to plati
proviziju.
• To je ugovor o pristupu, može se zaključiti i na
osnovu usmenog naloga koji naručilac upućuje
kontrolnoj organizaciji.
• Postoji obična kontrola i kontrola sa vršenjem
pravnih radnji, te kontrola sa garancijom i
kontrola bez garancije.
• Provjera znanja
• Izložite ugovor o kontroli.
• Prava vršioca kontrole.
• Odgovornost vršioca kontrole.
 UGOVOR O SKLADIŠTENJU
• Cilj
• Cilj je objasniti pravne karakteristike
ugovora o skladištenju, te uočiti značaj
profesionalizacije skladišne djelatnosti u
funkciji pooštrenja odgovornosti za
obavljanje pravnih radnji čuvanja robe.
• Ključne riječi
• Javno skladište
• Carinsko skladište
• Carinsko smjestište
• Konsignaciono skladište
• Tržnice na veliko
• Slobodne zone
• Slobodne luke
• Skladišna knjiga
• Matična knjiga skladišnica
• Skladišnica
 UGOVOR O GRAĐENJU
• Cilj
• Cilj je objasniti ugovor o građenju i uočiti
njegov privredni značaj u domaćem i
međunarodnom pravnom prometu.
• Ključne riječi
• Garntni rok
• Dinamički plan gradnje
• Premija za prevremeno izvršenje ugovora
• Klizna skala
• Konsalting inženjering
• Međunarodna licitacija
 Pojam ugovora

• Ugovorom o građenju izvođač radova se

obavezuje da prema određenom projektu
sagradi u ugovorenom roku određenu
građevinu na određenom zemljištu ili da na
takvom zemljištu, odnosno na već
postojećem objektu, izvrši druge građevinske
radove, a naručilac radova se obavezuje da
mu za to isplati određenu naknadu (cijenu).
 • Pravna priroda ugovora

• Zaključenje ugovora

• Obaveza izvođača radova

• Obaveze naručioca radova

• Primopredaja građevine i radova

• Odgovornost po ugovoru o građenju

• Posebne vrste ugovora o građenju

• Ugovor o građenju u međunarodnom

prometu
• Rezime
• Ugovor o građenju je po svojo pravnoj prirodi, imenovani, mješoviti ugovor čiji su osnovni elementi nastali iz
ugovora o djelu i ugovora o kupovini i prodaji.
• Zaključenju ovog ugovora prethodi ispunjenje administrativno pravnih obaveza naručioca radova i to:
• donošenje odluke o izgradnji objekta,
• obezbjeđenje finansijskih sredstava, i
• pribavljanje odobrenja za gradnju.
• Predmet ugovora mora biti jasno određen kao i propisana bitna forma- pismena forma, dok određivanje cijene
putem tzv. klizne skale je dovoljno da ugovor bude punovažan.
• Ugovor sadrži i druge elemente,kao što su:
• dinamički plan gradnje,
• način naplate izvršenih radova,
• nadzor nad izvođenjem radova,
• ugovorenu kaznu za docnju,
• premiju za prevremeno izvršenje ugovora,
• određenje garantnih rokova i dr.
• Vrijeme i način plaćanja cijene građenja reguliše se ugovorom.
• Što se odgovornosti po ugovoru o građenju tiče, postoji:
• samostalna odgovornost izvođača za nedostatke građevine i radova,
• odgovornost projektanta za nedostatke građevine,i
• solidarna odgovornost izvođača i projektanta.
• Ugovor o građenju vrednijih objekata prati niz zaključenih odvojenih ugovora koje zaključuje naručilac sa
različitim licima.
• Provjera znanja
• Izložite pojam ugovora o građenju.
• Koji su bitni elementi ugovora o građenju?
• Šta je klizna skala?
• Zaključivanje ugovora o građenju.
• Navedite obaveze izvođača radova.
• Navedite obaveze naručioca radova.
• Odgovornost po ugovoru o građenju.
• Vrste ugovora o građenju.
PRAVNI POSLOVI OSIGURANJA
• Cilj
• Cilj je tumačiti pojam osiguranja u širem
aspektu, ekonomskom, tehničkom i
pravnom, unutar koga treba objasniti
ugovor o osiguranju i ugovor o naknadi
štete.
• Ključne riječi
• Ekonomski aspekt osiguranja
• Tehnički aspekt osiguranja
• Pravni aspekt osiguranja
• Osiguravač
• Osiguranik
• Korisnik osiguranja
• Rizik
• Premija osiguranja
• Franšiza
• Bonus i malus
• Osigurani slučaj
• Suma osiguranja
• Fondovi osiguranja
• Polisa osiguranja
• List pokrića
• Osiguranje imovine
• Nsdosiguranje
• Višestruko i dvostruko osiguranje
• Podosiguranje
• Osiguranje kredita
• Transportno osiguranje
• Osiguranje lica
• Osiguranje života
• Regres osiguravača
 • Istorijski razvoj osiguranja

• Pojam osiguranja

• Subjekti osiguranja

• Osiguranik
• Elementi osiguranja
 UGOVOR O OSIGURANJU

• Osobine ugovora

• Zaključivanje ugovora o osiguranju

• Polisa osiguranja i list pokrića

• Zaključivanje ugovora o osiguranju u

ime drugog lica bez ovlašćenja
• Osiguranje za tuđi račun ili za račun
koga se tiče

• Obaveze osiguranika, odnosno

ugovarača osiguranja

• Obaveza osiguravača
 • Trajanje i prestanak osiguranja

• Uslovi i pravila osiguranja

• Vrste osiguranja
 MEĐUNARODNI POSAO
TRANSPORTNOG OSIGURANJA
• Pоlisа оsigurаnjа

• Pоkrivеni i isključеni rizici

• Rеgrеs оsigurаvаčа

• Оrgаnizоvаnjе оsigurаvаčа u
trаnspоrtnоm оsigurаnju
• Rezime
• Osiguranje je ustanova koja nadoknađuje štete nastale u društvu usled dejstva rušilačkih prirodnih sila ili nesrećnih slučajeva.
• Osiguravajuće kompanije su finansijski posrednici koji za utvrđenu premiju obezbjeđuju isplatu ugovorene sume osiguranja ukoliko se
desi određeni osigurani slučaj.
• Osiguranjem se obezbeđuje transfer rizika, distribucijom na veći broj nosilaca rizika,polazeći od vjerovatnoće učestalosti njegova
ispoljavanja i tako eliminišući teške ekonomske posljedice po korisnika osiguranja.
• Osiguranje podrazumijeva:
• mogućnost da se šteta izrazi u novcu,
• osigurava se rizik kod koga je šteta jedina alternativa, ne špekulativni rizik koji može imati i pozitivan ishod,
• šteta mora biti neočekivana i slučajna sa stanovišta osiguranika,
• postojanje dovoljnog broja nezavisnih objekata osiguranja koji su podložni sličnom riziku, što omogućava djelovanje zakona velikih
brojeva.
• Kod osiguranja života formira se u vremenu visok nivo matematičkih rezervi koje služe kao izvor isplata po ugovoru o osiguranju.
• Osiguranje života ima karakter dugoročne štednje, isplata pojedinačnih suma ne smije premašiti sumu premija.
• Osiguravajuće organizacije prikupljaju sredstva zaključivanjem ugovora o osiguranju i izdavanjem polise osiguranja /list pokrića/.
• Tipovi ugovora, polisa i rizici koje oni pokrivaju su:
• obično ili potpuno životno osiguranje,
• vremensko osiguranje,
• nasledno osiguranje,te
• kreditno životno osiguranje.
• Tipična podjela osiguranja je na: osiguranje imovine, osiguranje kredita, transportno osiguranje, i osiguranje lica.
• Veoma je razvijen međunarodni posao transpotnog osiguranja / Asocijacija osiguravača na Lojds tržištu transportnog osiguranja je 1982
sačinila tri vrste klauzula kojim su predviđeni rizici,koji
• Provjera znanja
• Izložite pojam osiguranja.
• Ko su subjekti osiguranja?
• Objasnite elemente osiguranja.
• Na temelju kojih elemenata se određuje naknada štete u imovinskom osiguranju?
• Definišite ugovor o osiguranju.
• Kako se zaključuje ugovor o osiguranju?
• Šta predstavlja polisa osiguranja, a šta list pokrića?
• Objasnite osiguranje za tuđ račun ili račun koga se tiče?
• Obaveze osiguranika, odnosno ugovarača osiguranja.
• Obaveze osiguravača.
• Koji su opšti uslovi i pravila osiguranja?
• Objasnite osiguranje imovine.
• Šta je nadosiguranje?
• Šta je višestruko i dvostruko osiguranje?
• Šta je podosiguranje?
• Navedite primjer osiguranja od ogovornosti.
• Šta je osiguranje kredita?
• Objasnite transportno osiguranje.
• Osiguranje lica.
• Osiguranje od posljedica nesrećnog slučaja:
• -u slučaju smrti
• -u slučaju invaliditeta.
• Objasnite pravnu prirodu osiguranja života?
• Međunarodni posao transportnog osiguranja.
• Koje su karakteristike polise međunarodnog osiguranja?
• Pokriveni i isključeni rizici u međunarodnom osiguranju.
PRAVNI POSLOVI U TURIZMU
• Cilj
• Cilj je objasniti pravna svojstva ugovora u
turizmu i njihov privredni značaj.
• Ključne riječi
• Turistički ugovori
• Ugovor o alotmanu
• Turističkea agencija
• Vaučer
• Ugovor o rezervaciji
• Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta
• Ugovori u oblasti turizma
• Turistički ugovori su pravni poslovi
koje zaključuju turistički subjekti
(agencije) u pružanju usluga
korisnicima.
• Ugovor o organizovanju putovanja
• Ugovor o organizovanju putovanja je
pravni posao kojim se organizator
putovanja obavezuje korisniku
(putniku) da mu u svoje ime pribavi
skup usluga koji se sastoji iz prevoza,
boravka i drugih pratećih usluga, a
korisnik se obavezuje da organizatoru
plati ukupnu cijenu.
• Ugovor o angažovanju ugostiteljskih
kapaciteta

Ugovor o zakupu ugostiteljskog objekta

• Rezime
• Turistički ugovori su pravni poslovi koje zaključuju turistički
subjekti/agencije/ u pružanju usluga korisnicima.
• Turizam je složena privredna djelatnost koju je teško jedinstveno
pravno urediti. Neke norme tiču se svih ili više djelatnosti, druge su
poput navedenih ugovora isključivo turističkog značenja.
• Turističke agencije u vršenju pravnih poslova javljaju se kao:
• agenti, ugovori koje zaključe obavezuju direktno turistu i prevoznika
ili hotelijera,
• kao organizacije /principal/ koje posluju u svoje ime i za svoj račun
kada obavljaju djelatnost organizatora putovanja i boravka.
• Među najvažnijim turističkim ugovorima su:
• Ugovor o organizovanju putovanja,
• Ugovor o alotmanu,
• Ugovor o rezervaciji, i
 UGOVOR O ŠPEDICIJI

• Cilj
• Cilj je, objasniti pravnu prirodu ugovora o
špediciji kao i pravni okvir ugovora o
međunarodnoj špediciji, te njegov privredni
značaj.
• Ključne riječi
• Špedicija
• Potvrda špeditera
• Neopoziva špediterska potvrda
• Špediterska teretnica za kombinovani prevoz
• Pažnja dobrog stručnjaka
• Del credere špedicija
• Fiksna špedicija
• Zbirna špedicija
• Loko špedicija
• Kontinentalna špedicija
• Sajamski špediteri
• Pogranični špediteri
• Lučki špediteri
 Pojam ugovora o špediciji

• Ugovor o špediciji spada u ugovore o prevozu.

To je ugovor u kome se jedna ugovorna
strana- otpremnik (špediter) obavezuje da
radi prevoza određene stvari zaključi u svoje
ime, a za račun nalogodavca (komitenta)
ugovor o prevozu i druge ugovore potrebne
za izvršenje prevoza, da obavi uobičajene
poslove i radnje, a druga ugovorna strana
nalogodavac (komitent) se obavezuje da mu
isplati određenu nakanadu (proviziju).
• Zaključivanje ugovora o špediciji

• Špedicija i srodni pravni poslovi

• Pravni izvori
• Pravni odnosi iz ugovora o špediciji

• Funkcije međunarodne špedicije

• Potvrda špeditera

• Obaveze špeditera
 • Prava špeditera

• Odgovornost špeditera

• Posebni oblici špedicije

• Špediteri posebnih specijalnosti

• Rezime
• Modernu špediciju s obzirom na karakter razmjene odlikuje, pretežno međunarodni karakter, veliki obim poslovanja i specijalizacija.
• Najvažnije funkcije špedicije su: prostorna, vremenska, kvantitativna, kvalitativna, kreditna i propagandna.
• Posao špedicije ima dodirne tačke sa poslom organizacije prevoza, komisionim poslovima, te poslovima zastupanja.
• Izuzetno važan transportni dokument o prijemu robe na neopozivu otpremu je potvrda špeditera.
• Obaveze špeditera su:
• organizacija prevoza robe,
• postupanja po nalozima komitenta,
• izvještavanja komitenta,
• čuvanja robe,
• carinjenja robe,
• osiguranja robe,i
• polaganja računa.
• Prava špeditera su:
• pravo na proviziju,
• na naknadu troškova
• pravo zakonske zaloge,
• pravo samostalnog istupanja.
• Odgovornost špeditera:
• odgovornost špeditera za vlastite radnje i propuste,
• odgovornost za prevozioca i skladištara,
• odgovornost špeditera za angažovanje drugih špeditera.
• Posebni obblici špedicije su:
• del credere špedicija,
• fiksna špedicija
• zbirna špedicija.
• Provjera znanja
• Izložite pojam ugovora o špediciji.
• Koji su pravni izvori ugovora o međunarodnoj špediciji?
• Koje su funkcije međunarodne špedicije?
• Šta je potvrda špeditera?
• Koje su obaveze špeditera?
• Koja su prava špeditera?
• Koje su odgovornosti špeditera?
• Odgovornosti špeditera za prevozioca i skladištara.
• Navedite posebne oblike špedicije.
 UGOVOR O PREVOZU ROBE
MOREM
• Ključne riječi
• Vozarski ugovor
• Brodarski ugovor
• Brodar
• Stojnice
• Prekostojnice
• Generalna havarija
• Posebna havarija
• Vozarina
• Pravna priroda ugovora
• Ugovor o prevozu robe i stvari morem
je takav pravni posao u kome se jedna
ugovorna strana- brodar obavezuje da
izvrši određeni prevoz robe ili prevoz
određenim brodom na određenoj
prevoznoj relaciji, a druga ugovorna
strana- naručilac prevoza se obavezuje
da za to plati vozarinu
• Obaveza brodara

• Pravo brodara
• Rezime
• Ugovor o prevozu robe morem je pravni posao u kome se brodar
obavezuje da izvrši prevoz robe ili prevoz određenim brodom na
određenoj prevoznoj relaciji, a naručilac prevoza se obavezuje da
za to plati vozarinu.
• Postoje vozarski i brodarski ugovor.
• Ugovor o prevozu robe morem je konsensualni, neformalni ugovor
koji se može zaključivati i usmenim putem.
• Krcatelj ima pravo da zahtijeva od brodara, da mu brodar poslije
prijema i ukrcaja tereta izda teretnicu ili konosman.
• U konosmanu se pismeno konstatuje sadržina zaključenog ugovora
o pomorskom prevozu robe.
 UGOVOR O TEGLJENJU
• Ključne riječi
• Tegljenje ili potiskivanje broda
• Brodar tegljača
• Brodar potiskivača
• Ugovor o tegljenju
• Ugovor o tegljenju je trgovinski posao u
kome se brodar tegljača, odnosno
potiskivača obavezuje da svojim brodom
tegli ili potiskuje drugi brod ili objekat do
određenog mjesta, ili za određeno vrijeme,
ili za izvođenje određenog zadatka, a
brodar tegljenog, odnosno potiskivanog
broda obavezuje se da za to plati
tegljarinu
• Rezime
• Ugovor o tegljenju je samostalan ugovor
transportnog prava ,iako ima niz sličnosti
sa imenovanim ugovorima kao što su
:ugovor o djelu, ugovor o prevozu, ugovor
o uslugama, te ugovor o depozitu/ brodar
tegljač ima status depozitara/.
• Bitni sastojci ugovora su predmet
/tegljenje ili potiskivanje broda/ i tegljarina.
• Provjera znanja
• Definišite ugovor o prevozu robe morem.
• Koje su obaveze brodara?
• Koja su prava brodara?
• Šta su prekostojnice?
 UGOVOR O PREVOZU
VAZDUŠNIM PUTEM
• Ključne riječi
• Vazdušni poštanski prevoz
• Slobodni vazdušni prevoz
• Ugovor o čarteru
• Vazduhoplovni tovarni list
 • Pojam ugovora

• Vrste ugovora o vazdušnom prevozu

• Obaveze vazdušnog prevozioca

• Obaveza naručioca prevoza, odnosno

pošiljaoca

• Vazduhoplovni tovarn
• i list
• Odgovornost vazdušnog prevozioca
• Rezime
• Bitni elementi ugovora o prevozu robe
vazdušnim putem su određenje predmeta
prevoza /vrsta i količina robe/, određenje
prevozne relacije i prevoznine / ona može biti i
odrediva/.To je tipski ugovor,
dvostranoobavezan I teretan.Specijalni
oslobađajući razlog oslobađanja od odgovornosti
je razlog tzv. Navigacione greške /greška u
pilotaži I upravljanju vazduhoplovom
• Provjera znanja
• Definišite pojam ugovora o prevozu
vazdušnim putem.
• Koje su obaveze vazdušnog prevozioca?
• Vazduhoplovni tovarni list.
• Obaveze naručioca prevoza.
 UGOVOR O PREVOZU ROBE
ŽELJEZNICOM
• Cilj
• Cilj je pravno tumačenje ugovora o
prevozu robe željeznicom i njegov
privredni značaj.
• Ključne riječi
• Željeznički prevozilac
• Neprenosivi tovarni list
• Prenosivi tovarni list po naredbi
• Prenosivi tovarni list na donosioca
• Pravo retencije i pravo zaloge
• Brzovozni, sporovozni i ekspresni prevoz robe
• Klauzula “obezbjeđenje uredne isporuke”
• Željezničko transportno osiguranje
• Pojam ugovora
• Ugovorom o prevozu robe željeznicom
željeznički prevozilac se obavezuje da
robu preveze od otpremne do uputne
stanice, a pošiljalac se obavezuje da za to
isplati željezničkom prevoziocu ugovorenu
prevozninu.
 • Zaključenje ugovora

• Tovarni list

• Obaveze željezničkog prevozioca

• Prava željezničkog prevozioca

• Odgovornost željezničkog prevozioca
• Vrste ugovora o prevozu robe
željeznicom
• Prestanak ugovora o željezničkom
prevozu robe
• Osiguranje robe u željezničkom
saobraćaju
• Rezime
• Ugovor o prevozu željeznicom smatra se zaključenim, kada željeznički prevozilac primi robu na prevoz sa tovarnim listom i kada se prijem
robe na prevoz potvrdi stavljanjem datuma i žiga otpravne stanice na tovarni list.
• Tovarni list na koji je stavljen žig otpravne stanice, dokaz je o zaključenom ugovoru.
• Neprenosivi tovarni list glasi na ime primaoca i nema svojstva robne hartije od vrijednosti, dok prenosivi tovarni list po naredbi ima
svojstvo hartije od vrijednosti i prenosi se indosamentom na primaoca, a ako njegovo ime nije naznačeno, onda indosamentom pošiljaoca
/prenosivi tovarni list po sopstvenoj naredbi/.
• Prenosivi tovarni list na donosioca prenosi se tradicijom. Ovaj tovarni list izdaje prevozilac, a potpisuje ga i pošiljalac.
• Obaveze željezničkog prevozica su:
• da primi robu na prevoz,
• da ostvari dovoz i odvoz robe,
• da utvrdi težinu i broj komada pošiljki,
• dostavi potrebne vagone i utovari robu,
• odredi prevozni put,
• blagovremeno i uredno izvrši prevoz pošiljke,
• čuva robu,
• obavi potrebne carinske i druge radnje,
• ostvari pouzeće,
• da postupi po naknadnim izmjenama ugovora o željezničkom prevozu robe,
• da obavijesti primaoca o prispjeću robe
• da preda robu primaocu ili ovlašćenom primaocu prenosivog tovarnog lista.
• Prava željezničkog prevozioca su:
• pravo na prevozninu,
• pravo na naknadu troškova,
• pravo retencije i pravo zaloge u cilju obezbjeđenja ugovornih zahtjeva.
• Željeznički prevozilac odgovara po principu objektivne odgovornosti, odgovoran je za štetu, bez obzira da li je
• Provjera znanja
• Definišite ugovor o prevozu robe
željeznicom.
• Šta je tovarni list?
• Koje su obaveze željezničkog prevozioca?
• Odgovornost željezničkog prevozioca.
• Osiguranje robe u željezničkom
saobraćaju.
 UGOVOR O PREVOZU ROBE
DRUMOM
• Cilj
• Cilj je objasniti pravni pojam ugovora o
prevozu robe drumom i njegov privredni
značaj.
• Ključne riječi
• Drumski prevoznik
• Prevozna relacija
• Ugovorena prevoznina
• Pojam ugovora
• Ugovorom o prevozu robe drumom, drumski
prevozilac se obavezuje da izvrši prevoz robe
drumskim prevoznim sredstvom na
određenoj prevoznoj relaciji, za određeno
vrijeme i u neoštećenom stanju i da je nakon
prevoza preda ovlašćenom licu, a pošiljalac
se obavezuje da za izvršeni prevoz plati
ugovorenu prevozninu.
 • Obaveze prevozioca

• Odgovornost prevozioca

• Prava prevoznika
• Rezime
• Ugovor o prevozu robe drumom je dvostrano obavezan,
teretan i neformalan. U poslovnoj praksi ovaj ugovor
zaključuje se u pismenoj formi, najčešće izdavanjem
drumskog tovarnog lista.
• Bitni sastojci ovog ugovora su: određenje predmeta
prevoza, određene relacije i ugovorene prevoznine.
• Drumski prevozilac je odgovoran za gubitak ili oštećenje
robe koju je preuzeo na prevoz, kao i štetu zbog
zakašnjenja u prevozu, osim ako dokaže da je šteta
nastupila zbog radnji ili propusta korisnika prevoza, zbog
svojstva robe ili zbog više sile.
• Provjera znanja
• Pojam ugovora o prevozu robe drumom.
• Koje su obaveze prevozioca?
• Prava prevoznika.
 UGOVOR O KOMBINOVANOM
PREVOZU ROBE
• Cilj
• Cilj je definisati pravni pojam ugovora o
kombinovanom prevozu robe.
• Ugovorom o kombinovanom prevozu robe,
organizator ovog pravnog posla se
obavezuje da organizuje prevoz robe do
mjesta opredjeljenja koristeći prevozioce
od najmanje dvije grane prevoza sa
jedinstvenom ispravom i jedinstvenom
odgovornošću, a naručilac prevoza se
obavezuje da će za to platiti prevozninu
UGOVOR O PREVOZU PUTNIKA
• Cilj je pravno interpretirati ugovor o
prevozu putnika.
• Ugovorom o prevozu putnika
prevozilac se obavezuje da na
određene prevozne relacije poveze
putnika sa garancijom sigurnosti, a
putnik se obavezuje da za to plati
određenu prevozninu.
 UGOVOR O PREVOZU
PRTLJAGA
• Cilj je pravno definisati ugovor o prevozu
prtljaga.
• Ugovor o prevozu prtljaga je akcesoran
(zavisan) ugovor. Naime, ugovor o prevozu
putnika obavezuje prevozioca i na prevoz
putnikovog prtljaga. Putnik snosi posebnu
naknadu i dobija posebnu ispravu- prtljažnicu.
Poseban režim odgovornosti je utvrđen za
prevoz dragocjenosti i automobila koji imaju
status prtljaga.
• Provjera znanja
• Objasnite Ugovor o kombinovanom
prevozu robe.
• Koje su obaveze prevozioca putnika?
• Koje su obaveze putnika?
 UGOVOR O LICENCI
• Ključne riječi
• Isključiva licenca
• Neisključiva licenca
• Ograničena licenca
• Neograničena licenca
• Podlicenca
• Ugovorom o licenci obavezuje se
davalac licence da ustupi sticatelju
licence u cjelini ili djelimično pravo
iskorištavanja patenta, industrijskog
dizajna ili ugovoreno ustupanje
upotrebe žiga, tehničkog znanja, a
sticatelj licence se obavezuje da mu za
to plati određenu naknadu.
• Obaveze davaoca licence

• Obaveze sticaoca licence

• Rezime
• Ugovor o licenci ima veliko značenje kako u
unutrašnjoj, tako i u međunarodnoj poslovnoj
saradnji, jer se njim uređuju odnosi između
pronalazača i subjekata koji privredno
iskorišćavaju svaralaštvo drugih.
• Prema predmetu licence govori se o licenci
kojom se prenosi pravo korištenja izuma ili o
licenci kojom se prenosi know-how.
• Podlicenca je ugovor kojim sticatelj licence može
pravo iskorištavanja licence ustupiti drugome, pri
čemu se pominje isključiva i neisključiva licenca.
• Provjera znanja
• Objasnite ugovor o licenci.
• Obaveze davaoca licence.
• Obaveze sticaoca licence.
 UGOVOR O KONCESIJI

• Ključne riječi
• Koncesija
• Politička koncesija
• Privredna koncesija
• Koncesionar
• Rezime
• Ugovor o koncesiji daje privredna prava obično ograničavajući svojinu davaoca na određeno ili
neograničeno vrijeme /obično sa otkaznim rokom/
• Država koja daje koncesiju stranoj kompaniji, obično zahtijeva zapošljavanje preduzetnika,
domaće radne snage, njeno osposobljavanje, naročito stručnjaka.
• Predmetom koncesije mogu biti prirodna dobra, ali i druga dobra utvrđena zakonom.
• Prema Zakonu o koncesijama Republike Srpske,/Sl. Glasnik, br.25/02/Ugovor o koncesiji sadrži:
• prava i obaveze ugovornih strana,
• radnje vezane za dobijanje potrebnih ovlašćenja za spovođenje aktivnosti u vezi sa ugovorom,
• uslove investiranja,
• olakšice i korištenje zemljišta,
• sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje vlada R.S.
• uslove za obnavljanje ugovora,
• sankcije u slučaju neispunjenja obaveza ugovornih strana,
• mjere za omogućavanje finansiranja objekta,
• određivanje i usklađivanje tarifa,
• rješavanje sporova, i
• raskid ugovora.
• Provjera znanja
• Definišite ugovor o koncesiji.
• Obaveze davaoca koncesije.
• Obaveze primaoca koncesije.
 UGOVOR O FRANŠIZINGU
• Ključne riječi
• Franšiza
• Franšizing
• Grosisti
• Detaljisti
• Franšizing robe
• Franšizing usluga
• Industrijski franšizing
• Davalac franšizinga
• Primalac franšizinga
 • Privredno pravni značaj franšizinga

• Pravna shvatanja o prirodi franšizinga

• Vrste franšizinga
• Rezime
• Ugovor o franšizingu je neimenovan, autonoman i složen pravni posao.
• Franšizing kao pravni posao dobija značaj u vertikalnim integracijama
preduzeća, odnosno ugovornim interacijama preduzeća različitih djelatnosti
od proizvodnje do prodaje krajnjem potrošaču.
• Ovaj pravni institut je istovremeno i oblik poslovne organizacije, metod
ekspanzije i razvoja preduzeća,kao i novi marketing sistem i forma moderne
integracije u sistemu distribucije.
• U pravnim doktrinama, franšizingom se prenose znanja i ovlašćenja sa
davaoca na primaoca lizinga, to je i oblik trgovačke koncesije, pravo
korišćenja skupa proizvodnih usluga i sl.
• Franšizing kao neimenovani ugovor sui generis autonomnog trgovačkog
prava, u svojoj pravnoj suštini sadrži pretežno elemente licencnog ugovora,
ugovora know- how-a, ugovora o zastupanju i ugovora o prodaji.
• Provjera znanja
• Pojam franšizinga.
• Vrste franšizinga.
• Pravna shvatanja o prirodi franšizinga.
 AKTIVNI BANKARSKI PRAVNI
POSLOVI
• Cilj
• Cilj je objasniti pravnu suštinu ugovora o
kreditu, specijalnih bankarskskih poslova,
hipotekarnih zajmova, lombarda, eskonta i
reeskonta i njihov privredni značaj!
• Ključne riječi
• Kredit
• Uslovi davanja kredita
• Uslovi vraćanja kredita
• Realna sredstva obezbjeđenja kredita
• Fiksna kamata
• Plivajuća kamata
• Klauzula “Libor”
• Restriktivne klauzule
• Investicioni krediti
• Eskontni i reeskontni krediti
• Pokriveni krediti
• Nepokriveni krediti
• Asignacioni kredit
• Akceptni kredit
• Rambursni kredit
• Revolving krediti
• Diskont
• Akceptni nalog
• Bankarska kreditna linija
• Hipotekarni zajmovi
 Ugovor o kreditu

• Ugovorom o kreditu banka se obavezuje

da korisniku kredita stavi na raspolaganje
određeni iznos novca, na određeno ili
neodređeno vrijeme, za neku namjenu ili bez
utvrđene namjene, a korisnik se obavezuje
da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni
iznos novca vrati u vrijeme i na način kako je
ugovoreno.
• Vrste ugovora o kreditu

• Davanje kredita

• Potrošački krediti

• Kratkoročni krediti za obrtna sredstva

• Investicioni krediti (term loans

• Revolving krediti

• Eskontni krediti

• Sekjuritizacija kredita
 • Rambursni kredit

• Akceptni kredit

• Avalni kredit

• Kontokorentni kredit
 • Hipotekarni kredit

• Industrijsko finansiranje, investicioni krediti

• Krediti na osnovu zaloge hartija od

vrijednosti

• Diskont mjenica
• Kreditno poslovanje sa inostranstvom

• Lomabard

• Eskontni i reeskontni krediti

• Posebni načini prestanka ugovora o

kreditu
• Način obezbjeđenja vraćanja kredita
• Primjer ugovora o namjenskom kreditu
iz bankarske prakse
• Broj Ugovora: ________
• Broj računa Korisnika: ______________
• Na osnovu Odluke kreditnog odbora
________ broj________ od_______
godine zaključuje se
• UGOVOR
• o dugoročnom namjenskom kreditu
• Zaključen dana ________2002. godine između:
• Banke AD _______(u daljem tekstu: Banka) koju
zastupa direktor Filijale __________ i
• ______(u daljem tekstu: Korisnik kredita)
iz____________, ulica ________ broj_____,
L.K. broj _____izdata u ________, JMBG
_______________ zaposlen u _____________ .
• Član 1.
• Banka odobrava kredit Korisniku kredita u
iznosu od ______ KM
(slovima:__________), ili u
protivvrijednosti u EUR ________,
(slovima: _________________ ), po
kamatnoj stopi od ____% na godišnjem
nivou i na rok od _____mjeseci.
• Član 2.
• Za urednu otplatu kredita Korisnik kredita danom
potpisivanja ovog Ugovora daje Banci sledeća sredstva
obezbjeđenja:
• Rješenje o administrativnoj zabrani na lična primanja u
preduzeću u kojem je zaposlen;
• _____bjanko potpisanu mjenicu korisnika kredita;
• _____bjanko potpisane mjenice od _____kreditno
sposobna garanta čiju kreditnu sposobnost ocjenjuje
Banka, sa Izjavama o garanciji.
• Hipoteku na nekretninama Korisnika kredita
• Član 3.
• Korisnik kredita se obavezuje da na
zahtjev Banke izda i izvrši zamjenu izdatih
instrumenata obezbjeđenja plaćanja iz
člana 2. ovog Ugovora za druge
instrumente, a u skladu sa važećim
propisima i poslovnom politikom Banke
• Član 4.
• Otplata kredita se vrši u jednakim mjesečnim
anuitetima. Visina anuiteta po osnovu
odobrenog kredita i obračunate kamate iznosi
__________KM mjesečno. Anuiteti dospijevaju
na naplatu _____ dana u mjesecu počev od
_____ 2002. godine.
• Korisnik kredita se obavezuje da svoje obaveze
preuzete po ovom Ugovoru izmiruje sam ukoliko
isplatilac plate ne vrši redovno plaćanje anuiteta
• Član 5.
• Iznos kredita , glavnica i obračunata
kamata vezuje se za kurs EUR-a na dan
puštanja kredita korisniku. U slučaju
promjene kursa KM u odnosu na EUR
izvršiće se revalorizacija kredita saglasno
kursu na dan promjene i za period do
slijedeće promjene.
• Član 6.
• Banka vrši obračuni naplatu zatezne kamate u
svim slučajevima zakašnjenja uplate anuiteta
uvećanjem ugovorene kamatne stope u visini
utvrđenoj Odlukom o kmatanim stopama Banke.
• Korisnik kredita može otplatiti ukupan iznos
kredita i prije roka utvrđenog članom 1.ovog
Ugovora,u skladu sa aktima Banke.
• Član 7.
• Ugovorne strane su saglasne da Banka
zadržava pravo na raskidanje ovog
Ugovora i traži naplatu duga u cijelosti
ako Korisnik kredita ne plati dva
uzastopna anuiteta po kreditu.
• Član 8.
• Korisnik kredita snosi sve troškove i takse
vezane za obezbjeđenje naplate kredita i
troškove obrade kredita.
• Član 9.
• Za sve što nije ovim Ugovorom
predviđeno, primjenjivat će se zakonske
odredbe i akta Banke koja regulišu
materiju ovog Ugovora.
• Član 10.
• U slučaju spora nadležan je Osnovni sud
u __________.
• Član 11.
• Ovaj Ugovor je sačinjem u 3 (tri) jednaka
primjerka od kojih Banka zadržava 2 (dva),
a jedan zadržava Korisnik kredita.
• Rezime
• Kod aktivnih kreditnih poslova banka se javlja kao povjerilac. Banka u ulozi povjerioca plasira novčana sredstva
dobijena ili putem pasivnih, izvornih ili aktivnih, izvedenih depozita, odnosno emisionom intervencijom centralne
banke.
• Aktivni bankarski poslovi bilježe se na strani aktive.
• Banka od svojih dužnika naplaćuje aktivne kamate.
• Kreditni poslovi su poslovi kojim banka dostavlja sredstva svom klijentu: ugovor o kreditu, ugovor o faktoringu,
ugovor o forfertingu, ugovor o lizingu.
• Bitni sastojci ugovora o kreditu su određivanje predmeta i uslovi vraćanja kredita.
• Uslovi za davanje kredita najčešće nisu bitni elementi, već su prethodne radnje koje prethode zaključenju ugovora
o kreditu.
• Uslovi korištenja kredita /namjenski krediti/ i klauzule o načinu obezbjeđenja otplate kredita su redovni elementi
ugovora.
• U ocjeni kreditne sposobnosti, boniteta, kreditnog dužnika kontroliše se i lična i materijalna sposobnost dužnika i
to:
• - kapacitet ili sposobnost otplate,
• - karakter i želja da se plati,
• - kapital ili imovina dužnika,
• - zaloga ili obezbjeđenje, i
• - uslovi u okruženju.
• U specijalne bankarske poslove uvrstili smo kredite na osnovu zaloge hartija od vrijednosti /ugovor o kreditu i
ugovor o zalozi/
• Najčešći instrumenti obezbjeđenja kredita su :akceptni nalog, mjenica, bankarska garancija, zalog i hipoteka.
• Proanalizrali smo i hipotekarne zajmove, kao dugoročne investicione kredite, te lombard, eskont i reeskont.
• Provjera znanja
• Definišite ugovor o kreditu.
• Koja su prava i obaveze ugovornih strana?
• Vrste ugovora o kreditu.
• Krediti na osnovu zaloge hartija od vrijednosti.
• Davanje kredita.
• Diskont mjenica.
• Poseban način prestanka ugovora o kreditu.
• Koji su instrumenti obezbjeđenja vraćanja kredita.
• Navedite kredite u poslovanju sa inostranstvom.
• Šta je lombard?
• Šta je eskont i reeskont?
 PASIVNI BANKARSKI POSLOVI
• Ključne riječi
• Emisija
• Novčani depozit
• Depozit po viđenju
• Oročeni depozit
• Namjenski depozit
• Ugovor na štednju
• Bankarski tekući račun
 • Emisioni posao

• Ugovor o novčanom depozitu

• Ugovor na štednju
• Bankarski tekući račun
• Rezime
• Kod pasivnih bankarskih poslova banka se javlja kao dužnik.
• Banka uzima depozite fizičkih i pravnih lica, kao i kredite od drugih finansijskih ustanova i tako pribavlja sredstva.
• Ti poslovi se vode kao dugovanja banke na strani pasive. Vlasnicima prikupljenih sredstava banka plaća kamate.
• Kamate koje banka plaća na prikupljena sredstva i dobijene kredite nazivaju se pasivne kamate.
• Emisioni ili novčani posao sastoji se u emitovanju novčanica kovanog novca od strane centralne ili emisione
banke. Banka se u ovom poslu pojavljuje u ulozi dužnika prema svakom imaocu novčanice.
• Ugovor o novčanom depozitu je bankarski posao u kome se deponent obavezuje da položi kod banke određeni
novčani iznos, kojim banka može raspolagati, ali uz obavezu povraćaja prema uslovima zaključenog ugovora.
• Ugovor na štednju je sličan ugovoru o novčanom depozitu. Međutim, razlike su sljedeće, ugovor na štednju je
realni, a ugovor o novčanom depozitu konsensualni ugovor, kod ugovora na štednju izdaje se štedna knjižica, dok
se kod ugovora o novčanom depozitu izdaje potvrda ili sertifikat.Ove isprave imaju različitu pravnu prirodu.
• Kod ugovora o novčanom depozitu, u ulozi depozitara pojavljuje se banka, a ulozi deponenta pravno lice. Kod
ugovora na štednju, deponent je fizičko lice, a depozitar banka ili štedno kreditna organizacija.
• Bankarski tekući račun otvara banka nekom licu da preko njega prima uplate u granicama njegovih sredstava i
odobrenog kredita /plaćanja/.
• Žiro račun je vrsta tekućeg računa preko kojeg se odvija platni promet drugim instrumentima, izuzetno izdavanjem
čekova.
• Provjera znanja
• Objasnite emisioni posao.
• Definišite ugovor o novčanom depozitu.
• Koje su vrste novčanih depozita?
• Razgraničite ugovor na štednju o novčanih
depozita.
• Objasnite ugovor o bankarskom tekućem
računu.
• Koje su obaveze banke iz ugovora o tekućem
računu?
• Koje su obaveze korisnika tekućeg računa?
 NEUTRALNI BANKARSKI
POSLOVI
• Ključne riječi
• Bankarska ostava
• Pravi depozit
• Nepravi depozit
• Depozit hartija od vrijenosti
• Sef
• Ugovor o depozitu

• Sef
• Rezime
• Među najstarije bankarske poslove ubrajaju se depozitni poslovi, potom
kreditni i uslužni poslovi.
• Neutralni poslovi banke su komisioni, indiferentni, uslužni poslovi.
• Ovdje se banka pojavljuje u ulozi posrednika, ne ni kao dužnik, ni kao
povjerilac,pa ti poslovi na utiču na bilans banke.Banke, ove poslove
posredovanja mogu obavljati kao principali, komisionari ili zastupnici,
naplaćujući za obavljene poslove proviziju.
• Ovi poslovi imaju elemente aktivnih poslova, jer banka naplaćuje proviziju,
ali i pasivnih ukoliko plaća štetu nanesenu klijentu.
• Ugovor o depozitu kao ugovor o bankarskoj ostavi može biti pravi i nepravi
depozit.
• Prema cilju zbog kojeg se predaju banci, mogu da budu depoziti predati na
čuvanje i depoziti predati na čuvanje i rukovanje.
• Depozit hartija od vrijednosti spada u prave depozite otvorenog tipa.
• Ugovorom o sefu banka odgovara deponentu za nepovredivost i ispravnost
sefa, eventualno za krađu deponovanih predmeta ili za štetu od požara.
• Provjera znanja
• Objasnite ugovor o depozitu.
• Ugovor o depozitu hartija od vrijednosti.
• Šta je sef?
 DOKUMENTARNI AKREDITIV
• Ključne riječi
• Akreditiv
• Dokumentarni akreditiv
• Akreditivna banka
• Korespodentna banka
• Avizirajuća banka
• Konfirmirajuća banka
• Negocirajuća banka
• Isplatna banka
• Opoziv akreditiv
• Neopoziv akreditiv
• Potvrđen akreditiv
• Nepotvrđen akreditiv
• Prenosiv akreditiv
• Neprenosiv akreditiv
 • Pojam i značaj dokumentarnog
akreditiva

• Pravni odnosi kod dokumentarnog

akreditiva

• Odnos nalogodavca i akreditivne banke

 • Odnos banke i korisnika akreditiva

• Odnos između banaka

• Učesnici u poslu dokumentarnog

akreditiva

• Vrste dokumentarnih akreditiva

• Odgovornost banke po osnovu
dokumentarnog akreditiva

• Dokumenti koji se podnose banci

• Prestanak dokumentarnog akreditiva

• Rezime
• Dokumentarni akreditiv ima dvojaku ulogu u spoljnotrgovinskom prometu, ulogu sredstva
plaćanja i ulogu sredstva za obezbjeđenje potraživanja.
• Međunarodni dokumentarni akreditiv je bankarski posao po kome se akreditivna banka na
zahtjev svog komitenta/ obično kupca/, obavezuje da plati korisniku akreditiva /obično prodavcu/
određen iznos novca ili da akceptira mjenicu koju je izdao prodavac ili da ovlasti drugu banku da
to uradi, nakon što joj prodavac prezentira ugovorom predviđena dokumenta, ako su svi ostali
uslovi akreditiva ispunjeni.
• U pravnom poslu akreditiva uspostavljaju se odnosi nalogodvaca i akreditivne banke, banke i
korisnika akreditiva, te odnosi između akreditivne i korespondente banke.
• Dakle, učesnici u ovom poslu su:
• - nalogodavac,
• - akreditivna banka,
• - korisnik akreditiva, i
• - posrednička banka na strani korisnika akreditiva.
• U bankarskoj teoriji postoje mnogobrojne podjele dokumentarnih akreditiva, od kojih smo neke
naznačili u tekstu.
• Među najvažnijim dokumentima koji se podnose banci su: otpremni dokumenti, dokumenti o
osiguranju, trgovače fakture i niz drugih dokumenata.
• Akreditiv prestaje kad je akreditivni iznos plaćen saglasno uslovima predviđenim u samom
akreditivu.
• Prenosiv akreditiv
• Neprenosiv akreditiv
• Akreditiv domiciliran u zemlji i inostranstvu
• Rotativni akreditiv
• Letter of credit
• Akceptni akreditiv
• Uvozni akreditiv
• Izvozni akreditiv
• Pokriveni akreditiv
• Nepokriveni akreditiv
• Standby akreditiv
• Terminski akreditiv
• Akreditiv sa odloženim plaćanjem
• Akreditiv sa avansnim plaćanjem
• Back to back
• Isplatne klauzule
• Otpremna dokumenta
• Dokumenta o osiguranju
• Trgovačke fakture
 MEĐUNARODNA BANKARSKA
DOZNAKA
• Cilj
• Cilj je objasniti pravnu prirodu
međunarodne bankarske doznake i njen
privredni značaj.
• Ključne riječi
• Međunarodna bankarska doznaka
• Doznačna banka
• Nostro doznaka
• Loro doznaka
• Rezime
• Međunarodna bankarska doznaka kao pravni instrument redovno
se upotrebljava za međunarodna plaćanja po nerobnim
transakcijama, plaćanja avansa, za dostavljanje pokrića stranoj
banci.
• Doznaka se koristi i za robna plaćanja, plaćanje cijene kod ugovora
o međunarodnoj prodaji.
• Ovaj pravni instrument, omogućuje kupcu da izvrši pregled prispjele
robe i uvjeri se u njenu saobraznost ugovorenom kvalitetu i
kvantitetu, prije izdavanja naloga za plaćanje.
• U spoljnotrgovinskom platnom prometu najčešće su nostro i loro
doznake.
• Provjera znanja
• Objasnite međunarodnu bankarsku doznaku i njene funkcije.
• Nostro i loro doznaka.
• Provjera znanja
• Šta je međunarodna bankarska doznaka?
• Vrste međunarodnih bankarskih doznaka
 BANKARSKA GARANCIJA
• Cilj
• Cilj je objasniti bankarsku garanciju i njen
privreni značaj
• Ključne riječi
• Bankarska garancija
• Akcesorna garancija
• Samostalna garancija
• Licitaciona bankarska garancija
• Bankarska garancija za dobro izvršenje posla
• Konosmanska bankarska garancija
• Nostro bankarska garancija
• Loro bankarska garancija
 • Vrste garancija
• Odnos bankarske garancije prema
dokumentarnom akreditivu
• UGOVOR O IZDAVANJU GARANCIJE
• Zaključen dana -------------------.godine
između:
• 1. BANKA AD (u daljem tekstu Banka) koju
zastupa i predstavlja direktor --------------, s
jedne strane i
• 2. ---------------------- (u daljem tekstu:
Nalogodavac) koju zastupa direktor
---------------- s druge strane na sljedeći
način :
• Član 1.
• BANKA će za račun i po nalogu NALOGODAVCA,
izdati platežnu garanciju u iznosu od -------------
(slovima: ) u korist-------------------., sa rokom
važenja do-----------.godine, a vezano za Ugovor
br.----za koji nalogodavac tvdi da je preuzeo,
odnosno da će preuzeti sve što je potrebno po
postojećim propisima za izvršenje posla, koji je
predmet garancije.
• Garancija će biti izdata na osnovu i prema odluci
Kreditnog odbora od -------- godine .
• Član 2.
• Nalogodavac je dužan da uredno izvrši
sve ugovorene obaveze koje čine predmet
Grancije za koju se zaključuje ovaj ugovor.
• Član 2.
• Nalogodavac je dužan da uredno izvrši
sve ugovorene obaveze koje čine predmet
Grancije za koju se zaključuje ovaj ugovor.
• Član 3.
• Ako NALOGODAVAC ne izvrši ili
neuredno izvrši obaveze pomenute u čl 2.
ovog Ugovora pa -zbog toga BANKA bude
primorana da plati po garanciji,
NALOGODAVAC i BANKA su saglasni da
se isplaćeni iznos danom isplate
automatski pretvori u kredit.
• Član 4.
• Kredit iz prethodnog člana dospjeće istog
dana kada BANKA izvrši isplati po
garanciji.
• Član 5.
• Nalogodavac je obavezan da iznos kredita
koji bi se odobrio za isplatu po garanciji na
temelju ovog Ugovora, a za vrijeme od
dospijeća pa do naplate, plati banci
redovnu kao i kaznenu kamatu po
stopama prema odluci Banke o kamatnim
stopama koja će biti na snazi u momentu
odobravanja kredita.
• Član 6.
• Kao obezbeđenje potraživanja po
garanciji NALOGODAVAC se obavezuje
da Banci dostavi:
------------------------------------
• ( izjavu o blokadi računa sa nalozima za
prenos i založno pravo na pokretnim
/nepokretnim stvarimaili novčanim
sredstvima,mjenice)
• Član 7.
• Nalogodavac je saglasan da plati
naknadu za obradu zahteva i proviziju za
korištenje garancije u skladu sa važećom
Tarifom naknada za poslove koje obavlje
NOVA BANKA AD,.
• Član 8.
• Prava i obaveze precizirane ovim
Ugovorom mogu se mjenjati samo
obostranim pristankom ugovornih strana.
• Član 9.
• Eventualne sporove po ovome ugovoru
rješavaće Osnovni sud u -------------
• Član 10.
• Ovaj ugovor je zaključen u tri primjerka, od
kojih dva za BANKU, a jedan za
NALOGODAVCA.
• Rezime
• Bankarska garancija je dvostrani pravni odnos, ali
jednostrano obavezan ugovor, jer je banka samo dužnik,
a korisnik samo povjerilac.
• U bankarskoj praksi pominje se niz bankarskih garancija:
akcesorne garancije, samostalne bankarske garancije,
supergarancije, kontragarancije, licitacione bankarske
garancije, bankarske garancije za dobro izvršenje posla,
garancije za vraćanje avansa, konosmanske garancije.
• Osnovna razlika između akreditiva i bankarske garancije
je što dokumentarni akreditiv ima funkciju i sredstva
plaćanja.
• Provjera znanja
• Šta je međunarodna bankarska doznaka?
• Vrste međunarodnih bankarskih doznaka.
• Ko su učesnici u ugovoru o bankarskoj
garanciji?
• Definišite licitacionu bankarsku garanciju.
• Šta je bankarska garancija za dobro izvršenje
posla?
• Bankarska garancija za vraćanje avansa.
• Odnos bankarske garancije prema
dokumentarnom akreditivu
 UGOVOR O FAKTORINGU
• Cilj
• Cilj je razumjeti pravne karakteristike
ugovora o faktoringu i njegov privredni
značaj.
• Ključne riječi
• Faktoring
• Faktor
• Otvoreni faktoring
• Zatvoreni faktoring
• Potpuni faktoring
• Kvazi faktoring
• Vrste ugovora o faktoringu
• Rezime
• Ugovor o faktoringu je tvorevina autonomnog trgovačkog prava koji
se razvio iz komisionog posla.
• Ovim poslom se bave specijalizovane banke, faktoring kompanije, i
multinacionalne kompanije za faktoring.
• Težište ovog bankarskog ugovora je u kreditiranju kratkoročnih
izvoznih poslova, pri čemu faktor garantuje naplatu potraživanja i za
potrebe komitenta
• može da obavlja knjigovodstvene, pravne i komercijalne poslove.
• Ugovorom o faktoringu komitent je obavezan da na faktora cedira
potraživanje sa svim sporednim pravima i garancijama, zatim da
isplati kamatu na eskontirano potraživanje, proviziju na izvršene
usluge, te da mu naknadi sve troškove u vezi sa izvršenjem
obaveza iz ugovora.
• Visina kamate i provizije se ugovara, a ukoliko se ne ugovori
primjenjuju se bankarska tarifa i poslovni običaji.
• Provjera znanja
• Objasnite ugovor o faktoringu i njegov
privredni značaj.
• Vrste ugovora o faktoringu.
• Srodnost faktoringa sa drugim bankarskim
poslovima
 UGOVOR O FORFETINGU
• Cilj
• Cilj je objasniti pravne karakteristike ovog
ugovora i njegov privredni značaj.
• Ključne riječi
• Forferting
• Forfeter
• Prenos potraživanja cesijom
• Forfertiranje na osnovu otkupa mjenice
• Prenos dokumentarnog akreditiva.
• Pojam ugovora
• Ugovorom o forfetingu, banka (forfeter)
prezuzima od svog komitenta potraživanje,
koje ovaj ima prema trećem licu i
istovremeno se odriče prava da postavlja
regresni zahtijev u slučaju da ovo
potraživanje ostane neplaćeno, s druge
strane, komitent je dužan da banci preda
odgovarajuće isprave o dugu kao i da joj
isplati eskontnu kamatu, troškove i proviziju.
Predmet ugovora o forfetingu

• Razgraničenje od srodnih poslova

• Učesnici u forfeting poslu
• Rezime
• Predmet ugovora o forfertingu je samo jedno potraživanje sa dugoročnim
dospijećem. Dakle, banka- forfeter preuzima od svog komitetnta
potraživanje koje ovaj ima prema trećem licu i istovremeno se odriče da
postavlja regresni zahtjev u slučaju da ovo potraživanje ostane neplaćeno, s
druge strane komitent je obavezan da banci preda odgovarajuće isprave o
dugu, kao i da joj isplati eskontnu kamatu, troškove i proviziju.
• Visina eskontne stope zavisi i od stepena rizika koji preuzima banka, vrste
obezbjeđenja potraživanja, boniteta rećeg lica/ cesusa/.
• Obaveza iz ovog posla ispunjava se u pravilu odjednom.
• U poslu forfertinga učestvuju: domaći izvoznik, strani uvoznik, banka
forferter koja preuzima potraživanja, zatim često i druga posrednička banka.
• Ugovorom o forfertingu potraživanje može da se prenese:
• cesijom,
• na osnovu otkupa mjenice, i
• putem dokumentarnog akreditiva.
• Provjera znanja
• Pojam ugovora o forfertingu.
• Razgraničenje od faktoring posla.
• Načini ustpanja potraživanja forferting
poslom.
 UGOVOR O LIZINGU

• Cilj
• Cilj je objasniti pravna svojstva i privredni
značaj Ugovora o lizingu
• Ključne riječi
• Lizing
• Lizing potrošnih dobara
• Investicioni lizing
• Lizing upotrebljenih stvari
• Kratkoročni lizing
• Dugoročni lizing
• Lizing društvo
• Koncern lizing
• Sale-and-lease-back lizing
• Proizvođački lizing
• Proizvodno finansijski lizing
• Lizing rata
• Lizing objekat
• Pojam ugovora
• Ugovorom o lizingu, davalac lizinga
se obavezuje da ustupi ugovorenu
stvar na korišćenje i obavi ugovorene
radnje u vezi urednog privrednog
iskorišćavanja te stvari, primaocu
lizinga, koji se obavezuje da za
izvršenu uslugu plati ugovorenu
nagradu (zakupninu).
• Vrste ugovora o lizingu
 HARTIJE OD VRIJEDNOSTI

• Cilj
• - Definisati pojam hartija od vrijednosti!
• - Dati pravno tumačenje zakonske
regulative o hartijama od vrijednosti!
• - Uočiti privredni značaj hartija od
vrijednosti
• Ključne riječi
• Hartije od vrijednosti
• Formalnost pravnog posla
• Inkorporisanost imovinskog prava
• Prezentacione isprave
• Negocijabilne isprave
• Hartije od vrijednosti na ime
• Hartije od vrijednosti na donosioca
• Hartije od vrijednosti po naredbi
• Indosament
• Blanko indosament
• Stvarno pravne hartije od vrijednosti
• Obligaciono pravne hartije od vrijednosti
• Hartije od vrijednosti sa pravom učešća
• Kauzalne hartije od vrijednosti
• Apstraktne hartije od vrijednosti
• Robni dokumenti
• Novčani dokumenti
• Kapitalni dokumenti
• Pojam hartija od vrijednosti

• Vrste hartija od vrijednosti

• Hartija od vrijednosti na ime

• Rezime
• Hartije od vrijednosti su pismene isprave kojima se njihov izdavalac obavezuje da ispuni obavezu
upisanu na tim ispravama njihovim zakonitim imaocima./Zakon o obligacionim odnosima/
• Hartija od vrijednosti je prenosiva isprava u nematerijalizovanom obliku- elektronskom zapisu,
emitovana u seriji na osnovu koje imaoci ostvaruju prava prema emitentu u skladu sa zakonom i
odlukom o emisiji /Zakon o hartijama od vrijednosti,Sl. Glasnik Republike Srpske,br.4/02,član 3./
• Hartije od vrijednosti se emituju, po pravilu, povodom nekog pravnog posla između emitenta i
korisnika.
• Bitna svojstva hartija od vrijednosti su:
• formalnost pravnog posla,
• inkorporisanost određenog imovinskog prava, i
• zakonsko vlasništvo.
• Hartije od vrijednosti su isprave koje se odnose na neko prenosivo imovinsko pravo
/negocijabilnost/, mogu se odnositi i na neko drugo pravo, kao što je pravo upravljanja, ali ne bez
imovinskog prava.
• Hartije od vrijednosti su robe, ili služe kao sredtvo plaćanja / novac/.
• To su istovremeno i prenosive /negocijabine / isprave i prezentacione isprave/”tražljivost/
• Pravo iz hartije od vrijednosti na ime prenosi se cesijom.
• Pravo iz hartije od vrijednosti po naredbi prenosi se indosamentom.
• Pravo iz hartije od vrijednosti na donosioca prenosi se prostom predajom /tradicija/.
• U razvijenoj robnoj privredi jedna hartija od vrijednosti se pojavljuje kao robni dokument, novčani
• dokument i kapitalni dokument /efekat/.
• Provjera znanja
• Pojam hartija od vrijednosti.
• Vrste hartija od vrijednosti prema načinu
određivanja povjerioca u ispravi hartija od
vrijednosti.
• Definišite hartije od vrijednosti prema
prirodi inkorporisanog prava.
• Šta su kapitalni dokumenti?
• Koji su poslovi Centralnog registra?
 EMISIJA HARTIJA OD
VRIJEDNOSTI
• Cilj
• Cilj je objasniti legalne procedure emisije
hartija od vrijednosti i učesnike na tržištu
hartija od vrijednosti.
• Ključne riječi
• Emitent
• Investitor
• Vlasnik
• Registrovane hartije od vrijednosti
• Izvod iz Centralnog registra
• Registrovano lice
• Imalac hartije od vrijednosti
• Agent
• Klasa hartija od vrijednosti
• Manipulacija na tržištima hartija od vrijednosti
• Trgovina hartijama od vrijednosti
• Ovlašćeni učesnici na tržištu hartija od vrijednosti
• Profesionalna organizacija ovlašćenih učesnika na tržištu hartija od
vrijednosti.
• Postupak emisije

• Postupak emisije

• Odobrenje emisije

• Prospekt
 • Javna ponuda

• Učesnici na tržištu hartija od vrijednosti

• Brokeri

• Investicioni menadžer
• Rezime
• Emitent hartija od vrijednosti je dužan registrovati emitovane hartije u Centralnom registru hartija od vrijednosti kod koga ima račun.
• Zakonom o hartijama od vrijednosti Republike Srpske, propisna je legalna procedura emisije.
• Emitent:
• donosi Odluku o emisiji /koja sadrži zakonom propisane obavezne elemente/,
• podnosi Komisiji zahtjev za odobrenje emisije hartija od vrijednosti,
• priprema prospekt hartija od vrijednosti,
• objavljuje ponudu u dnevnom listu u Republici Srpskoj.
• Zakonom je je regulisana i emisija bez odobrenja komisije, emisija uz skraćeni prospekt, ispravka dokumentacije, te odobravanje i
odbijanje emisije.
• Ovlašćeni učesnici na tržištu hartija od vrijednosti su pravna i fizička lica koja posjeduju dozvolu za rad izdatu od Komisije za hartije od
vrijednosti.
• Pravna lica su berza, druga uređena javna tržišta, te
• preduzeća za poslovanje hartijama od vrijednosti, depozitari.
• Fizička lica su brokeri, investicioni menadžeri i investicioni savjetnici.
• Ovlašćeni učesnici su i banke, društva za upravljanje investicionim fondovima, investicioni fondovi i Centralni registar./ oni su regulisani
posebnim zakonima/
• Zakonom su uređeni :
• poslovi sa hartijama od vrijednosti,
• osnivanje preduzeća za poslovanje hartijama od vrijednosti.
• brokeri, investicioni menadžeri, i investicioni savjetnici,
• Komisija za hartije od vrijednosti,
• Berza hartija od vrijednosti,
• samoregulatorno tijelo, te
• zaštita interesa investitora i javnost rada.
• Provjera znanja
• Ko je emitent?
• Ko je investitor?
• Definišite registrovane hartije od vrijednosti.
• Šta je klasa hartija od vrijednosti?
• Šta je manipulacija na tržištima hartija od vrijednosti?
• Postupak emisije.
• Šta sadrži odluka o emisiji?
• Šta sadrži prospekt?
• Šta sadrži javni poziv?
• Ko su učesnici na tržištu hartija od vrijednosti?
• Nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti.
 MJENICA
• Ključne riječi
• Mjenica
• Međunarodna mjenica
• Puna mjenica
• Bjanko mjenica
• Protestovana mjenica
• Akceptirana mjenica
• Avalirana mjenica
• Robna mjenica
• Finansijska mjenica
• Trasirana mjenica
• Sopstvena mjenica
• Načelo formalnosti
• Načelo inkorporacije
• Načelo fiksne mjenične obaveze
• Načelo mjenične strogosti
• Načelo mjenične solidarnosti
• Načelo mjenične samostalnosti
• Načelo neposrednosti
• Trasant
• Trasat
• Remitent
• Izdavanje mjenice
• Umnožavanje mjenice
• Prepis mjenice
• Akcept mjenice
• Prezentacija mjenice na akcept
• Prezentacija mjenice na isplatu
• Isplata mjenice
• Mjenični aval
• Domiciliranje mjenice
• Protest mjenice
• Notifikacija mjenice
• Regres mjenice
• Amortizacija mjenice
• Regresna tužba
 • Vrste mjenice

• Mjenična načela

• Bitni mjenični elementi

• Personalni mjenični elementi

• Nebitni (fakultativni) mjenični elementi

 • Mjenične radnje

• Mjenične tužbe i prigovori

• Prestanak mjeničnih prava i obaveza

• Međunarodna mjenica
• Bitni еlеmеnti mјеnicе

• Indоsiranjе mјеnicе

• Mјеnični aval i akcеpt

• Transfеr i nеgоciranjе mјеnicе

• Prava i оdgоvоrnоsti iz mјеnicе

• Isplata, rеgrеs, prоtеst i nоtifikaciјa
mјеnicе

• Оstalе karaktеristikе mеđunarоdnоg

mоdеla mјеnicе
• Primjer bankarskog upustva za rad sa
mjenicama
• Na osnovu odredbi Zakona o menici
(“Službeni glasnik RS”, broj 32/01, odnosno
“Službene novine FBiH”, br. 32/00 i 28/03),
Uprava Banke na ___ sastanku održanom dana
________ 2005. godine d o n o s i:
• UPUTSTVO
• o načinu sprovođenja naplate mjenica u
• službama UPP-a BANKA AD, SARAJEVO
• OPŠTE ODREDBE
•
• Ovo uputstvo uređuje jedinstven način
rada službi UPP-a BANKA AD
SARAJEVO (u daljem tekstu: Banka)
prilikom prijema, kontrole i naplate
dospjelih mjenica i naloga za naplatu
dostavljenih od mjeničnih povjerilaca.
• Prilikom prijema i sprovođenja naplate
dospjelih mjenica po nalozima mjeničnih
povjerilaca, službe UPP-a Banke moraju
postupati bez odlaganja kako bi
omogućile mjeničnim povjeriocima da,
eventualno, podignu protest zbog
neisplate mjenice u roku od dva radna
dana od dana njenog dospijeća.
• Službe UPP-a Banke primaju na naplatu
mjenice koje su domicilirane na BANKE
AD SARAJEVO, tj. one mjenice u kojima
je, poslije riječi: “Plaćanje….”, upisan
naziv naše Banke. Prilikom prijema ovih
mjenica nije bitno da li je mjenični
povjerilac upisao naziv organizacione
jedinice Banke.
• Službe UPP-a Banke na naplatu primaju sve vrste
mjenica bez obzira na njihovu formu i način na koji su
kreirane, osim bjanko-mjenica, i to:
• mjenice štampane na obrascima po nalogu entitetskih
ministarstava finansija, shodno entitetskim pravilnicima
o obrascu mjenice i naknadi za posredovanje. Službe
UPP-a jednako će tretirati oba entitetska obrasca
mjenice, jer na ispravnost mjenice ne utiče njihova
entitetska forma. Mjenica je ispravna i kada potpis i
pečat zahvati bijeli rub (marginu) entitetskog mjeničnog
obrasca;
• mjenice koje nisu popunjene na
entitetskim obrascima mjenice pod
uslovom da sadrže sve zakonski bitne
elemente mjenice, jer je važan sadržaj, a
ne forma mjenice (npr. mjenice kreirane
na PC-u, ili sastavljene na običnoj hartiji-
format A4, itd.).
• KONTROLA PREZENTIRANE MJENICE
• Mjenični povjerilac dostavlja mjenicu na
naplatu u poslovno vrijeme i u poslovnim
prostorijama mjesno nadležne
organizacione jedinice Banke. Ako
mjenica dospijeva na dan praznika ili u
nedjelju, njena se isplata izvršava tek
sljedećeg radnog dana.
• Rezime
• Mjenica je hartija od vrijednosti po naredbi kojom njen izdavalac/trasant/ izdaje bezuslovni nalog
drugom licu /trasatu/ da korisniku isprave / remitentu/ isplati određenu svotu novca, odnosno
sam izdavalac se obavezuje izvršiti isplatu. Nastala je iz potrebe zaštite od rizika prenosa novca,
danas ima pretežno kreditnu funkciju, karakter kreditnog sredstva.Mjenica pojačava disciplinu u
ispunjavanju obaveza vraćanja kredita. Mjenica se eskontuje i reeskontuje.
• Robna mjenica potiče iz posla prodaje robe na kredit.
• Prema objektu /predmetu/ u vezi sa kojim nastaje, poslovna mjenica je novčana hartija od
vrijednosti.
• Mjenica je:
• obligaciono pravna hartija od vrijednosti,
• hartija po naredbi,
• apstraktna hartija od vrijednosti,
• strogo formalna hartija od vrijednosti,
• prezentaciona hartija od vrijednosti,
• Postoji nekoliko kriterija na osnovu kojih razlikujemo vrste mjenica:prema mjeničnimradnjama,
poslu radi koje se izdaju, načinu izdavanja i svojstvu izdavaoca, forme mjenice,te broja lica u
mjenici.
• Mjenica je regulisana mjeničnim pravom.
• Mjenična načela su:
• Načelo formalnosti,
• Provjera znanja
• Definišite mjenicu.
• Koje su vrste mjenice prema mjeničnim radnjama?
• Objasnite trasiranu mjenicu.
• Definišite sopstvenu mjenicu.
• Objasnite načelo mjenične solidarnosti.
• Šta je načelo samostalnosti?
• Koji su bitni mjenični elementi?
• Personalni mjenični elementi.
• Koji su rokovi dospjelosti mjenice po Ženevskom mjeničnom sistemu?
• Pretpostavljeni mjenični elementi.
• Ko može izdati mjenicu?
• Može li se izdati mjenica bez pokrića trasata?
• Objasnite prenos mjenice.
• Šta je akcept mjenice?
• Šta je prezentacija mjenice na akcept?
• Šta je prezentacija mjenice na isplatu?
• Ko se može javiti u ulozi avaliste?
• Šta je prezentacija mjenice na isplatu?
• Ko se može javiti u ulozi avaliste?
• Šta je domicilirana mjenice?
• Ko je dužan da podigne mjenični protest?
• Šta je notifikacija mjenice?
• Mjenčne tužbe i prigovori.
• Pravna priroda međunarodne mjenice.
• Bitni elementi mjenice.
• Definišite indosament u okviru međunarodne mjenice.
• Mjenični aval i akcept.
• Transfer i negociranje mjenice.
• Prava i odgovornosti iz mjenice.
• Prezentacija na isplatu međunarodne mjenice.
• Ostvarivanje regresa.
• Notifikacija mjenice u međunarodnom model
 ČEK

• Ključne riječi
• Ček
• Barirani ček
• Virmanski ček
• Cirkularni ček
• Putnički ček
• Evro ček
• Limitirani ček
• Komisioni ček
• Ček na ime
• Ček po naredbi
• Ček na donosioca
• Bankarski ček
• Nastanak čeka

• Srodnost s mjeničnim poslom i razlike

• Izvori čekovnog prava

• Vrste čekova

• Čekovna načela
 • Čekovni elementi

• Čekovne radnje

• Čekovno jemstvo

• Prezentacija čeka na isplatu i isplata

čekovne sume
• Opozivanje čeka
• Rezime
• Čekom se, kao novčanom hartijom od vijednosti, koji ima funkciju sredstva plaćanja,
dijelom i sredstva obezbjeđenja plaćanja /dokumentarni ček/ omogućuje
raspolaganje novčanim sredstvima koja se drže kod drugog subjekta, te je on
povezan sa bankarskim poslovima o depozitu, štednji, tekućem i žiro računu, kao i
akreditivu.
• Za razliku od mjenice, ček se trasira na banku.
• U čeku nije neophodno naznačenje remitenta, može se izdati i na donosioca, izdaje
se sa dospjelošću po viđenju, u nekim slučajevima se može i opozvati, što mjenica
ne može.
• Ček se ne akceptira, u času izdavanja čeka, trasant mora imati pokriće kod trasata.
Onom ko izdaje mjenicu potreban je novac, dok onaj ko izdaje ček ima
novac./Gierke/.
• U unutrašnjem i međunarodnom robnom i novčanom prometu postoje različite vrste
čekova, zavisno od načina njihovog prometa, subjekta, vrste pokrića, mjesta
izdavanja i plaćanja, te svrhe za koju se koriste.
• U međunarodnom prometu cirkulišu bankarski čekovi i glase na stranu
valutu.Najčešće korišćeni čekovi u međunarodnom platnom prometu su čekovi po
naredbi i na donosioca.
• Provjera znanja
• Šta je ček i koje su funkcije čeka?
• Srodnost s mjeničnim poslom i razlike.
• Objasnite virmanski ček.
• Barirani ili precrtani ček.
• Euro ček.
• Bankarski ček.
• Čekovna načela.
• Koji su čekovni elementi?
• Šta je čekovna sposobnost?
• Izdavanje čeka preko punomoćnika.
• Koja je odgovornost trasanta?
• Čekovno jemstvo.
• Opozivanje čeka.
• Mjere za očuvanje čekovnih prava.
• Tužbe i prigovori kod čeka.
• Ček u međunarodnom prometu.
• Sličnosti između mjenice i čeka.
• Razlike između mjenice i čeka.
 AKCIJE

• Ključne riječi
• Akcije / dionice/
• Akcije na ime
• Akcije na donosioca
• Redovne akcije
• Užitničke akcije
• Prioritetne akcije
• Kumulativne povlaštene akcije
• Konvertibilne povlaštene akcije
• Participativne akcije
• Sopstvene akcije a.d.
• Plašt akcije
• Kupon
• Talon
• Dividenda
• Akcije (dionice) predstavljaju hartije
od vrijednosti koje označavaju da je
njihov imalac unio određeni ulog u
osnovnu glavnicu dioničkog društva ili
komanditnog društva na dionice.
• Prava iz akcije

• Vrste akcija

• Rodovi akcija

• Prenos akcija
• Bitni elementi i dijelovi akcija

• Dividenda
• Primjer ugovora o kupoprodaji akcija
• UGOVOR O KUPOPRODAJI AKCIJA
• zaključen dana ________god. između
• Ugovorne strane:
• 1. _______________________________ (u daljem
tekstu: Prodavac) i
• 2. ________ banka a.d.
_________________________, ( u daljem
• tekstu: Kupac)
• Član 1
• Prodavac je vlasnik _____ komada akcija od _______
emisije, čiji je emitent ______________________. Akcije
su serija _____, sa kontrolnim brojevima ____________.
• Član 2
• Prodavac prodaje a Kupac kupuje akcije (potvrde o
vlasništvu nad akcijama) navedeno u članu 1. po cijeni
od
• ______________________.
• .
• Član 3
• Nakon isplate, Prodavac će predati Kupcu potvrdu koja
označava vlasništvo nad akcijama, slobodnu od i bez
ikakvih prava zadržavanja, prinosa na hartije od
vrijednosti, potraživanja, ili drugih naplaćivanja ili prava
zadržavanja bilo koje vrste.
• Prodavac se obavezuje da će o izvršenoj prodaji akcija
koje čine predmet ovog ugovora obavjestiti
_____________________________.
• Član 4
• Danom prodaje akcija, odnosno danom potpisivanja
Ugovora prestaju sva prava Prodavca proistekla po
osnovu posjedovanja akcija ___________________.
• Član 5
• Za sve što ovim Ugovorom nije regulisano primjenjivaće
se odredbe važećih zakona koji regulišu ovu oblast.
• Član 6
• Ovaj Ugovor stupa na snagu danom potpisivanja
obe ugovorne strane, a važi do ispunjenja
obaveza predviđenih ovim Ugovorom.
• Član 7
• Eventualne sporove ugovorne strane će
riješavati mirnim putem a ako to nije moguće
kod nadležnog suda.
• Član 8
• Ovaj Ugovor sačinjen je u 4 (četiri) istovjetna
primjerka po 2 (dva) za svaku ugovornu stranu .
• Rezime
• Prema Zakonu o hartijama od vrijednosti Republike Srpske /4/02/ akcije su vlasničke hartije od
vrijednosti koje emituje akcionarsko društvo u skladu sa Zakonom o preduzećima i ovim
zakonom. Inače, akcije emituju, osim akcionarskih društava, komanditna društva na akcije, banke
,fondovi, osiguravajuća društva organizovana kao akcionarska društva.
• Akcije su mjera akcionara u akcionarskom društvu. dakle,korporativne hartije od vrijednosti koje
daju pravo učešća.
• Glase na jednaku nominalnu vrijednost, a zbir njihovih nominalnih vrijednosti daje osnovni, fiksni,
trajni kapital. U SAD se mogu izdati akcije bez nominalne vrijednosti.
• Akcije se uplaćuju u novcu, a mogu u stvarima i pravima izvršenim u novcu u skladu sa
odlukama o izdavanju akcija.
• Akcije su reprezent efekata sa varijabilnim prihodom koji simboliše vlasništvo na određenom
dijelu kapitala i određenom dijelu imovine / suvlasništvo/
• Prava iz akcije su nematerijalna i materijalna.
• Akcija se isplaćuje iz neto dobiti, nakon izmirenja poreskih i drugih obaveza akcionarskog
društva, i realizuje nakon odluke na skupštini.
• Dividenda se isplaćuje čekom ili na račune-konto akcinara.
• Na politiku dividendi/ veće dividende/ utiču:
• viši neto prihod,
• stabilnost prihoda po akciji,
• stopa rasta kompanije,
• Provjera znanja
• Navedite pravne karakteristike akcija.
• Prava iz akcije.
• Vrste akcija.
• Rodovi akcija.
• Prenos akcija.
• Bitni elementi i dijelovi akcija.
 OBVEZNICE

• Ključne riječi
• Obveznica
• Obveznica na ime
• Obveznica na donosioca
• Državna obveznica
• Garantovana obveznica
• Negarantovana obveznica
• Hipotekarna založnica
• Industrijska obveznica
• Obveznica sa beskamatnim kuponima
• Obveznica sa varantom
• Obveznica sa kamatnim kuponima
• Oveznica sa varijabilnom kamatnom stopom
• Obveznica sa indeksiranim kamatnim stopama
• Obveznica sa pravom opcije
• Konvertibilna obveznica
 • Vrste obveznica

• Bitni elementi obveznice

• Cijena obveznica

• Državne dugoročne obveznice

• Obveznice kao kapitalni efekti

• Hipotekarne založnice

• Efekti javne i privatne emisije

• Rezime
• Obveznica je dužnička hartija od vrijednosti kojom se njen izdavalac obavezuje da o roku dospjelosti plati
investitoru glavnicu, pozajmljeni iznos sa kamatom.
• Obveznica je Promissory Note,oblik lične mjenice, sa rokom dospjelosti do jedne godine, od jedne do 30 godina
je zapravo obveznica.
• Imalac obveznice nema upravljačka prava.
• Obveznica je u pravilu, hartija od vrijednosti sa fiksnim prihodom.
• Postoje obveznice sa nultim kuponom, cijena je manja od nominalne prilikom kupovine, ali se kupovina realizuje
rokom dospijeća po nominalnoj cijeni.
• Na finansijskim tržištima se susreću, obveznice sa promjenljivom kamatnom stopom i obveznice sa odloženim
plaćanjem kamate. Najprivlačnije su one koje daju opciju otkupa obveznice u bilo kom momentu prije roka
dospjelosti.
• Poslovna funkcija obveznica je da se mogu koristiti:
• na ime kaucije,
• kao sredstvo obezbjeđenja plaćanja,
• sredstvo plaćanja, i kao
• lombardni kredit.
• Cijena obveznice zavisi od:
• - preovlađajuće kamatne stope na tržištu,
• - kreditne sposobnosti emitenta, i
• -opcije koja je inkorporirana u obveznicu.
• Na cijeni su državne obveznice koje se prodaju na aukciji.
• U razvijenim tržišnim privredama obveznice su efekti javne i privatne emisije sa fiksnim, ali i promjenljivim
prihodom.
• Provjera znanja
• Pojam obveznice.
• Vrste obveznica.
• Bitni elementi obveznice.
• Kako se obveznice mogu koristiti?
• Obveznice kao kapitalni efekti.
• Šta su hipotekarne založnice?
• Definišite obveznice sa beskamatnim kuponima.
• Obveznice sa varantom.
• Obveznice sa indeksiranom kamatom.
• Obveznice sa varijabilnom kamatnom stopom.
• Obveznice s pravom opcije.
• Šta je konvertibilna obveznica.
 ZADUŽNICA
• Ključne riječi
• Zadužnica
• Obična zadužnica
• Bjanko zadužnica
• Zadužnica kao hartija od vrijednosti
• Rezime
• Obična zadužnica je zaplijena računa po pristanku dužnika. To je
isprava na osnovu koje dužnik, čiji je potpis javno ovjeren na njoj
daje svoju saglasnost da se radi naplate potraživanja određenog
povjerioca zaplijene određeni ili svi računi, koje dužnik ima kod
pravnih lica u poslovima platnog prometa, te da se novac sa tih
računa na onovu izjave u ispravi direktno isplaćuje povjeriocu.
• Solidarni jemci pojačavaju naplativost zadužnice.
• Na prenos zadužnice primjenjuju se odredbe o cesiji i opšta pravila
o ustupanju potraživanja.
• U bjanko zadužnici, za razliku od obične zadužnice, ne mora biti
odmah označen povjerilac niti iznos potraživanja.
• Ukoliko zadužnica ispunjava bitne sastojke hartije od vrijednosti
može imati i karakter hartije od vrijednosti.
• Provjera znanja
• Šta je obična zadužnica?
• Bjanko zadužnica.
• Može li zadužnica imati karakter hartije od
vrijednosti?
 BLAGAJNIČKI ZAPISI

• Ključne riječi
• Blagajnički zapis
• Obavezni blagajnički zapis
• Neobavezni blagajnički zapis
• Potvrda depozitara
 • Izdavanje blagajničkog zapisa

• Bitni elementi blagajničkog zapisa

• Vrste blagajničkih zapisa

• Razgraničenje od potvrda depozitara

štednih knjižica
• Rezime
• Blagajnički zapis kao kratkoročnu hartiju od vrijednosti izdaju banke
i druge finansijske institucije radi obezbjeđenja svoje likvidnosti i
regulisanja količine gotovog novca u opticaju /centralna banka/. To
je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da će kupcu,
u roku dospijeća, platiti određenu sumu primljenog novca sa
pripadajućom kamatom.
• Blagajnički zapis ima sledeće komercijalne funkcije, svom
zakonitom imaocu služi kao:
• sredstvo plaćanja,
• sredstvo obezbjeđenja kredita /zaloga/ i kao
• kauciju.
• Blagajnički zapis na ime prenosi se indosamentom, a blagajnički
zapis na donosioca prostom tradicijom.
• Provjera znanja
• Definišite blagajnički zapis.
• Ko može izdavati blagajničke zapise?
• Bitni elementi blagajničkog zapisa.
• Razgraničite blagajnički zapis od potvrde
depozitara i štedne knjižice.
 KOMERCIJALNI ZAPISI

• Ključne riječi
• Komercijalni zapis
 • Izdavanje komercijalnog zapisa i
osnovne karakteristike

• Bitni elementi komercijalnog zapisa

• Rezime
• Komercijalne zapise emituju pravna lica, preduzeća, zadruge s ciljem da prikupe
nedostajuća im kreditna sredstva.
• Poput, blagajničkih zapisa, obveznica i certifikata predstavljaju kreditno sredstvo.
• Blagajnički zapisi na ime prenose se indosamentom, a na donosioca- tradicijom.
• Kupci blagajničkih zapisa su pravna i fizička lica.
• Osim kamatne stope, koja može biti fiksna ili promjenljiva, kao stimulans za kupovinu
ovih kratkoročnih hartija od vrijednosti može se ugovarati i učešće u dobiti i sl.
• Komercijalnim zapisima može se trgovati na tržištu kratkoročnih hartija od vrijednosti
samo ako je njihova emisija pokrivena garancijom banke.
• Banka se može pojavljivati kao:
• kupac komercijalnih zapisa,
• kao garant u emisiji komercijalnih zapisa,i
• kao organizaciono tehnički i kadrovski osposobljena institucija za izdavanje
komercijalnih zapisa, za što naplaćuje naknada.
• Provjera znanja
• Osnovne karakteristike komercijalnog
zapisa.
• Bitni elementi komercijalnog zapisa.
• Koja je uloga banke u poslovanju
komercijalnim zapisima?
 DRŽAVNI ZAPISI

• Ključne riječi
• Državni zapis
• Diskont
• Pravne karakteristike državnog zapisa
•
• Pravno raspolaganje zapisima
• Rezime
• Državni zapis je kratkoročna hartija od vrijednosti koju
emituju nadležni državni organi/ vlada/.
• Njihovom emisijom, premošćavaju se teškoće u
finansiranju državnih funkcija.
• Na finansijskom tržištu, država se ne može javiti direktno
kao prodavac nego posredstvom banke.
• Kupci su pravna i fizička lica.
• Kupac može držati zapis do roka dospjelosti ili njim
plaćati dospjele obaveze, te koristiti ga kao sredstvo
zaloge ,naravno pod uslovom da se sa ovim složi
povjerilac.
• Provjera znanja
• Pravne karakteristike državnog zapisa.
• Pravno raspolaganje državnim zapisima.
• Srodnost državnih zapisa sa komercijalnim
i blagajničkim zapisima.
 CERTIFIKATI

• Certifikat je dugoročno kreditno

sredstvo. To je kauzalna hartija od
vrijednosti. Osnova izdavanja certifikata je
ugovor o bankarskom oročenom
novčanom depozitu.
• Rezime
• Certifikat je isprava o deponovanim
sredstvima kod banke ili druge finansijske
ustanove sa rokom vraćanja dužim od
godine dana. Predstavlja dugoročno
kreditno sredstvo i kauzalnu hartiju od
vrijednosti.
• Provjera znanja
• Šta je certifikat?
• Srodnost certifikata sa obveznicom,
komercijalnim i blagajničkim zapisom.
• Kad se u pravilu izdaje certifikat?
 TRGOVANJE FINANSIJSKIM
DERIVATIMA
• Ključne riječi
• Standardizovani berzanski ugovori
• Opcija
• Robne opcije
• Opcije na hartije od vrijednosti
• Opcije na kamatne stope
• Opcije na tržišne indekse
• Devizne opcije
• Kupovne opcije
• Prodajne opcije
• Evropska opcija
• Američka opcija
• Fjučersi
• Margina
• Klirinška kuća
• Robni fjučersi
• Finansijski fjučersi
• Indeksi
• Terminska hedž prodaja
• Terminska hedž kupovina
• Kratkoročni fjučers ugovori
• Dugoročni fjučers ugovori
• Pojam finansijskih derivata

• Opcija

• Fjučersi
• Rezime
• Berzanska trgovina robama i efektima zasniva se na
promptnim i terminskim ugovorima.
• Promptni ugovori namijenjeni su trenutnoj isporuci roba i
efekata. Primjer su transakcije na tržištu novca, kapitala i
robnim berzama.
• Terminski ugovori, odnosno, ugovori sa odloženom
realizacijom su :
• - klasični terminski ugovor, direktno zaključen između
dva trgovca o isporuci tačno naznačenog tržišnog
materijala u fiksirano vrijeme u budućnosti, po cijeni koja
je utvđena danas.Ovdje ne postoji sekundarno tržište za
klasične terminske ugovore, strane su svjesne rizika u
slučaju neispunjenja ugovora
• - fjučers je terminski ugovor zaključen između trgovca i klirinške kuće
terminske berze u kome su svi elementi izuzev cijene i broja ugovora
standardizovani. Fjučers ugovorima trguje se na aukcijskom tržištu teminske
berze, klirinška kuća garantuje u potpunosti izvršenje ugovora.
• - opcioni, promptni ugovori omogućuju trgovcu da stekne samo pravo da
kupi ili proda predmet ugovora, bez preuzimanja obaveze da izvrši ili
preuzme samu isporuku.
• Opcionim ugovorima se trguje na aukciji- berzi, ali i vanberzanski preko
OTC.
• Call opcija daje kupcu ugovora pravo da kupi, a put opcija pravo da proda
klirinškoj kući predmet ugovora po fiksnoj cijeni za vrijeme predviđenog
vremenskog perioda.
• Put i Call opcije kojim se trguje na terminskim berzama su standardizovani
ugovori.
• Za razliku od kupca opcionog ugovora,koji stiče pravo da kupi ili proda
predmet opcionog ugovora, prodavac opcije mora izvršiti ugovornu obavezu
onog momenta kad je opcija upotrebljena od strane kupca.
• Provjera znanja
• Šta je terminski posao?
• Terminski ugovori.
• Definišite opcioni ugovor.
• Vrste opcija.
• Šta je kupovna opcija?
• Šta je prodajna opcija?
• Šta je cijena, a šta vrijednost opcije?
• Šta su fjučersi?
• Klirinška kuća.
• Finansijski fjučersi.
• Kratkoročni i dugoročni fjučers ugovori.
• Šta je margina?
 SKLADIŠNICA
• Ključne riječi
• Skladišnica
• Priznanica
• Založnica
• Hotelijerska založnica
• Industrijska založnica
• Petrolejska založnica
• Rezime
• Skladišnica je stvarnopravna, kauzalna, nekonstitutivna, tradiciona i
prezentaciona robna hartija od vrijednosti.Ovu robnu hartiju od
vrijednosti izdaju samo ovlašćena javna i carinska skladišta.
• Skladišnica olakšava privrednopravni promet simboličkim prenosom
stvarnih prava na robi, omogućuje smanjivanje troškova
privređivanja, naročito transportnih troškova, može se založiti za
dobijanje lombardnog kredita, te koristiti kod dokumentarnog
akreditiva.
• Skladišnica se sastoji iz:
• priznanice,kojom se prenosi svojina na robi, i
• varanta ili založnice koji služi za dobijanje kredita na založenu robu.
• Provjera znanja
• Šta je skladišnica ?
• Objasnite varant i njegovu funkciju.
• Jednodjelna i dvodjelna skladišnica.
• Objasnite prenos skladišnice.
• Vrste založnica.
 TOVARNI LIST

• Ključne riječi
• Tovarni list
• Neprenosivi tovarni list
• Prenosivi tovarni list
• Prenosivi tovarni list po naredbi
• Prenosivi tovarni list na donosioca
• Čist tovarni list
• Nečist tovarani list
• Rezime
• Tovarni list predstavlja voznu ispravu koju izdaje vozar, a kojom
potvrđuje da je primio određenu robu na prevoz i obavezuje se da
će tu robu izdati ovlašćenom licu u mjestu opredjeljenja.
• U drumskom i vazdušnom saobraćaju, tovarni list se izdaje na
zahtjev pošiljaoca ili prevozioca,a u željezničkom saobraćaju se
obavezno izdaje.
• Tovarni list u vazdušnom, drumskom i željezničkom saobraćaju,
može biti izdat sa svojstvom hartije od vrijednosti ili bez svojstva
hartije od vrijednosti, a u pomorskom saobraćaju može glasiti samo
na ime i nema svojstvo hartije od vrijednosti.
• Neprenosivi tovarni list glasi na ime primaoca, i nema svojstvo
hartije od vrijednosti.
• Provjera znanja
• Šta je tovarni list?
• Razlike između tovarnog list i konosmana.
• Neprenosivi i prenosivi tovarni list.
• Prenosivi tovarni list na donosioca.
• U čemu je specifičnost tovarnog lista kao
hartije od vrijednosti.
 TERETNICA

• Ključne riječi
• Teretnica /konsoman/
• Teretnica na ime
• Teretnica po naredbi
• Teretnica na donosioca
• Teretnica “ukrcano”
• Teretnica “primljeno na ukrcaj”
• Grupna teretnica
• Čista teretnica
• Rezime
• Teretnica je stvarnopravna hartija od vrijednosti sa
tradicionim svojstvom, prenosom teretnice na drugo lice
na simbolički način se vrši i prenos svojine na robi.
• U odnosima između brodara i krcatelja, teretnica je
kauzalna hartija od vrijednosti, veza sa ugovorom o
prevozu, dok je u odnosima između brodara i primaoca
kao trećeg lica teretnica apstraktna hartija od vrijednosti.
• Pored bitnih elemenata, teretnica sadrži i fakultativne
sastojke, u pravilu,klauzule koje regulišu uslove prevoza.
• Teretnica sadrži i prevoznu cijenu određenu ugovorom
ili tarifom.
• Provjera znanja
• Koje su bitne karakteristike teretnice?
• Objasnite prezentaciono svojstvo
teretnice.
• Bitni i fakultativni elementi teretnice.
• Vrste teretnica.
 ISPRAVE KOMBINOVANOG
PREVOZA ROBE
• Ključne riječi
• “Network” isprava kombinovanog prevoza
robe
• “Switch bach” teretnica za kombinovani
prevoz
• “Fiata” teretnica za kombinovani prevoz
robe
• “Bimco” teretnica za kombinovani prevoz
• Rezime
• U pojedinim granama međunarodnog
saobraćaja transportni dokumenti su hartije od
vrijednosti, u drugim jedino dokazna sredstva u
internim odnosima između ugovornih strana kod
ugovora o međunarodnom prevozu robe.Otud se
traže jedinstvena rješenja za kombinovani
konosman.Ovaj problem nastoji da rješava
• FIATA /Svjetska organizacija međunarodnih
špeditera/.
• Provjera znanja
• Navedite i objasnite isprave
kombinovanog prevoza robe.
• U čemu je problem jedinstvenog
regulisanja transportnih dokumenata ?
 LEGITIMACIONE ISPRAVE
• Ključne riječi
• Legitimacioni papiri
• Legitimacioni znaci
• Polisa osiguranja
• Kreditna karta
• Legitimacioni papiri i znaci

• Polisa osiguranja

• Kreditna karta
• Rezime
• Legitimacioni papiri /željezničke karte, pozorišne ulaznice, bonovi/ ne sadrže striktno
načelo inkorporacije kao kod hartija od vrijednosti, jer u slučaju njihovog gubitka
imalac može dokazivati njihov postojanje i na osnovu posla.
• Legitimacioni papiri nisu negocijabilne isprave. Materijalna legitimacija odlikuje
legitimacione papire.
• Legitimacioni znaci imaju ograničenu legitimacionu sposobnost i to samo u korist
izdavaoca u dobroj vjeri, koji se može pouzdati u legitimaciju donosioca znaka, tj. da
je on povjerilac, odnosno ovlašćenik na ispunjenje.
• Polisa osigurnja je :
• dokaz o zaključenom ugovoru,
• isprava o dugu,
• legitimacioni papir
• hartija od vrijednosti / u nekim pravnim situacijama/
• Kreditna karta po svojoj pravnoj prirodi spada u legitimacione papire, jer ne sadrži
inkorporisano imovinsko pravo koje bise moglo prenostit ustupanjem karte drugom
licu. Kreditna karta redovno glasi na ime određenog lica.Izgubljeenu kreditnu kartu
zamjenjuje njen izdavalac, a ne vrši se njena amortizacija.
• Provjera znanja
• Šta su legitimacioni papiri?
• Šta su legitimacioni znaci?
• Koje su razlike između legitimacionih
isprava i hartija od vrijednosti?
• Pravna priroda polise osiguranja.
• Kreditna karta.
 MEĐUNARODNA PRIVREDNA
ARBITRAŽA
• Ključne riječi
• Arbitraža
• Arbitar
• Ad hoc arbitraža
• Stalna arbitraža
• Arbitražna pravila UNCITRAL-a
• Arbitražni sporazum
• Kompromis
• Kompromisorna klauzula
• Arbitražni postupak
• Pojam međunarodne privredne
arbitraže

• Vrste međunarodnih privrednih

arbitraža

• Prednosti arbitraže u odnosu na

redovne sudove
• Pravni izvori međunarodne trgovačke
arbitraže

• Pravna priroda međunarodne privredne

arbitraže

• Pravo mjerodavno za suštinu

arbitražnog spora
• Međunarodna arbitražna procesna
pravila

• Arbitražni sporazum

• Izbor mjesta arbitraže

 • Broj arbitara

• Neutralnost arbitra

• Pokretanje arbitražnog postupka

 • Arbitražni postupak

• Donošenje arbitražne odluke

• Troškovi arbitraže
 • Važniji arbitražni centri

• Savjet međunarodnih privrednih

arbitraža
• Rezime
• Trgovačka arbitraža ima zadatak da riješi neki privredni spor u
međunarodnoj trgovini, u pravilu primjenom univerzalnog
trgovačkog prava.
• Rješavanju sporova putem međunarodnih arbitraža doprinijele su
međunarodne konvencije koje smo naznačili.
• Osnovna prednost arbitraže pred državnim sudom je da stranke
biraju arbitražu, arbitre, same utvrđuju prvila po kojima će voditi
postupak, zatim, primjena načela pravičnosti i kompromisa.
• Arbitražni sporazum se pojavljuje u vidu kompromisa i
kompromisorne klauzule.
• Arbitražni postupak se pokreće tužbom. Po zaključenju dokaznog
postupka donosi se, većinom glasova, arbitražna odluka, koja ima
snagu pravosnažne presude redovnog suda.
• Provjera znanja
• Pojam međunarodne privredne arbitraže.
• Vrste međunarodnih privrednih arbitraža.
• Koje su prednosti arbitraže u odnosu na redovne sudove?
• Pravni izvori međunarodne trgovačke arbitraže.
• Pravo mjerodavno za suštinu arbitražnog spora.
• Šta je kompromis?
• Šta je kompromisorna klauzula?
• Izbor mjesta arbitraže.
• Broj arbitara.
• Arbitražni postupak.
• Donošenje arbitražne odluke.