Sadržaj:

Uvod 2
Sandžački odbor za zaštitu prava Bošnjaka u Sandžaku 3
Misija sandžačkog odbora 4
Ostali ciljevi organizacije 5
Diskriminatorsko ponašanje Ministarstva vjera Vlade Republike Srbije 7
Dvostruki moral 8
Kada će predstavnici Bošnjaka početi zastupati bošnjačke interese 8
Status Bošnjaka 9

Zaključak 11

Literature 12

1
 Uvod
Sandžački odbor za zaštitu ljudskih prava i sloboda sa centrom u Novom Pazaru je
legalna, nezavisna, nestranačka i nevladina društvena organizacija, osnovana 1991. godine. On
ima svoje članove i volontere u opštinama: Sjenica, Novi Pazar, Tutin, Priboj, Nova
Varoš, Prijepolje. Glavni cilj i zadatak Sandžačkog odbora je razmatranje, zaštita ličnih i
kolektivnih ljudskih prava, pružanje pravne pomoći, pokretanje inicijative za razmatranje ovih
pitanja, davanje preporuka i usmjeravanje pozornosti na istinsko i puno poštovanje individualnih
i kolektivnih ljudskih prava, zagarantovanih obavezujućim domaćim i međunarodnim aktima.

Sandžački odbor se bavi sistematskim prikupljanjem, obradom i prezentacijom

dokumentacije o kršenju osnovnih sloboda i prava čovjeka, kršenju prava nacionalnih manjina na
području Republike Srbije, posebno u regionu Sandžaka, kontinuiranim praćenjem stanja
ljudskih prava i zaštitom od svih oblika njihovog ugrožavanja i diskriminacije, prikupljanjem
podataka o ratnim zločinima i kršenju osnovnih sloboda i prava čovjeka u ratu, pomaganjem
izbjeglicama, raseljenim licima i ugroženim građanima u saradnji sa humanitarnim
organizacijama.

Sandžački odbor razmatra sva pitanja u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom ljudskih prava i
sloboda pojedinaca i kolektiviteta. On ima svoje saradnike u svim gradovima u regionu
Sandžaka. Svi članovi su volonteri, mahom lica sa višom i visokom stručnom spremom. Rad je
javan i u funkciji je afirmisanja ljudskih prava i sloboda.

2
Sandžački odbor za zaštitu prava Bošnjaka u Sandžaku

Sandžački odbor nastoji da pomoću dokumentiranih i analitičkih izvještaja, koji se

upućuju nadlježnim institucijama država i sredstvima javnog informisanja, domaćim i
međunarodnim organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda, doprinese dosljednoj i
pravičnoj primjeni međunarodnog i domaćeg krivičnog prava prema odgovornima za
diskriminisanje građana na osnovu vjerske, nacionalne ili političke pripadnosti; da
argumentiranim podacima i svojim izvještajima neprestano ukazuje državnim i kontrolnim
organima na dosljednu potrebu poštovanja i uživanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, da
utvrđuje činjenice u vezi kršenja ljudskih prava i sloboda, da doprinosi da zakoni u Republici
Srbiji budu u skladu sa međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava i sloboda, da
blagovremeno informira i obrazuje javnost o osnovnim pravima i slobodama čovjeka i načinima
da se oni pravno zaštite.

Sandžački odbor sarađuje sa brojnim srodnim institucijama u zemlji i inostranstvu.

Sandžački odbor objavio je u okviru svoje edicije "Plava biblioteka" više knjiga, brošura i
informatora. Sandžački odbor je objavio i časopis za društvena pitanja "Libertas". Do sada si
izašla četiri broja. U pripremi je dvobroj.

Sandžački odbor je nastao u jeku dramatičnog raspada jugoslavenske državne zajednice.

Tada je trebalo poduzeti pragmatične korake na planu zaštite ugroženih osnovnih ljudskih prava i
sloboda Bošnjaka u Sandžaku, s obzirom da su ta prava i slobode bili drastično narušena. Bilo je
to doba krajnje neizvjesnosti, rušenja jednog svijeta i nastanka novog, nepoznatog i prijetećeg, u
kome smo se našli, kada su nas u ljeto 1992. okružili topovi i tenkovi sa okolnih brda, spremni
da i ovdje "oslobađaju". Nije bilo lako. Našli smo se u dvostrukoj izolaciji: jednoj koju je svijet,
sa uvođenjem sankcija, napravio oko SRJ, i drugoj koju je režim uspostavio prema Bošnjacima i
ovom regionu. Sam tok događaja je usmjeravao i diktirao naše aktivnosti. Nastojali smo, shodno
našim mogućnostima, kontaktima sa sličnim organizacijama u zemlji i inostranstvu, da se sazna
istina o zbivanjima u Sandžaku, da se bar minimalno zaštite ljudi. Podsjetiću da je to bilo doba
sveopšte satanizacije Bošnjaka, otmica, pljački, ubijanja, terora i progona, masovnog iseljavanja
Bošnjaka iz Sandžaka. Naše brojne publikacije rječito i dokumentarno svjedoče o tom vremenu.

3
Članovi Sandžačkog odbora su ljudi sa bogatim iskustvom u oblasti zaštite ljudskih i manjinskih
prava, edukovani i trenirani za rad u ovim oblastima. Sandžački odbor teži da promoviše ideju
multikulturalnosti i ljudskih prava, kao i da pruži zaštitu ugroženim grupama i pojedincima.
Aktivisti Sandžačkog dbora pružaju pomoć svim građanima bez obzira na njihovu nacionalnu,
vjersku, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost. Građanima se pruža besplatna pravna pomoć, a u
slučajevima torture i drugih oblika teških kršenja ljudskih prava i besplatno zastupanje pred
sudovima. Takođe smo organizovali i veliki broj uspješnih tribina, seminara, predavanja,
konferencija i okruglih stolova na temu ljudskih prava i položaja manjina u Republici Srbiji. Sve
ovo donijelo nam je i zavidnu reputaciju među građanima tako da se broj lica koja nam se
obraćaju s povjerenjem iz godine u godinu sve više povećava. Tome je svakako doprinjela i
dobra medijska pokrivenost rada Sandžačkog odbora. U budućnosti sebe vidimo kao jaku i
respektabilnu organizaciju koja će na pravi način moći da se suoči sa ugrožavanjem osnovnih
vrijednosti modernog društva i koja će pružiti punu pravnu zaštitu svim žrtvama kršenja ljudskih
kao i manjinskih prava.

Misija sandžačkog odbora

  Sandžački odbor se bavi sistematskim prikupljanjem, obradom i prezentacijom

dokumentacije o kršenju osnovnih sloboda i prava čovjeka, kršenju prava nacionalnih manjina na
području Republike Srbije, posebno u regionu Sandžaka, kontinuiranim praćenjem stanja
ljudskih prava i zaštitom od svih oblika njihovog ugrožavanja i diskriminacije, prikupljanjem
podataka o ratnim zločinima i kršenju osnovnih sloboda i prava čovjeka u ratu, pomaganjem
izbjeglicama, raseljenim licima i ugroženim građanima u saradnji sa humanitarnim
organizacijama.
       Sandžački odbor razmatra sva pitanja u vezi sa ostvarivanjem i zaštitom ljudskih prava i
sloboda pojedinaca i kolektiviteta. On ima svoje saradnike u svim gradovima u regionu
Sandžaka. Svi članovi su volonteri, mahom lica sa višom i visokom stručnom spremom. Rad je
javan i u funkciji je afirmisanja ljudskih prava i sloboda.
       Sandžački odbor nastoji da pomoću dokumentiranih i analitičkih izvještaja, koji se upućuju
nadlježnim institucijama država i sredstvima javnog informisanja, domaćim i međunarodnim
organizacijama za zaštitu ljudskih prava i sloboda, doprinese dosljednoj i pravičnoj primjeni
međunarodnog i domaćeg krivičnog prava prema odgovornima za diskriminisanje građana na

4
osnovu vjerske, nacionalne ili političke pripadnosti; da argumentiranim podacima i svojim
izvještajima neprestano ukazuje državnim i kontrolnim organima na dosljednu potrebu
poštovanja i uživanja osnovnih ljudskih prava i sloboda, da utvrđuje činjenice u vezi kršenja
ljudskih prava i sloboda, da doprinosi da zakoni u Republici Srbiji budu u skladu sa
međunarodno prihvaćenim standardima ljudskih prava i sloboda, da blagovremeno informira i
obrazuje javnost o osnovnim pravima i slobodama čovjeka i načinima da se oni pravno zaštite.
    Članovi Sandžačkog odbora su ljudi sa bogatim iskustvom u oblasti zaštite ljudskih i
manjinskih prava, edukovani i trenirani za rad u ovim oblastima. Sandžački odbor teži da
promoviše ideju multikulturalnosti i ljudskih prava, kao i da pruži zaštitu ugroženim grupama i
pojedincima. Aktivisti Sandžačkog dbora pružaju pomoć svim građanima bez obzira na njihovu
nacionalnu, vjersku, rasnu ili bilo koju drugu pripadnost. Građanima se pruža besplatna pravna
pomoć, a u slučajevima torture i drugih oblika teških kršenja ljudskih prava i besplatno
zastupanje pred sudovima. Takođe smo organizovali i veliki broj uspješnih tribina, seminara,
predavanja, konferencija i okruglih stolova na temu ljudskih prava i položaja manjina u
Republici Srbiji. Sve ovo donijelo nam je i zavidnu reputaciju među građanima tako da se broj
lica koja nam se obraćaju s povjerenjem iz godine u godinu sve više povećava. Tome je svakako
doprinjela i dobra medijska pokrivenost rada Sandžačkog odbora. U budućnosti sebe vidimo kao
jaku i respektabilnu organizaciju koja će na pravi način moći da se suoči sa ugrožavanjem
osnovnih vrijednosti modernog društva i koja će pružiti punu pravnu zaštitu svim žrtvama
kršenja ljudskih kao i manjinskih prava.

Ostali ciljevi organizacije:

- zalaganje za afirmaciju i upoznavanje širih slojeva stanovništva sa pojmom i sadržajem

ljudskih prava, sa osnovnim načelima utvrđenim međunarodnim dokumentima, posebno u skladu
sa Poveljom UN, Opštom deklaracijom o ljudskim pravima i Evropskom konvencijom za zaštitu
osnovnih ljudskih prava i sloboda;

- zalaganje za primenu i poštovanje ljudskih prava utvrđenih međunarodno priznatim

dokumentima;

5
- zalaganje za ratifikaciju međunarodnih dokumenta, te usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa
odredbama tih dokumenata;

- istraživanja i kreiranje povoljnijih uslova za poštivanje prava povratnika iz zemalja Zapadne

Evrope u procesu readmisije, kako u zemljama izbjeglištva tako i u državi Srbiji;

- edukacija mladih iz svih oblasti ljudskih prava i sloboda i njihovo osposobljavanje za što
kvalitetniji rad i delatnost udruženja;

- istraživanja socijalnih, zakonskih i drugih aspekata primjene i zaštite ljudskih prava i sloboda;

- saradnja i povezivanje sa udruženjima i organizacijama koje se bave sličnom delatnošću i imaju

iste ili slične programske ciljeve i zadatke;

- razvijanje kulture dijaloga i dijaloške svijesti i zalaganje za mirno rješavanje sukoba;

- javna saopštenja i stavovi putem sredstva informisanja;

Kroz provedene aktivnosti Sandžačkog odbora afirmirat će se pozitivne različitosti ljudi različite
etničke pripadnosti i razvijat će se kultura dijaloga i dijaloška svijest što bi trebalo uticati na
podizanje svijesti šire zajednice o postojanju osnovnih zajedničkih potreba i interesa i razvijati
osjećaj pripadnosti zajednici.

Zaštita ljudskih prava i pružanje besplatne pravne pomoći povratnicima iz zemalja Zapadne
Evrope po osnovu ugovora o readmisiji, je takodje jedan od zadataka ove NVO.

Pružanje pomoći povratnicima, raseljenim i izbeglim licima u pribavljanju dokumenata kao što
su dokument o državljanstvu, rodni list, vjenčani list, dokumenti koji se tiču imovine isl.

- pomoć oko realizacije osnovnih socijalnih prava, kao što su penzija i socijalna zaštita

- zastupanje na sudovima

- podrška kroz terenske posete

6
- istraživanje potreba na terenu i dobijanje informacija vezanih za održivi povratak u pojedinim
državama

- osnaživanje i pružanje neophodnih znanja i vještina povratnicima, izbeglicama i raseljenim

licima koja će im pomoći da učestvuju u razvoju sredine u kojoj žive i doprinesu korištenju istog
modela u široj lokalnoj zajednici

-izdavačka delatnost, publikacije, radio i TV spotovi, plakati, pamfleti i dr.)

Misija organizacije

Sistematsko prikupljanje i obrada podataka o kršenju sloboda i prava gradana, kršenju prava u
bivšoj SRJ tokom devedesetih, posebno u Sandžaku, borba protiv diskriminacije i zaštita lica
izloženih torturi(preventivno i u aktuelnim slucajevima), prezentovanje istine o ratnim zlocinima,
saradnja sa humanitarnim i drugim organizacijama. Pracenje rada državnih institucija, medija,
doprinos poštovanju i primeni zakona(domacih i medunarodnih), angažovanje na doprinosu
priudruživanju EU....

Sandžački odbor će uticati na razumijevanje i poštivanje ljudskih prava putem edukacije,

promocije i monitoringa ljudskih prava. Naši napori su usmjereni ka izgradnji civilnog društva,
obrazovanju i razvijanju kulture nenasilja, i afirmaciji i primjeni svih metoda kreativnog
rješavanja sukoba.

Diskriminatorsko ponašanje Ministarstva vjera Vlade Republike Srbije

Sa druge strane, nastavlja se diskriminatorski odnos državnih organa prema muslimanima

u Srbiji u čemu prednjači Ministarstvo vjera. Najnoviji u nizu takvih poteza je onemogućavanje
studentima Fakulteta za islamske studije da konkurišu za stipendije pomenutog Ministarstva.
Mnogi izvještaji medjunarodnih organizacija za ljudska prava medju kojima je i najnoviji kojeg
je izdao američki Stejt Departmenta ukazuju na diskriminatorsko ponašanje Ministarstva vjera
Vlade Republike Srbije. Oštro osudjujemo ustrajavanje pomenutog Ministarstva da zadrži ovaj
kurs.

7
Dvostruki moral

Još jednom odlukom državnih organa Republike Srbije ovih dana se manifestira
dvostruki moral i neprincipijelan odnos prema pripadnicima drugih naroda u Srbiji. Tužilaštvo je
ovih dana podnijelo zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv FK “Novi Pazar” zbog
unošenja transparenta sa natpisanom "Stadion Aćif efendije". Podsjećamo javnost da je
Skupština Srbije krajem 2004. godine usvojila Izmjene zakona o pravima boraca, invalida i
njihovih porodica kojim su izjednačena prava pripadnika partizanskog i četničkog pokreta. Tom
skandaloznom odlukom Parlament Srbije je rehabilitovao jedan fašistički pokret od kojeg su
stradali mnogi pripadnici svih naroda u bivšoj Jugoslaviji a posebno Bošnjaci. Sve dok je ovaj
sramni Zakon na snazi niko od državnih organa nema legitimitet da se bavi ulogom bilo koga u
Drugom svjetskom ratu, pa ni pomenutog Aćif efendije Hadžiahmetovića a pogotovu nema
prava da na osnovu toga podnosi zahtjeve za pokretanjem sudskih postupaka.

Kada će predstavnici Bošnjaka početi zastupati bošnjačke interese

Zajednica sandžačke dijaspore i ovoga puta podsjeća da i u Vladi Republike Srbije i u

Parlamentu sjede i predstavnici Bošnjaka. Mi očekujemo da oni konačno počnu zastupati
bošnjačke interese i počnu javno upozoravati na diskriminatorski odnos države Srbije prema
Bošnjacima, naglašava Informativna služba ZSD.

Sandzacki odbor je u okviru svoje "Plave biblioteke" objavio obimnu, sistematiziranu

gradju o stanju ljudskih prava i sloboda u regionu Sandzaka u posljednjoj deceniji XX stoljeca.
Mada Sandzak nije bio obuhvacen neposrednim ratnim strahotama, poput njegovog okruzenja,
on je, pod psihozom straha i neizvjesnosti, u jezivom, prijetecem topovsko-tenkovskom
okruzenju, novog ponavljanja "bosanskog scenarija", bio jedno od fokusiranih mjesta masovnog
krsenja osnovnih ljudskih prava. Zbivanja u Sandzaku u periodu 1992. - 2000. bila su u sjeni
dramaticnih ratnih zbivanja u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Brojni, navodno misteriozni
dogadaji, ubistva, pljacke, paljevine, otmice, masovna iseljavanja Bosnjaka, montirani sudsko-
politicki procesi ostavili su duboke posljedice u svim ravnima zivota, sirenju opste zivotne i
imovinske nesigurnosti. Napadima su bile izlozene i dzamije, islamski spomenici i groblja.

8
Uporedo je u navedenom periodu dugo trajala i sinhronizirana medijska satanizacija ovog
regiona koja je imala za cilj da prikaze kako su Bosnjaci u Sandzaku "fundamentalisti", "islamski
ekstremisti", da zagovaraju tzv. "zelenu transferzalu"; da se pripremaju za rat, da imaju hiljade
ljudi pod oruzjem, svrstanih u brigade i bataljone. To je trebalo i "opravdati" mjere drzavne
represije. Sandzak je istican kao zariste islamskog fundamentalizma i vazan segment tzv. "zelene
transferzale", u sklopu "koalicije fanatika: albanskih fundamentalista i Bosnjaka integrista iz
Bosne", potpomognutih spolja "iranskim dzihadom" u cilju potpune islamizacije Balkana. U
rezimskim medijima je ispoljena velika kolicina mrznje u falsificiranju i orvelovskoj proizvodnji
neprijatelja. Pogubne posljedice anti-islamske i anti-bosnjacke kampanje osjecace se veoma
dugo.

Status Bošnjaka

Nedefiniran status Bosnjaka u SRJ, stalno isticanje da vise nema zajednickog zivota u
BiH, nije davalo prostora za nadu da je to onda ostvarljivo u SRJ, ili mozda i moguce ali pod
posebnim uslovima. U komentarima Vlade SRJ na dijelove dva izvjestaja specijalnog izvjestioca
Elizabet Rehn o stanju ljudskih prava u bivsoj Jugoslaviji i izvjestaju o manjinama koji se odnosi
na SRJ, o Bosnjacima u SRJ se govorilo kao o "Muslimanskoj zajednici u SRJ", odnosno
"stanovnicima muslimanske veroispovesti", "pripadnicima muslimanske verske zajednice".
Mada su se vlasti Srbije, Crne Gore i SR Jugoslavije uporno trudile da dokazu da nije bilo
nikakvog krsenja ljudskih prava i sloboda Bosnjaka u navedenom periodu, da su ljudska prava
bila iznad svjetskih i priznatih medunarodnih standarda, radilo se, u biti, o otvorenoj
diskriminaciji, progonima, maltretiranjima i ponizavanjima jednog dijela sopstvenih gradana.
Cinjenice su, pak, bile neumoljive. Vise desetina hiljada ljudi je proslo kroz policijski "tretman",
mucenje, batinjanje i ponizavanje do bestijalnosti, kroz tzv. "informativne razgovore", narocito u
opstinama Sjenica, Tutin i Novi Pazar, Prijepolje, Rozaje. Dva Bosnjaka su, nakon takvih
poziva, izvrsila samoubistvo. Pretucena lica koja su izvadila ljekarska uvjerenja i podnijela tuzbe
protiv radnika SUP-a nisu dobila sudsku satisfakciju. U vecini slucajeva su odlagane i sudske
rasprave po ovim pitanjima. Sandzacki odbor je, na osnovu brojnih zalbi ostecenih i
maltretiranih lica, u maju i junu 2001. i februaru i martu 2002. podnio nove krivicne prijave
Okruznom tuzilastvu u Novom Pazaru protiv lica - pripadnika MUP-a koja su grubo prekoracila
svoja sluzbena ovlascenja. O stanju ljudskih prava i polozaju Bosnjaka u Sandzaku - SR

9
Jugoslaviji dokumentirano govore i brojni izvjestaji domacih i medunarodnih institucija.
Publikacije iz "Plave biblioteke" o tome konkretno i upecatljivo svjedoce. U svim registrima
zlocina koji su se zbili na prostorima nekadasnje jugoslavenske drzavne zajednice i oni izvrseni u
regionu Sandzaku imace svoje mjesto. Sve ono sto je dokumentirano ostaje kao bitno
svjedocenje o turbulentnom vremenu u kojem su "jezici mrznje prethodili ratovima".

Predocavajuci dio novih svjedocenja, prikupljenih tokom 2001. i 2002. godine, o

zbivanjima u pojedinim sandzackim opstinama, fokusirajuci posebno seoska naselja, Sandzacki
odbor u sklopu svog dugorocnog projekta "Pravna pomoc i zastita zrtava diskriminacije i
policijske torture", nastavlja sa svojim kontinuiranim traganjem za cinjenicama i dokazima o
stanju ljudskih prava u regionu Sandzaka.S1] Svjedocenja su grupisana po opstinama u kojima
zive ostecena lica. Po zlu cuvene sobe br. 4. i br. 25. novpazarskog SUP-a ostale su u sjecanjima
mnogih nesrecnika, kao i imena lica koja su nad njima vrsila prave torture. Potrage za oruzjem
bile su veoma surove. Zaplasenim ljudima je jednostavno, pored svega sto se desavalo, bilo
uskraceno osnovno ljudsko pravo, da zastite svoje porodice i imetak, u vremenu kada se Sandzak
nasao u okruzenju, a njime, bez ikakvog zazora, hodile brojne, naoruzane formacije i
paraformacije. Trgovci oruzjem mahom su ostajali po strani. Sudenja takvim trgovcima iz
Arandelovca u Novom Pazaru nisu izazvala vecu medijsku paznju, kao ni porijeklo potpuno
novih pusaka iz kragujevackih zavoda "Crvene zastave". Policija je nerijetko trazila puske po
odredenom serijskom broju. Puske su se kupovale i predavale, poput one price o "Glavi secera".
Izjave zrtvi su prenijete autenticno, bez izmjena i posebnih gramatickih intervencija. U njihovom
prikupljanju Sandzacki odbor je naisao na znatnu saradnju kod predstavnika lokalnih vlasti u
Sjenici i Tutinu. Pored novih svjedocenja, kao njihova dopuna, objavljena su i neke ranije izjave
ostecenih lica, radi ilustracije i potpunijeg shvatanja opsteg stanja u ovom regionu.

10
 Zaključak

Danas kada svi ugroženi narodi svijeta brane svoja demokratska prava, to se pravo jedino
onemogućava i stopira Bošnjacima u Sandžaku. Da podsjetimo, Kosovo je došlo do nezavisnosti
i državnog suvereniteta zahvaljujući direktnoj intervenciji međunarodne zajednice. To očigledno
nije bila dovoljno jasna opomena srbijanskom režimu da se ne može poigravati sa elementarnim
pravima svojih građana, da ne mogu nesrbe sputavati u ostvarivanju svojih nacionalnih prava.
Sandžak kao prekogranična evropska regija koja ima daleko bolje političke i kulturne
predispozicije od autonomne oblasti Vojvodine, još uvijek mora da se bori za ostvarenje tog svog
historijskog prava.

Upravo zbog toga pružamo punu podršku inicijativi za obnovi Narodnog vijeća Sandžaka
i gospodinu Džemailu Suljeviću, čiji javni stavovi ohrabruju Bošnjake, ne samo u Sandžaku,
nego i širom dijaspore. Zajednica sandžačke dijaspore podržava povjesne dokumente ZAVNOS-
a i rezultate referenduma za teritorijalnu autonomiju Sandžaka iz oktobra 1991. godine.

11
Literatura :

 Vladimir Prvulović, Ljudska prava i slobode, 1986

 http://bosnjaci-sandzaka.blogspot.com/

 http://www.dijaspora.org/

 http://www.san-odbor.org/o_nama.html

 http://sr.wikipedia.org/sr-el/Sand%C5%BEa%C4%8Dki_odbor

 Sefer Međedović, Zaštita ljudskih prava Bošnjaka

12