Globalne perspektive i

politike svjetske ekonomije

Prof.dr Danijela Vojinović Jaćimović

Ekonomski fakultet, Podgorica
jacimda@hotmail.com
danijelaj@ac.me
Globalna ekspanzija smanjuje brzinu

 Finansijska kriza usporava globalan rast!

 Usporavanje rasta
 Snažno u razvijenim ekonomijama (USA I EU)
 Razvijajuće ekonomije i ekonomije u tranziciji su
do sada manje bile izložene turbulencijama SFT.
 Kina i Indija su dalje lokomotive rasta u ovom
dijelu svijeta.
 .
 USA se našla u recesiji tokom 2008.g, zatim
EU.
 2010 godina oporavka i izlaska i z recesije.

 Šta je recesija?
 Privredna aktivnost razvijajućih ekonomija se
suočava sa usporavanjem (2008 i 2009.g)
 Policymaker-i moraju biti usmjereni ka stabilizaciji
tržišta nekretnina i finansijskog tržišta.

 Stope rasta RE i ET će biti niže ali iznad

dugoročnih projekcija u svim regionima..
 2008.g. karakteriše
1. Finansijska kriza koje “trese” razvijene
zemlje
2. Ubrzana globalizacija razvijajućih
ekonomija.

 Globalni GDP PPP u 2007.g. je porastao

4,9%
 Uglavnom vođen padom stope rasta razvijenih
zemalja i USA
 Rast Kine i Indije je 11,4% i 9,2%.
Kretanje svjetskog GDP 2006-2009
Izvor: World Economic Outlook 2008, IMF
Stope rasta razvijenih i razvijajućih
ekonomija
Svjetska inflacija raste
 Posebno cijene hrane i
nafte.

 Snažan rast cijena

potrošačkih dobara vođen je
snažnim rastom tražnje u
razvijajućim ekonomijama.

 Rasla potrošnja potošačkih

dobara

 Finansijski faktori bili uticaja

Inflacija i svejtska kriza
 Puno debate i rasprava da li će savremena kriza
dovesti do rasta stopa inflacije ili ne?
 "Potrošači bi verovatno najpre bili pogodjeni rastom kamatnih
stopa i otežanim dobijanjem kredita. Biće to svakako neobična
recesija, u smislu da bi cene mogle da padaju, što znači da nas
neće pogoditi inflacija, ali će nam prihodi opadati." BBS news
2008.

 “Problem je dvojak - s jedne strane, cene hrane i nekih

metala: poput bakra i zlata su izuzetno porasle”

 IMF Outlook, 2010 str 25, u razvijajućim ekonomijamam do 5%, u

razvijenim do 1,5%
 Izvoz roba po regionima se suporava
http://www.wto.org/english/news_e/pres10_e/pr
616_e.htm
2007 2008 2009 2010p

Svijet 6.5 2.2 -12.2 13.5

Razvijene 4.8 0.8 -15.3 11.5

zemlje
ZUR I CIS 9.0 3.8 -7.8 16.5
Razvijene privrede i kriza

 Finansijska kriza počela u avgustu 2007.g.

pretvorila se u najveći finansijski šok od
Velike depresije
 Jako pogođena finansijska tržišta
 Glavne institucije finansijskog sistema
 Kriza je počela u USA, a kasnije se raširila na
ostala razvijena tržišta
 Najdramatičniji aspekt krize je bio snažni
nedostatak likvidnosti.
Reakcija većine centralnih banaka
 Obezbjeđenju obimnih sredstava, kroz kratkoročno
finansiranje, sa različitim uspjehom.
 Bank of England, Federal Reserves, Bank of Canada.
 Značajna ekspanzija kredita pogodio je i
bankarski sistem i finansijska tržišta.
 Bilo da se radilo o kreditnim karticama,
autokreditima, studentskim ili stambenim
kreditima.
 Gubici bankarskog sektora USA se procjenjuju na
oko 440-945 milijardi $. Global Financial Stability
Report, 2008.
Realni GDP
ttp://www.wto.org/english/news_e/pres10_e/pr616_e.htm

2007 2008 2009 2010p

Svijet 3.8 1.6 -2.2 3.0

Razvijene 2.6 0.4 -3.5 2.1

zemlje

ZUR I CIS 8.0 5.7 2.0 5.9

 Izlazak iz recesije 2010, rast se nastavlja
2011 a očekivana stopa rasta 4,2%.

 Opravak vrlo ranjiniv

 Banke i dalje najranjivije, najslabija karika
oporavka.
 Inflacija na niskom nivou
 Rast nezaposlenosti
Poslednje godine dovele su do 2 glavna
zaokreta u svjetskoj ekonomiji
1. Rast globalne ekonomije
- Razvijajuće ekonomije (Kina ¼
svjetskog rasta), a Kina, Brazil,
Indija i Rusija) čine polovinu rasta.

2. Promjena u strukturi svjetske trgovine

- Ove zemlje trenutno čine1/3
ukupne trgovine i više od ½
ukupnog povećanja izvoznog
obima

- Većina izvoza je usmjerena prema

sličnim zemljama
- Ali raste diversifikovanost lokacija
za izvoz
Razvijajuće ekonomije i kriza
 Zbog toga je recesija i kriza ovog puta manje
pogodila razvijajuće, i ako su veoma otvorene
prema tržištu.

 Uz to većina zemalja u razvoju je stabilizovalo

makro politku i to: smanjivanjem inflacije i fiscalnog
deficita.

 Procjenjuje se rast Azije9,5%-10% u 2010.g

 Oporaval Latinske Amerike jak sa 7% u 2010.g.
 Rast Brazila 10%
Nezaposlenost najveći problem

 210 milona ljudi širom svijeta je nezaposleno

 Zahvaljujući krizi 30 miliona.

 Investitori imaju neutralnu ulogu u oporavku.

Rizik globalne neravnoteže
 Rizik vezan za globalnu
neravnotežu i dalje
ostaje važno pitanje
Regionalne perspektive: USA

 Rast se oporavlja 2,2% u 2010. i u 2011.g.

 Pitanje stavljeno u finansijski kontekst je koliko

će se kriza finansiijskog sektora još trajati?

 Problem nezaposlenosti goruće pitanje:

 9,6%
 Sa part-time poslovima porcenat je 16,7%
USA: adekvatna politika kao odgovor na
krizu

 Fiskalna politika treva da pruži značajnu podršku

oporavku

 Javna podrška oporavku finansijskom i tržištu

nekretnina.

 Autoriteti su se obavezali da 2012g. Ostare

budžetski suficit.
Zapadna Evropa: regionalne perspektive

 I pored tradicionalno jakih ekonomskih (trgovinskih)

veza, osnova za pojavu krize je bila veza u
finansijakom sektoru.
 Projekcija rasta 2008/9. su značajno niže 1,4/1,2%.
 2010 oko 1,4%
 Značajan proizvodni izvoz Njemačke, vodiće rastu
ove ekonomsije i EU.
 Rast i oporavak Francuske skroman.
 Problemi: Grčka, Irska, Španija i Portugal.
 Mnoge EU banke ostvaruju gubitke zbog USA
tržišta što će se odraziti na blokadu bankarskog
kapitala, i mnogo strožije mjere za odobravanje
kredita, za biznis.

 Kompanije u EU su generalno mnogo više se

oslanjaju u finansiranju nego u USA.

 Zemlje koje su relativno stabilno dočekale krizu su

poljska i Turska.
 Pored skromnog rasta, inflacioni pritisci su
najvažnija briga ovog regiona 3,5%. (nafta i
cijene hrane)

 Mnoge zemlje EU su sporvele neophodna

prilagođavanja i smanjile su fiskalani deficit
sa 1% na 0,6% DBP.

 Time je povećan kredibilitet ovih ekonomija.

Razvijajuća Azija
 Kina predvodi globalni oporavak stope rasta 10% i u
2010.g.
 Očekuje se isti tempo rasta u 2011.g.

 Indija raste sa stopama 9,7% u 2010.g. a u 2011.g.

8,4%.

 Izvoz u USA i EU biće pogođen tekućom krizom

Regionalne perspektive: Razvijajuća
Azija
 Rizik je široko balansiran
 Zemlje regiona imaju visok stepen
otvorenosti, što će uticati na regionalne
perspektive rasta,kroz smanjen obim
investicija i izvoz.
 Policymaker-i je morati da odgovore
fleksibilno, da vode računa o razvoju, kroz
fiskalna prilagođavanja, i djelična mjere
monetarne politike.
Latinska Amerika
 Rast ovog regiona je u 2007.g bio 5,6%. 2010 7%

 I pored teškoća važnog susjeda rast u ovom regionu

bio je značajan izuzev u Meksiku.

 Domaća tražnja je bila glavni motor razvoja u

regionu. Inflacija je porasla, dok je suficit tekućeg
rauna se smanjio.

 Nivo investicija se održao u regionu, bez obzira na

rizik.
 Pored značajne otvorenosti, zemlje LA su pstale manje osjetljive
na spoljne šokove kroz, unapređenje politike koja ja dovela do
smanjenja duga, unapređenje vladinig i korporativnih bilansa.

 Unapređene regionalne veze, i sve veća saradnjasa Kinom vode

ovaj region oporavku
 Jak rast Brazila

 Pad eksterne strane tražnje i cijena može biti momentum rasta

za ovaj region.

 Iako je rast snažan treba obratiti pažnju na inflaciju i kontrola nad

vladinim budžetom.
Razvijajuća Evropa
 Deficit platnog bilansa od 6,6% BDP, koji
dostiže dvocifrene cifre u zemljama kao:
Baltičkih zemalja, Bugarskoj i Rumuniji.

 Rast inflacije, posebno u Blatičkim zemljama

je udaljio ove zemlje od skorog prijema u
euro zonu.

 Ove zemlje bilježe negativne stope rasta.

 Priliv FDI u 2007 je bio 40% neto privatnih tokova.

 Ostalo se odnosilo na bankarske tokove uglavnom afilijacija

banaka ZE. Krediti su uglavnom bili denomirani u stranoj valuti
sa varijabilnim KS.

 Kritično za razvoj regiona će biti u kojoj mjeri će prilivi inostranih

banaka biti poremećeni krizom na FT.

 To može dovesti do suspenzije kredita i i deflacijom cijena

imovine. (Cijene nekretnina su se povećale 2 do3 puta od
2002.g.)

 Baltičke zemlje su već suočene sa smanjivanjem priliva kapitala.

Regionalne perspektive: Razvijajuća
Evropa
 Pregrijane ekonomje su karakteristika većine
zemalja.

 Policymakeri su moraju se okrenuti ka “mekanom

slijetanju” ekonomija.

 Fiskalna politika mora odigrati ključnu ulogu u

prilagođavanju, da bi se smanjila domaća tražnja i
povećala konkurentnost.

 Smanjiti rast plata i penzija, i realizovati reforme

tržišta rada.
Komonvelt nezavisnih zemalja
 Značajan rast od 8,5% u 2007.

 “Reciklaža petrodolara” poznata iz ’70. i bankarske pozajmice.

 Većina razvijajućih zemalja ostvaruje suficit, izuzev zemalja

Evrope, a drugo izvoznici nafte ne deponuju svoj novac u banke,
već se odlučuju za druge investicione strategije. (50:50)

 ½ ovih kredita ide u r.Evropu, 1/3 u r.Aziju a 1/6 u Srednji Istok i

Afriku. R. LA nije korisitla ove kredite.

 Poslije godina buma umjeren rast mjeren procentima 4,5% u

2010.G.